FCJK: Peticija za izjednačavanje srpskog i crnogorskog jezika udar na evropski put Crne Gore
Građani koji se pozivaju da potpišu peticiju instrumentalizovani su. Njihov potpis neće promijeniti Ustav, ali će autorima kampanje poslužiti kao sredstvo pritiska na državu u trenutku kada ona zatvara pregovore

Peticija kojom se traži izjednačavanje srpskog sa crnogorskim jezikom predstavlja pokušaj otvaranja identitetskog spora u završnici pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, ocijenili su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK). Poručuju da inicijativa „Srpski4EU“, uprkos svom nazivu, djeluje protiv evropskog puta Crne Gore i pozivaju Skupštinu da je odbije kao ustavno nedopuštenu.
Iz FCJK-a navode da je peticija podnijeta Skupštini 16. novembra, kada je pokrenuta i kampanja prikupljanja potpisa, uz zahtjev da se pitanje statusa srpskog jezika poveže sa Ugovorom o pristupanju Evropskoj uniji.
– U završnici pristupnog procesa njeni autori otvaraju pitanje službenog jezika i vezuju ga za Ugovor o pristupanju, pa najvažniji državni posao ove generacije pretvaraju u taoca identitetskog spora – saopštili su iz FCJK-a.
Iz Fakulteta podsjećaju da član 13 Ustava propisuje crnogorski kao službeni jezik, dok su srpski, bosanski, albanski i hrvatski u službenoj upotrebi.
Kako ističu, promjena te odredbe zahtijevala bi dvotrećinsku većinu svih poslanika, a potom i potvrdu na referendumu, na kojem bi za izmjene moralo glasati najmanje tri petine svih upisanih birača.
– Zato promjenu Ustava i ne predlažu. Traže prečicu: da Skupština djeluje „iz svoje nadležnosti“, uz pozivanje na član 15, koji uređuje pristupanje Evropskoj uniji, a ne jezik. Takve nadležnosti Skupština nema – poručuju iz FCJK-a.
Ocjenjuju da se ni zakonom, ni skupštinskim zaključkom, niti pregovaračkom pozicijom ne može promijeniti ustavni status jezika.
Takođe odbacuju mogućnost da Evropska unija zahtijeva takvu promjenu, podsjećajući da se jezički režim institucija EU uređuje odlukama Savjeta, uz uvažavanje ustavnog poretka država članica.
Iz FCJK-a smatraju da inicijativa ne ukazuje na konkretna prava koja su uskraćena govornicima srpskog jezika, već zahtijeva izdvajanje jednog od četiri jezika koji imaju jednak ustavni položaj.
– Ovo nije borba za prava. Peticija se poziva na „osnovno pravo“, a ne navodi nijedno koje je govornicima srpskog jezika uskraćeno. Srpski je po Ustavu u službenoj upotrebi, a ćirilica i latinica su ravnopravne – navodi se u saopštenju.
Posebno problematičnim smatraju to što se, kako tvrde, srpski jezik nastoji izdvojiti u odnosu na bosanski, albanski i hrvatski, dok se crnogorski u tekstu peticije ne pominje imenom, već kao „drugi po zastupljenosti jezik u zemlji“.
– Službeni jezik nosi ime države, a ne jednog naroda, jer je Crna Gora Ustavom određena kao građanska država i nikakav popisni procenat to ne mijenja – poručuju iz Fakulteta.
Upozoravaju i da se građanima nudi zahtjev koji Skupština, prema njihovom tumačenju, ne može ispuniti bez ustavnih promjena, dok bi prikupljeni potpisi mogli poslužiti kao sredstvo političkog pritiska.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost pozvao je Skupštinu i njen Ustavni odbor da odbiju inicijativu, a Vladu i parlamentarne partije koje podržavaju evropske integracije da se jasno odrede prema njenim zahtjevima.
– Građani koji se pozivaju da potpišu peticiju instrumentalizovani su. Njihov potpis neće promijeniti Ustav, ali će autorima kampanje poslužiti kao sredstvo pritiska na državu u trenutku kada ona zatvara pregovore. Ko danas otvara član 13 Ustava, zatvara Crnoj Gori vrata Evropske unije – zaključili su iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.