Pravni zastupnik kompanije Bemax, Zoran Piperović saopštio je da će direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković biti tužena zbog povrede prava na ličnost pravnog lica.
Piperović je reagovao na tvrdnje Vanje Ćalović-Marković koja je na današnjoj sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike kazala da je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić bio ministar finansija kada je Bemax švercovao cigare iz Slobodne zone Luke Bar.
Piperović je u izjavi Vijestima kazao da će on zatražiti da se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) izjasne da li postoje dokazi da se Bemax bavi bilo čime osim onim što mu je u Statutu.
On je kazao da Ćalović Marković iznosi tvrdnje da Bemax učestvuje u švercu cigareta jer ima lične motive, zna ona koje.
- Ako neko zna da se Bemax bavi švercom cigareta, pozivam ga da se obrati tužilaštvu u svojoj opštini. Nedozvoljeno je da jedna žena blati pravno lice Bemax jer ima nešto lično protiv jednog fizičkog lica - kazao je Piperović Vijestima.
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Piperović: Ćalović-Marković će biti tužena, iznosi tvrdnje da Bemax švercuje cigarete jer ima lične motive

11.04.
03:40h
Kao u romanu Umberta Eka "Nulti broj", kada novinar uči kolegu kako da se pretvaraju da poštuju temeljna načela novinarstva i istine-odvajanje činjenica od ličnih stavova.
Samo se u izjavi navede određena tvrdnja drugome se u usta stavi, navodnici se podrazumijevaju.
Ili mu se čestita na učinjenom i taj fakat postaje činjenica.
Tako je izvjesni Vuković, za koga ste sada već skoro svi čuli, čestitao Koprivici, da bi Nikšićani pred izbore saznali za naplaćenih 28 miliona evra od mog kumčeta Ivana Ubovića.
Potvrda o uplati neće se do ponedeljka pokazivati kako bi, osim glasača Demokrata, vidio i Ivan. Ili da se eventualno Momo i ovaj njegov slikaju sa njom.
Sa njima i striko Mitar, za kojeg ste opet čuli, jer mu Bemax duguje dvije milijarde evra, jednu vise od Putina, makar kako striko kaže.
A nije ga loše, sto se para tiče, ubaciti u Demokrate. Mislim na Mitra.&nbsp;
Tramp, Mask i moj drug Amid, duguju mu skupa oko 48 milijardi dolara, što je u odnosu na tričavih, a naplaćenih od strane Moma firmi Bemax, poprilična svota.
Mogao bi za taj novac Koprivica ubaciti novi retroaktivni zakon u skupštinsku proceduru koja bi onda strika obavezala da za te transakcije plati porez. I kamate.
I opet bi na nekim novim izborima Molje i njegovi kada budu formirali uskoro novu partiju imali o čemu.
Kakav investitor iz UAE i jedna Velika plaža.
Dvije bi se kupile.
Onda izađe Momo, pa njegov, pa u subotu ponovo Momo, Bemax u recesiju, a Bogdanović bijesan sto on nema jednoga strika Mitra.
Kad nema svoj Bemax.
A ima Mila, Tigra, Zorana, Aca, minus Balijagića.
I mene, za sada.
Kad smo kod Mila, čujem da je narečeni Vuković kazao da su ovih Bemaxovih 28 miliona, u stvari njegovi - Milovi.
Badava.
Pouzdano znam da Milo striku Mitru duguje 28 miliona i 282 hiljade.
Kad mu ih vrati, ne pitajući Ubovića juniora, ostaje mu rešto, taman sat da kupi i prijavi ga ASK.
I svi zadovoljni i 6 procenata osvojenih glasova na izborima u NK.
Mada, čujem da postoji mogućnost kompenzacije nakon što se i Tigar uključi kao stari Sandokan iz Malezije.
Naime, izgleda da postoji varijanta da, prije nego se zatvore biračka mjesta, zadovolje glasače Demokrata tako što će Milaš umjesto keša dobiti dva kamenoloma, četiri valjka, pet kamiona-miksera za beton i planinsku kuću u Lopatama.
Što Bogdanovića neće zadovoljiti, jer Nikšić nije Grbavci, tako da mu je manevar sužen.
P.S. Mudar se u gnijevu poznaje.
Sudeći po ovoj priči samo je striko Mitar na konju.
Sa 28 Milovih meleona u bisagama.

Zoran Piperović

Striko Mitar i Demokrate

Stručna i laička javnost uskoro će biti u prilici da donesu sud o tome da li su jedanaest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici dorasli zadatku da konačno presude u predmetima iz oblasti ratnih zločina i organizovanog kriminala i korupcije koji su posljednjih godina tavorili u fiokama, piše Dan. U većini slučajeva radi se o postupcima u kojima status okrivljenih ima na desetine lica, o predmetima s velikom količinom dokaznog materijala u kojem kao primarni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, čiju pravnu valjanost advokati i dalje problematizuju. Advokat Borivoje Borović ističe da se uglavnom radi o već kontaminiranim dokazima i objašnjava da je u anglosaksonskom pravu svaki dokaz koji se objavi u javnosti prije nego što se iznese na glavnom pretresu kontaminiran i izdvaja se iz spisa predmeta. – Masovna je pojava i da se trguje "skaj" materijalom i dokazima koji su kontaminirani, a onda očekujemo da se o tome jednog dana raspravlja na sudu?! Mišljenja sam da crnogorsko pravosuđe neće imati kapaciteta da presudi sve ove predmete specijalne nadležnosti pa bi bilo bolje za samu državu da se uzimaju jemstva kao obavezan vid obezbjeđenja prisustva okrivljenog, istakao je Borović za "Dan".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014001040_ae048fa165af7c5c564a1637a1cc92fa085e735a329c2f70bd7b3bbc143f1280" data-rendition-name="original" width="718" height="477" loading="lazy" alt="Borivoje Borović"><figcaption>Borović(Photo: Vikipedija)</figcaption></figure>  On smatra da sudovi nisu spremni da sude u tim postupcima, da sudije "vrdaju" i da očigledno ne žele da se zamjere bilo kojoj vlasti koja u izvjesnoj mjeri, uslovno govoreći, kontroliše svaki od tih predmeta. – Ako kontrolišu predmete da bi se dokazali pred EK i EU da ima borbe protiv korupcije i kriminala, onda moraju da poštuju i evropske principe, a u svim tim predmetima posebno je pogođena Evropska konvencija o ljudskim pravima, ističe Borović. Advokat Zoran Piperović tvrdi da sudije Specijalnog odjeljenja imaju kapaciteta da presude u predmetima u kojima kao ključni dokaz egzistira "skaj" komunikacija, ali je problem u tome što sudije neće sebi da postave logično pitanje koje je on davno problematizovao a glasi: "Šta je `skaj`, a nije mtn?" – Sva evropska krivično-pravna zakonodavstva poznaju mjere tajnog nadzora, a to je da se određeno lice po naredbi suda stavi na mjere u određenom vremenskom trajanju. Postoji i drugi problem koji je evidentan, a to je da se ovdje kao dokaz uzima i fakat da neko lice nije bilo ni učesnik komunikacije putem "skaja", već lice A i lice B pominju lice C, da je nešto uradilo, htjelo i imalo namjeru i to se uzima za relevantno i tačno. Postavlja se ključno krivično-pravno i logično pitanje: Kako sud može da utvrdi i kojim mehanizmom, kojim dokazima, da je to što je neko lice pominjano, tačno? Ne postoji način da se taj fakat utvrdi. Ako se taj fakat ne utvrdi, to lice ne može biti oglašeno krivim, objašnjava Piperović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250226190252_865b23ad70c1e3306ebacac22918d183c5ba6b19a111d3b0b6a2977c7a7309a9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Zoran Piperović"><figcaption>Zoran Piperović(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, materijal sa "skaj" aplikacije koji se dostavlja našim organima je apsolutna nepoznanica, jer je to bio masovni nadzor ili, kolokvijalno rečeno, špijunaža na neodređenom broju lica. – To nije dokaz i to sudije znaju, jer nije pribavljen ni po našem ni po francuskom krivično-procesnom zakonodavstvu. Zakonodavac je upravo imao intenciju da se takvi dokazi pribavljaju po strogo određenoj proceduri i kaže se da dokazi nisu valjani ukoliko se ona ne ispoštuje – istakao je Piperović. <h2>Nije međunarodna pravna već poštanska pomoć</h2> Piperović ističe da u predmetima zasnovanim na "skaj" komunikaciji nema međunarodne pravne pomoći već je, kako navodi, u pitanju poštanska pomoć. – Međunarodna pravna pomoć postoji kada naši organi za određeno lice pošalju zamolnicu francuskom tužilaštvu da se, kolokvijalno rečeno "isprati" zbog osnovane sumnje da je počinio određeno krivično djelo, da se to lice stavi na mjere tajnog nadzora i da se takav materijal za konkretno lice dostavi našim organima, objašnjava Piperović.

Advokati tvrde: "Skaj" je masovna špijunaža, a ne dokaz

10.04.
14:30h
Blizu sam zaključka da kada dobijem presudu, kao ovu iz suda u Ulcinju, koju je onomad sa prvim kokotima dičnim, brkatim, polubrkatim Crnogorcima javno obznanio sa filovanjem pinješko-pijačnim trijumfalizmom Abazović, da moja kukavička sreća predstavlja potvrdu da sam čovjek sposoban da pravnu pustolovinu izvedem do kraja, svjestan da ću biti suočen sa sve okrutnijim poduhvatima jer će uskoro na svijetu postojati samo jadovi i drumski razbojnici, kojima će ovi prvi puvati pod rep čak i kad pate.
To razmišljam dok moje oči skoro upokojenog čovjeka posmatraju kako protiče dan u kojem ja čitam obrazloženje presude već istelalisane od strane baljinog kokota - eks premijera.
Iskustvo pročitane Borhesove knjige " Maštarije" pomaže mi da izmaštam kao surovi profesionalac i maštajući dovedem u iole logični sklad i sve to u trenucima kada bespomoćno, tugu neku što kopa po utrobi zbog trenutka pameti crnogorskog pravosuđa, probam, da makar kroz uši, izbacim iz glave.
Sudija u Ulcinju je izveo dokaz samo o onome što je MANS govorio o Lazoviću.
Njegov zemljak Abazi kaže da je dokaze protiv Lazovića zakopao na sigurnom gdje se kisjele evo već tri godine.
Ali sudija na strani šest obrazloženja presude zna bolje od kopača dokaza.
To su, kaže sudija, podaci da Zoran švercuje kokain i cigare koje je tuženi Abazović dobijao iz službi Crne Gore, u saradnji službi Crne Gore sa stranim državama i službama.
Što je iznenadilo i službe i Abazovića.
Ali nije sudiju.
Iako o tome nema pomena u spisima. Niti je to Abazović pominjao.
Nikakve službe ni domaće ni strane, nisu se pominjale.
Ali su se sudiji "dojavile".
U snu ili bez njega, još ne znam.
Ubi me tugo! Ne oživite oči!
Jer sudija nastavlja, pa kaže - da to što Abazović zbori za Lazovića nije povreda prava ličnosti, ne odnosi se na lični život, osobine tužioca Lazovića, već na njegovo postupanje i stavove u svojstvu službenika (kraj citata).
I mozga.
Obaška, potvrdjena optužnica za Lazovića, u kojoj ima svega sem onoga o čemu je pričao Dritan, jasan je dokaz za sudiju Kalabrezija. A tek potvrđena optužnica protiv sina mu Petra.
Ova tužna, pretužna presuda, koja se pretvorila u jutarnjeg kokota, biće naravno ukinuta ili preinačena.
P.S: Drage sudije, upamtite.
Gubitak časti je težak gubitak, a hrabrosti - nepopravljivi gubitak.

Kraj mozga

Nije srećan onaj koji ovako radi, ali nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna sebe, što znači da od ove njegove objave može nešto dobro i da mu se desi.&nbsp;
09.04.
21:30h
&nbsp;Zagovornici zdravog razuma opovrgli bi vjerodostojnost anegdote koju je večeras na X mreži ispisao Momo, zvani Mooomooo Koprivica i odbacili je kao verbalnu obmanu namijenjenu Nikšićanima pred izbore.
&nbsp;Ovo sa razloga, jer je narečeni, budući isključenik iz redova crvenih Kmera u smjeloj primjeni jednog neologizma još nepotvrđenog i daleko odmetnutog od bilo kakvog ozbiljnog pravnog rasuđivanja, zaključio da će za 28 miliona Bemaxovih para, njegovi sugrađani dati njemu glas i milionima jedne firme krenuti u svijetlu budućnost.
&nbsp;Srž anegdote je njegova izjava da je porez izbjegnut kroz "konstrukciju u ugovoru", a koja je, gle čuda, sačinjen shodno tada važećem zakonu.
&nbsp;Pa još dodaje - "iza zatvorenih vrata" - što bi trebalo da asocira na tajanstvenu mističnost i anonimnost, inače potpuno transparentnog postupka kojeg ovaj Kmerčić ne priznaje.
&nbsp;I naravno.
&nbsp;On ne čeka odluku Ustavnog suda po ovom pitanju, jer smjelo sugeriše da je zna unaprijed.
&nbsp;Što je nemoguće.
&nbsp;Taj sud nije partijski i ažuran je.
&nbsp;Nije on kadrovski popunjen da bi pravio ćef aktuelnoj većini.
&nbsp;Nikako.
&nbsp;Zato mi je smjela tvrdnja Momina kojom vabi Nikšićane.
&nbsp;P.S. Nije srećan onaj koji ovako radi, ali nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna sebe, što znači da od ove njegove objave može nešto dobro i da mu se desi.
&nbsp;I dok slušam turskog tenora Murata Karahana, sjetih se da pametan čovjek neće upasti u malu budalaštinu.
&nbsp;A pošto je ovo velika, vi dopišite ostatak rečenice.

Pametan čovjek neće upasti u malu budalaštinu

08.04.
11:55h
Nećete vjerovati.
Ne stidim se sudije Osnovnog suda u Ulcinju, ovoga što odbi tužbu Zorana Lazovića, nemam kad, to će se ispraviti po žalbi.
Ne stidim se ni sudije koji je odbio tužbu Bemaxa protiv istog lica napisavši da Dritan mora da ogovara Bemax jer se cijeli život borio protiv DPS-a.
Čak, ni toga se ne stidim, niti karikiram kod citata.
Stidim se čovjeluljka koji sudsku farsu prikazuje pobjedom, rukom pravde, skrivenim dokazima.
Gete kaže da od komedijaša i pop može nešto da nauči.
Od ovog lakrdijaša može i više od toga.
Ništa normalno.
Ništa istinito.
Ništa ljudski.
Kamufliran u sopstvene fantazmagorije od prikrivenih dokaza i mržnje koja mu iz ušiju izbija, ovaj, ipak pajac, zaslužuje da mu Mickey umjesto investitora, dovede u Ulcinj iz UAE par sudija.
Jer mu je samo to ostalo od uticaja u Ulcinju.
I ne sumnjam da hoće.
Bravo, Mickey ispoštuj ga.
I požuri.
P.S. Naravno, ta će presuda trajati koliko mački muž.

Pajac

Sudija za istrage Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odbio je prijedlog Specijalnog državnog tužilaštvo DT -a da Milici Mijajlović kćerki biznismena Aleksandra Mijajlovića zabrani da raspolaže stanom jer je nekretnina zakonito stečena – to se navodi u odluci u kojoj je Portal ETV imao uvid. PRAVNA SIGURNOST U obrazloženju je sudija Šćepanović istakao da je Mijajlović stan kupio 2011. godine a ugovor o poklonu sačinjen je u avgustu 2021. godine&nbsp; -Postoji ugovor o kupoprodaji stana i ugovor o poklonu koji potvrđuju datum i način sticanja i poklanjanja nepokretnosti. Ovi dokumenti pružaju dokaz o zakonitom sticanju imovine. Prihvatanje privremne mjere za imovinu stečenu više godina prije navedenog datuma krivičnog djela bi moglo narušiti princip pravne sigurnosti i dovesti u pitanje legitimno stečena imovinska prava – piše u odluci sudije Šćepanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405130448_36a869b2be3fe06b570bfde2ef47d7d208cab33bd46a50f5fdd5aba18981bf9b" data-rendition-name="original" width="1200" height="905" loading="lazy" alt="ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda"> <figcaption>ODBAČAJ NEISTINITE PRIJAVE: Odluka suda</figcaption> </figure>  On je istakao da ne postoji osnovana sumnja da je imovina stečena kriminalnom djelatnošću pa je odbijen prijedlog za određivanja privremene mjere. PIPEROVIĆ: POKUŠAJ ODMAZDE Zastupnik Aleksandra Mijajlovića, advokat Zoran Piperović je, kako se navodi, u odluci sudije za istrage ukazao da se njegov klijent bavi legalnim biznisom sa registrovanim legalim firmama, sa prihodima, plaća porez, dugo je u privatnom biznisu i uredno plaća porez. -Stav državih organa u oblasti pravosuđa kada se jedno takvo lice procesuira, da on u stvari nikada ništa legalno nije stekao, nikada ništa nije legalno zaradio i da mu po „temelju“, treba uzeti. Dakle, neko računa da je došlo vrijeme za odmazdu i sve je to lijepo dok ne dođe na sud. Sud je taj koji je barijera takvih rezona i stavova i zato je sud – neveo je advokat Piperović na ročištu na kojem je razmatra zahtjev SDT. Mijajlović je juče u saopštenju dostavljenom medijima najavio da će tražiti pravdu pred međunarodnim sudovima zbog višemjesečne kampanje Akcije za socijalnu pravdu (ASP) i medijskih netačnih i neutemeljenih navoda kojim su mu narušena reputacija, ugled i ljudska prava. POTRAGA ZA PRAVDOM On je konstatovao da Viši sud u Podgorici nije prihvatio ključne tvrdnje koje je ASP plasirao u javnost, uključujući i tvrdnju o zabrani raspolaganja stanom koji je kupio članu porodice 2011. godine. - Sud je pravilno ocijenio da je ta nepokretnost stečena čak osam godina prije navodnog perioda kriminalnih aktivnosti (2019 – 2021) i da nije dokazano postojanje bilo kakve uzročno - posljedične veze između kupovine tog stana i eventualnih kriminalnih radnji - podvukao je Mijajlović. Mijajlović je decidan da do danas nije podignuta nikakva optužnica protiv njega, te da je postupak u fazi preliminarne istrage. - Međutim, ASP i pojedini mediji - bez elementarnog poznavanja pravnih normi i bez uvida u stvarnu dokumentaciju - pokušavaju da na osnovu selektivnih i paušalnih analiza finansijskih tokova izvuku zaključke koji nemaju uporište u zakonu. Time se u potpunosti zanemaruju moji zakoniti prihodi iz legalnih izvora, uključujući prihode iz firmi „Monte Media“, „Alec Montenegro“ i „Easy Drive“, koji su uredno prijavljeni i poznati nadležnim institucijama – istakao je Mijajlović. &nbsp;

Marija Žižić

Stan koji je Mijajlović poklonio kćerki zakonito je stečen

Dakle, evo su dividende koje su strogo zabranjene po zakonu, problem druga Aca.
04.03.
17:00h
Znate li Crnogorca koji je kupio stan 2012. godine, a da mu je traženo koliko je para u banci imao tada, odakle mu i da li ga je sa računa platio.
Ne znate.
Ali za Mijajlovića važe druga pravila.
Posebno kada ga za ćerku kupuje, a najposebnije kada se Marijana, od milošte zvana Ines (ime koje vuče porijeklo iz njenog kraja) Mrdović, bači u akciju lišavanja Acove nasljednice krova nad glavom.
Može i ovako.
Neka Marijana preuzme analizu svih kupoprodajnih ugovora iz te godine i utvrdi koliko su kupci stanova imali istovremeno para u bankama. Pokrivaju li im se sume.
Možda su Aleksandar i njegovi toliko uštedjeli, možda je pozajmio, možda je čašćen, možda na loto dobio, jer te 2012. godine niko ne pominje da je nešto radio sa cigarima.
Dakle, evo su dividende koje su strogo zabranjene po zakonu, problem druga Aca.
Nevjeste, držte Aca.
P.S. Mržnja je najgora emocija. Marijana - Ines ne bi mrzjela Aca (nije sama, ima drugaricu) da može da mu naudi.

Mržnja je najgora emocija

Pogledajte fotografiju dijela optužnice. I pročitajte. Ako jeste to uradili - buni li se nešto u vama? &nbsp; 28.03. &nbsp; 02:20h &nbsp; &nbsp; Kao što vidite po satnici, jutro nije daleko. Brže bih to svitanje dočekao snom, ali meni je cijelog života svitanje sporo. Na kraju bi uvijek došlo - svanulo bi. &nbsp; &nbsp; Hoću da kažem - meni uvijek svane. Mojoj ideji - kako da zarudi brzo. Jer, um i glava postoje da bi se koristili. Ako se to uporno i ciljno ne primjenjuje oni se okrenu prema sebi samima. &nbsp; &nbsp; Dakle, dotaklo me kao čovjeka, baš me dotaklo ono potvrđivanje optužnice protiv Zorana Lazovića. Posebno ta očitost neprava, nehumanosti, bezosjećajnosti, to zažmurivanje nad pravnim konstatacijama koja ozbiljnom pravniku, a ne meni, do te mjere uzburka bunt prema nepravdi, da ja taj osjećaj, evo, iskaljujem na vama, turajući vam pred nos i oči uporno jedno te isto. &nbsp; &nbsp; Bez ambicija da moji pokušaji natjeraju vašu prezasićenost ovim, da ona opet popusti i pročita sve ovo do kraja. &nbsp; &nbsp; Granica koju mogu da podnesem kao "onako" vaspitana osoba i sa pristojnom zahilom slobode i smisla za istinom, pređena je miljama. &nbsp; &nbsp; Rezon da svako želi da je neko i da niko ne želi da raste, može neke ljude da košta slobode, difamacije, linča, pljuvanja. Zato svakog dana imam povoda da rasvijetlim svoje iskustvo i da pročistim duh. &nbsp; &nbsp; Jednako tako želim da mislim nešto drugo, kako ne bih postao dosadan, ali mi ne ide. &nbsp; &nbsp; Doživio sam silu države lično. &nbsp; Brutalno. &nbsp; I preživio. &nbsp; Ja znam kako. &nbsp; &nbsp; Zadatak mi je da preživi jedan čovjek koji na bruku cjelokupnog pravosuđa okupiranog nekim ljudima sa strane, čami sam u ćeliji. &nbsp; I ja ću ga ispuniti. &nbsp; &nbsp; Suđenje je zakazano u predmetu Lazović za 9. maj u Višem sudu. &nbsp; I treba da bude TV prenos na javnom servisu. &nbsp; Ili bilo kom drugom mediju. &nbsp; &nbsp; Ne zarad "krvožednih" i njihovih pristaša. &nbsp; Tu lijeka nema. &nbsp; Nego zarad struke. &nbsp; Da se svi u sudnici (na aktere postupka mislim) javno čuju. &nbsp; Da čuje struka. &nbsp; &nbsp; Ima Crna Gora pravničkog znanja. &nbsp; &nbsp; I da, recimo, za početak čuju fakat iz optužnice kako zloupotreba službenog položaja može da ima za posledicu to što je učinilac tog krivičnog djela ručao sa nekima. &nbsp; &nbsp; To je posljedica proizvedena u realnom životu. &nbsp; I sa njom se poentira. &nbsp; &nbsp; I to je fakat koji treba, kako reče vijeće, utvrditi u kontradiktornom postupku. &nbsp; &nbsp; A ja rekao na ročištu za potvrđivanje optužnice - evo uzmite da se ručak desio. Iako nije. &nbsp; Ne vjerujete? &nbsp; &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250328110332_6675b4aa899f4fa050966943efe70baa5a59cae2d624377177d3697c3ef0ff07.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250328110332_6675b4aa899f4fa050966943efe70baa5a59cae2d624377177d3697c3ef0ff07" data-rendition-name="original" width="1193" height="322" loading="lazy" alt="Piperović tekst"> </figure>  &nbsp; Pogledajte fotografiju dijela optužnice iznad. &nbsp; I pročitajte. &nbsp; &nbsp; Ako jeste to uradili - buni li se nešto u vama? &nbsp; Makar zbog fakta da je čovjek u zatvoru već godinu dana. &nbsp; &nbsp; Da ne pobjegne od ovoga. &nbsp; I da se neki ne naljute. &nbsp; &nbsp; P.S. 1: Ako vam je fotografija nečitka, da vam prepišem: &nbsp; "...a što su Belivuk i Miljković iskoristili, jer su u periodu od 17. do 29.01.2021. boravili u Crnoj Gori kod Radoja Zvicera, ali i ostvarili neposredan susret i ručak za okrivljenim Lazovićem dana 27.01.2021. godine u popodnevnim časovima u mjestu Grahovu, opština Nikšić". &nbsp; Eto to je posljedica zloupotrebe službenog položaja. &nbsp; &nbsp; P.S. 2: A? &nbsp; &nbsp; P.S 3: Svaka velika moć opasna je za početnike - Epiktet, filozof i stoik. &nbsp; &nbsp; P.S. 4: Tek za okolinu. &nbsp; &nbsp; P.S. 5: I ovo da raspravimo u kontradiktornom postupku? &nbsp; &nbsp; P.S. 6: Kad već vele - ajtemote.

Sila države

Odluka o potvrđivanju optužnice protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića izazvala je burne reakcije javnosti, a posebno pravnih stručnjaka. Advokat Zoran Piperović, koji brani Lazovića, zapanjen je činjenicom da je obrazloženje ove odluke napisano u svega osam redova. U rješenju koje je danas dostavljeno advokatima u dispozitivu se nalazi bukvalno samo ono što je pisalo i u kratkom saopštenju Višeg suda, povodom odluke troje sudija Vijeća - predsjednika Zorana Radovića, članice Vesne Kovačević i člana Nenad Vujanović. Da „po nalaženju vijeća, dokazi predloženi u optužnici opravdavaju postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić izvršili krivična djela koja im se optužnicom stavljaju na teret, do onog stepena koji je neophodan i dovoljan za potvrđivanje optužnice i iznošenje ove krivične stvari na glavni pretres. Ovo vijeće posebno ukazuje da u fazi kontrole optužnice nije ovlašćeno da vrši ocjenu protivrječnih dokaza, kod izvedenog zaključka o postojanju osnovane sumnje. Ocjenu protivrječnih dokaza može vršiti jedino raspravno vijeće nakon njihovog izvođenja u kontradiktornom postupku, na glavnom pretresu“. - Bukvalno u osam redova, bez devetog. To govori da ti ljudi koji su donijeli odluku nijesu smjeli da urade ono što je bilo ispravno, a to je obustava postupka. Oni su ovo odradili jer su morali, a kada nešto uradite za što nemate pravnu podlogu ni potporu, onda to ne liči ni na šta – kazao je Piperović u razgovoru za Televiziju E i Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170348_6e2b3c962475702c6268ae455acdcbb4df5fa5daafb85494ecf75a58cf2f950b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170348_6e2b3c962475702c6268ae455acdcbb4df5fa5daafb85494ecf75a58cf2f950b" data-rendition-name="original" width="1256" height="707" loading="lazy" alt="Osam redova"> <figcaption>PIPEROVIĆ: Čak i obična krađa zasluživala bi duže obrazloženje od ovog(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je istakao da se u tih osam redova „opisuje“ osnov sumnje za šest krivičnih djela, uključujući stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, pranje novca i držanje oružja. - Neka ovo vide građani, crnogorski pravnici, sudije, tužioci i političari. Ovo je potvrda onoga što sam govorio, a evo im i potvrda onoga što oni govore. Evo zbog čega treba Lazovića, Katnića i Sašu Čađenovića držati u pritvoru još duže - zbog ovoga - dodao je Piperović. Advokat je naglasio da bi čak i obična krađa zasluživala duže obrazloženje od ovog, te da je očigledno da sudije nijesu imale što drugo da napišu. - Da su krenuli da pišu, ne bi mogli da napišu. Ajde da budemo oportuni i da napišemo dvije klasične rečenice da oni ne mogu da se odbrane od svih protivrječnih dokaza. Ja nijesam ni jedan dokaz ponudio, samo sam tvrdio da pet dispozitiva ne predstavljaju krivično djelo - objasnio je Piperović. On je dodao da je cijeli slučaj bazirao na tvrdnjama tužioca, ističući da ono što se stavlja na teret optuženima ne predstavlja krivično djelo. - Ovo je bilo čisto pravno pitanje i posao od pet minuta za iskusnog sudiju. Rekao sam Zoranu Lazoviću, ako i potvrde optužnicu, mogu da je potvrde tako što neće ništa reći. I evo, bio sam u pravu - rekao je Piperović. On je pozvao političare da dobro pogledaju obrazloženje odluke i da se izjasne o tome. - Neka vide gdje je stala sva njihova inkriminacija za Katnića, Lazovića i Čađenovića. Ovdje nema ništa u ovim redovima. To su one stereotipne rečenice koje se ponavljaju za svaku optužnicu. Ovdje se ponavlja da se protiv okrivljenih dokazi raspravljaju u glavnom procesu. Nijedan dokaz nije raspravljen, jer ovako kako je data optužnica, ne trebaju dokazi - istakao je Piperović. Advokat je podsjetio da je tužilac Miloš Šoškić sam sebe demantovao kada je rekao da je Veljko Belivuk opasnost po nacionalnu bezbjednost, a nije dostavio rješenje o zabrani ulaska u zemlju. - Tražili smo od njega da dostavi rješenje o zabrani ulaska, jer takva definicija podrazumijeva da to lice mora da dobije rješenje sa pravnom poukom na koju ima pravo žalbe. On to nije dostavio, a sudije nisu komentarisale zašto to rješenje više nije bitno za potvrđivanje optužnice - rekao je Piperović. <h2>Odluka nije bila jednoglasna?</h2> On je dodao da je čuo spekulacije da odluka nije donijeta jednoglasno i da je bilo bučno na vijećanju, ali da ne želi da ulazi u to. - Postavljam pitanje da li će sudije koje budu odlučivale o produženju pritvora za Lazovića i Katnića imati u vidu ovo obrazloženje od osam redova. Ovo je sramota za crnogorsko pravosuđe. Od istorijskog predmeta smo dobili potvrdu da je Zoran Lazović počinio pet krivičnih djela, a u obrazloženju se ne pominje nijednom njegovo ime, već su prepisane dvije tipske rečenice iz Zakona o krivičnom postupku - rekao je Piperović. On je ocijenio da je ovo potvrda da je sve što je govorio od prvog dana bilo tačno i da je ovo pravo srozavanje pravosuđa. - Mogu da se ljute na mene, uopšte mi nije bitno, jer se ovdje radi o životu i smrti dva čovjeka. Ako Katnić do ljeta umre, umrijeće zbog ovoga. Uopšte nijesam patetičan - rekao je Piperović. On je istakao i da je ovo prvi put u istoriji crnogorskog pravosuđa da se sudije i tužioci u nekom slučaju bave čovjekovim karakterom. - U prijedlogu za određivanje pritvora piše da se radi o lošem karakteru Lazovića i da će zbog toga pobjeći. Ana Vuković kaže da je on lošeg karaktera, pa će da pobjegne. Imamo sudije koji postavljaju neuropsihijatrijske dijagnoze, a to ne smiju da rade. Ja sam podnio krivičnu prijavu protiv vijeća Vrhovnog suda, a tužilac je odbacio i rekao da je Vuković pogriješila, pa je ispravila. Zamislite državu gdje tužilac ocjenjuje da li je Vrhovni sud pogriješio - rekao je Piperović. On je ocijenio da je ovaj predmet paradigma nerada, neznanja, nekompetentnosti i dokaz da je sve politika. - Ovo je opasno po građane, jer svako može da završi u zatvoru dvije-tri godine. Sudija neće da potvrdi, ili da potvrdi, optužnicu zbog ne znam čega. Predsjednik Radović je rekao da se neke optužnice ne potvrđuju zato što se sudije plaše medija, a neke su inače u strahu. Ne mogu da objasnim što je njemu bilo u ovom sučaju – prvo, drugo, ili nešto treće - rekao je Piperović. On je istakao da će ovaj slučaj dovesti do revolta, jer ljudi neće više da trpe ovakvo ponašanje pravosuđa i jer potvrđivanje optužnice sa ovoliko inkriminacija zahtijeva najmanje 20 stranica obrazloženja.&nbsp; - Oni to nijesu mogli da urade, jer bi morali da ospore sve moje argumente. Sada treba da se priča o ovom predmetu, svi su u zatvoru, a svi samo gledaju jednu stvar - da Lazović i Katnić ne izađu živi odatle. Da se riješe svih njihovih strahova i dilema. Možda zvuči zlokobno, ali je istina - rekao je Piperović. On je podsjetio da se ljudi drže u zatvoru godinama samo na osnovu sumnje. - Bio sam sudija 25 godina, nudili su mi da radim svašta, ali ovo da urade visoki profesionalci i da ovo serviraju meni i kolegama, to je sramota. Osam redova zašto treba potvrditi optužnicu, to je nevjerovatno - rekao je Piperović.

Duško Mihailović

Pravna farsa u osam redova

Retorika i odluke političkog rukovodstva u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) ozbiljno ugrožavaju stabilnost, sigurnost i ustavni poredak države Bosne i Hercegovine, upozorila je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba ministrica vanjskih poslova Republike Slovenije, Tanja Fajon.
Kako bi se spriječila destabilizacija situacije, neophodno je, kaže Fajon, čvrsto podržati državne institucije, vladavinu prava i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Ponovila je još jednom da će Slovenija snažno i odlučno nastaviti podržavati integraciju i pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji (EU).
- Nedavne prijetnje i postupci koji dolaze od političkog rukovodstva u entitetu RS protivne su vrijednostima i interesima Evropske unije i budućnosti države BiH u EU. Slovenija ostaje jedan od najsnažnijih pobornika pristupanja Bosne i Hercegovine u EU i ponavljamo da samo ujedinjena, suverena i teritorijalno nezavisna Bosna i Hercegovina može postati punopravna članica EU-a - kazala je Fajon.
Iz entiteta RS konstantno se mogu čuti prijetnje nakon što je krajem februara ove godine predsjednik RS-a Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštovanja Visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita.&nbsp;
Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Dodiku jednogodišnju kaznu zatvora, kao i šestogodišnju zabranu vršenja dužnosti predsjednika RS-a od dana pravosnažnosti presude.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je potom izdalo nalog za privođenje Milorada Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine. Osumnjičeni su za krivično djelo "napad na ustavni poredak" nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Tanja Fajon naglašava da svi moraju shvatiti da se u Bosni i Hercegovini moraju poštovati državne institucije.
- Da još jednom da ponovim, Slovenija podržava samo ujedinjenu, suverenu i teritorijalno nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Pozivamo sve političke aktere da poštuju državne institucije i da se pridržavaju ustavnog i pravnog poretka u državi - istakla je šefica slovenačke diplomatije.
Na pitanje da li je vrijeme da Milorad Dodik završi u zatvoru i ako bi se to dogodilo, kako bi se takav slijed događaja odrazio na političku situaciju u BiH, poručila je da ne želi komentarisati sudsku odluku.
- Nećemo komentarisati odluku Suda i nećemo špekulisati - podvukla je.
Na pitanje koliko su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropska unija spremni i voljni da intervenišu i spriječe bilo kakve eventualne sukobe i tenzije s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, kazala je da institucije u Bosni i Hercegovini moraju raditi svoj posao.
- Republika Slovenija je uvijek ponavljala važnost lokalnog vlasništva. To znači da institucije u Bosni i Hercegovini moraju raditi svoj posao, dok politika mora smiriti retoriku podjela i usmjeriti pažnju na budućnost - stava je Fajon.
Na pitanje kako komentariše ulogu Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića prema državi Bosni i Hercegovini, istakla je da zvanični Beograd treba da pokuže konstruktivan pristup prema ovoj državi.
- Očekujemo da se Srbija konstruktivno ponaša prema situaciji u Bosni i Hercegovini - rekla je ona.
Neke zemlje članice EU-a, poput Njemačke i Austrije, već su uvele sankcije Dodiku i drugim zvaničnicima iz RS-a.
Fajon poručuje da ni Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija.
- Slovenija će odgovoriti kako bude potrebno, u zavisnosti od razvoja dešavanja, ali ne isključujemo ni jednu mogućnost. Nastavićemo tda težimo koordinisanim odgovorima na nivou EU-a - kazala je Fajon.

Fajon: Slovenija ne isključuje mogućnost sankcija Dodiku

Iranska delegacija stigla je u Rim uoči nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, prenijela je iranska državna televizija.
Na čelu iranske delegacije je ministar spoljnih poslova Abas Aragči.
Televizija je emitovala snimke na kojima Aragči izlazi iz aviona Islamske Republike Iran.
On bi u Italiji trebalo da ima „indirektne“ razgovore, uz posredovanje Omana, sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Riječ je drugom sastanku na ovom nivou od povlačenja SAD iz međunarodnog sporazuma o iranskoj nuklearnoj energiji 2018. godine, tokom prethodnog mandata Donalda Trampa.
Od povratka u Bijelu kuću u januaru, Tramp je ponovo pokrenuo politiku „maksimalnog pritiska“ na Iran, sa kojim SAD nemaju diplomatske odnose od 1980.
U martu je Tramp pozvao iranske vlasti da pregovaraju o novom sporazumu i zaprijetio da će bombardovati Iran u slučaju neuspjeha diplomatije.

Druga runda indirektnih nuklearnih pregovora Irana i SAD u Rimu

Više hiljada ljudi dočekalo je 18. aprila u Novom Sadu studente koji su vozili bicikle do Strazbura kako bi evropskim zvaničnicima ukazali na zahteve višemesečnih protesta i blokada.
Studenti, koji su na biciklima prešli 1.400 kilometara, dočekani ispred Rektorata uz crveni tepih, muziku, pištaljke i aplauze.
- Vaša biciklistička tura bila je simbol otpora, nade i nepokolebljive borbe za pravdu. Vaše pismo predato u Stazburu odjeknulo je daleko izvan granica. Pokazali ste svijetu da mladi ne ćute i da imaju snagu da mijenjaju stvari - rekla je jedna od studentkinja na dočeku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadio021%2Fstatus%2F1913338566710641011%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1913338566710641011%7Ctwgr%5Efbb91f3bed93db1a7ed108bc8f312260cda4697d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona je zahvalila svojim kolegama što su "svojim pedalama ispisali poruku da se strah može pobijediti, a istina izboriti".
- Ova borba nije gotova, ali vi ste nam pokazali put koji ćemo zajedno nastaviti - rekla je studentkinja.
Grupa od 80 studentkinja i studenata je iz Novog Sada krenula 3. aprila, a u Strazbur su stigli 15. aprila gde su se susreli sa evroparlamentarcima kojima su predali i pisma za evropske institucije.
Dnevno su vozili između 80 i 145 kilometara, dok su ukupno na tom putu prešli više od 1.300 kilometara.
Prošli su kroz Mađarsku, Slovačku, Austriju, Njemačku i na kraju stigli u Francusku, a u mjestima kroz koje su prolazili organizovani su svečani dočeci.
U fokusu zahtjeva studenata koji duže od četiri mjeseca blokiraju fakultete u Srbiji je utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pogibiju 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024.
Objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanične zgrade ključni je zahtjev koji su studenti postavili pred institucije Srbije.

Hiljade ljudi u Novom Sadu dočekale studente bicikliste: "Pokazali ste svijetu da mladi imaju snagu da mijenjaju stvari"

“Zgodan, inteligentan i ambiciozan Žilijen Sorel odlučan je da se uzdigne iznad svojih skromnih provincijskih korjena. Razapet između dva moćna svijeta, crkve koju simboliše crno, i vojske koju simboliše crveno, ubrzo shvata da se uspjeh može postići samo prihvatanjem suptilnog koda licemjerja po kojem društvo funkcioniše.” – izvod iz recenzije romana “Crveno i crno”
<h2>Raspeće i ambicija</h2>
Crvena i crna Crna Gora smjenjivale su se u zadnjih 150 godina u skoro zakonomjernim intervalima. U noći, u oči Velikog Petka (najtužnijeg dana za hrišćane), kao nikada ranije stale su jedna naspram druge. 
Te noći Crna Gora bila je na rapeću, između svoje svijetle strane, toliko puta opjevane u idealu slobode, otvorenosti, građanstva i mediteranskog duha i one tamne, konzervativne, lukrativne, populističke …
U toj noći, kada je razum pokušavao da urazumi goli interes, sjetio sam se davno pročitanog romana “Crveno i crno” nepreveziđenog Stendala, za koga je Fridrih Niče zapisao da je „posljednji od velikih francuskih psihologa”.
Ovaj roman, jedno je od najznačajnijih djela realizma, prikazuje strukturu francuskog društva 19. vijeka, kroz lik Žilijena Sorela, mladog čovjeka, čija je “jedina vrlina bila ambicija, a ona ga je proklela” (cit.).
<h2>Tranzicija pohlepnika</h2>
Tranzicija vlasti u Crnoj Gori prije pet godina trebala je da omogući stvaranje potpuno nove elite koja će, nakon prvobitne akumulacije kapitala i neoliberalnog koncepta koji se sveo na rasprodaju društvene svojine i državnih preduzeća, biti generator novog i tako potrebnog razvoja. 
Dobitnici nove političke moći, međutim, izvršili su samo preraspodjelu pozicija i sa još više energije krenuli u dalju rasprodaju „nacionalnog srebra“ - društvenog bogatstva, bez imalo želje da izgrade zdravu tržišnu i preduzetničku ekonomiju. 
Na drugoj strani, na svakom koraku devastirana je funkcionalna (institucionalna) demokratija, a evropske integracije služe samo kao „smokvin list“ za prikrivanje nove generacije pohlepnika. 
Crna Gora više nije ozbiljno organizovano društvo već poprište ličnih pohlepa i tone u nedopustivi provincijalizam i „istočnjački kapitalizam“. 
Robert A. Hajneman upozorava da „bez autoritativnog zaštitnika pravila igre (države) politička igra, toliko bitna za rješavanje socijalnih razlika, brzo se deformiše u grabežljivu međuigru pohlepe i ličnih interesa koja samo slučajno rezultira nečim što liči na opšte dobro“. 
Zato, misao Mahatme Gandija - „na ovom svijetu ima mjesta za sve, osim za ljudsku pohlepu“ trebalo bi kao upozorenje „novoj klasi“ staviti na ulazu na ulcinjsku Veliku plažu.
<h2>Oprost nevjernicima </h2>
Kako objasnisti, osim pohlepom, da je u noći kada počinje najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, voljom strukture koja je došla na vlast pod sloganom „Ne damo svetinje“ u dubokim noćnim satima, suprotno svim principima i logikama parlamentarizma, po hitnom postupku, „na raspeću“ bila imovina Crne Gore.
Isus: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“ (Luka 23:24) 
Oprost može i treba – ali prvo pokajanje i odustajanje od Judinih srebrenjaka - „Juda za trideset srebrenjaka prodao Gospoda, ali nijedno blago ovoga svijeta ne može kupiti mir duše niti izbrisati grijeh izdaje“ – (nepoznati autor).
<h2>Mrtvi crveni i pohlepni crni</h2>
Poslije 35 godina od uvođenja višepartizma crnogorsko društvo i dalje je lišeno izbora između ideološki definisanih politika. Sve njene unutrašnje profilacije nemaju razvijene političke reprezente, pa tako ni danas ne postoji identitetski profilisana ljevica i desnica. 
Crnogorsko ideološko mrtvilo, ukriveno iza oportuniteta, mora biti prekinuto. Koliko god izgledala nepromjenjiva ukupna crnogorska društvena zajednica ona upravo sada proživljava „provjetravanje“ koje je prirodno i neminovno. Vrijeme mrtve ljevice i pohlepne desnice mora biti završeno.
Sljedbenici i jednih i drugih pritom mogli bi se ujediniti kada bi sljedbenici „crnih“ shvatili da za sveštenstvo „samo bogati imaju pravo na čast, a siromašnima je preostala pokornost“, a sljedbenici “crvenih” ponovo ustali uz poklič “padaj silo i nepravdo”!
Odgovornost crvenih danas je neuporedivo veća jer crni (u politici i mantijama) nemaju niti jedan razlog da bilo šta mijenjaju. Došlo je njihovo vrijeme – da čereče budžet i državnu imovinu!

Crveno i crno

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: zoran-piperovic