Ove subote u emisiji vikend popodne Televizije E , postavljamo pitanje koliko građansko obrazovanje u školama može doprinijeti razvijanju kritičkog razmišljanja kod mladih i podstaći toleranciju i poštovanje različitosti unutar samog društva.
Sa novinarkom koja posjeduje bogato iskustvo na temu globalne politike, razgovaramo o jednom od najaktuelnijih pitanja današnjice - imigracionim politikama. Koliko su politike Crne Gore i EU usklađene i koje političke struje globalno utiču na ovo pitanje.
Za kraj, Sandra Manojlović nam je pored ukusnih recepata i dobre energije, van kuhinje spremila i jedan obrt u našim ulogama!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vikend popodne: Koliko građansko obrazovanje može podstaći toleranciju i poštovanje različitosti

Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo i njegova realizacije mora biti zasnovana na nastavnoj paradigmi u kojoj će se njegovo obavezno izučavanje odvijati kroz učešće, istraživanje i iskustvo, ključne su poruke iz Akcionog dokumenta o građanskom obrazovanju, pripremljenog u okviru projekta koji sprovode Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i ANIMA - Centar za žensko i mirovno obrazovanje.
Iz ovih NVO poručuju da građansko vaspitanje i obrazovanje predstavlja put koji polazi od djeteta i kreće se u pravcu odgovornog, slobodnog, empatičnog, etički osposobljenog i aktivnog građanina.
&nbsp;- Akcioni dokument koji je uradio Neđeljko Đurović, profesor i aktivista, objedinio je preporuke za unapređenje statusa predmeta građansko obrazovanje, koje su nastale u okviru konsultacija sa učenicima i učenicama osnovnih i srednjih škola, nastavnim kadrom, roditeljima, akademskom zajednicom i organizacijama civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Prethodno je, ističu, izrađena i početna studija o trenutnom stanju građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima, čiji su autori profesori Sava Kovačević i Miroslav Minić, a koja je, takođe, korišćena kao osnova za kreiranje ovog dokumenta.
-Jačanje uloge građanskog obrazovanja i obrazovanja iz oblasti ljudskih prava u nastavi, kao i o načina na koje se oni predaju u modernom formalnom obrazovanju, prepoznato je kao značajno i u Strategiji reforme obrazovanja 2025-2035. Sve grupe sa kojima su urađene konsultacije su istakle da predmet mora imati status obaveznog, a akcioni dokument adresira konkretne korake potrebne i sugestije kada je riječ o kurikulumu, izvođenju nastave i nastavnicima koji će predavati ovaj predmet. ističu.
&nbsp;Navode da je jedna od ključnih preporuka iz dokumenta da je potrebno da učenje mora biti participativno i iskustveno i podržano od strane institucija, civilnog sektora, medija i međunarodnih organizacija, čime bi se učenicama i učenicima omogućilo sticanje znanja i vještina za samostalno ili grupno rješavanje stvarnih problema u lokalnoj zajednici, volontiranje ili sprovođenje projekata. Kroz taj modalitet, ističu, učenici i učenice će imati priliku da građanske kompetencije primijene, tako da djelovanje, organizovanje, pregovaranje i preuzimanje odgovornosti postane dominantan oblik ponašanja kod mladih u Crnoj Gori, umjesto da to ostane na teoriji.
&nbsp;- Važno je naglasiti da međunarodni trendovi ukazuju da je pohađanje nastave iz predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje neophodno zbog razumijevanja krhkosti demokratskih institucija i sagledavanja značaja svakodnevne borbe za očuvanje ljudskih prava i sloboda- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U dokumentu su predstavljena su i četiri operativna cilja: promovisanje značaja uključivanja građanskog obrazovanja i obrazovanja o ljudskim pravima u formalno obrazovanje u Crnoj Gori, izrada kataloga znanja – predmetnih programa građansko vaspitanje i građansko obrazovanje, sprovođenje obuke za izvođenje obaveznog predmeta građansko vaspitanje/građansko obrazovanje i izrada interoperabilnog portala za nastavne sadržaje, nastavne modele i primjere dobre prakse.
&nbsp;- Akcioni dokument, na crnogorskom i engleskom jeziku, biće predstavljen donosiocima odluka, i korišćen u daljem zagovaranju da ovaj predmet ponovo bude obavezan, za šta se CGO, HRA i Anima godinama zalažu- poručuju iz ovih organizacija,
&nbsp;
Projekat “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju CGO, HRA i ANIMA, dio je programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Grupa NVO: Status predmeta građansko vaspitanje i obrazovanje mora biti usklađen sa evropskim okvirom obrazovanja za demokratsko građanstvo

U svijetu brzih promjena i dubokih neizvjesnosti obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj našeg društva - poručila je minsitarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na otvaranju Međunarodne konferencije o evropskom prostoru za građansko obrazovanje, koja je održana 13. i 14. oktobra u Budvi.
Ova konferencija je okupila prosvjetne radnike, učenike i rukovodioce škola, kako bi razgovarali o održavanju demokratije kroz kvalitetno građansko obrazovanje i načinima integrisanja obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovne prakse.
- Građansko obrazovanje nas uči da demokratija nije naslijeđena, već da se praktikuje, živi kroz odnose - između nastavnika i učenika, između građana i institucija. Kroz obrazovanje učimo da mislimo slobodno, djelujemo odgovorno i vidimo vrijednost svakog ljudskog bića - naglasila je Jakšić-Stojanović.
Učesnicima su se obratili i Vilano Kirijazi, šef Odjeljenja za obrazovanje Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, šefica Kancelarije programa Savjeta Evrope u Podgorici i NJ.E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori.
Kirijazi je rekao da su nastavnici, učenici i rukovodioci škola ključni akteri koje bi trebalo uključiti u svaki proces usmjeren na pronalaženje zajedničkog okvira za obnovu demokratske misije obrazovanja.
- Nastavnici su stub podrške koji učenicima omogućava da se pripreme za život u demokratskim i raznolikim društvima i imaće ključnu ulogu u primjeni principa Evropskog prostora za građansko obrazovanje - istakao je Kirijazi.
Ambasador Felten je poručio da vjeruje da će ova konferencija stvoriti dobro okruženje za dalji napredak i omogućiti da se Evropski prostor za građansko obrazovanje razvije prema planu.
Tokom dvodnevne konferencije predstavljen je Evropski prostor za građansko obrazovanje, uz naglašavanje njegovih ciljeva i misije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su kazali da su učesnici kroz radionice i panel diskusiju imali priliku da daju sugestije, dijele iskustva i naučene lekcije.
- Glavni cilj Evropskog prostora za građansko obrazovanje je razvoj okvira koji bi pomogao unapređenju kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo i načina njegove primjene u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju - naglasili su oni.
Konferencija je dio participativnog procesa koji se sprovodi u okviru projekta „Evropski prostor za građansko obrazovanje“, koji organizuje Savjet Evrope, uz kofinansiranje Njemačke i Savjeta Evrope.

Jakšić-Stojanović: Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj

Uvođenjem građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim školama, mladima se pruža prilika da steknu znanja, vještine i vrijednosti koje ih osposobljavaju za aktivno, odgovorno i demokratsko učešće u zajednici.
To je ključna poruka sa radionice koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Radionica je okupila blizu 40 predstavnika rukovodnog kadra škola iz cijele Crne Gore, psihološko-pedagoških službi, kao i nastavnika i nastavnica Građanskog obrazovanja i drugih srodnih predmeta.&nbsp;
Fokus je, kako su kazali u CGO, bio na najboljim praksama iz nastave, a kreirane su i preporuke za unaprijeđenje kvaliteta i institucionalnog pozicioniranja predmeta Građansko obrazovanje.
Uz ranije preporuke kreirane na <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/10/vrijeme-je-da-gradjansko-obrazovanje-postane-obavezno/" target="_blank">okruglom stolu sa civilnim sektorom</a>, <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/23/akademska-zajednica-vidi-gradjansko-obrazovanje-kao-temelj-demokratije/" target="_blank">intervjue sa akademskom zajednicom</a> i <a href="https://cgo-cce.org/2025/07/30/roditelji-prepoznaju-gradansko-obrazovanje-kao-kljuc-za-bolje-drustvo-i-manje-nasilja/" target="_blank">fokus grupe sa roditeljima</a>, ali i kroz seriju <a href="https://cgo-cce.org/2025/06/01/gradansko-obrazovanje-motivise-mlade-na-aktivno-ucesce-u-drustvu/" target="_blank">radionica sa učenicama i učenicima</a> osnovnih i srednjih škola iz različitih dijelova Crne Gore, i ove preporuke biće uključene u akcioni dokument o građanskom obrazovanju koji će biti predstavljen donosiocima odluka.
Moderatorka radionice, profesorica filozofije Paula Petričević, istakla je da je građansko obrazovanje u svim crnogorskim školama neophodno ukoliko želimo da djeca i mladi osvijeste i kritički sagledaju vlastitu pripadnost različitim zajednicama i grupama, razviju razumijevanje i uvažavanje različitosti, i sačuvaju stepen osvojenih prava i sloboda, ali ga i unaprijede.
- Ukoliko ne želimo da se nama vlada preko emocija i instikata krda, ukoliko želimo da i svjesno i obaviješteno odlučujemo o svom i životu zajednice, moramo znati kako, na temelju čega, sa kim i na koji način. To je ono što građansko obrazovanje može da ponudi ne samo djeci i mladima, već i društvu u cjelini - dodala je ona.
Profesorica sociologije u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ u Podgorici Denisa Huremović je poručila da građansko obrazovanje ne može imati isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet.
- Kada je predmet izborni, samo dio učenika dobija priliku da razvije znanja i vještine potrebne za razumijevanje društva, institucija i svojih prava i obaveza. Na taj način, mladi se dovode u nejednak položaj – dok jedni stiču kompetencije za aktivno učešće u demokratskim procesima, drugi ostaju uskraćeni - ukazala je ona.
Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA je istakla da je građansko obrazovanje u ovom trenutku zapravo obrazovanje za promjene i za kritičko razmišljanje.
Radionica je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje nema isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Građansko obrazovanje kao obavezni predmet treba da postane snažniji alat za razvoj demokratske kulture, kritičkog mišljenja i aktivnog građanstva među mladima - ključna je poruka sa okruglog stola koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Događaj je okupio dio civilnog sektora koji radi sa mladima, a razmatrani su načini doprinosa sistemskim promjenama u ovoj oblasti uz kreiranje preporuka za unaprijeđenje kvaliteta, relevantnosti i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja. Te preporuke biće objedinjene u akcioni dokument i predstavljene donosiocima odluka kako bi se ojačala uloga građanskog obrazovanja u formalnom sistemu.&nbsp;
Moderator radionice, profesor Neđeljko Đurović, istakao je saglasnost učesnika i učesnica da građansko obrazovanje mora biti obavezan predmet u formalnom sistemu, jer je ključan za razvoj građanskih, demokratskih, socijalnih i ekoloških vrijednosti kod učenika i učenica, kao i za podsticanje njihovog autonomnog, odgovornog i kritičkog ponašanja, te da medijska pismenost treba da bude zaseban program.
- Predloženo je da sadržaj predmeta obuhvati ljudska prava, participativnu demokratiju, sociologiju i istoriju religije, seksualno i zdravstveno obrazovanje, finansijsku pismenost i poslovnu kulturu, uz naglašavanje antifašizma, političko-kritičkog mišljenja i kulture identiteta - dodao je on, ukazujući da nastava građanskog obrazovanja mora biti interaktivna i inovativna, uz uključivanje roditelja i relevantnih institucija na lokalnom i državnom nivou.&nbsp;
Predloženo je, kako je rekao, i da mladi kroz volontiranje i druge aktivnosti razvijaju praktične vještine i pripremaju se za budući građanski aktivizam.
- Potreba za uvođenjem obaveznog građanskog obrazovanja je nesporna i krucijalna za razvoj naših mladih u slobodnomisleće, odgovorne građane i građanke u pravom smislu te riječi. U suprotnom, rizikujemo da ga mladi ne biraju, da im bude sugerisano da ga izbjegnu ili da se, u praksi, svede na predmet koji profesori dobijaju samo kako bi popunili nastavnu normu - navela je Aida Perović, izvršna direktorka NVO PRIMA, koja je bila jedna od učesnica.
Građanski aktivista Dušan Pajović je istakao da je važno što je usaglašeno da bi građansko obrazovanje trebalo da bude obavezan predmet i da počiva na vrijednostima koje predavač treba da njeguje zajedno sa djecom i roditeljima, u saradnji sa ostalim ekspertima.&nbsp;
- Neophodno je da se kurikulum kreira na savremenim osnovama, a ne na zastarjelim konceptima, da bude inovativan i zanimljiv, da podstiče kritičko razmišljanje umjesto pukog ponavljanja, te da uključi praksu kao sastavni dio nastave - dodao je on.
Koordinatorka kancelarija HRA Martina Markolović je ocijenila da je ovaj okrugli sto dao dodatnu motivaciju za zalaganje za vraćanje građanskog obrazovanja u status redovnog predmeta.
- Ojačani novim uvidima i podrškom kolega i koleginica, još odlučnije ćemo raditi na tome da građansko obrazovanje postane sastavni dio formalnog obrazovnog sistema - navela je Markolović.&nbsp;
Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u Sara Čabarkapa je poručila da snažna podrška roditelja kroz fokus grupe, ali i jasna poruka organizacija civilnog društva na ovom okruglom stolu, pokazuju da postoji široki društveni konsenzus o značaju građanskog obrazovanja.
- Ove preporuke su dragocjene jer potvrđuju da nastava ne smije ostati na nivou teorije, već mora biti praktična i blisko povezana sa životom mladih, kako bi ih osnažila da budu kritičko-misleći i aktivni građani i građanke. Ovi rezultati se u potpunosti poklapaju sa viđenjem djece i mladih, a prema UNICEF istraživanju od prošle godine čak 70% njih smatra da građansko obrazovanje treba da bude obavezno za sve u obrazovnom sistemu - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
Okrugli sto je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Vrijeme je da građansko obrazovanje postane obavezno

Crna Gora je daleko od građanski obrazovanih građanki i građana, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima.
Uljarević je istakla da se trenutno vodi dvostruka borba – za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali i protiv uvođenja vjeronauke.
- Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - kazala je Uljarević.
Građansko obrazovanje, prema njenim riječima, sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porasta klerikalizma i još uvijek prisutnih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja predstavlja poseban izazov.
Ona smatra da region nije primjer dobre prakse kada je riječ o građanskom obrazovanju, te da se Crna Gora treba ugledati na zapadne zemlje, posebno članice Evropske unije, kojoj teži.
- Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007. godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017. godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - naglasila je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, kako je podsjetila, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali to ne mijenja činjenicu da je crnogorsko društvo još daleko od građanskog ideala.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole više zastupaju autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo samo reprodukuju i kao takvo predstave&nbsp;
- Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Daleko je crnogorsko društvo od građanski obrazovanih građanki i građana

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, učestvovala je na 3. Međunarodnom forumu o ženama, miru i bezbjednosti, održanom 2. i 3. juna u Prištini, na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani-Sadriu. Forum je okupio više stotina učesnika i učesnica iz 45 država, potvrđujući svoj status važnog međunarodnog događaja posvećenog ravnopravnosti i izgradnji mira.
U okviru panela „Otpornost u ruševinama“, Uljarević je govorila zajedno sa profesorima sa prestižnih institucija kao što su Columbia i Georgetown Univerzitet (SAD) te Humber Koledž (Kanada), fokusirajući se na značaj obrazovanja – naročito građanskog – u prevazilaženju demokratskog deficita u postkonfliktnim društvima.
- U društvima Zapadnog Balkana, koja su i dalje duboko ukorijenjena u patrijarhalnim obrascima, ključno je osnaživati žene za aktivno i ravnopravno učešće u političkom i društvenom životu. Međutim, one koje se angažuju često postaju mete mizoginih i prizemnih napada, što jasno ukazuje na nerazvijenost političke kulture - naglasila je Uljarević.
Ona je posebno istakla zabrinjavajući trend jačanja klerikalizma, koji, kako je navela, dodatno potiskuje žene u tradicionalne i ograničavajuće uloge, ograničavajući njihovu vidljivost i uticaj u javnom prostoru.
Uljarević je ukazala i na važnost suočavanja s prošlošću, koje na Zapadnom Balkanu i dalje ostaje nedovršeno:
- Bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, nije moguće izgraditi otporne, pravedne i inkluzivne zajednice. To je temelj svakog istinski demokratskog društva - navela je Uljarević.
Forum u Prištini i ove godine potvrdio je značaj regionalne i globalne solidarnosti u borbi za ravnopravnost, mir i demokratiju, a učešće predstavnice CGO-a dodatno je osnažilo glas civilnog sektora Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Uljarević na forumu u Prištini: Građansko obrazovanje ključ za otporna i pravedna društva

Za dublje razumijevanje različitosti potrebno je obogatiti nastavne planove i programe sa više sadržaja koji se bave tolerancijom, ljudskim pravima i interkulturalnim dijalogom - poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Skupštini opštine Herceg Novi.
Uvođenje građanskog vaspitanja/obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obaveznog predmeta je, kako je istaknuto u saopštenju, neophodno za afirmaciju mulikulturalnih vrijednosti u crnogorskom društvu.
Potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić rekla je da je ova opština kroz svoju bogatu istoriju bila simbol multikulturalnosti, suživota, poštovanja i međusobnog uvažavanja.
- U vremenu kad se izazovi mulikulturalizma manifestuju na različite načine, moramo pronaći snagu za jačanje kohezije u društvu. Važno je preći sa pasivnog prihvatanja razlika na aktivnu izgradnju mostova među zajednicama kroz interkulturalizam. Istorija nas uči da je raznolikost naše najveće bogatstvo, a saradnja ključ za prevazilaženje podjela - poručila je Stanišić.
Novinar i medijski edukator Duško Vuković smatra da nedostaje razumijevanje značaja multikulturalnosti, a što odraz ima i na politike.&nbsp;
- Nedavno sam govorio učenicima o medijskoj pismenosti i pomenuo da mi u Crnoj Gori praktično ne znamo jedni druge. Uvijek sam zagovarao stav da bi mladi ljudi trebalo, tokom svog obrazovanja, da se bolje upoznaju sa različitostima. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, radne akcije su bile jedan od pokušaja vlasti da integrišu mlade u stvaranje nove države. Mi danas ne možemo sprovesti takvu vrstu akcije da bi motivisali mlade, ali postoje načini koji mogu da koriste tu vrstu energije koje su nekad imale radne akcije u integraciji različitih -kazao je Vuković.
Dodaje da je ozbiljno pitanje kako da se reformiše obrazovni sistem i prilagodi potrebama društva, apostrofirajući važnost rada sa mladima.
- Neke starije generacije su nepopravljive. Ako želimo pripremati teren za stvari koje dolaze, rad sa mladima je neophodan, a to uključuje i reformu obrazovnog sistema. Možemo imati sjajno predavanje, ali ako ne dovedete mlade oči u oči, da se vide, druže, upoznaju jedni sa drugima i svojim različitostima nećemo puno toga napraviti - zaključio je Vuković.
Profesorica sociologije u SMŠ “Ivan Goran Kovačić” Slađana Samardžić smatra da su rezultati istraživanja CGO-a o multikulturalnosti “alarm za sve aktere društva kako bi shvatili ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo".&nbsp;
- Sa sociološkog gledišta, multikulturalizam u Crnoj Gori nudi potencijale za izgradnju socijalno kohezivnog društva koje slavi različitost. No, izazovi u pogledu segregacije, političke instrumentalizacije identiteta i socijalnih nejednakosti moraju biti prepoznati i adresirani - navela je Samardžić.
Ključ uspjeha, prema njenim riječima, leži u usmjeravanju obrazovnih politika ka promovisanju interkulturnog dijaloga, smanjenju socijalne distance i razvijanju zajedničkog identiteta koji uključuje sve grupacije u društvu.&nbsp;
- Mladi u Crnoj Gori imaju potencijal da doprinesu izgradnji zdravog multikulturalnog društva, ali trenutno nisu dovoljno angažovani u afirmaciji građanskih vrijednosti. Ključna prepreka je nedostatak obrazovnih programa koji sistematski obrađuju teme o multikulturalizmu i ljudskim pravima - ocjenjuje Samardžić.
Današnja tribina u Herceg Novom šesta i posljednja u ovoj serija koja je uključila slične događaje u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Plavu i Nikšiću.&nbsp;
- Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama - kazali su iz CGO.
Tribine su realizovane uz uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.

CGO: Obrazovne politike se moraju usmjeravati ka promovisanju interkulturalnog dijaloga

Služenje obaveznog vojnog roka u Srbiji će početi ili u decembru 2026. ili u martu 2027. godine.
To je, između ostalog, najavio predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).&nbsp;
Naveo je da odluka o početku vojnog roka zavisi od spremnosti kapaciteta i vojnih objekata.
- Tu odluku ćemo uskoro donijeti, u narednih mjesec ili dva, i ići pred Skupštinu i krenuti sa evidentiranjem vojnih obveznika - rekao je on danas nakon sastanka sa vojnim čelnicima o stanju i analizi sposobnosti Vojske Srbije za 2025. godinu.
Vojni rok će, napominje Vučić, trajati 75 dana.
- Moramo da spremimo sve objekte. Imamo dovoljno pušaka i čizama ali postoje neke stvari koje još nisu potpuno spremne - kazao je on.
Prema njegovom mišljenju, Srbija mora da obnovi regrutne centre, unaprijedi i obnov ambulante...
- To su važna pitanja jer želimo da to spremno dočekamo i da ti mladi ljudi vojsku provedu u najboljim uslovima. Da steknu potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kao i odnos prema patriotizmu - izjavio je on.
Uvođenje obaveznog vojnog roka mora da izglasa parlament donošenjem zakona. Predstavnici tamošnjih vlasti su proteklih godina u više navrata najavljivali vraćanje vojnog roka. Ideja je konkretizovana u januaru 2024. Tada je Generalštab Vojske Srbije pokrenuo inicijativu i predložio predsjedniku uvođenje vojnog roka.
Vučić je potom, u septembru iste godine, potpisao saglasnost da se u Srbiju vrati obavezni vojni rok. Od njegovog ukidanja, 1. januara 2011. godine, u vojsku se ide samo dobrovoljno.
Vraćanje obaveznog vojnog roka je u oktobru 2025. izglasala je i susjedna Hrvatska.
Među zemljama koje nisu ukidale obavezan vojni rok su: Švajcarska, Norveška, Danska, Finska, Austrija, Turska, Estonija, Grčka, Kipar, Ukrajina, Rusija i Belorusija.

Vučić: Obavezni vojni rok od decembra 2026. ili marta 2027.

Njemački automobili su statusni simbol i za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su njemački proizvođači s nestrpljenjem dočekali trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine. Ipak, ni Indija nije lako tržište.
Indija je najmnogoljudnija država na svijetu. U proteklim godinama ostvarila je impresivan ekonomski rast od prosječno šest do sedam odsto godišnje, stope rasta o kojima druge države mogu samo sanjati, piše Dojče vele (DW).
U Indiji postoji sve brojnija srednja klasa i mlado stanovništvo koje postaje sve imućnije.
„Zbog toga je novi sporazum o slobodnoj trgovini sa EU za njemačku automobilsku industriju sigurno prilika da otvori novi pristup tržištu“, smatra Konstantin Gal, savjetnik u firmi EY Parthenon.
„Indiji su potrebni terenci“
U prvoj fazi, carine na određene uvozne automobile, koje sada iznose i do 110 odsto, trebalo bi da se smanje na 40, a kasnije i na deset odsto. To bi se trebalo odnositi na kvotu od 250.000 vozila godišnje. Na auto-dijelove carine bi trebalo potpuno da se ukinu nakon pet do deset godina.
Frank Švope s Visoke škole za menadžment u Kelnu smatra da je to važna osnova za njemačke proizvođače automobila kada je riječ o otvaranju novih tržišta i pronalaženju kupaca.
„SUV vozila u Indiji su potrebna, kao i robusniji automobili, jer putevi u Indiji su daleko od evropskih standarda“, naveo je Švope.
Šta sa fabrikama u samoj Indiji?
Indija je već odavno važno tržište za svjetsku automobilsku industriju. Potražnja je ogromna, a zemlja bi sve više mogla da postane tržište poput SAD ili Kine.
Stručnjak za automobilsku industriju Kristof Štirmer oprezniji je: po njemu, za njemačke proizvođače to je „dvosekli mač“ – novim trgovinskim sporazumom može se podstaći direktan izvoz u Indiju.
„S druge strane, kompanije poput Audija već su otvorile fabrike u Indiji koje čekaju proširenje. To opet postavlja pitanje smisla uvoza vozila iz Evrope“, kazao je Štirmer.
I Indijci sve više voze „na struju“
Elektromobilnost u Indiji danas ima veliku ulogu, jer je zagađenje vazduha u nekim gradovima ozbiljan problem.
„Indija počinje sa sektorima koji su najvažniji za saobraćaj, dakle sa malom i mikromobilnošću“, kaže Štirmer.
To uključuje skutere, motocikle i brojne trokolice „tuk-tuk“ koje se koriste širom zemlje. I autobusi voze na struju.
„U nekim gradovima već su u potpunosti prešli na električne autobuse. Slediće ih i drugi. To je u Indiji centralna strategija“, dodao je.
Država to podstiče, postoje poreske olakšice i subvencije.
Mnoštvo domaćih vozila i „Japanaca“
Teško je procijeniti u kojoj mjeri njemački proizvođači mogu profitirati od rasta tržišta u Indiji. U novom sporazumu o slobodnoj trgovini ne spominju se poreske olakšice za uvezena električna vozila.
Domaći i japanski proizvođači dominiraju tržištem. Suzuki i Honda u Indiji imaju velike pogone, ulažu milijarde u nove fabrike i razvoj modela. Snažno napreduju i južnokorejski proizvođači poput Hjundaija i Kije.
Vlada, s druge strane, podstiče domaće proizvođače:
„Vlada želi da ti proizvođači prvi udovolje potrebama mladog i rastućeg tržišta“, objašnjava Gal.
Frank Švope ipak ostaje optimista:
„Smatram da ima dovoljno prostora i za njemačke proizvođače.“
Sporazum je prilika da se ponovo pozicioniraju na tržištu koje postaje sve zahtjevnije. S tim se slaže i Gal:
„U predstojećim godinama to će za njemačke proizvođače sigurno biti tržište koje ne smiju izgubiti iz vida.“

Njemački automobili pojeftinjuju nakon sporazuma EU–Indija

Premijer Velike Britanije Kir Starmer sastao se danas u Pekingu sa kineskim liderom Si Đinpingom, gdje su dogovorili više sporazuma - a među njima i onaj prema kom će građani Ujedinjenog Kraljevstva koji idu u Kinu poslovno ili kao turisti, moći da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana.
Starmer je rekao da je sastanak, koji je trajao sat i 20 minuta, bio produktivan i da je donio „stvarne, konkretne rezultate“.
Građani Ujedinjenog Kraljevstva koji putuju u Kinu poslovno ili kao turisti moći će da putuju bez vize za boravke kraće od 30 dana. Time se UK usklađuje sa drugim zemljama, uključujući Francusku, Njemačku i Austriju.
Nije naveden datum kada će ovaj bezvizni režim stupiti na snagu, ali se vlada nada da će se to desiti što je prije moguće, prenosi BBC.

Postignut dogovor: Državljani Velike Britanije putovaće bezvizno u Kinu

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio je danas američkom predsjedniku Donaldu Trampu na mogućnosti obezbjeđivanja bezbjednosti Kijeva i drugih ukrajinskih gradova tokom ekstremnog zimskog perioda.
- Snabdijevanje električnom energijom je temelj života. Cijenimo napore naših partnera da nam pomognu da zaštitimo živote. Hvala vam, predsjedniče Tramp. Naši timovi su o tome razgovarali u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Očekujemo da će sporazumi biti sprovedeni. Koraci deeskalacije doprinose stvarnom napretku ka okončanju rata - rekao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Iks.
Ranije danas, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da tokom sedam dana ne izvodi napade na Kijev i druge ukrajinske gradove zbog, kako je naveo, ekstremno niskih temperatura u regionu.
- Lično sam zamolio predsjednika Putina da nedjelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, i on je na to pristao - rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući, navodeći "izuzetno hladno vrijeme" kao razlog za taj zahtjev, prenosi Gardijan.
On je dodao da su ga pojedini savjetovali da "ne troši poziv", jer, kako su rekli, neće dobiti takav ustupak, ali da je ruski predsjednik ipak pristao.
Ukrajinski ministar energetike Denis Šmihalj rekao je juče da je zbog nestašice struje usled ruskog granatiranja u Kijevu 610.000 potrošača ostalo bez struje.
Najveći ukrajinski proizvođač električne energije DTEK grupa objavio je prethodno da Kijev prelazi sa vanrednog na privremeni režim isključenja struje.

Tag: gradansko-obrazovanje