HRA: Rasizam suzbiti vraćanjem građanskog obrazovanja u škole

Akcija za ljudska prava (HRA) osudila je rasističko uznemiravanje turistkinje u autobusu na relaciji Kotor–Perast, pozivajući Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) da konačno pokrene uvođenje obaveznog građanskog obrazovanja u osnovne i srednje škole. 

Iz HRA su pohvalili njeno reagovanje, reagovanje građana na društvenim mrežama koji su incident prijavili policiji, kao i veoma efikasnu reakciju policije koja je u roku od 24 časa identifikovala i procesuirala učesnike incidenta.

Alarmantno je, poručuju, to što su otvorenu netrpeljivost i nasilje prema osobi azijatskog porijekla pokazala djeca od 14-16 godina, kao i to što niko od starijih sugrađana u neposrednoj blizini nije pokušao da takvo ponašanje spriječi.

- Događaj je pokazao kako je danas lako da jedan lokalni prostakluk postane svjetski poznat i nanese štetu čitavoj državi. Objavu turistkinje Megan, koja je saopštila da tako neprijatno iskustvo nije imala u 46 država kroz koje je proputovala, u kratkom roku je pogledalo preko 320 hiljada ljudi, dok je preko 8 hiljada, primjera radi, podržalo jedan od komentara ispod objave: "Iz Evrope sam, ali Crnu Goru nikada neću posjetiti nakon što sam ovo vidjela" - pojašnjavaju u saopštenju. 

Kako naglašavaju u Akciji za ljudska prava, očigledno je da bi djecu trebalo vaspitavati tako da mogu da budu građani svijeta, a ne samo svoje ulice. 

- Država je dužna da u tom cilju odradi svoj dio posla. Država mora da obezbijedi stručan i ciljan sistemski odgovor na predrasude s kojima odrastaju djeca u Crnoj Gori. Ona se sa njima ne rađaju, već ih stiču u društvu u kojem se diskriminatorni stereotipi normalizuju, dok adekvatnog obrazovanja o ljudskim pravima u nastavi nema - istakli su u saopštenju. 

Podsjećaju da je istraživanje Foruma MNE 2025. godine upozorilo na zabrinjavajuću socijalnu distancu mladih prema onima koje doživljavaju kao drugačije: gotovo četvrtina ispitanih učenika i učenica iskazala je distancu prema osobama druge vjere i nacionalnosti. 

- Istraživanje je upozorilo i na to da djeca nasilje prihvataju kao način rješavanja problema, kao i da postoji nedovoljno empatije i da se dijalog i kompromis odbacuju. To je morao biti alarm da se preduzmu hitne i konkretne mjere u školama - kazali su u HRA.

Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA su još u novembru 2023. godine zahtijevali vraćanje građanskog vaspitanja i obrazovanja u status obaveznog predmeta, koji je izgubilo 2017.

- O tome smo u februaru 2024, na tribini „Dječje pravo na obrazovanje o ljudskim pravima u Crnoj Gori“, razgovarali sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović, koja je tada podržala našu inicijativu. U međuvremenu je usvojena Strategija reforme obrazovanja 2025–2035, koja prepoznaje značaj građanskog obrazovanja, ali ne propisuje njegovo vraćanje u status obaveznog predmeta - pojasnili su. 

Kako navode, od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija zahtijevaju da utvrdi i objavi plan i rokove za uvođenje obaveznog građanskog obrazovanja u škole. 

- Uz to je neophodna odgovarajuća obuka nastavnika da izvode tu nastavu, kao i program koji će učenicima omogućiti da prepoznaju rasizam, diskriminaciju i govor mržnje u praksi, da shvate zašto je to pogrešno i da mogu da ga osjete i na sopstvenoj koži. Ovaj slučaj nije osnov za kolektivno etiketiranje djece i građana Crne Gore, ali se, u svjetlu nalaza istraživanja Foruma MNE, ne smije odbaciti kao izolovan incident. Država je dužna da se ozbiljno bavi uzrocima ovakvog ponašanja i obezbijedi svoj djeci da nauče poštovanje ljudskih prava. Osuda nakon incidenta je potrebna, ali obrazovanjem koje bi pomoglo da se nasilje spriječava ne smije više da čeka - zaključili su u Akciji za ljudska prava.