<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandi</b>ć ocijenio je da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog ne bi nanijela štetu evropskim integracijama Crne Gore.</p>
<p>– Bilo bi dobro da Crna Gora, prilikom pristupanja Evropskoj uniji, uvede i taj jezik kao službeni. Dakle, da i srpski postane službeni jezik u EU, uz onaj koji bi već bio prihvaćen – rekao je Mandić u izjavi za RTCG.</p>
<p>Podsjetimo, iz koalicije Za budućnost Crne Gore prethodnih sedmica ponovo je otvoreno pitanje izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na službeni jezik.</p>
<p>Mandić je, takođe, izrazio uvjerenje da će aktuelna parlamentarna većina, ukoliko uspješno realizuje zacrtane politike, ostati na vlasti i nakon 2027. godine.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

<p>Aktuelna većina očito smatra da je politička moć koju imaju iznad svakog Ustava - ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju povodom sve češćih zahtjeva da se srpski uvede u Ustav kao službeni jezik.</p>
<p>Oni cijene da bi većina potezom klika da u aktuelni Ustav unesu jezik druge države.</p>
<p>- Baš kao što su nedavno, na obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, “upodobili” Ustav iz 1905. godine tako što su izbrisali član 40 koji definiše autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve - dodali su oni.</p>
<p>Budući da rezultati popisa stanovništva iz 2023. godine govore da je razlika između onih koji govore srpskim i onih drugih, koji govore crnogorskim jezikom nepunih devet odsto, u Crnogorskoj stranci ističu da je ista tolika razlika između onih koji su se izjasnili kao Crnogorci, u odnosu na one koji su Srbi.</p>
<p>- Dakle, sa istim argumentom - da ih je više - nacionalni Crnogorci mogu tražiti da se Crna Gora u Ustavu definiše kao “država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive” - naveli su oni.</p>
<p>Decidni su da takav potez ne bi samo ukazao na apsurdnost projekta “građanske države”, nego i potvrdio ono što su zaboravili autori Ustava iz 2007. godine.</p>
<p>- Podsjetimo da prethodni Ustav, onaj iz 1992. godine, iako su ga pisali lideri stranaka velikosrpske orijentacije, još u preambuli govori da se donosi “na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu državu stečenog u vjekovnim borbama za slobodu”. Bez namjere da sada otvaramo pitanje regularnosti popisa i činjenice da bi bez stranih državljana i “gostiju” iz Srbije i BiH, Crnogorci bili apsolutna većina, poručujemo da crnogorski Ustav zaista treba upodobiti vremenu u kome živimo. Stoga, neka u budućem Ustavu stoji da je: “Crna Gora država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive”. U tom slučaju, nemamo ništa protiv da se srpski jezik, uz crnogorski, definiše kao službeni. Ali, samo u tom slučaju - zaključili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.</p>

Crnogorska stranka: Aktuelna većina smatra da je politička moć iznad svakog Ustava

<p>Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>u intervjuu za Novu M<b> </b>komentarišući izjave predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b> da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.</p>
<p>- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.</p>
<p>Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.</p>
<p>Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.</p>
<p>- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.</p>
<p>Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;</p>
<p>- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.</p>
<p>Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.</p>
<p>Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.</p>

1250x600

1084x550

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

<p>Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider <b>Andrije Mandić</b> nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.</p>
<p>To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika.<br/>
<br/>
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti.<br/>
<br/>
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata.<br/>
<br/>
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli.<br/>
<br/>
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje.<br/>
<br/>
Da je vječna!</p>

Miraš Dušević

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

<p>Samo dan nakon što je Crna Gora dobila podršku da zatvori još pet poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji, predsjednik Skupštine pokreće pitanje ustavnih promjena - kontraverznih i duboko podjeljujućih, usmjerenih na stvaranje političkih tenzija upravo u trenutku kada sebi takvo nešto ne možemo priuštiti.</p>
<p>To je ustvrdio poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković nakon što je Andrija Mandić, na svečanosti povodom 120 godina od Ustava Knjaževine Crne Gore, pozvao da se aktuelni najviši pravni akt „upodobi sadašnjosti“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;Mandić je ocijenio da veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost - a među njima je posebno naglasio status srpskog jezika.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2000632146751623237&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: Mandić pokreće pitanje kontraverznih ustavnih promjena u trenutku kad to ne možemo sebi priuštiti

<p>Sadašnji Ustav, donijet od strane jedne parlamentarne većine, ne oslikava stvarno stanje u našoj zemlji. Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, a među kojima je i status srpskog jezika - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) <b>Andrija Mandić</b> na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.</p>
<p>Istinski mu je, kaže, žao što „pojedini nedobronamjerni ljudi pokušavaju da negativno predstave namjeru da se Ustav upodobi tako da u cjelosti preslikava ono što je stvarnost“.</p>
<p>- Građani Crne Gore ne traže čuda već samo da sadašnji najviši pravni akt predstavlja stvarnost ove zemlje. Niko ne želi da se aktuelni status drugih jezika u Ustavu mijenja, ali vrijeme je da se ispravi istorijska nepravda stvorena od strane ljudi koji su 30 godina dijelili Crnu Goru i da budemo odgovorni kao naši preci koje danas ovdje pominjemo - rekao je Mandić.</p>
<p>U tome, kaže, uloga Skupštine ostaje od presudnog značajna.</p>
<p>- Parlament je mjesto dijaloga i sučeljavanja ideja. On mora biti ogledalo društva, ali i njegov korektiv - naveo je Mandić.</p>
<p>120 godina kasnije, kaže on, Crna Gora stoji pred istorijskim izazovima.&nbsp;</p>
<p>- I danas je ključ u snazi institucija i povjerenja građana u njihovu zemlju - dodao je Mandić.</p>
<p>Nikoljdanski ustav, kaže on, nije samo jedan akt i podsjećanje na pravi dokument i okvir.</p>
<p>- Već susret sa trenutkom u kojem je Crna Gora kao slobodna država zakoračila u krug modernih evropskih ustavnih poredaka - naveo je Mandić.</p>

Anja Ivanović

Mandić: Veliki broj elemenata Ustava ne oslikava stvarnost, među njima i status srpskog jezika

<p>Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti, kazao je potpredsjednik Vlade <b>Milun Zogović</b>.</p>
<p>Kako je istakao, takvo pojednostavljivanje ima za cilj "očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi."</p>
<p>- Da ne govorimo o logičkoj neodrživosti pristupa da je dijalog o otklanjanju diskriminacije koja narušava osnovna ljudska prava i ljudsko dostojanstvo najbrojnije jezičke i po rezultatima popisa druge po brojnosti nacionalne zajednice, „pitanje koje dijeli“. Pristup nametanja neophodnosti očuvanja važeće i aktuelne diskriminacije lišen je svih elemenata dobronamjernosti a što neophodno prati i nedostatak društvene i državničke odgovornosti. Gdje postoji dobra namjera i društvena odgovornost ne postoji dilema da li prednost treba dati dijalogu ili diskriminaciji. Još od vremena Sofista a i prije njih, dijalog je uspostavljen kao najbolji i najnapredniji instrument za iznalaženje rešenja i raspravljanje problema. Sva važna i velika pitanja se još od tog vremena ipak na kraju moraju rešavati dijalogom. Ne želim da vjerujem da je nivo crnogorske političke i društvene fantastičnosti dosegao do neslućenih visina gdje konceptualno diskriminacija dobija primat u odnosu na dijalog naveo je Zogović u saopštenju za javnost.</p>
<p>Prema njegovim riječima, ako je istrajavanje na diskriminaciji dominantan pristup, jasno je da nema mjesta dijalogu kao najprirodnijem instrumentu za traženje i iznalaženje rešenja.</p>
<p>- Da ne govorimo o ataku na zdravu logiku gdje se otvaranje širokog društvenog dijaloga o otklanjanju diskriminacije i potreba uvažavanja rezultata popisa stanovništva želi medijskim falsifikatom prestaviti kao tabu tema koja izaziva podjele. Baš kao što je jagnje uzvodno mutilo vodu vuku, tako se i traženjem dijaloga o tako bitnim temama kao što su pitanje srpskog jezika i dvojnog drževljanstva izazivaju društvene podjele. Podjele su davno izazvane pogubnom politikom bivšeg režima koja je napravila ustavni genocid nad srpskim jezikom. U momentu kada je srpskim jezikom govorilo 64,5 odsto građana Crne Gore, srpski jezik donosioci Ustava nisu prepoznali kao službeni. Istrajavnje na takvom pristupu je zapravo istrajavanje na konceptu podjela dok je potreba otvaranja dijaloga način da se kroz uvažavanje realnosti podjele prevaziđu. Apsurdno je objašnjavati prednosti koje ima dijalog u odnosu na važeću diskriminaciju čije su direktne posledice podjele društva. Zato pozivam sve političke i društvene aktere da politički rat objave diskriminaciji, a ne nikako dijalogu kako je to kod mnogih sada slučaj - kaže Zogović.</p>
<p>Neophodno je, ističe on, da protivnici dijaloga i zagovornici očuvanja diskriminatornog koncepta prema polovini stanovništva ove zemlje odgovore na pitanje u kojoj to državi EU većinski jezik nije službeni.</p>
<p>- Kao buduća članica EU Crna Gora mora poštovati evropske demokratske vrijednosti i standarde. Evropska Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva i prava, slobode, demokratije i ravnopravnosti. Osnovna intencija EU je da ne smije biti diskriminacije kada su u pitanju osnovna ljudska prava i slobode, to je upravo i dodatni razlog da naše društvo iznadje snage da kroz dijalog dodje do rešenja koja će otkloniti aktuelnu diskriminaciju. Time ćemo kao društvo potvrditi da zaista vjerujemo u proklamovane vrijednosti a ne da ih samo pominjemo deklarativno kako je u prošlosti bio slučaj. Upravo će odnos prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici biti najbolje mjerilo koliko zaista vjerujemo u demokratske tekovine kojima težimo - zaključio je Zogović.</p>

Zogović tvrdi: Srpski jezik i dvojno državljanstvo ne stvaraju podjele

<p>Vas pitanje prava govornika srpskim jezikom ne zanima, osim kad od njih očekujete glasove - poručila je portparolka Demokratske narodne partije Jovana Todorović nakon što je poslanik Pokreta Evropa sad Darko Dragović da to pitanje mora biti mora riješeno u skladu sa Ustavom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdragovic-pitanje-srpskog-jezika-mora-biti-rijeseno-u-skladu-sa-ustavom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Koliko god se trudili da Vas razumijemo, posle svakog Vašeg novog saopštenja, ide nam sve teže i teže. Jedino što smo uspjeli da shvatimo jeste da Vi govorite srpskim jezikom i da ste za to da bude normiran kao službeni i izjednačen sa crnogorskim u Ustavu. Ali da povodom toga nemate namjeru ništa da učinite, jer smatrate da ste se lingvističkoj većini odužili sa jednim saopštenjem za javnost koje bi se moglo svesti pod naziv serije: „ I ja volim nerandže no trpim" - navela je Todorović u reagovanju.</p>
<p>Ona je istakla da bi Dragović kao pravnik trebalo da znate da osim izmjena, postoje i dopune Ustava koje ne bi podrazumijevale nikakve referendume i plebiscite.</p>
<p>- Naravno, Vama je to apstraktna kategorija, jer Vas pitanje prava govornika srpskim jezikom ne zanima, osim kad od njih očekujete glasove. A pošto nam objašnjavate procedure glasanja, onda ne bi loše bilo da čitavoj crnogorskoj javnosti pojasnite zbog čega ste i protiv izmjena i dopuna zakona o državljanstvu za koje je dovoljno da glasa 41 poslanik &nbsp;bez ikakvih ustavnih promjena i referenduma? Ili podržavate i to, ali nećete glasati kao ni za srpski jezik. Ili da preformulišemo pitanje, postoji li išta što se tiče prava srpskog naroda da ste spremni da glasate u Skupštini? - navela je Todorović.</p>
<p>Zaslužili su, kaže, odgovor.</p>
<p>- Zaslužili smo, bez obzira na našu skromu snagu, da dobijemo odgovor, a ne moramo ništa potpisivati, ipak su vaši sporazumi i potpisi rezervisani za DPS. I ne pridajite sebi previše na značaju porukom da Vam se javimo kad prikupimo dovoljan broj poslanika - navela je Todorović.</p>
<p>Postoji, cijeni ona, dovoljan broj poslanika - ali ne i petlja za to.</p>
<p>- Jer umjesto petlje sad su kod nekih ugrađene kriptovalute što će Vam pokazati i izbori u Nikšiću. A Vama se u najboljem ili najgorem slučaju možemo javiti kad budemo željeli da dobijemo savjet kakouspješno prodati zemljište &nbsp;na periferiji Danilovgrada, i za dobijeni novac kupiti dva stana u Budvi i Kotoru - zaključila je Todorović.</p>

Todorović: Pitanje prava govornika srpskog jezika Dragovića ne zanima osim kad od njih očekuje glasove

<p>Potpredsjednik Skupštine<b> Nikola Camaj</b> dio je političkog establišmenta koji predvodi četnički vojvoda <b>Andrija Mandić </b>- ustvrdio je prodekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost <b>Adnan Čigrić </b>u izjavi za Antenu M. U tom kontekstu, kako je ocijenio, bi trebalo posmatrati i izjavu Camaja koji je za Radio Crne Gore poručio da Crnoj Gori ne bi štetilo da ima više službenih jezika kao što i ne šteti Švajcarskoj koja ima tri službena jezika.</p>
<p>- Poređenje Crne Gore sa Švajcarskom motivisano je demagogijom Nikole Camaja koji očito nastoji prikriti stvarne motive Andrije Mandića. Cilj je jasan - obesmisliti Crnu Goru najprije kao građansku državu, u čemu je vladajuća elita već postigla krupne korake, a onda je obesmisliti i kao državu kroz etno-nacionalistička čerečenja. Etnofederalizacija Crne Gore zapravo je samo instrument za nestanak Crne Gore i Crnogoraca. Što se tiče jezika koji se u Crnoj Gori izvorno govore, nauka poznaje samo dva. To su crnogorski jezik, kojim faktički govori većina stanovništva u Crnoj Gori - bez obzira na to kako ga imenuju jer nacionalni samoiskaz ovđe nema odraza u jeziku, i albanski jezik kao jezik albanske autohtone manjine u Crnoj Gori. Što se tiče ustavne definicije jezika, ona je u Crnoj Gori fleksibilnija od ijedne druge države na Balkanu i nije zasnovana na naučnim no na političkim faktima - kazao je profesor na FCJK.</p>
<p>Čirgić podsjeća da službeni status u Crnoj Gori pored crnogorskog imaju i albanski, bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ističe da je definicija srpskog jezika u Ustavu Crne Gore ista kao u Ustavu Srbije - to je jezik u službenoj upotrebi.</p>
<p>- Ne vjerujem da ima više ikog ko je nesvjestan deplasiranosti Mandićeve tobožnje argumentacije o podređenom položaju srpskog jezika u Crnoj Gori. I ne samo Mandićeve no i Mandićevih političkih partnera koji su zaboravili krvavu baštinu Mandićeve politike iza koje stoje etnička čišćenja onih čija nacionalna prava danas tobože zastupa Nikola Camaj, Ervin Ibrahimović i njima slični - navodi Čirgić.</p>
<p>Na pitanje kakav bi bio status crnogorskog u slučaju uvođenja više službenih jezika, Čirgić odgovara da crnogorski jezik više ne bi bio državni jezik Crne Gore, nego samo jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine u Crnoj Gori jer bi Crnogorci to i postali usvajanjem najavljenih dvojnih državljanstava.</p>
<p>- Tome na ruku idu i zahtjevi bošnjačkih nacionalnih predstavnika u Crnoj Gori koji bosanski jezik, kao jezik bosanske države kojim suštinski govore stanovnici Bosne - bez obzira na različito nacionalno deklarisanje, žele tumačiti kao bošnjački jezik, što je dio velikosrpske strategije još od momenta kad je s početka 90-ih godina taj jezik standardizovan i taj naziv (bosanski) vraćen u opticaj. Glavni politički cilj Andrije Mandića jeste obnova onoga što su njegovi ideološki preci bili postigli 1918. Zato je svaka njegova inicijativa s tim ciljem skopčana. To ne može zamagliti ni činjenica da se ovoga puta taj cilj sprovodi uz asistenciju dijela albanskih i bošnjačkih političara u Crnoj Gori - kazao je Čirgić.&nbsp;</p>

Čirgić: Camaj dio Mandićevog političkog establišmenta, crnogorski bi postao jezik projektovane crnogorske nacionalne manjine

<p>Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) <b>Vasilije Čarapić</b> smatra da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana.</p>
<p>Čarapićeva izjava dolazi nakon što je lider koalicije Za budućnost Crne Gore i predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> u intervjuu za Politiku rekao da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore, te da će njegov pravni tim detaljno proučiti i "plavi kartom" kao jednu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.9963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-otpocinjemo-sirok-dijalog-srpski-ne-moze-biti-jezik-drugog-reda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore je pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu. Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - poručio je Čarapić, čija partija je u Vladi sa Mandićevim predstavnicima.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1898704664477958466&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić kritikuje Mandića: Nemaju plan za Nikšić pa im ne treba više davati povjerenje

<p>Bez napajanja električnom energijom do sjutra će biti 215 korisnika koji se napajaju sa 10 kV dalekovoda Rijeka Crnojevića.</p>
<p>To je saopšteno iz CEDIS-a.</p>
<p>Iz ove kompanije najavljuju da će zbog kvara na 35 kV dalekovodu „Glava Zete – Kličevo“ bez napajanja električnom energijom do sjutra biti potrošači u naseljima Povija, Norina i Jovan Do.</p>
<p>I 115 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Hoti“ i 680 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Vazdusni Tuzi“ takođe će biti bez struje do sjutra.</p>

Više stotina korisnika u cetinjskoj, nikšićkoj i Opštini Tuzi bez struje do sjutra

<p>Vodostaj rijeke Zete je porastao i u nekoliko naselja voda je došla do kuća. Mještani su bili primorani da napuste domove.</p>
<p>- U Pažićima je voda došla do kuća. Mještani su sve sami završili na vrijeme, prije nego što je počelo, napustili su domove. Sad nas je jedna porodica zvala, voda im je blizu kuće, dolaze za pijesak kako bi pokušali da spriječe da im kuća poplavi - kazali su za Portal Analitika iz Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad.&nbsp;</p>
<p>Ističu da je trenutno ugroženo četiri - pet kuća, koje su prve do rijeke Zete.&nbsp;</p>
<p>Kritično je i u mjestu Bogićevići.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;- U Bogićevićima dvije - tri kuće su ugrožene. Te kuće su i ranije plavile, ali odavno nije bilo poplava. Danas je voda nenormalno brzo stigla do kuća - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;</p>
<p>Dodaju da je poplavljen veliki broj manjih mostova.&nbsp;</p>
<p>- Poplavljeni su skoro svi manji mostovi, saobraćaj je prekinut. Poplavio je most u mjestu Dobre Polje, na Moravici put manastira Ždrebaonik, u Spužu na dvije lokacije su poplavljeni mostovi i saobraćanje je prekinuto.... Iz pravca Pričelja prema Spužu most je, takođe, potopljen - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;</p>

Danilovgrad: Voda došla do kuća, mještani morali da napuste domove

<p>Fudbaleri Nigerije ubjedljivo su pobijedili Mozambik (4:0), u osmini finala Kupa afričkih nacija.</p>
<p>Trio u sastavu Viktor Osimen, Ademola Lukman i Akor Adams obilježili su susret u Fesu.</p>
<p>Već poslije prvog poluvremena je bilo jasno da će ekipa u zelenom opravdati ulogu favorita.</p>
<p>Dvostruki asistent bio je Adams – Lukman je pogodio u 20, a Osimen u 25. minutu.</p>
<p>Osimen je u 47. minutu povisio rezultat, na dodavanje Lukmana, da bi napadač Atalante bio asistent u 75. minutu, kada se u strijelce upisao Adams, prvotimac Sevilje.</p>
<p>Nigerija je nastavila sa odličnim partijama i u četvrtom meču na kontinentalnoj smotri odnijela pobjedu.</p>
<p>Naredni rival, u subotu od 17.00 u Marakešu, biće joj bolji iz duela Alžir – DR Kongo.</p>

Nigerija ubjedljivo među osam najboljih

<p>Na periferiji Skadra raste strah usljed bujanja rijeke Kir, pritoke Drima. Mještani se plaše kako bi uskoro moglo doći do njenog izlivanja, a najkritičnija je situacija u naselju Bardaj.</p>
<p>U mjestu Novi Štoj usljed nepogoda već tri dana nema struje, javlja skadarska televizija Star plus. Bez napajanja strujom su i mještani naselja Dobrač na periferiji tog grada.</p>
<p>Još je kritičnije u planinama iznad Skadra. Tamo su pojedina sela potpuno odsječena, a dvorišta kuća su pod vodom. Planinske bujice paralisale su saobraćaj.</p>
<p>Pritom, sva voda iz planina sliva se u rijeke koje teku u okolini Skadra, što bi, kako se pribojavaju mještani tog grada, moglo dodatno zakomplikovati situaciju.</p>

Tag: srpski-jezik