Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj saopštio je danas, povodom Svetskog dana slobode medija, da „ogromni rezovi u finansiranju, uz sve izraženiju političku represiju i nasilje prema novinarima, dovode medijski sektor u duboku krizu“ i da je nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana. 
 
Kako se u saopštenju navodi, „borbe koje vode Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kao i pritisak na mnoge druge medije širom svijeta, ističu ogromne rizike sa kojima se slobodni i nezavisni mediji suočavaju u 2025. godini“.
- Dok se mediji od javnog interesa bore za opstanak, autoritarni režimi i akteri dezinformacija brzo se kreću da popune prazninu, iskrivljujući činjenice i manipulišući javnim mnjenjem. Sve smo više zabrinuti zbog rastućih prijetnji novinarima i drugim medijskim profesionalcima, uključujući onlajn i oflajn zastrašivanje i napade, proizvoljno pritvaranje, pravni progon i transnacionalnu represiju, sve sa ciljem da se ućutka njihov rad- naveo je Borelj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Borelj: Nezavisno novinarstvo izloženo prijetnjama bez presedana

Evropska unija “najoštrije osuđuje teroristički napad” počinjen u petak na vodovodnom kanalu Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku na sjeveru Kosova- navodi u saopštenju odlazeći šef diplomatije EU Žozep Borelj.
- To je grozan čin sabotaže na kritičnoj civilnoj infrastrukturi Kosova, koja obezbjeđuje vodu za piće za značajan dio stanovništva Kosova i vitalna je komponenta kosovskog energetskog sistema - navodi Borelj.
On je izrazio solidarnost sa svima širom Kosova koji su pogođeni napadom i dodao da je to popodne prenio i premijeru Kosova Aljbinu Kurtiju.
- Krivična radnja počinjena u Zubinom Potoku mora biti istražena, a njeni počinioci privedeni pravdi. U tom pogledu, EU poziva sve zainteresovane strane da u potpunosti sarađuju sa kosovskim vlastima i nastaviće da pomno prati razvoj događaja - naveo je Borelj i dodao da je EU ponudila podršku kosovskim vlastima i da nastavlja da koordinira naredne korake sa relevantnim partnerima, među kojima je i KFOR.

Borelj: EU najoštrije osuđuje teroristički napad na sjeveru Kosova

Odlazeći visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je danas da napušta Brisel "s ogromnom frustracijom", jer nije uspio da zaustavi, kako je naveo, "masakr koji Izrael sprovodi nad Palestincima u Gazi".
- Odlazim iz Brisela s ogromnom, divovskom frustracijom, jer nismo bili sposobni da zaustavimo taj masakr - rekao je Borelj u razgovoru za španski nacionalni radio RNE, što je njegov posljednji intervjuu u ulozi šefa diplomatije Evropske unije.
Borelj, koji je prije nekoliko dana u Jordanu razgovarao s predstavnicima UN koji su zaduženi za humanitarnu pomoć kojima Izrael ne dopušta da dostave pomoć u Pojas Gaze, rekao je da je tada čuo "okrutne stvari", prenio je RTVE.
- Rekli su mi okrutne stvari. Na sjeveru Gaze je 250.000 ljudi koje smo prestali da pomažemo jer ne možemo da uđemo. Nivo bezbjednosti je tamo ispod nule. I šta će se dogoditi? Ti ljudi će umrijeti - rekao je Borelj.
Upozorio je da će Palestinci tamo umrijeti od gladi, bolesti i napuštenosti.
- Jedino što može da se napravi je da se izvrši pritisak na Izrael da dopusti ulazak humanitarne pomoći. Ali to se ne događa - rekao je Borelj.

Borelj: Odlazim iz Brisela sa divovskom frustracijom jer nismo bili sposobni da zaustavimo masakr u Gazi

Izrael nema izgovor za odbijanje primirja u Libanu o kojem su pregovarale SAD i Francuska, izjavio je visoki predstavnik Evrope unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj.
- Nadajmo se da će danas Vlada (Benjamina) Netanjahua odobriti sporazum o prekidu vatre koji su predložile SAD i Francuska - rekao je Borelj na marginama sastanka Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja (G7) u blizini Rima.
Borelj je dodao da „nema više izgovora, nema više dodatnih zahtjeva“.
- Zaustavite ove borbe, prestanite da ubijate ljude i počnimo da razmišljamo o miru - rekao je on.
Izraelski bezbjednosni kabinet trebalo bi danas da donese odluku o prekidu vatre u ratu protiv libanskog pokreta Hezbolaha, dok su američke vlasti saopštile da su strane blizu postizanja dogovora.
- Izvršimo pritisak na Izrael da danas odobri prijedlog o prekidu vatre -rekao je Borelj, izražavajući zabrinutost jer je „čuo izjave ekstremističkih ministara u izraelskoj Vladi koji žele da nastave bombardovanje“.
Visoki predstavnik EU je dodao da je prekid vatre „apsolutno neophodan ako se želi povratak nekoliko stotina hiljada raseljenih ljudi“.
Borelj je izrazio žaljenje što je „cio južni Liban uništen“.
Kao podrška palestinskom Hamasu u Pojasu Gaze, libanski proiranski pokret Hezbolah je 8. oktobra 2023. otvorio front protiv Izraela, svakodnevno gađajući izraelsku teritoriju iz južnog Libana.
Ta neprijateljstva su se 23. septembra ove godine pretvorila u otvoreni rat sa intenzivnim izraelskim napadima, navodno samo protiv uporišta libanskog pokreta, ali ipak sa mnogo civinih žrtava.

Borelj: Izrael nema izgovor za odbijanje primirja u Libanu

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj pozvao je danas, tokom posjete Bejrutu, da se izvrši pritisak i na izraelsku vladu i libanski Hezbolah da prihvate američki predlog o prekidu vatre. 
 
Borelj je, na konferenciji za novinare u Bejrutu, takođe pozvao i libanske lidere da izaberu predsjednika kako bi okončali dvogodišnji vakuum kad je riječ o vlasti u toj zemlji, prenosi Rojters. 
 
On je obećao 200 miliona eura za podršku libanskim oružanim snagama. 
 
Izrael je 1. oktobra pokrenuo, prema navodima izraelskih odbrambenih snaga, ograničenu i ciljanu kopnenu operaciju u južnom Libanu protiv Hezbolaha.

Borelj: Izvršiti pritisak na Izrael i Hezbolah da prihvate predlog SAD

Vlade zemalja članica Evropske unije (EU) ne mogu da biraju da li će izvršiti naloge za hapšenje koje je izdao Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu - kazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Žozep Borelj. 
 
MKS je u četvrtak izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, bivšeg ministra odbrane Joava Galanta i lidera Hamas Ibrahima el Masrija, zbog ratnih zločina u Pojasu Gaze i tokom napada u oktobru 2023. koji je izazvao izraelsku ofanzivu na palestinsku teritoriju. 
 
- Države koje su potpisale Rimsku konvenciju dužne su da sprovode odluku suda. Nije opciono - rekao je Borelj za Rojters tokom posjete Kipru, gdje je obišao radionice izraelskih i palestinskih mirovnih aktivista. 
 
Borelj je, kako prenosi Tanjug, dodao da takve iste obaveze imaju i zemlje koje su na putu pridruživanja EU. 
 
Sve zemlje članice EU su potpisnice osnivanja MKS-a, nazvanog Rimski statut, ali je nekoliko država kazalo da će ispuniti svoje obaveze po statutu ako je potrebno, dok je mađarski premijer Viktor Orban pozvao Netanjahua da posjeti tu državu. 
 
- Bilo bi veoma smiješno da oni koji su na putu pridruživanja imaju obavezu, koju sadašnje članice ne ispunjavaju - rekao Borelj. 
 
Komentarišući to što su Sjedinjene Američke Države odbacile odluku MKS-a i saopštenje Izraela u kome se navodi da je raspisivanje potjernica antisemtiski potez, Borelj je rekao da "svaki put kada se neko ne složi sa politikom izraelske vlade - optužen je za antisemitizam". 
 
- Imam pravo da kritikujem odluke izraelske vlade, bilo da je to gospodin Netanjahu ili neko drugi, a da nijesam optužen za antisemitizam. To nije prihvatljivo. To je dovoljno - rekao je Borelj, kojem ovog mjeseca ističe mandat šefa spoljne politike EU. 
 
U izraelskoj 13-mjesečnoj vojnoj kampanji u Gazi ubijeno je, prema palestinskim zvaničnicima, više od 44 hiljade Palestinaca, dok je raseljeno skoro svo stanovništvo te enklave. 
 
Izrael je započeo ofanzivu nakon napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine kada je, prema izraelskih izvorima, ubijeno 1,2 hiljade ljudi, dok je više od 250 osoba uzeto za taoce. 
 
U svojoj odluci, sudije MKS-a su navele da je bilo razumnih osnova da se vjeruje da su Netanjahu i Galant odgovorni za djela koja uključujuju ubistva, progon i izazivanje gladi. 
 
Nalog za Masrijem, za koga Izrael tvrdi da je ubijen, raspisan je zbog optužbe za masovna ubistva tokom napada Hamasa u oktobru 2023. godine na jug Izraela.

Borelj: Članice EU moraju da postupaju po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu Evropske unije (EU) - izjavio je danas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na 1.000. dan ruske invazije na Ukrajinu.
To je rekao nakon sastanka ministara odbrane EU održanog u Briselu, dodajući da je ruska nuklearna prijetnja neodgovorna.
- To nije prvi put da Rusi prijete nuklearnim zaoštravanjem, što je potpuno neodgovorno - istakao je Borelj.
Visoki predstavnik EU je prije sastanka kazao da bi Evropljani trebalo da slijede primjer SAD i da dozvole napade na teritoriju Rusije raketama dugog dometa, koje šalju ukrajinskim snagama.
- Nadam se da će sve države članice slijediti američku odluku. Uvjeren sam da će Evropljani slijediti primer SAD i odobriti Ukrajincima da koriste to oružje za borbu protiv Rusa unutar ruske teritorije - rekao je Borelj, koji je predsjedavao sastankom, njegovim posljednjim na kraju mandata na čelu evropske diplomatije.
Francuska je Ukrajincima isporučila rakete zemlja-vazduh srednjeg dometa Skalp, ne isključujući mogućnost da budu korišćene na ruskom tlu. Francuska, međutim, nikada nije potvrdila da li su takvi napadi već bili izvedeni, niti koliki je broj projektila dostavljenih Kijevu.
Berlin je, s druge strane, do sada odbijao da Kijevu isporuči rakete njemačke proizvodnje Taurus, dometa od 500 kilometara, iz straha od zaoštravanja sukoba sa Rusijom.
- Ništa se nije promijenilo u stavu Njemačke - rekao je danas ministar odbrane Boris Pistorijus po dolasku u Brisel.
Borelja, koji odlazi sa funkcije u decembru, će zamijeniti bivša premijerka Estonije Kaja Kalas.

Borelj: Sudbina Ukrajine će odrediti sudbinu EU

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;
- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;
I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.
- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

Visoki predstavnik EU Žozep Borelj je ocijenio da će izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD imati "mnoge društvene, političke i geopolitičke posljedice koje će obilježiti razvoj svijeta i za naše unuke".
Borelj, koji odlazi s položaja čelnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, je u Evropskom parlamentu napomenuo da dolazak Trampa na čelo SAD „nije kraj svijeta, već početak jednog novog, drugačijeg svijeta“.
- Moramo se pripremiti za ono što može uslijediti - predočio je on, rekavši da se to mora učiniti „razložno, pažljivo i bez davanja utiska da smo paralisani kao jelen u noći pred automobilskim farovima“.
Borelj je istakao da partneri u EU moraju pokazati da nisu ni zastrašeni, ni podijeljeni, ali je dodao da „stvarnost pokazuje da to svakako jesu“ pošto kako je dodao Trampova pobjeda „nije dočekana isto u svim prijestonicama Unije“.
To će, po njegovim riječima, imati posljedice po odnose EU i SAD i najava američkih carina od 10 odsto na evropski uvoz će, kako je podvukao, bez sumnje ugroziti konkurentnost EU, dok će još mnogo veće dažbine na kineske proizvode kinesku robu onda preusmjeriti na Evropu.
Borelj je posebno istakao da Evropa mora finansijski i industrijski nadomijestiti najavljeno američko smanjivanje vojne i ekonomske podrške Kijevu.
Visoki predstavnik EU, koji je proteklih dana bio u posjeti Ukrajinu, je predočio da tamo „vojna situacija nije laka, velike su žrtve na obije strane“.
- Moramo izbjeći diplomatsko rješenje sukoba koje bi gurnulo u stranu Ukrajinu i uklonilo i nas. Sporazum između Trampovih Sjedinjenih Američkih država i Putinove Rusije, mimo Ukrajine i Evropske unije, s ciljem da se obustavi rat i odlože za kasnije politički razgovori, jeste ono što Ukrajina odbacuje, a i EU to mora odbiti - naveo je Borelj.
Čelnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU se takođe osvrnuo na rat u Gazi i rekao da će dolaskom Trampa u Bijelu kuću „sigurno biti više razumijevanja za ekspanzionističke težnje (izraelskog premijera Benjamina) Netanjahua, a manje sigurnosti za Palestince“.
I, kako je zaključio, „kad je riječ o Kini, vidjećemo za početak više trgovinskih problema, a svakako i ratoborniji stav kad su u pitanju krupna tehnološka i ekonomsko-trgovinska pitanja“.
 
&nbsp;

Borelj: Izbor Trampa će imati mnoge geopolitičke posljedice

Njemačka je odbila prijedlog visokog predstavnika Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Džozefa Borelja da EU, zbog ratova u Gazi i Libanu, prekine politički dijalog s Izraelom. 
 
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da su uvijek za to da kanali dijaloga ostanu otvoreni, dodajući da se to odnosi i na Izrael, prenosi dpa. 
 
- Prekid dijaloga s Izraelom ne koristi ni ljudima koji pate u Pojasu Gaze, ni Hamasovim taocima, a isto tako ni ljudima u Izraelu koji su spremni na dijalog - navodi se u saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova. 
 
Iz Berlina je poručeno da Savjet o pridruživanju EU -Izrael stvara “prikladni okvir” da se s izraelskom vladom razgovara o pridržavanju načela humanitarnog međunarodnog prava. 
 
Borelj je predložio da države članice EU obustave politički dijalog s Izraelom zbog rata te države u Pojasu Gaze. 
 
Inicijativa, koja je predstavljena na sastanku ambasadora EU u srijedu, biće razmatrana na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Briselu.

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Turisti blokirani nakon nasilja u Meksiku

Sniježna oluja pogodila je sjeveroistočne djelove Sjedinjenih Američkih Država, a među najpogođenijim gradovima je Njujork. Zbog vanredne situacije u gradu, gradonačelnik Njujork Zohran Mamdani donio je odluku o zatvaranju škola.
Mamdani je takođe pozvao građane Njujork da ne izlaze iz svojih domova osim ukoliko to nije neophodno, a zabranio je i saobraćaj za sva vozila, osim onih koja moraju biti na ulicama.
Sniježna oluja pogodila je i druge gradove u ovom dijelu SAD-a. U saveznim državama Nju Džersi, Konektikat i Masačuse proglašeno je vanredno stanje.
Takođe, zbog oluje su nastali veliki problemi u avio-saobraćaju.
Više od 15.000 letova je odgođeno, dok je 3.500 potpuno otkazano na aerodromima JFK, LaGuardia i Newark, koji se nalaze u blizini New Yorka.

Tag: zozep-borelj