Crnogorski PEN centar i Fakultet za crnogorski jezik i književnost najoštrije osuđuju praksu osporavanja prava autora da svoje radove objavljuju na jotovanoj varijanti standardnoga &nbsp;crnogorskoga jezika, poručili su u zajedničkom saopštenju.
Kako ističu, istoričar Petar Glendža skrenuo je pažnju na postojanje takve prakse, ukazujući na konkretan primjer uredničke napomene u monografiji Vijek i po humanosti, Crveni krst Crne Gore 1875–2025. (izdavač: Crveni krst Crne Gore), u kojoj je naznačeno da je tekst objavljen u jotovanoj varijanti „po želji autora“.&nbsp;
- Smatramo neprihvatljivim da se standard crnogorskoga jezika u javnim i stručnim publikacijama tretira kao izuzetak koji zahtijeva dodatno objašnjenje ili ograđivanje. Time se stvara utisak njegove manje vrijednosti i dovodi u pitanje ravnopravnost jezičke norme koja ima ustavno, institucionalno i međunarodno utemeljenje. Riječ je, dakle, o nedopustivom obliku jezičke diskriminacije kojim se crnogorski jezik u akademskom i javnom prostoru pokušava predstaviti kao izuzetak, proizvoljna varijanta ili „lični izbor“ autora, a ne kao službeni jezik države koji je standardizovan u skladu s potrebama njegovih govornika. Takva praksa suprotna je Ustavu Crne Gore, savremenim sociolingvističkim načelima i evropskim standardima zaštite jezičkih prava- navodi se u saopštenju.
Posebno, naglašavaju, zabrinjava što se ovakav vid diskriminacije pojavljuje u izdanju organizacije koja djeluje u okviru Međunarodnoga pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.&nbsp;
- Podśećamo da se taj pokret zasniva na principima humanosti, nepristrasnosti, neutralnosti i univerzalnosti, &nbsp;načelima koja isključuju svako simboličko razlikovanje ili relativizovanje identitetskih izraza, među kojima je jezik jedan od temeljnih. Upravo zbog toga očekuje se da publikacije takvih institucija budu primjer poštovanja dostojanstva različitosti, a ne prostor u kojem se standardni jezički oblik dodatno označava kao odstupanje. Teško je zamisliti da bi bilo kome palo na pamet da uz tekst napisan ekavicom u okviru standardnog srpskog jezika stavlja napomenu da je takav „po želji autora“- navode iz PEN centra i FCJK.
Podśećaju i da je crnogorski jezik ravnopravan član porodice slovenskih jezika, potvrđen u relevantnim međunarodnim naučnim publikacijama, klasifikacijama i bibliotečkim sistemima, uključujući i najznačajnije svjetske kataloške institucije. Svako njegovo administrativno ili izdavačko potiskivanje predstavlja oblik simboličkog nasilja nad jezičkom zajednicom i negiranje dostignutog nivoa standardizacije.&nbsp;
- Pozivamo sve izdavačke, naučne i javne institucije da postupaju u skladu s ustavnim poretkom Crne Gore i savremenim sociolingvističkim standardima, bez praksi koje mogu djelovati diskriminatorno. Istovremeno ohrabrujemo autore da ne pristaju na rješenja koja relativizuju normu crnogorskoga jezika i da istraju u pravu da pišu u skladu s važećim standardom. Zaštita jezičkih prava sastavni je dio zaštite kulturnih i ljudskih prava, na kojima počivaju i savremene evropske vrijednosti, te ćemo, u slučaju nastavka ovakve prakse, koristiti sve raspoložive pravne i institucionalne mehanizme za njihovu zaštitu- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

PEN centar i FCJK: Nedopustiva diskriminacija crnogorskog jezika u akademskom i javnom prostoru

Crna Gora je ustavom jasno definisala crnogorski jezik kao službeni jezik države, uz ravnopravnu službenu upotrebu bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga i albanskoga jezika. Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski jezik“ predstavlja grubu dezinformaciju, saopšteno je iz Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
Oni su reagovali povodom objave na zvaničnom nalogu „Serbia in English“, koji vodi Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije.&nbsp;
Prema njihovoj ocjeni, u toj objavi se svjesno plasiraju dezinformacije i grubo falsifikuje ustavni i pravni okvir jezičke politike Crne Gore.
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Crnogorski PEN centar izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog miješanja druge države u ustavno uređenje i suvereno pravo Crne Gore da uređuje sopstvenu jezičku i obrazovnu politiku. Da je riječ o politički motivisanom narativu, nedvosmisleno potvrđuje i elementaran uvid u važeći ustavni i zakonski okvir Crne Gore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Srpski jezik u Crnoj Gori, kako podvlače, ima ustavno garantovanu službenu upotrebu i široku institucionalnu prisutnost u obrazovanju, medijima i javnom životu.&nbsp;
- Jasno je da problem nije u nepostojanju prava, već u kontinuiranim političkim pokušajima da se ospori postojanje crnogorskoga jezika i potkopa kulturni i identitetski suverenitet Crne Gore - naglašavaju iz FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra. &nbsp;
Ovakav istup, kako dodaju, sa zvaničnih naloga Vlade Republike Srbije predstavlja još jedan primjer politički motivisane instrumentalizacije jezika kroz ironiju i mim-kulturu, čime se svjesno banalizuje i zamjenjuje argumentacija propagandnim dośetkama, uz normalizaciju neozbiljnoga i manipulativnoga pristupa državnoj komunikaciji.
Podśećaju, kako kažu, da evropske vrijednosti ne podrazumijevaju nametanje identitetskih modela drugim državama, već poštovanje njihove ustavne strukture, kulturne raznolikosti i prava na samoodređenje.&nbsp;
- Evropski put Crne Gore zasniva se upravo na tim principima, a ne na prihvatanju političkih pritisaka ili revizionističkih narativa - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovim riječima, kontinuirani napadi na crnogorski jezik jasno ukazuju na nastojanja da se ospori njegov međunarodni legitimitet i onemogući njegova buduća afirmacija, uključujući i status službenog jezika Evropske unije, iako je crnogorski jezik već međunarodno prepoznat kao ravnopravan član porodice slovenskih i svjetskih jezika, potvrđen u relevantnim lingvističkim publikacijama i vodećim svjetskim institucijama, uključujući Kongresnu biblioteku u Vašingtonu.&nbsp;
- Ironično je da bi srpski jezik vjerovatno bio bliže tom cilju da su makar dio energije koju su uložili u negaciju crnogorske kulture usmjerili na stvarno unapređenje demokratskih, pravnih i evropskih standarda u samoj Republici Srbiji. U tom kontekstu, jasno poručujemo da crnogorski jezik nije predmet pregovora, anketa niti spoljnopolitičkih komentara. On je istorijska, kulturna i savremena činjenica, potvrđena kulturnim nasljeđem, živom jezičkom praksom, naukom i, u krajnjem, najvišim pravnim aktom države Crne Gore - zaključuje se u saopštenju FCJK-a i Crnogorskoga PEN centra.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 87.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fambasador-srbije-pozvan-na-razgovor-u-mvp-crne-gore-zbog-objave-na-zvanicnom-nalogu-vlade-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crnogorski jezik nije predmet pregovora niti spoljnopolitičkih komentara; Tvrdnja da Crna Gora „ne priznaje srpski“ gruba dezinformacija

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

1250x600

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Studentski parlament Fakulteta za crnogorski jezik i književnost organizovao je program posvećen Vitu Nikoliću, u okviru kojeg je gostovala njegova ćerka Danica Nikolić. Program je okupio studente, profesore i zainteresovanu javnost, kazali su iz FCJK.
Tokom susreta sa studentima, Danica Nikolić govorila je o Vitovom životu i stvaralaštvu, osvjetljavajući njegovu ličnost iz perspektive porodičnog śećanja i ličnog iskustva. Razgovor je bio usmjeren na odnos između pjesnikova života i njegove poezije, na javnu i privatnu sliku Vita Nikolića, kao i na načine na koje se njegovo djelo pamti i prenosi novim generacijama.
- Izlaganje je proteklo u otvorenoj i dinamičnoj atmosferi, uz aktivno učešće studentkinja i studenata, koji su imali priliku da se upoznaju s manje poznatim aspektima pjesnikova života, izvan ustaljenih književnih interpretacija i biografskih stereotipa. Oni su kroz pitanja otvarali teme poput odnosa između biografije i poezije, granice između života i književnog izraza, ali i ranjivosti kao dijela pjesnikova identiteta - navodi se u soapštenju.
U završnom dijelu razgovora posebno je pomenuta pjesma „Noć sa Dubrovnikom“, kao jedno od djela koje, prema sagovornici, na upečatljiv način sažima pjesnikov poetski izraz i unutrašnji odnos prema vremenu u kojem je nastala.
- U ime Studentskog parlamenta, studente je pozdravila studentkinja Aida Orahovac-Kuč, a Vitove stihove govorio je student Ismar Kadrović. Razgovor s Danicom Nikolić vodila je profesorica Sanja Orlandić. Predstavnici Fakulteta istakli su da ovakva gostovanja predstavljaju važan segment nastavnog i kulturnog života ustanove, uz punu institucionalnu podršku studentskim inicijativama i vannastavnim aktivnostima - navodi se u saopštenju.

Program posvećen Vitu Nikoliću na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Sindikat policije je zloupotrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile, pa su primjer udžbenika uzeli kao povod čime su pokušali da ugroze autore kao profesionalce i pripadnike akademske zajednice - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, koautorka udžbenika za II razred Gimnazije i profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Jelena Šušanj.&nbsp;
U udžbeniku crnogorskog jezika za II razred Gimnazije našao se vic u kome policajci razmatraju kako napisati zapisnik i promišljaju o pravopisu. Prema autorima knjige prikazani su simpatično, snalažljivo i dovitljivo i taj primjer upotrijebljen je kao ilustracija pravopisnih pravila, ali je izazvalo reakciju Nezavisnog sindikata policije.
Udžbenik nije nov, podsjeća Šušanj, nije ni tek izašao iz štampe, već je u upotrebi u gimnazijama punih 15 godina, od 2011.godine.&nbsp;
- Taj vic u njemu stoji već toliko dugo i dosad se niko od djece nije žalio, niti je napravio neki problem koji bi policajca mogao dovesti u neprijatnu situaciju ili uniziti policajca zbog toga vica. Vicevi se izmišljaju, vicevi se prenose od usta do usta, vicevi žive u javnosti. Činjenica je da smo jedan benigni vid humora, koji ne derogira, koji ne ugrožava ni čast, ni dostojanstvo nijednoga policajca, uključili u udžbenik zapravo je značilo nama kao jedno pedagoško sredstvo kojim ćemo na simpatičan način učenicima predočiti da se jezičke dileme javljaju u posve neočekivanim situacijama, da se javljaju u svim profesijama i ja mislim da zapravo taj vic nikako nije mogao dovesti u pitanje dostojanstvo policajca - rekla je Šušanj.&nbsp;
Smatra da ne može preispitivati pravopisna pravila neko ko ne zna da pravopisna pravila postoje, a da bi neko znao, kako kaže, da pravopisna pravila postoje mora biti obrazovan.&nbsp;
- Činjenica da su nas prozvali kako smo policajce predstavili glupima i nepismenima i neobrazovanima je netačan stav i zbog toga smo mi odmah reagovali u smislu da je razlog, da je tajming, da je vrijeme kad se to desilo, ponavljam 15 godina od momenta početka upotrebe tog udžbenika, da je sve to bila jedna konstrukcija sa određenim ciljem da se izazove rasprava sa autorima udžbenika konkretno, a to je uslijedilo nakon druge reakcije Sindikata policije, rasprava je trebala biti upućena na mojega kolegu Adnana Čirgića - zaključila je Šušanj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8yahzh1pdPA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šušanj: Udžbenik u upotrebi u gimnazijama 15 godina, Sindikat policije zlouptrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na vrijeme je poručio da su njegovi ciljevi isti, samo su sredstva drugačija - istakao je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman za Antena M komentarišući njegov govor i najavu na svečanosti povodom 120 godina Ustava Knjaževine Crne Gore.
- Otud mimikrija kojom u javnom prostoru prikriva da mu nije cilj demokratsko i prosperitetno društvo niti vrijednosti Evropske unije, no suštinska društvena transformacija Crne Gore i njezino pretvaranje u teritoriju kojom se upravlja izvan nje i koja grca u autokratiji i duhovnoj bijedi. Kao da smo zaboravili rane devedesete ili dvadesete godine 20. vijeka. To je i poruka koju nam je paradoksalno uputio na proslavi jubileja crnogorskog parlamentarizma. Poruka da je brisanje Crne Gore kakvo je simbolički obavio preko logoa Skupštine njegova jedina agenda - istakao je Radoman.
U najavi prekrajanja Ustava polazi se, naglašava on, od lažne teze da je srpski jezik diskriminisan u Crnoj Gori.
- Lažna je to teza jer je srpski jezik već ustavna kategorija, a njegovi govornici nemaju ni jedno jedino pravo manje u odnosu na govornike službenog crnogorskog jezika, a uz to je formulacija vezana za srpski jezik u Ustavu CG identična onoj koju srpski jezik ima u matičnoj mu Srbiji. Namjera je zapravo da se prekrajanjem Ustava započne proces desubjektivizacije države, rušenja temelja građanskog društva i ostvari projekat etnofederalizacije, zatvaranja u plemenske torove, koji bi Crnu Goru učinio na prvom koraku nefunkcionalnom, propalom državom, kako bi na sljedećem koraku uz snažne obavještajne, političke i medijske uticaje bila lakše usisana u genocidni projekat tzv. Srpskog sveta - zaključuje Radoman.

Radoman: Mandićeva namjera je da Crna Gora što lakše bude usisana u genocidni projekat Srpskog sveta

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) organizuje gostujuće predavanje Rajka Radovića posvećeno odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu.
- Predavanje, zasnovano na psihoanalitičkim i poststrukturalističkim pristupima Lacana, Kristeve, Deleuzea, Barthesa i Oudarta, razmatra kako se trag, slika i identitet prelamaju u singularnim trenucima filmskog iskustva: u onim tačkama đe se afekat, ideologija i vizuelni višak dodiruju sa realnim - saopšteno je sa FCJK.
Na predavanju će biti riječi o tome kako strah, gubitak i erotika proizvode specifične vizuelne konfiguracije koje istovremeno stvaraju značenje i potkopavaju ga.
- Kroz razmatranje Langovog The Big Heat, Buñuelovog Taj mračni predmet želja i Jovanovićevog Mlad i zdrav kao ruža, biće analizirano kako ponavljanje oblikuje sliku kao prostor istovremeno obilježen užitkom i terorom - naveli su na FCJK.
U tom okviru film se, ističu oni, promatra kao prostor u kojem abjekt remeti simbolički poredak, dok predmet želje ostaje nedostižan i konstitutivan, stvarajući događaje koji izmiču opštosti i otvaraju mogućnost singularnosti.
- Cilj predavanja je da pokaže film kao laboratoriju Realnog, mjesto đe se tragovi želje upisuju u samu strukturu slike i đe film ne samo da prikazuje želju nego postaje njen najdublji zapis i svjedočanstvo - dodali su oni.
Predavanje će se održati u Svečanoj sali FCJK sjutra u 12 sati.&nbsp;

Sjutra gostujuće predavanje Rajka Radovića na FCJK o odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu

Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopšteno je da najoštrije osuđuju sramno i opasno procesuiranje 35 građana, među kojima su i dekan njihovog Fakulteta prof. dr Aleksandar Radoman, mirovna i feministička aktivistkinja Aida Petrović i jedan od istaknutih opozicionih poslanika Oskar Huter, zbog protesta 13. jula povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom takve odluke Ministarstva kulture, donešene bez ikakvih kriterijuma, a koja predstavlja grubo poniženje crnogorske književnosti i kulture, građani su mirno izrazili revolt, a država im je odgovorila nasiljem. Umjesto da štite građane, policijski službenici su ih prskali biber sprejom, gurali i zastrašivali. Nekoliko mjeseci kasnije, umjesto izvinjenja, uslijedila je odmazda. Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo prijave, policija je podnijela prekršajne prijave zbog “ometanja i omalovažavanja” policijskih službenika - naveli su na FCJK podvlačeći da smatraju neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazuju zavidnu efikasnost kad treba da se obračunaju s građanima koji brane dostojanstvo svoje države, dok su istovremeno nijemo posmatrali kako su danima po Crnoj Gori defilovali akteri srpskih obavještajnih struktura koji su zastrašivali strane državljane i svakoga ko im se suprotstavi, šireći govor mržnje po ulicama glavnog grada.
Policija, kako su kazali, nije podnijela nijednu prijavu protiv učesnika tih skupova.
- Nije pronašla ni one koji su, prije više od pet mjeseci, nasilno prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku u centru Podgorice. Svjedoci smo da danima ne interveniše ni povodom onemogućavanja realizacije infrastrukturnog projekta bez kojeg Crna Gora ne može zatvoriti ključna poglavlja na putu ka EU. Ali kao ultimativnu prijetnju javnom redu i miru vidi transparente protiv dodjele najvišeg državnog priznanja stihoklepcu i kleptomanu Bećiru Vukoviću - naveli su na FCJK.
Dokazana, kako su naglasili, selektivna i politički motivisana primjena zakona nije ni slučajna ni neutralna.
- Riječ je o sistematskom tolerisanju i podsticanju nasilja kada ono dolazi od aktera bliskih velikosrpskoj ideologiji i parapolitičkim strukturama, dok se istovremeno brutalno suzbija svaki oblik građanske hrabrosti, antifašističkog otpora i borbe za istinu. Današnje procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture jeste poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda - ocijenili su na FCJK.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje javnosti da neće ćutati pred ovim pokušajem zastrašivanja, i da će stati uz svakog pojedinca koji je na tom skupu 13. jula branio javni interes, istinu i dostojanstvo.&nbsp;
- Nemamo iluziju da će Ministarstvo kulture, koje se uporno trudi da kulturu ponizi i obesmisli, odgovoriti na bilo koje pitanje u vezi s kršenjem zakona i sramnom dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ne očekujemo ni da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kazniti one koji su danima širili mržnju po ulicama, prijetili stranim državljanima, vrijeđali manjinske narode i sabotirali evropski put – jer znamo da ih ne žele viđeti - jasni su oni.&nbsp;
Ali, poručuju, neće ćutati kad se procesuiraju oni koji su digli glas protiv unižavanja države.
&nbsp;-Nećemo se praviti da je normalno da se građani vuku po sudovima jer su odbili da pristanu na laž. Nećemo se navikavati da se represija zove red, a poniženje nagrada. Crna Gora neće postati zemlja u kojoj se ovakve stvari dešavaju bez otpora. I zato nećemo prestati da govorimo ono što bi u pristojnoj zemlji morala da kaže svaka institucija koja drži do sebe. A batinaši režima, kao uvijek kroz istoriju, završiće među sramnima i zaboravljenima - zaključili su u saopštenju.

FCJK: Procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture je poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopštio je da Ministarstvo kulture i medija, diskriminacijom Crnogorskog društva nezavisnih književnika, potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva.
Nije prvi put da se Ministarstvo kulture i medija Crne Gore pod rukovodstvom Tamare Vujović, dok krši propise, skriva iza formalnosti, administracije ili tehničkih grešaka bez pojašnjenja. Tako je kao nadležni organ pri dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu s vidno falsifikovanim CIP-om sav teret prebacilo na Nacionalnu biblioteku, uz obrazloženje da je “po mišljenju ovog organa” to nadležnost Biblioteke. Tako svoju izmišljotinu da je Milutinu Mićoviću navodno Matica crnogorska dodijelila nagradu Luča nije objašnjavalo, već samo tražilo od medija da tu informaciju uklone zbog „tehničke greške“, potvrđujući svoju praksu netransparentnosti. 
U istome maniru, kako kažu u FCJK-u, ali s drugačijim ciljem i efektom, Ministarstvo Tamare Vujović i u najnovijem primjeru svojega zločinjenja – isključivanju iz konkursa i u evropskome kontekstu renomiranog Crnogorskoga društva nezavisnih književnika – poseže za klasičnim primjerom strategije izbjegavanja odgovornosti, uporno prećutkujući suštinsko pitanje: zašto se marginalizuje i eliminiše relevantni i profesionalni akter književne scene? 
Takva praksa se, ističu, ne može opravdati pozivanjem na proceduru, već poručuju da zahtijeva političku i institucionalnu odgovornost. 
- Da bi prikrilo izostanak relevantnih informacija i zamaglilo srž problema, Ministarstvo u odgovoru na kritike CDNK primjenjuje diskurzivnu diverziju, stavljajući u centar argumentacije hrpe brojki i informacija o izdavačkoj kući OKF, koja nije predmet spora. U anglo-saksonskoj literaturi to bi se nazvalo crvenom haringom, koja i u Crnoj Gori zaudara pokušajem obesmišljavanja javne kritike i diskreditacije onih aktera koji nijesu spremni da pristanu na ideološku disciplinu. Pritom kroz strategiju krivice po asocijaciji Ministarstvo nastoji stvarne argumente delegitimisati i brisanjem institucionalne granice između de facto i de iure različitih organizacija, dok istovremeno briše i pravnu razliku između datoga konkursa i drugih linija finansiranja - naglašeno je u saopštenju.
U FCJK-u napominju da u svojem reagovanju Ministarstvo nije osporilo niti jednu činjenicu s kojom ga je CDNK suočilo, "već umjesto da se pozabavi iznešenim argumentima uporno nastoji potkopati kredibilitet i moralno diskvalifikovati onoga ko podnosi prigovor". 
- Upravo je tim diskurzivnim postupkom potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva. Podśećamo Ministarstvo kulture i medija da institucije kulture nijesu servis ideološke homogenizacije, niti produžena ruka političkih struktura kojima ministarka Vujović pripada, te da svako gušenje drugosti zapravo guši samu kulturu - zaključeno je u saopštenju FCJK-a.

FCJK: Ministarstvo sprovodi ideološku selekciju, institucije kulture nijesu produžena ruka političkih struktura kojima pripada Vujović

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Teško da može proći zamjena teza bilo gdje, a kod građanki i građana Bijelog Polja nikako - poručio je poslanik Bošnjačke stranke (BS) Amer Smailović u odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Abazu Dizdareviću koji je rekao da ne želi da bude predsjednik Opštine jer je Bošnjak, te ocijenio da se u politiku BS uvlači narativ njihovih koalicionih partnera.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-smailovicu-necu-da-budem-predsjednik-opstine-jer-sam-bosnjak-narativ-vasih-koalicionih-partnera-se-duboko-uvlaci-u-vasu-politiku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovdje, kaže Smailović, nije riječ o foteljama, nego o diskriminaciji na koju svako ima pravo da pristane u svoje ime.
- Ali nema u ime naroda i nema u ime građanske Crne Gore. Svi u Bijelom Polju znamo zašto je upravo ime Abaza Dizdarevića bilo prvo na listi za lokalne izbore i isto tako znamo zašto Abaz Dizdarević, ugledni i časni Bjelopoljac, nije postao predsjednik Opštine - naveo je Smailović.
U oba slučaja to je, kaže on, zbog nacionalne pripadnosti.
- U prvom da se dobiju bošnjački glasovi, a u drugom da Bošnjak ne bude predsjednik Opštine. U tome leži suštinska opasnost za građansko društvo, jer to nije ni vrijednost savremenog doba ni vrijednost građanskog društva. Ako smo oko toga saglasni, sve se ostalo samo kazuje - poručio je Smailović.

Smailović Dizdareviću: Nije riječ o fotelji, već o diskriminaciji

Ono što ljude uglavnom drži za selo jeste tradicija i inertnost - kazao je, u emisiji E-uživo, nekadašnji ministar poljoprivrede i poljoprivrednik Budimir Mugoša, koji je govorio o poziciji u kojoj se danas poljoprivrednici u Crnoj Gori nalaze.
On je ukazao da intertnost posla, ali i ljudi.
- Teško mi prelazimo na novo, pa i u tehnološkom smislu. To je loše... Ulažete godinama u neke sisteme, u mehanizaciju, u edukaciju, u tržište i onda odjednom dođete to toga da vrlo teško to možete da dovedete na neki veliki nivo, a vrlo teško to i gasite - kazao je Mugoša.
Sagovornik TV E se prisjetio ranijeg perioda, kada se od poljoprivrednog gazdinstva moglo živjeti.
- Govorili su da je jedna krava - inženjerska plata. Danas, vi od jedne krave ne možete zaraditi više od 150 eura mjesečno. E, sad ja vas pitam: 150 eura, 10 krava, recimo hipotetički, 1500 eura. Postoje standardi, kao u svemu: koliko struje po grlu, koliko vremena po grlu, koliko vode po grlu, koliko prostora i tako dalje, sve je to mjerljivo. Vi dolazite u poziciju da je vama satnica par eura. Da ne govorimo o tome da je kapital koji je uložen u svu tu priču stotine hiljada eura. Vi danas ne možete imati iole ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju ako nije uloženo 200 000 eura. Da ste te pare stavili na banku, da ih oročite, da ih, ne daj bože, date zelenašima - bili biste mnogo bogatiji čovjek - kazao je Mugoša.
Osim što se bavi poljoprivredom, Mugoša je svojevremeno bio i ministar poljoprivrede, a u emisiji je komentarisao i to što je u Crnoj Gori skoro pa rijetkost da resorima rukovode ljudi iz struke.
- Mislim da je Duško Radović rekao: oni koji ništa ne znaju - oni mogu da rade sve. Oni koji nešto znaju, oni znaju da rade samo ono što znaju. Mi u Zeti imamo fin izraz: malo pameti - blago Božije. Ne sjekirate se, ne znate za bolje i tako to funkcioniše. S druge strane, vidim ove mlade ljude koji se prihvataju raznih funkcija, ministarskih, državni sekretari, direktori direktorata, direktora velikih javnih preduzeća. Oni kažu: pa šta, naučićemo. Pa zaštto ne nađete nekog ko već zna? Nije to auto-škola pa da vas uči - kaže on.
To je, kaže, vrlo težak posao.
- Uvijek se poljoprivredom teško bilo baviti, bavili su se masovno ljudi pa se iz te masovnosti i velikog rada ostvarivala neka dobit. Danas je to došlo da je poljoprivreda postala biznis kao i svaki drugi, gdje vi morate da postignete vrhunske rezultate da biste mogli da opstanete - dodao je on.
On dodaje i da u Crnoj Gori nešto nije potaman u ovoj oblasti.
- Postoje neka mjerila kao u svemu. Ako jedan poljoprivrednik proizvede. hipotetički govorim, 30-ak tona krompira po hektaru, 25-30 tona breskve po hektaru, on je dobar poljoprivrednik. Ali, ako on od toga ne može dobro da živi, onda živi u lošem sistemu - zaključio je on.

Mugoša o funkcionerima: Oni koji ništa ne znaju - oni mogu da rade sve

U okviru projekta Evropske investicione banke (EIB Global) i UNOPS-a pod nazivom „Unapređenje školske infrastrukture u Crnoj Gori“, zvanično je počela sveobuhvatna procjena 813 predškolskih, osnovnih i srednjih školskih objekata u Crnoj Gori - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Eksperti su, kažu, započeli prve terenske posjete u Podgorici, označavajući početak sveobuhvatnog napora za provjeru kvaliteta, bezbjednosti i inkluzivnosti obrazovnih objekata, kako bi se osiguralo moderno okruženje za učenje za sve učenike i nastavnike širom zemlje.
- Finansiran od strane EIB Global sa 2,3 miliona eura u okviru Inicijative za ekonomsku otpornost, projekat sprovodi UNOPS, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija. Inicijativa „Bolje škole za sve“ nadovezuje se na dugogodišnju podršku EIB-a sektoru obrazovanja u Crnoj Gori kroz pristup „Tim Evropa“, uz preko 55 miliona eura mobilisanih do danas putem zajmova i grantova EU u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan - naveli su u MPNI.
Šef Predstavništva EIB-a u Crnoj Gori Davor Kunc poručio je da su snažne i moderne škole temelj otporne ekonomije zasnovane na znanju, kao i bolje budućnosti za građane i građanke Crne Gore.
- Ovim projektom pomažemo da se osigura da svako dijete u zemlji može učiti i napredovati u bezbjednom, modernom okruženju, koje ispunjava najviše obrazovne standarde - naveo je on.&nbsp;
U MPNI kažu da je procjena koju sprovodi tim od 25 inženjera i arhitekata ispitaće da li školske zgrade ispunjavaju nacionalne i međunarodne standarde u pogledu bezbjednosti, pristupačnosti, energetske efikasnosti, vodosnabdijevanja sanitacije i higijene, ventilacije, osvjetljenja, rodno osjetljivog dizajna i inkluzije djece sa invaliditetom. Takođe će, dodaju, biti pregledana urbanističko-tehnička dokumentacija i procijenjeni neiskorišćeni školski objekti, uz davanje preporuka za njihovu potencijalnu buduću upotrebu.
- Kvalitetno obrazovanje počinje sa bezbjednim, funkcionalnim i inkluzivnim školskim objektima. Ova procjena će nam pružiti pouzdane podatke i ukazati na jasne prioritete, omogućavajući pametnija ulaganja za bolje uslove učenja za svu djecu u Crnoj Gori. Kroz ovu inicijativu jačamo našu posvećenost dostupnom, ravnopravnom i kvalitetnom obrazovanju, i potvrđujemo dugoročnu viziju obrazovnog sistema zemlje - istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Projekat, kažu u MPNI, ima za cilj jačanje nacionalnih kapaciteta za planiranje i investiranje u obrazovnu infrastrukturu na osnovu podataka.
- Ovaj projekat pretvara podatke u konkretne poteze koji jačaju institucionalne kapacitete za upravljanje obrazovnom infrastrukturom i osiguravaju da se kroz buduće aktivnosti ostvare bezbjednije škole, bolje okruženje za učenje i dugoročni uticaj - naglasila je Mikela Telatin, direktorica UNOPS za Jugoistočnu Evropu.
Prikupljeni podaci biće, navode oni, unijeti u Informacioni sistem obrazovanja Crne Gore, čime će se dodatno osnažiti sposobnost Ministarstva da analizira infrastrukturne potrebe, kako na nivou pojedinačnih škola, tako i na nivou cijelog sistema.
- Procjena će rezultirati preporukama na nivou škola, kao i strateškim izvještajem koji identifikuje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne investicione prioritete. Pored toga, projekat će podržati Ministarstvo u pripremi tehničke dokumentacije za prioritetna ulaganja u škole, čime se povećava spremnost za buduće finansiranje - zaključili su u saopštenju.

Počela sveobuhvatna procjena 813 predškolskih, osnovnih i srednjih školskih objekata u Crnoj Gori

U dva odvojena napada na severozapadu Pakistana danas je ubijeno pet policajaca, saopštile su tamošnje vlasti.
Napadači su iz zasjede napali policijsko vozilo i ubili jednog policajca u Kohatu, okrugu u provinciji Hajber Pahtunhva.
Na policijsko pojačanje, koje je stiglo nekoliko minuta kasnije, izveli su još jedan napad i ubili još četiri policajca.
Za sada niko nije preuzeo odgovornost, ali se sumnja na pakistanske talibane.
Predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari osudio je napade i uputio saučešće porodicama žrtava.

Tag: fakultet-za-crnogorski-jezik-i-knjizevnost