Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

500x500

Više od 1.100 građana do sada podržalo peticiju za poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i traženje odgovornosti za njenu zloupotrebu

Pokrenuta je <a href="https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw/viewform">peticija</a> za hitno poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama.
Potpisnici ove inicijative zahtijevaju i jasnu i javnu odgovornost onih koji su omogućili zloupotrebu najvišeg državnog priznanja u političke svrhe, te ukazuju na činjenicu da bi Vukoviću, za navodno djelo koje nije dostupno javnosti, poreski obveznici isplatili 14.500 eura.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 1673px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fdocs.google.com%2Fforms%2Fd%2Fe%2F1FAIpQLSdC_IPzjWl7L_f3Cpj5jbJiu2_HeiGI2ilJo6lUS8wyjGZvSw%2Fviewform&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Smatramo da je ova odluka: nagrada onima koji otvoreno negiraju postojanje crnogorske nacije i identiteta, što je direktno protivno Ustavu i sredstvo za negiranje svega što Crna Gora simbolizuje; institucionalni pokušaj revizije istorije i redefinisanja antifašističkog narativa Crne Gore; finansijska zloupotreba javnih sredstava - jer se novac poreskih obveznika daje za djelo koje nije zvanično registrovano niti dostupno javnosti, čime se obesmišljava čitav koncept nacionalnih priznanja - ističe se u peticiji.
Potpisnici su decidni i da Trinaestojulska nagrada mora ostati simbol slobode, antifašizma i dostojanstva - a ne sredstvo za političke igre i urušavanje temelja crnogorske državnosti.
- Potpisivanjem ove peticije potvrđujemo da se protivimo politički motivisanim pokušajima kulturne i istorijske revizije, te zahtijevamo odgovorno upravljanje javnim resursima i poštovanje temelja antifašističke Crne Gore - zaključuje se u peticiji.
<h2>NI PRIMJERKA NI PROMOCIJE&nbsp;</h2>
Da knjiga „Kuće beskućnika“ nije evidentirana u nacionalnim i regionalnim bibliotečkim bazama, te da nijedan njen primjerak ne postoji u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, Portalu ETV je ranije potvrđeno iz te ustanove.
Kako smo već objavili, nema pisanog traga ni da je Vuković promovisao nagrađeni uradak ove ili prošle godine. Promocije je održao jedino za knjigu „Poneti na pusto ostrvo“ 2024. godine, čiji su suizdavači Obodsko slovo u Podgorici i Štampar Makarije iz Beograda.
I direktorica Nacionalne biblioteke Dragica Lompar nam je kazala da „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbeciru-vukovicu-trinaestojulska-nagrada-za-knjigu-koje-nema&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Knjiga „Kuće beskućnika“ autora Bećira Vukovića nije evidentirana u bibliotečko-informacionoj bazi COBISS.cg, niti postoji informacija o njenom publikovanju u regionalnim bazama sistema COBISS.Net. Naše evidencije o objavljenim publikacijama u Crnoj Gori zasnivaju se na zahtjevima izdavača ili autora za dodjelu CIP-a i ISBN-a putem kojih se prati izdavačka produkcija svake zemlje. Na osnovu izuzetno preciznih podataka, nemamo saznanja da je ova publikacija u bilo kojem formatu objavljena. Obzirom da nije evidentirana u našim bazama, a nijesmo je dobili ni u fizičkom obliku, nije ni mogla biti kataloški obrađena - objasnila je Lompar.
Iz toga jasno proizilazi da ni u Biblioteci ne raspolažu podacima koji bi pomogli da se identifikuje nagrađena publikacija.
- Dakle, bilo kakva informacija o ovom izdanju nije u posjedu Nacionalne biblioteke Crne Gore - jasna je Lompar.
Na pitanje da li to znači da knjiga nije ugledala „svjetlo dana“ ukoliko je nema u ovim bazama, Lompar nije mogla sa sigurnošću da odgovori, ističući da se autori često ne pridržavaju Zakona o izdavačkoj djelatnosti i zaobilaze proces registracije.
- Svaki regularno podnijeti zahtjev za evidenciju knjiga se automatski prosljeđuje bazi u Londonu i sve publikacije koje imaju ISBN budu elektronski evidentirane i prije same štampe. Za ono za šta nam se ne obrate autori, ili izdavačka kuća nemamo evidenciju - kazala je Lompar ranije Portalu ETV.
Tako je nejasno je li žiri imao uvid u djelo i njegove vrijednosti ili je odluku da dodijeli najveće državno priznanje čovjeku koji vrijeđa i negira crnogorsku naciju i identitet donio na osnovu političkih i ideoloških afiniteta, a ne na temelju stvarnog književnog doprinosa.
<h2>BRUTALNO KRŠENJE ZAKONA O NAGRADAMA</h2>
Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fziri-za-dodjelu-trinaestojulske-nagrade-brutalno-prekrsio-zakon-o-drzavnim-nagradama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Članom 17 stav 1 Zakona o državnim nagradama propisano je da se: „godišnja Trinaestojulska nagrada dodjeljuje građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi lica ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za rezultate od izuzetnog značaja za Crnu Goru, ostvarene u godini koja prethodi dodjeli nagrade, u oblastima kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, sporta, prirodnih i društvenih nauka, privrede, ekologije, odnosno za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore“, a stavom 3 istoga člana propisano je da se „u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna godišnja Trinaestojulska nagrada“.
Tako je izvjesno da su članovi Žirija grubo prekršili Zakon i derogirali najznačajniju državnu nagradu u Crnoj Gori.
<h2>SKUPŠTINA DUŽNA DA REAGUJE</h2>
Na to su ukazali u Udruženju pravnika ističući da je jedini zakonit put ponavljanje postupka izbora - čime bi se otklonilo evidentno kršenje zakona i sačuvala dostojanstvenost ovog visokog državnog priznanja.
Oni su podvukli i da Skupština Crne Gore, koja imenuje predsjednika i članove žirija, ima dužnost da reaguje ukoliko oni ne isprave propuste.
- Ne smije se zaboraviti da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore, a da je predsjednik Skupštine (Andrija Mandić) taj koji je dodjeljuje. On, kao najviši predstavnik zakonodavne vlasti, ima posebnu obavezu da se stara o zakonitosti postupka, koja je u ovom slučaju nesumnjivo narušena - istakli su u Udruženju pravnika.
Predsjednik Žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade, inače, je Nikola Rakočević, a članovi Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Danilo Marunović i Dragan Koprivica.
<h2>UPRAVNI SUD MOŽE DA PONIŠTI ODLUKU</h2>
Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, nju bi mogao da poništi Upravni sud - ako mu se neko u međuvremenu obrati. Da će to učiniti, ako žiri ne prizna kršenje zakona i ponovo odluči o laureatima 2025, već je najavio crnogorski naučnik Dragan Hajduković.
On je žiriju to saopštio u otvorenom pismu.
- Poštovana gospodo, zašto ćutite suočeni sa neospornom istinom da ste grubo prekršili Član 17 Zakona o državnim nagradama Crne Gore. Vaše je pravo (i ja to Vaše pravo poštujem) da u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva nagradu, po Vašem slobodnom izboru, dodijelite jednom od tri nagrađena kandidata (muzičaru Milošu Karadagliću, književniku Bećiru Vukoviću ili umjetniku grafičaru Velju Stanišiću) - naveo je Hajduković.
Međutim, kako je i on konstatovao, Zakon ne dozvoljava da u jednoj oblasti nagradite više od jednog kandidata.
- Dakle dobitnik može biti samo jedan od njih, a ostala dva dobitnika Trinaestojulske nagrade, po zakonu moraju biti iz dvije druge oblasti stvaralaštva. Molim Vas da odmah pročitate Član 27 Zakona o državnim nagradama koji ima samo 89 riječi i da se javno oglasite i priznate (ljudski je griješiti) učinjenu grešku. Ukoliko to ne uradite do kraja dana već sjutra ću pokrenuti postupak kod Upravnog suda Crne Gore - poručio je crnogorski naučnik.
<h2>UZALUDNO UPOZORENJE</h2>
Da je ovaj postupak nezakonit žiri je upozorio i njihov član Danilo Marunović.
On je, prema djelovima zapisnika koje je objavio Portal Analitika, na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama.
Marunović je članove žirija pitao jesu li saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te „izrazio nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.
- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice.

Anja Ivanović

Pokrenuta peticija za poništavanje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću i traženje odgovornosti za njenu zloupotrebu

U susret 13. julu, Danu državnosti Crne Gore i Trinaestojulskog ustanka, simbola narodnog otpora protiv fašizma i borbe za slobodu, grupa građana pokrenula je peticiju kojom pozivaju sve da dignu glas protiv, kako navode, opasne i sistemske revizije istorije.
Peticijom “STOP reviziji istorije: Zahtijevamo protest 13. jula i hitno usvajanje zakona o zabrani fašističkih simbola!” upozorava se na pokušaje rehabilitacije četničkog pokreta, za koji podsjećaju da je istorijski dokazana kolaboracionistička struktura u službi fašističkih režima tokom Drugog svjetskog rata.
- Učešće četničkog pokreta u fašističkim strukturama nije stvar mišljenja, već istorijska činjenica - &nbsp;navodi se u tekstu peticije.
Inicijatori peticije pozivaju sve društvene i političke aktere, kao i građane, da se pridruže masovnom protestu koji će biti organizovan u subotu, 13. jula, u 20 sati ispred zgrade Skupštine Crne Gore.
Protest, kako ističu, ima za cilj da ukaže na pokušaje istorijske relativizacije i izjednačavanja zločinačkih ideologija sa antifašističkim nasljeđem Crne Gore.
- Ćutanje danas znači zaborav sjutra. Naš identitet i sloboda počivaju na tekovinama antifašističkog ustanka i otpora - poručuju organizatori.
Ključni zahtjev ove inicijative jeste, kako naglašavaju, da Skupština Crne Gore, po hitnom postupku, usvojiZakon o zabrani fašističkih organizacija, simbola i govora mržnje, s posebnim naglaskom na zabranu veličanja četničkog pokreta, njegovih simbola i ličnosti.
- Na protestu ćemo jasno i odlučno uputiti ultimatum Skupštini da djeluje bez odlaganja. Istina nije stvar pregovora, fašizmu nema mjesta u Crnoj Gori -poručuje se u saopštenju.
Inicijativa završava pozivom svim građanima da svojim potpisom podrže ovu borbu za istinu, pravdu i očuvanje antifašističkih vrijednosti. Potpiši ovu peticiju i budi dio borbe za istinu, pravdu i antifašističke vrijednosti!“, navodi se u tekstu peticije koja se može poptisati <a href="https://www.peticije.online/stop_reviziji_istorije_zahtijevamo_protest_13_jula_i_hitno_usvajanje_zakona_o_zabrani_faistikih_organizacija_i_simbola" target="_blank">OVDJE.</a>

1084x550

„Ćutanje danas znači zaborav sjutra, stop reviziji istorije": Grupa građana peticijom poziva na protest 13. jula ispred Skupštine

Festival Internacionalnog Alternativnog Teatra pokrenuo je peticiju da se Buksovcima - Aleksandru Radunoviću (Popaju), Veselinu Gajoviću (Gaju), Goranu Vujoviću i Zoranu Markoviću (Zonju) dodijeli Trinaestojulska nagrada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.peticije.online%2Fpeticija_za_dodjelu_trinajstojulske_nagrade_za_2025_organizaciji_the_books_of_knjige&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U obrazloženju peticije su ukazali da je The Books of Knjige - emisija "Petkom u ponoć" na radiju Antena M trideset godina najslušanija radio emisija u Crnoj Gori i jedan od najdugovječnijih radio programa na Balkanu.
- TBOK devedesetih godina činio je okosnicu odgovora crnogorske antiratne mladosti na ratnu propagandu, ali i na nadiruću kič kulturu u kojoj se gušila ondašnja Crna Gora - podvukli su oni.
TBOK, kako se dodaje, su umjetničkim performansima i instalacijama učestvovali na Cetinjskom bijenalu 1992. 1993. godine, a u okviru projekta Italijanske umjetničke trupe "Mestre", 1999. godine na Venecijanskom Bijenalu.&nbsp;
- TBOK dobitnici su više lokalnih i regionalnih i međunarodnih nagrada za svoje stvaralaštvo. Muzički album "Moja Domovina" objavljen 2000. godine, po kvalitetu i uticaju jedan je od najznačajnih muzičkih albuma izdatih u Crnoj Gori. TBOK objavili su veliki broj singlova: "Daj mi ličnu kartu", "Dobar je stran", "Dobar dan čiko Vido", "Ja suludan neću biti" (duet sa Edom Majkom), "Nasmijan i zdrav", "Svuda oko tebe"... - dodaje se u obrazloženju.
TBOK su, kako se dalje navodi, kreirali fiktivnu zvijezdu "Puraševića" koji simpatije regionalne publike skupja pjesmama "200 eura", "Da poigramo", "Mjasečev put" (duet sa Ekremom Jevrićem), "Tužna pjesma" (duet sa Who See).&nbsp;
- TBOK 2022. godine objavljuje pjesmu i spot "Zlatno More" koja na You Tube ima preko 150,000 pregleda koja nakon pjesme "Moja domovina" postaje jedan on najvećih crnogorskih muzičkih hitova. TBOK imaju bogato video stvaralaštvo. Napisali su producirali, režirali i glumili u brojnim TV emisijama parodijskog karaktera. 2004 godine osmišljavaju i snimaju igranu seriju od deset polusatnih epizoda pod nazivom "Emisija koja se emituje oko devet sati uveče" koja je premijerno emitovana na RTCG - ukazuje se u obrazloženju.
Na poziv TV Prva 2012. snimaju pilot epizodu "Slučajevi pravde", a 2017. &nbsp;dugometražni film istog naziva.
- Premijera filma bila je na Hercegnovskom filmskom festivalu, a film je prikazan i na Sarajevo Film Festivalu. Na Balkan Film Festivalu u Stokholmu film je osvoijo nagradu za najoriginalniji filmski pristup u 2018 godini. U okviru bioskopske i festivalske produkcije film je vidjelo više od 50.000 gledalaca - ističe se u obrazloženju peticije.&nbsp;
TBOK se od 2000. godine bave marketinškim kampanjama, a pored velikog broja realizovanih radio reklama - veliku pažnju publike izazvali su reklamni spotovi za TV i internet platforme.&nbsp;
- Takođe važno je istaći djelovanje organizacije TBOK na svijest ljudi kada su u pitanju sociološki, ekološki, politički i mnogi drugi aspekti na polju rada koji se tiče promovisanja najviših civilizacijskih vrijednosti. Kultna radio emisija "Petkom u ponoć" emituje se 30. godina i iz godine u godinu ima sve veću slušanost - piše u obrazloženju peticije.
Njihov Jutjub kanal ima više od 47,500 pratilaca, a kako poručuju u FIAT, svojim plodnim i originalnim stvaralačkim radom, brojnim kulturno umjetničkim oblastima TBOK su postali svojevrstan crnogorski brend po kome se prepoznajemo izvan granica Crne Gore.&nbsp;
- O tome najbolje govori &nbsp;3,860,000 rezultata koje pretraživa Google nudi na jedinsveni upit: "The Books of Knjige" Važno je pomenuti i činjenicu da su sva četvorica članova TBOK veoma aktivni kao samostalni umjetnici i na taj način daju veliki doprinos razvoju crnogorske kulture - navodi se u obrazloženju.
Imajući u vidu ovako bogat stvaralački opus u brojnim oblastima umjetnosti i kulture, koji prepoznaju milioni gledalaca na svim platformama, a koji imaju desetine miliona pregleda i pozitivnih reakcija, uvjereni su da je neformalna grupa samostalnih umjetnika TBOK koju čine: Aleksandar Radunović, Goran Vujovič, Zoran Markovič, Veselin Gajović, zaslužila najveće državno priznanje - godišnju Trinaestojulsku nagradu.

Pokrenuta peticija da se Buksovcima dodijeli Trinaestojulska nagrada

Mještani Grahovca potpisali su peticiju kojom &nbsp;zahtijevaju institucionalnu reakciju na, kako navode, govor mržnje bivšeg predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, upozoravajući da država ne smije ostati nijema pred javnim podjelama i zloupotrebom funkcije. U saopštenju koje potpisuju građani Grahovca i okolnih sela, upućen je jasan apel nadležnim institucijama – Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Višem i Vrhovnom državnom tužilaštvu, Skupštini Crne Gore i njenom Administrativnom odboru – da u okviru svojih zakonskih nadležnosti obezbijede djelotvoran pravni odgovor na, kako se navodi, zlonamjerni govor tadašnjeg predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića. Pomenuti govor održan je 13. juna 2024. godine tokom ceremonije obilježavanja 166 godina od Bitke na Grahovcu, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, a mještani tvrde da je sadržaj obraćanja bio direktno usmjeren na podjele, targetiranje i širenje netrpeljivosti među građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528230540_5d0823216fbc0e87b64590a572840a1b123878edaea3427942fd14c3dc7ba24e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528230540_5d0823216fbc0e87b64590a572840a1b123878edaea3427942fd14c3dc7ba24e" data-rendition-name="original" width="245" height="237" loading="lazy" alt="tekst"> </figure>  - Osuđujemo svaki poziv i sve oblike javnog podsticanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, jer to predstavlja podsticaj na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje prema bilo kom dijelu društva - &nbsp;navodi se u saopštenju. Mještani podsjećaju da je Više državno tužilaštvo već formiralo predmet protiv Marka Kovačevića i zvanično zatražilo od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da mu bude ukinut poslanički imunitet radi pokretanja krivičnog postupka zbog pomenutog govora. - Politički i društveni kontekst u vrijeme obraćanja, očigledna zloupotreba javne funkcije, kao i sadržaj govora, izazivaju našu trajnu uznemirenost, kao i ogromne većine građana Crne Gore. Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon godinu dana nemamo obezbijeđenu adekvatnu policijsku, tužilačku i sudsku zaštitu - &nbsp;navode potpisnici. Zbog toga apeluju da se ovogodišnje obilježavanje Spasovdana na Grahovu, 29. maja, ne smije iskoristiti za, kako ističu, nove zloupotrebe, niti neposredno ni posredno od strane Marka Kovačevića. - Zahtijevamo hitno djelovanje svih nadležnih organa u skladu sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim dokumentima, kako bi se spriječila krivična djela, narušavanje javnog reda i mira, te ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda - zaključuje se u apelu mještana Grahovca.

Grahovljani uoči obilježavanja Spasovdana: Tražimo zaštitu države i procesuiranje Marka Kovačevića

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor osaopštio je da će u narednim danima započeti potpisivanje peticije za očuvanje Crnogorske plovidbe AD, preduzeća koje, kako su rekli u toj stranci, ima neprocjenjiv značaj za Kotor, Boku Kotorsku i cjelokupno crnogorsko pomorstvo.
- Crnogorska plovidba, kao nasljednik nekadašnje Jugooceanije, predstavlja vezu našeg grada sa međunarodnim pomorskim krugovima, značajnu tačku obrazovanja pomorskih kadrova i stub egzistencije za više od stotinu porodica. Gašenje ovog preduzeća bilo bi direktan udar na pomorsku tradiciju i budućnost našeg regiona - navedeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.
Zbog toga, Opštinski odbor DPS Kotor će pokrenuti peticiju koja će biti dostupna elektronski, ali i kroz fizičko potpisivanje na više lokacija, o čemu će, kako su rekli u toj partiji, građani biti blagovremeno informisani.
Ovom peticijom traže da Odbor direktora Crnogorske plovidbe odmah zabrani i suspenduje sve zahtjeve Barske plovidbe prema Crnogorskoj plovidbi, koji nemaju zakonsko utemeljenje, a tiču se već planiranih radnji “primo-predaje” brodova.
Takođe, zahttijeva se da se odustane od predloženog Ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji i da se otkažu vanredne skupštine akcionara oba društva na kojima je planirano njegovo zaključenje.
- Da se Ministarstvo pomorstva obaveže da organizuje tribine, tematske sastanke i okrugle stolove sa stručnom javnošću iz oblasti pomorstva, uključujući i međunarodne eksperte, kako bi se izradile smjernice za oporavak kompanije bez njenog gašenja; da se odmah izvrši depolitizacija i profesionalizacija Odbora direktora Crnogorske plovidbe, što je jedan od ključnih preduslova za uspješno poslovanje i da novi Odbor direktora obezbijedi profesionalizaciju menadžmenta, angažujući priznate i kredibilne stručnjake iz oblasti pomorstva – ukoliko je potrebno i iz inostranstva - navedeno je u zahtjevima.
Ukoliko se nadležne institucije ne povuku od namjere da, mimo javnog interesa i struke, Crnogorsku plovidbu pripoje Barskoj plovidbi, Opštinski odbor DPS Kotor će razmotriti preduzimanje radikalnijih koraka u cilju zaštite dostojanstva, tradicije i budućnosti našeg grada i regije.
- Ovo nije samo borba za jedno preduzeće – ovo je borba za očuvanje pomorskog identiteta Kotora i Boke Kotorske, za pravo na rad, znanje i dostojanstvo - zaključeno je u saopštenju kotorskog DPS-a.

Kotorski DPS pokreće peticiju za spas Crnogorske plovidbe

Peticiju za zaštitu Velike plaže, koja je pokrenuta 3. aprila, do sada je potpisalo već 11.229 građana. 
 
Pokrenuli su je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo, NVO KANA / ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Oni su ukazali da će potpisani sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) omogućiti dugoročni zakup i "valorizaciju" naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta, te da se njime investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 kilometara Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke - navedeno je, između ostalog, u tekstu koji prati peticiju.
Peticiju možete potpisati<a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink"> ovdje.</a>

1250x600

Peticiju za očuvanje Velike plaže za dvije sedmice potpisalo više od 11.000 ljudi

Broj izraelskih građana koji potpisuju peticije za povratak talaca iz Gaze, čak i ako to znači zaustavljanje rata protiv Palestinaca, narastao je na 128.000, dok je trenutno u opticaju skoro 50 različitih peticija, prenosi Anadolija.
Prema platformi "Restart Israel", koja objavljuje onlajn peticije dostupne izraelskoj javnosti, broj potpisnika u petak je dosegao 128.114, što je znatan porast u odnosu na 120.000 dan ranije.
Broj aktivnih peticija takođe je porastao, sa 43 u četvrtak na 47 u petak.
<h2>Većina potpisnika civili</h2>
Peticije dolaze iz različitih izvora, uključujući rezervne i penzionisane pripadnike izraelske vojske, kao i civilne grupe koje podržavaju vojsku. Ipak, većinu potpisnika čine civili.
Prema podacima, više od 11.000 rezervista i penzionisanih vojnika potpisalo je 20 peticija unutar različitih vojnih jedinica.
Prošle sedmice, premijer Benjamin Netanjahu optužio je potpisnike iz redova vojske za neposlušnost i zaprijetio im otkazima. Takođe je tvrdio da strane organizacije finansiraju pokušaje rušenja njegove vlade, koja je na vlasti od kraja 2022.
<h2>Pritisak desničarske koalicije</h2>
Pokret potpisivanja peticija uslijedio je nakon kolapsa prve faze dogovora o primirju i razmjeni talaca i zatvorenika, koji je započeo 19. januara uz posredovanje Katara i Egipta, te podršku SAD. Dok je Hamas ispunio obaveze iz sporazuma, Netanjahu je, pod pritiskom desničarske koalicije, odbio preći u drugu fazu. Izrael je obnovio vojne operacije 18. marta.
U izraelskim napadima na Gazu, ubijeno je više od 51.000 Palestinaca od oktobra 2023. godine, većinom žena i djece.
Međunarodni krivični sud u novembru je izdao naloge za hapšenje premijera Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Izrael se takođe suočava sa tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svojih akcija u toj enklavi.

Raste pritisak na Netanjahua: Peticiju za povratak talaca potpisalo više od 128.000 Izraelaca

Jedini cilj uvođenja vjeronauke u osnovne i srednje škole je dodatno i totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije. Arhitekte takozvanog &nbsp;srpskog sveta u Crnoj Gori vide samo vladikat i to žele da ostvare - ocijenio je istoričar Vukota Vukotić za Portal Analitiku.
On je stava da peticija za uvođenje vjeronauke, koja nije prošla skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku i kulturu, te neće biti upućena Vladi, nema veze sa vjerskim praznicima, već više sa nedavnim izborima.&nbsp;
- Iz ovoga vidimo da se vladajućoj većini, kao i Crkvi Srbije, žuri i da žele da iskoriste svaku priliku. Otuda i ubrzani postupak oko peticije, kao i njeno jedva legalno sastavljanje - podvlači Vukotić i dodaje da ih zato nije briga što već imamo predmete koji obrađuju religije u školama.
Podsjećamo, sjednicu Odbora za prosvjetu, nauku i kulturu obilježila je burna rasprava o tome da li bi se uvođenjem vjeronauke u osnovne i srednje škole u potpunosti obesmislili ustavno definisani principi sekularne države i građanskog društva.
Premda je peticiju podržao veći dio parlamentarne većine, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović mišljenja je da vjerskoj nastavi nije mjesto u obrazovnim ustanovama.
Čak 114 nevladinih organizacija i devetoro građanskih aktivista i aktivistkinja oštro su se usprotivili nametanju vjeronauke kao predmeta zasnovanog na dogmama, umjesto na činjenicama i kritičkom promišljanju, na kakvom se temelje naučne discipline koje su sastavni dio kurikuluma definisanog Zakonom o opštem obrazovanju i vaspitanju.&nbsp;
I dok dio javnosti smatra simboličnim to što se ova tema ponovno pokreće baš između dva vjerska praznika, politikolozi i istoričari uglavnom su saglasni u ocjenama da je u pitanju neka vrsta zakulisne postizborne igre, nakon nedavno lokalnih izbora u Nikšiću i Herceg Novom.&nbsp;
<h2>Na sceni silovanje ljudskih prava radi uvođenja retrogradnih ideologija</h2>
Vukotić kaže da je ovo čin da nas sve pretvore u veliko pravoslavno bratstvo i svežu u nacionalističke torove.&nbsp;
- Jer kroz taj predmet naša djeca dobijaće više nacionalističke naobrazbe nego vjerske - izričit je Vukotić.
Iako inicijativa za prosljeđivanje peticije Vladi nije dobila zeleno svijetlo na matičnom skupštinskom odboru, uvjeren je da se od nauma za uvođenje vjeronauke neće odustati.&nbsp;
- Za parlamentarnu većinu i Crkvu Srbije čini se sad ili nikad - naglašava Vukotić.&nbsp;
Kako ističe, svakako treba pozdraviti to što se ministarka Jakšić-Stojanović usprotivila, ali, kako kaže, to ne znači da su odustali.&nbsp;
- Što vidimo i po obrazloženju predsjednika skupštinskog odbora. Iz izjava predstavnika većine izlazi da treba da učimo dogmu radi kritičkog mišljenja, što je apsurdno - kategoričan je Vukotić.&nbsp;
Ukazuje da je na sceni silovanje koncepta ljudskih prava kojim se pokušavaju uvesti retrogradne ideologije.
<h2>Korak unazad kad je riječ o konceptu građanskog i sekularnog društva&nbsp;</h2>
Analizirajući ovu tematiku s istorijskog aspekta, Vukotić napominje da nam je trebalo dosta vremena da se odmaknemo od uticaja crkve.&nbsp;
- Ipak, još od knjaza Danila Petrovića postali smo društvo koje se zasniva na građanskom i sekularnom konceptu društva - pojašnjava Vukotić.&nbsp;
Odatle se, kako ukazuje, jasno vidi koliki bi ovo bio korak unazad.&nbsp;
- Zato je jasno da se iza svega krije politički interes koji bi da potčini Crnu Goru - podvlači Vukotić.
<h2>Propao projekat pravoslavnih gimnazija pa se šapa stavlja na cijelo obrazovanje&nbsp;</h2>
Upitan da li se ovakvom peticijom po ko zna koji put neskriveno daje primat jednoj vjerskoj zajednici, odnosno, Srpskoj pravoslavnoj crkvi odgovara potvrdno.&nbsp;
- Definitivno, jer izgleda da je propao projekat pravoslavnih gimnazija, pa se sada ide na stavljanje šape na cijelo obrazovanje. Očigledno je da se Crkva Srbije i pored svih privilegija ne osjeća sigurno, pa želi da ugrabi svaku priliku - izričit je Vukotić.
Govoreći o posljedicama koje bi moglo proizvesti uvođenje vjeronauke u škole, navodi kako je siguran da bi došlo do potpunog zbunjivanja djece jer bi se na jednom času tvrdilo jedno, a na drugom nešto suprotno.&nbsp;
- Sve bi to bio ogroman korak unazad. Uz to, otvorio bi se put za nacionalšovinističku propagandu na kojoj počiva svetosavlje - rekao je Vukotić.&nbsp;
Kako ukazuje, sve ono što smo uspjeli da izbjegnemo u posljednjih 40 godina, sada bi se vratilo uz jedan agresivni revizionizam prošlosti.&nbsp;
- Sve to bi sasvim sigurno vodilo ka getoizaciji države - upozorava Vukotić.
<h2>Nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar&nbsp;</h2>
On poručuje da bi se ovime na mala vrata srušio ustavni poredak Crne Gore i sve ono što je tamo zapisano da su temeljni principi na kojima počiva ovo društvo.&nbsp;
- Ako ovakve peticije prođu, od ustavnih načela bi ostalo samo prazno slovo na papiru papiru. Vrlo je teško očekivati neki građanski otpor, jer trenutno nemamo nijedan politički odgovor na kontrarevolucionarni udar koji nam se desio 2020. godine - zaključuje Vukotić.

Vukotić: Cilj uvođenja vjeronauke je totalno potčinjavanje Crne Gore Crkvi Srbije

Princ Hari, vojvoda od Saseksa, i njegova supruga Megan, vojvotkinja od Saseksa, posjetili su u srijedu Jordan i sastali se sa nedavno evakuisanim pacijentima iz Pojasa Gaze. Hari i Megan borave u toj zemlji u okviru dvodnevne posjete, kao pratnja delegaciji Svjetske zdravstvene organizacije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225200212_a44e1e5a949490a771840601a0feea14e42255b6aa2317bbf0e103a1ad2cc1f6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225200212_a44e1e5a949490a771840601a0feea14e42255b6aa2317bbf0e103a1ad2cc1f6" data-rendition-name="original" width="779" height="442" loading="lazy" alt="Princ i princeza u posjeti Gazi "> </figure>  Pridružio im se i generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adanom Gebrejesus, a planirano je da razgovaraju o pružanju podrške osobama sa problemima mentalnog zdravlja usljed sukoba i raseljavanja.

Princ Hari i Megan u Jordanu sa delegacijom SZO: Susret s evakuisanim pacijentima iz Gaze

U Budilniku na Televiziji E pitamo da li su reforme dovoljne za ulazak u Evropsku uniju ili Crnu Goru iz Brisela i ubuduće očekuju nova upozorenja?
Saznajemo hoće li protesti u Botunu biti radikalizovani, zašto Opština Nikšić nije ispunila preporuke kada je riječ o zapošljavanju i ko je odgovoran?
Govorimo i o tome da su nakon sedam godina spora, Tuzi i Podgorica na arbitraži – analiziramo zašto je Deponija i dalje kamen spoticanja između dvije opštine?
Budite uz Televiziju E od sedam sati!

Budilnik: Da li su reforme dovoljne za ulazak u EU, slijedi li radikalizacija protesta u Botunu?

Obala Bjelokosti nagomilaće do kraja glavne sezone berbe u martu oko 200.000 tona neprodatog kakaovca ako vlada ne snizi otkupne cijene, tvrde stručnjaci i trgovci. Podaci o izvozu zrna do kraja februara pokazuju stabilne isporuke, uzvraćaju, međutim, zvaničnici i regulator.
Obala Bjelokosti i susjedna Gana zajedno proizvode približno polovinu svjetskog kakaovca, a u posljednje vrijeme suočavaju se s problemom neprodatih zaliha iz glavne sezone berbe koja počinje u oktobru i završava se u martu.
Neprodati kakaovac gomila se u skladištima nakon što je vlada u Abidžan u oktobru odredila otkupne cijene za glavnu berbu nešto više od onih na svjetskom tržištu.
U takvim uslovima trgovci bilježe gubitke, a višak je od početka godine prepolovio cijene na svjetskim tržištima, spustivši ih na najniži nivo u gotovo tri godine.
<h2>Problemi s cijenom</h2>
Trgovci iz Obale Bjelokosti koji kupuju kakaovac od poljoprivrednika i prodaju ga međunarodnim kompanijama nijesu platili najmanje 100.000 tona kakaovca iz glavne sezone, tvrde dva anonimna rukovodioca globalnih trgovačkih kuća za poljoprivredne proizvode.
Do kraja marta poljoprivrednici će ubrati još 100.000 tona zrna koja još nijesu prodata, niti će biti prodata ako Obala Bjelokosti ne snizi cijene, smatraju oni.
Kako bi obezbijedila novac za poljoprivrednike koji nijesu dobili isplatu za glavni rod, vlada Obale Bjelokosti obavezala se krajem januara da će otkupiti 100.000 tona neprodatog kakaovca, uz trošak od oko 500 miliona dolara.
Vjerovatno će morati da otkupi i znatno veće količine, tvrde trgovci.
Izvoz je, ipak, i dalje prilično stabilan, uzvraćaju dva vladina zvaničnika i izvor iz Vijeća za kafu i kakaovac (CCC), navodeći da je do 20. februara isporučeno 1,011 miliona tona kakaovca.
U istom periodu prošle godine isporučeno je 1,04 miliona tona, napominju.
<h2>Otkup viška</h2>
Brojni međunarodni trgovci prestali su da kupuju kakaovac iz glavnog roda prije nekoliko mjeseci, ali su prošle sedmice ipak kupili 200.000 tona iz predstojeće glavne berbe, za period od aprila do septembra, ističu izvori iz vlade u Abidžanu i trgovačkih krugova u samoj Obali Bjelokosti.
Tržišna procjena neprodatih zaliha je „pogrešna“, saopštilo je Vijeće za kafu i kakao (CCC), regulator sa sjedištem u Abidžanu, nadležno za nadzor sektora kakaa i određivanje otkupnih cijena, ne ulazeći u detalje.
Ministar poljoprivrede Obale Bjelokosti rekao je u ponedjeljak da će cijene za predstojeći rod biti objavljene do kraja februara. Uobičajeno se objavljuju u aprilu.
Gana je prošle sedmice snizila otkupnu cijenu kakaovca za gotovo trećinu, navodi Rojters.

Veliki problemi u Africi zbog cijena kakaovca: Neiskorišćeno stotine hiljada tona

Kiparske vlasti saopštile su u srijedu da planiraju da vakcinišu hiljade koza, ovaca, svinja i goveda kako bi obuzdale izbijanje slinavke i šapa, bolesti koja prijeti izvozu sira halumi i podrazumijeva eutanaziju najmanje 13.000 životinja.
Ministarka poljoprivrede i životne sredine Marija Panajotu kazala je da su stručnjaci Evropske unije u zemlji kako bi nadgledali početni krug vakcinacije na farmama u radijusu od tri kilometra od epicentra zaraze.
Do sada je zarazom pogođeno 11 farmi u četiri zajednice blizu južne obale Kipra. Ekipe su na terenu i prskaju dezinfekcionim sredstvima vozila koja ulaze u zabranjenu zonu kako bi spriječile mogući prenos visoko zaraznog virusnog oboljenja koje izaziva povišenu temperaturu i plikove u ustima, drastično smanjuje proizvodnju mlijeka i ostavlja životinje iscrpljenim.
„Strogo poštovanje biosigurnosnih mjera je apsolutno ključno, jer su one glavni alat za suzbijanje virusa“, rekla je Panajotu na konferenciji za medije, dodajući da su angažovani i privatni veterinari kako bi pomogli državnim službama u sprovođenju vakcinacije.
Prva pošiljka od 10.000 doza vakcine, koja je prebačena iz sjevernog dijela Kipra, biće iskorišćena u početnoj fazi, dok iz evropskih fabrika ne stigne naručena količina od više od pola miliona doza.
Soterija Đorđadu, visoka zvaničnica Veterinarske službe Kipra, kazala je da su vlasti još ranije ustupile određeni broj doza vakcine, koje je isporučila Evropska unija, farmerima u turskokiparskoj zajednici nakon što se bolest krajem 2025. godine prvi put pojavila na farmama stoke na sjeveru. Turski Kiprani su se sada saglasili da dio tih doza vrate.
Đorđadu je navela da su do sada eutanazirana 263 grla goveda, a da će još 13.000 ovaca, koza i svinja biti uništeno. Životinje će biti zakopane na za to predviđenim lokacijama. Dodala je da bi se vakcinacija mogla proširiti na područje u radijusu od 10 kilometara od epicentra zaraze, dok će dezinfekcija trajati još najmanje nekoliko mjeseci.
Predsjednik Nikos Hristodulidis poručio je da će država pomoći farmerima i nadoknaditi im štetu. Kazao je i da se bolest možda proširila sa sjevera usljed „mogućih ilegalnih aktivnosti“, koje nije precizirao.
Vlasti su, kako je naveo, brzo reagovale kako bi zaštitile proizvodnju halumija, škripavog bijelog sira koji se može peći i koji ubrzano postaje omiljen na inostranim tržištima. Izvoz ovog sira u prvoj polovini 2025. godine dostigao je nešto više od 200 miliona eura (236 miliona dolara), navodno nadmašivši ključni farmaceutski sektor ostrva.
Marios Konstantinu, predsjednik Udruženja proizvođača sira, rekao je da su proizvodnja halumija i izvoz na glavna tržišta ostrva u Evropskoj uniji, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju obezbijeđeni zahvaljujući bezbjednosnim mjerama tokom procesa proizvodnje.
Panajotu je istakla da do sada nije zabilježen nijedan novi slučaj bolesti izvan 11 pogođenih farmi, te da su na snazi strogi protokoli redovnog testiranja uzoraka sa životinja. Dodala je da je konzumacija mesa, čak i nakon vakcinacije, bezbjedna.

Tag: peticija