Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Prime Minister Milojko Spajić stated that the Parliament of Montenegro is the appropriate place to launch an initiative regarding the Serbian language and to consider it, with the involvement of all interested stakeholder - not only parliamentary ones, but also social, professional, and academic actors.
Officials of the Democratic People’s Party (DNP) are expected to submit demands to the Government today concerning the resolution of several identity-related issues, which they have set as a condition for their continued participation in the ruling coalition. One of the demands is for the Serbian language to become an official language. The Government session is scheduled for 2 p.m.
- It is completely understandable that the most represented linguistic community in Montenegro has a legitimate aspiration to raise the issue of the status of the Serbian language. Although the European path is a priority above all others, all important topics deserve full attention and a responsible approach - Spajić wrote on the social network X.
Such an approach, he said, is precisely what is envisaged by Barometer 26, which has been agreed upon by all parliamentary parties in Montenegro.
On the other hand, Spajić said that the issue of building a wastewater treatment plant in Botun is a civilizational and environmental matter and should not be linked to cultural or identity-related topics.
- The Government has provided clear and precise guarantees that protect every citizen of Botun and the entire Zeta area, which further confirms the sustainability of this project. This is just one of 32 facilities we plan to build by the end of 2035 in order to meet the environmental standards required for membership in the European Union - Spajić emphasized.
The Prime Minister stressed that a model of cooperation based on blackmail will not be allowed for any political structure within the current parliamentary majority.
- And decisions on the vital interests of Montenegro will be made exclusively in our country - Spajić concluded.

Spajić: Serbian language is an issue for Parliament, blackmail will not be allowed for any political structure in power

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca. &nbsp;
Funkcioneri Demokratske narodne partije (DNP) trebalo bi danas da ispostave Vladi zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja, koji su uslov za njihov ostanak u vlasti. Jedan od zahtjeva je da srpski jezik postane službeni. Sjednica Vlade zakazana je za 14 sati.
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.

1250x600

Spajić: Srpski jezik pitanje za Skupštinu, ucjenjivanje neće biti dozvoljeno nijednoj političkoj strukturi u vlasti

Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin komentarisao je zahtjeve DNP-a koje će ova partija postaviti Vladi Crne Gore kao ultimatum ostanka u vlasti, a koji se tiču statusa srpskog jezika i poručio da je dijalog prvi korak koji ruši zidove.
U objavi na mreži Fejsbuk Rovčanin navodi da su prethodne političke elite svjesno ostavljale otvorena pitanja kao nasljeđe, vodeći računa o izbornim koristima, a ne o interesima budućih generacija.
- Prethodnim političkim elitama bilo je u interesu da nam u naslijeđe ostave otvorena pitanja koja dijele građane. Vodili su računa o tome šta će steći na izborima, a ne o tome šta će ostaviti novim generacijama- istakao je Rovčanin.
On navodi da je fokus tih politika bio na razdvajanju građana, sa posebnim akcentom na Srbe i Crnogorce, te da su mehanizmi tog razdvajanja bili jednostrano nametanje, diskriminacija i stigmatizacija.
Govoreći o jeziku, Rovčanin navodi da je srpski jezik ostavljen kao tačka razdvajanja, umjesto da bude faktor povezivanja.
- Samo četiri godine nakon rušenja tog sistema, građani su na prvom slobodnom popisu potvrdili da srpskim jezikom ne govore samo Srbi, već i više od 60.000 Crnogoraca i pripadnika drugih naroda. Dakle, srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter- kazao je on, dodajući da srpski jezik u Crnoj Gori ne može biti politički projekat, već, kako navodi, životna i pravna činjenica.
Rovčanin se osvrnuo i na pitanje istorijskih simbola, ističući da oni treba da imaju kulturnu, istorijsku i protokolarnu ulogu, bez dovođenja u pitanje ustavnog poretka ili stvaranja paralelnih ambicija.
- I krstaš-barjak i trobojka Kraljevine i Knjaževine Crne Gore istorijski su simboli i Srba i Crnogoraca. Oni nijesu uvezeni, donijeti ili nametnuti – nastali su u ovim brdima i u ovom kamenu i ostavljeni su nam od naših predaka- naveo je Rovčanin.
Kazao je da simboli koje su nosili preci ne mogu biti prijetnja njihovim potomcima.
Govoreći o pitanju državljanstva, Rovčanin je ocijenio da je ostavljeno rješenje koje dijeli porodice i da je neophodno dosljedno primijeniti Evropsku konvenciju o državljanstvu.
- Ne bi smjelo postojati sporenje oko toga da supružnici i djeca državljana Crne Gore mogu steći državljanstvo bez otpusta iz drugog državljanstva. Država ne smije tjerati ljude da biraju između braka i domovine, između roditelja i papira- poručio je on.
Rovčanin naglašava da sve što je ostavljeno u naslijeđe treba da posluži kao pouka, jer, kako navodi, ono što se nameće silom traje kratko i proizvodi nove probleme.
- Ono što se postigne dijalogom – ostaje, čak i kada se promijene vlasti i okolnosti. Zato je dijalog snaga onih koji vjeruju u pravdu- rekao je Rovčanin.
On je zaključio da je važno voditi računa o tome šta se ostavlja budućim generacijama, a ne o izbornim rezultatima.
- Potomci se neće pitati koliko je ko osvojio, već šta je ostavio. Razgovor ruši zidove, dijalog liječi podjele, a razumijevanje vraća povjerenje- poručio je Rovčanin.

Rovčanin: Srpski jezik, pored istorijskog utemeljenja i pravne tradicije, ima i nadnacionalni karakter u Crnoj Gori

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će srpski narod u Crnoj Gori uvijek imati podršku Srbije u borbi za zaštitu svog jezika i da srpski jezik, koji je dominantni u Crnoj Gori, bude službeni jezik.
Vučić je rekao da je potpuno legitimna borba srpskog naroda za srpski jezik.
- Tu imate dvije škole, jednu koja to smatra stvarnim i suštinskim ciljem i drugu koja se za to formalno zalaže, a uvijek će da bude u vladi, pa makar ništa ne uradili. Svejedno, kako god, to je njihova stvar i oni neka o tome odlučuju, a srpski narod koji želi zaštitu svog jezika i koji želi da srpski jezik bude službeni jezik, koji je dominantniji jezik u Crnoj Gori, uvijek će imati podršku Srbije za to- rekao je Vučić novinarima u Abu Dabiju.&nbsp;
Vučić je rekao da se vlastima u Podgorici očigledno nije dopalo ponašanje Vladislava Dajkovića i da ga zato sklanjaju.
- Vidio sam saopštenje DNP Milana Kneževića, koji je rekao da želi da srpski jezik, pismo i trobojka budu glavne teme razgovora. Vidjećemo kakav će odgovor da bude vlasti u Crnoj Gori. Pretpostavljam isti kao i prethodne vlasti Mila Đukanovića, samo što će da se igraju toga, mi smo za, mi smo protiv, ali većinu nemam- orekao je Vučić.

Vučić: Srpski narod u Crnoj Gori uvijek ima podršku Srbije, Knežević i Dajković smetaju tamošnjim vlastima

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ocijenio je da inicijativa da srpski jezik dobije status službenog ne bi nanijela štetu evropskim integracijama Crne Gore.
– Bilo bi dobro da Crna Gora, prilikom pristupanja Evropskoj uniji, uvede i taj jezik kao službeni. Dakle, da i srpski postane službeni jezik u EU, uz onaj koji bi već bio prihvaćen – rekao je Mandić u izjavi za RTCG.
Podsjetimo, iz koalicije Za budućnost Crne Gore prethodnih sedmica ponovo je otvoreno pitanje izmjena Ustava u dijelu koji se odnosi na službeni jezik.
Mandić je, takođe, izrazio uvjerenje da će aktuelna parlamentarna većina, ukoliko uspješno realizuje zacrtane politike, ostati na vlasti i nakon 2027. godine.

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

Aktuelna većina očito smatra da je politička moć koju imaju iznad svakog Ustava - ocijenili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju povodom sve češćih zahtjeva da se srpski uvede u Ustav kao službeni jezik.
Oni cijene da bi većina potezom klika da u aktuelni Ustav unesu jezik druge države.
- Baš kao što su nedavno, na obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, “upodobili” Ustav iz 1905. godine tako što su izbrisali član 40 koji definiše autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve - dodali su oni.
Budući da rezultati popisa stanovništva iz 2023. godine govore da je razlika između onih koji govore srpskim i onih drugih, koji govore crnogorskim jezikom nepunih devet odsto, u Crnogorskoj stranci ističu da je ista tolika razlika između onih koji su se izjasnili kao Crnogorci, u odnosu na one koji su Srbi.
- Dakle, sa istim argumentom - da ih je više - nacionalni Crnogorci mogu tražiti da se Crna Gora u Ustavu definiše kao “država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive” - naveli su oni.
Decidni su da takav potez ne bi samo ukazao na apsurdnost projekta “građanske države”, nego i potvrdio ono što su zaboravili autori Ustava iz 2007. godine.
- Podsjetimo da prethodni Ustav, onaj iz 1992. godine, iako su ga pisali lideri stranaka velikosrpske orijentacije, još u preambuli govori da se donosi “na osnovu istorijskog prava crnogorskog naroda na sopstvenu državu stečenog u vjekovnim borbama za slobodu”. Bez namjere da sada otvaramo pitanje regularnosti popisa i činjenice da bi bez stranih državljana i “gostiju” iz Srbije i BiH, Crnogorci bili apsolutna većina, poručujemo da crnogorski Ustav zaista treba upodobiti vremenu u kome živimo. Stoga, neka u budućem Ustavu stoji da je: “Crna Gora država crnogorskog naroda i ostalih građana koji u njoj žive”. U tom slučaju, nemamo ništa protiv da se srpski jezik, uz crnogorski, definiše kao službeni. Ali, samo u tom slučaju - zaključili su u Crnogorskoj stranci u osnivanju.

Crnogorska stranka: Aktuelna većina smatra da je politička moć iznad svakog Ustava

Ne treba bježati od pitanja koja su politički legitimna, ali moje mišljenje je da u ovom trenutku fokus treba da bude na članstvu u Evropskoj uniji, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za Novu M komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića da treba promijeniti ustavni status srpskog jezika.
- U Crnoj Gori po posljednjem popisu najveći broj ljudi govori sprskim jezikom, veliki broj govori crnogorskim.Treba napraviti dobronamjeran dogovor i ići naprijed- kazao je predsjednik Crne Gore i istakao da, po ovom pitanju, ne želi da staje na ovu ili onu stranu.
Milatović je naglasio da pitanje jezika jeste legitimno, ali trenutno fokus treba da bude na onom što nam je zajednički imenitelj, a to je članstvo u EU.
Ponovio je da on ne stavlja ove teme na sto, već da je to pitanje parlamentarne većine, te da &nbsp;možda nakon članstva u EU treba pristupiti &nbsp;jednom inkluzivnom dijalogu i govoriti o ovim pitanjima.
- Pitao sam da li iko u Crnoj Gori zna u čemu je razlika između službenog jezika i jezika u službenoj upotrebi, i ja ne vidim na koji način to mene čini manje Crnogorcem- kazao je Milatović.
Smatra da za ustavnu izmjenu službenog jezika u ovom trenutku nema dovoljno podrške.&nbsp;
- Ustav je tu jasan, potrebna je kvalifikovana većina u Skupštini i tri petine građana na referendumu da se izjasni tako da bi se Ustav promijenio u odnosu na trenutno stanje- podsjetio je Milatović.
Predsjednik Crne Gore, osvrćući se na politiički program dijela skupštinske većine, kazao je da se može legitimno reći da su naredni parlamentarni izbori ustvari izbori za skupštinu koja će promijeniti Ustav, te da će se onda vidjeti mišljenje glasača o tom pitanju.
Na kraju je još jednom naglasio da, bez obzira na političku legitimnost pitanja koja je postavio Mandić oko statusa jezika, on smatra da članstvo u EU ipak u ovom trenutku treba da je u fokusu.

Milatović: Pitanje jezika legitimno, ali fokus treba da bude članstvo u EU

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Miraš Dušević

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Tema dana je: Cetinje uz Ukrajinu - četiri godine kasnije.
U Prijestonici je povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu upriličen događaj.
U ostalim temama:
- Na Hajli stradao crnogorski planinar Ćazim Fetahović;
- Zimska sezona u Kolašinu i izazovi pred novu ljetnju sezonu.
Naš gost je poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, tema dana - Cetinje uz Ukrajinu, četiri godine kasnije

Opština Ulcinj će katastarsku parcelu na Velikoj plaži, gdje se nalaze fudbalski tereni, prenijeti na korišćenje Fudbalskom klubu Otrant, prenosi Mediabiro.&nbsp; Za korišćenje te iste parcele klub je u jednoj godini platio oko 15 hiljada eura, a savjetnik predsjednika Opštine Ulcinj Aslan Lunji tvrdi da se to desilo jer je klub bio doveden u zabludu. Naime, sporne terene, preko dvije decenije koristio je Ulcinjan Mišo Caušević. On je takav dogovor tada postigao sa Javnim preduzećem za upravljanje Morskim dobrom, ali je 2022.godine po odluci Vlade to državno zemljište dato Opštini na raspolaganje. Na toj lokaciji predviđena je izgradnja sportskih sadržaja u okviru projekta izgradnje Gradskog stadiona. Od tada do danas, kako tvrde iz Opštine, Caušević nije sklapao ugovor o zakupu sa lokalnom samoupravom, nije je plaćao naknadu za korišćenje zemljišta, a nije ni izlazio u susret, kako tvrde ulcinjskoj djeci, što je i prouzrokovale probleme. - &nbsp;U trenutku kada na terenima nije bilo mjesta za našu djecu, a za druge klubove, koji su dnevno plaćali 300 eura je bilo, obratili su nam se iz FK Otrant, kog finansira Opština i tražili našu pomoć. Mi smo angažovali Sekretarijat za zaštitu imovine i Sekretarijat za inspekcijski nadzor koji su utvrdili da Caušević nema ugovor o zakupu ni sa Opštinom, ni sa Morskim dobrom u ovom trenutku - istakao je Lunji. On objašnjava da je Caušević sa Morskim dobrom postigao sporazum o vansudskom poravnanju do 2025. godine, koji je po njemu sporan. - Smatram da je taj sporazum na ivici zakonitosti, jer oni nisu imali pravo da naplate korišćenje zemljišta koje nije njihovo, niti njime raspolažu. Ali, ne želim da ulazim u to - rekao je Lunji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260222150228_c997f0952703a5937a66a1278d1c44ea40ebb44b1609b64aa30d6c0acfa81238" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Aslan Lunji"> <figcaption>Aslan Lunji(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Do 2022.godine sporna parcela bila je u zoni Morskog dobra. - I to nije bilo prvi put da za Ulcinjane nema mjesta na terenu, a pri tom su plaćali ozbiljnu naknadu. Za nas je to zaista ozbiljna naknada. Oko 2.300 eura mjesečno za korišćenje terena, i to uz uslov da djeca iz škole fudbala ne smiju da ih koriste. FK Otrant trenutno broji 40 seniora i preko 150 djece - navodi Lunji. Prema njegovim riječima, od fudbalskih ekipa koji su bili na pripremama u Ulcinju saznali su koliko oni plaćaju korišćenje. - &nbsp;Od tih klubova smo dobili informaciju da plaćaju oko 300 eura dnevno. I oni su, kao i otrant dovedeni u zabludu. U pitanju su FK Sutjeska, FK Vlaznija iz Skdra i jedan fudbalski klub iz Užica. Oni su bili tu na pripremama, pa je Cauševiću Otrant bio višak. Naša djeca su bila primorana da treniraju na Velikoj plaži na pijesku ili na glavnom terenu za koji je prošle godine izdvojeno 700 hiljada eura za adaptaciju. I naglašavam, da to nije prvi put. Tao su nastali problemi - pojašnjava Lunji. On ističe, da se sada u javnosti plasira priča da Opština ima nešto lično protiv Cauševića, pominje se i nacionalna pripadnost, što, tvrdi Lunji, nije tačno. - Opština Ulcinj na čelu sa Gencijem Nimanbeguom nije ciljano išla na određenu osobu, kako bi je odstranila sa terena, već da zemljište uvede u legalne tokove korišćenja. Zna se kako se to radi. Postoje javni tenderi, postoji i mogućnost da se zemljište dodijeli svom klubu na korišćenje. Utvrđeno je da je ovaj teren nelegalno korišćen. Na ovom zemljištu se ne smije razvijati lični , već javni interes, što konačno u ovom trenutku i ostvarujemo - decidan je Lunji. Kaže i da se dvije sedmice pokušavaju dogovoriti s abivšim korisnikom. - Prvo nas je ignorisao, pa odbijao razgovor, pa više puta uklanjao plombu sa zapečaćenog objekta, oglušavao se o zakonske propise i tek dan prije nego su trebale mašine Zaštite prostora da oslobode teren od svih rekvizita i objekata, kontaktirao nas je njegov advokat. I mislim da smo bili krajnje korektni, kako u svim prethodnim danima, tako i tada. Otišli smo na sastanak. Ponuđeno nam je da se uradi procjena , pa da se otkupi ono što je potrebno klubu. Pristali smo na to, ukoliko se dogovorimo da FK Otrant otkupi to po cijenu koju procjenitelj utvrdi. Mislim da smo mu zaista izašli u susret. Posebno ako uzmemo u obzir da je Caušević u prvim danima poretanja ovog procesa, čak i negirao da on upravlja ovim prostorom - rekao je Lunji.

Opština Ulcinj vratila svoju zemlju i ustupila je Fudbalskom klubu Otrant

Od prvog dana brutalne invazije, građani Cetinja su pokazali izuzetnu, neviđenu solidarnost sa ukrajinskim narodom. Dobro se sjećamo svakodnevnih šetnji Cetinjana tokom privih 100 dana rata. Cetinje je postalo srce crnogorske podrške Ukrajini, piše u saopštenju Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori.
Podsjetili su da je danas u susret četvrtoj godišnjici početka ruske sveobuhvante oružane invazije na njihovu zemlju, ukrajinska zajednica u Crnoj Gori organizovala šetnju solidarnosti sa Ukrajinom u istorijskoj crnogorskoj prijestonici – Cetinju.
Prema njihovim riječima, izbor Prijestonice Cetinje je duboko simboličan.
- Danas, 22. februara 2026. godine, ponovo smo koračali istim ulicama – u znak sjećanja na sve žrtve, u čast heroja koji brane Ukrajinu, i sa nepokolebljivom vjerom da će junački ali napaćeni ukrajinski narod dočekati ove godine mirne dane - istakli su u saopštenju 
Na kraju šenje, kako dodaju, prisutnima se obratio Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleh Herasymenko a nakon toga bio je održan kulturno-umjetnički program u Centru za kulturu Cetinja uz nastupe talentovane ukrajinske djece.
- Iskreno zahvaljujemo svima koji su se danas pridružili ovoj komemorativnoj akciji. Hvala Cetinju! Hvala Crnoj Gori što stoji uz Ukrajinu! - zaključuje se u saopštenju. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-cetinje-obiljezava-godisnjicu-ruske-agresije-na-ukrajinu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ambasada Ukrajine: Izbor Cetinja je duboko simboličan, Prijestonica je srce crnogorske podrške Ukrajini

Kineskinja Ajlin Gu odbranila je zlatnu medalju u slobodnom skijanju u disciplini halfpajp na Olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Ona je najsjanijeg odličja stigla sa 94,75 bodova, što je bio njen najbolji rezultat ostvaren u drugoj vožnji u Livinju.
Kineskinja je osvojila šesto olimpijsko odličje i postala je najuspješnija skijašica u kratkoj istoriji tog sporta na Zimskim olimpijskim igrama.
Srebrnu medalju osvojila je njena sunarodnica Li Fanhue sa 93 boda, dok je podijum kompletirala Britanka Zoi Atkin sa 92,50 boda.

Tag: srpski-jezik