U svijetu brzih promjena i dubokih neizvjesnosti obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj našeg društva - poručila je minsitarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović na otvaranju Međunarodne konferencije o evropskom prostoru za građansko obrazovanje, koja je održana 13. i 14. oktobra u Budvi.
Ova konferencija je okupila prosvjetne radnike, učenike i rukovodioce škola, kako bi razgovarali o održavanju demokratije kroz kvalitetno građansko obrazovanje i načinima integrisanja obrazovanja za demokratsko građanstvo u obrazovne prakse.
- Građansko obrazovanje nas uči da demokratija nije naslijeđena, već da se praktikuje, živi kroz odnose - između nastavnika i učenika, između građana i institucija. Kroz obrazovanje učimo da mislimo slobodno, djelujemo odgovorno i vidimo vrijednost svakog ljudskog bića - naglasila je Jakšić-Stojanović.
Učesnicima su se obratili i Vilano Kirijazi, šef Odjeljenja za obrazovanje Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, šefica Kancelarije programa Savjeta Evrope u Podgorici i NJ.E. Peter Felten, ambasador Njemačke u Crnoj Gori.
Kirijazi je rekao da su nastavnici, učenici i rukovodioci škola ključni akteri koje bi trebalo uključiti u svaki proces usmjeren na pronalaženje zajedničkog okvira za obnovu demokratske misije obrazovanja.
- Nastavnici su stub podrške koji učenicima omogućava da se pripreme za život u demokratskim i raznolikim društvima i imaće ključnu ulogu u primjeni principa Evropskog prostora za građansko obrazovanje - istakao je Kirijazi.
Ambasador Felten je poručio da vjeruje da će ova konferencija stvoriti dobro okruženje za dalji napredak i omogućiti da se Evropski prostor za građansko obrazovanje razvije prema planu.
Tokom dvodnevne konferencije predstavljen je Evropski prostor za građansko obrazovanje, uz naglašavanje njegovih ciljeva i misije. U Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija su kazali da su učesnici kroz radionice i panel diskusiju imali priliku da daju sugestije, dijele iskustva i naučene lekcije.
- Glavni cilj Evropskog prostora za građansko obrazovanje je razvoj okvira koji bi pomogao unapređenju kvaliteta obrazovanja za demokratsko građanstvo i načina njegove primjene u formalnom, neformalnom i informalnom obrazovanju - naglasili su oni.
Konferencija je dio participativnog procesa koji se sprovodi u okviru projekta „Evropski prostor za građansko obrazovanje“, koji organizuje Savjet Evrope, uz kofinansiranje Njemačke i Savjeta Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jakšić-Stojanović: Obrazovanje za demokratsko građanstvo nije samo politika - već moralni temelj

Uvođenjem građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim školama, mladima se pruža prilika da steknu znanja, vještine i vrijednosti koje ih osposobljavaju za aktivno, odgovorno i demokratsko učešće u zajednici.
To je ključna poruka sa radionice koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Radionica je okupila blizu 40 predstavnika rukovodnog kadra škola iz cijele Crne Gore, psihološko-pedagoških službi, kao i nastavnika i nastavnica Građanskog obrazovanja i drugih srodnih predmeta.&nbsp;
Fokus je, kako su kazali u CGO, bio na najboljim praksama iz nastave, a kreirane su i preporuke za unaprijeđenje kvaliteta i institucionalnog pozicioniranja predmeta Građansko obrazovanje.
Uz ranije preporuke kreirane na <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/10/vrijeme-je-da-gradjansko-obrazovanje-postane-obavezno/" target="_blank">okruglom stolu sa civilnim sektorom</a>, <a href="https://cgo-cce.org/2025/09/23/akademska-zajednica-vidi-gradjansko-obrazovanje-kao-temelj-demokratije/" target="_blank">intervjue sa akademskom zajednicom</a> i <a href="https://cgo-cce.org/2025/07/30/roditelji-prepoznaju-gradansko-obrazovanje-kao-kljuc-za-bolje-drustvo-i-manje-nasilja/" target="_blank">fokus grupe sa roditeljima</a>, ali i kroz seriju <a href="https://cgo-cce.org/2025/06/01/gradansko-obrazovanje-motivise-mlade-na-aktivno-ucesce-u-drustvu/" target="_blank">radionica sa učenicama i učenicima</a> osnovnih i srednjih škola iz različitih dijelova Crne Gore, i ove preporuke biće uključene u akcioni dokument o građanskom obrazovanju koji će biti predstavljen donosiocima odluka.
Moderatorka radionice, profesorica filozofije Paula Petričević, istakla je da je građansko obrazovanje u svim crnogorskim školama neophodno ukoliko želimo da djeca i mladi osvijeste i kritički sagledaju vlastitu pripadnost različitim zajednicama i grupama, razviju razumijevanje i uvažavanje različitosti, i sačuvaju stepen osvojenih prava i sloboda, ali ga i unaprijede.
- Ukoliko ne želimo da se nama vlada preko emocija i instikata krda, ukoliko želimo da i svjesno i obaviješteno odlučujemo o svom i životu zajednice, moramo znati kako, na temelju čega, sa kim i na koji način. To je ono što građansko obrazovanje može da ponudi ne samo djeci i mladima, već i društvu u cjelini - dodala je ona.
Profesorica sociologije u Srednjoj građevinsko-geodetskoj školi „Inž. Marko Radević“ u Podgorici Denisa Huremović je poručila da građansko obrazovanje ne može imati isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet.
- Kada je predmet izborni, samo dio učenika dobija priliku da razvije znanja i vještine potrebne za razumijevanje društva, institucija i svojih prava i obaveza. Na taj način, mladi se dovode u nejednak položaj – dok jedni stiču kompetencije za aktivno učešće u demokratskim procesima, drugi ostaju uskraćeni - ukazala je ona.
Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA je istakla da je građansko obrazovanje u ovom trenutku zapravo obrazovanje za promjene i za kritičko razmišljanje.
Radionica je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Građansko obrazovanje nema isti značaj i efekat ako je samo izborni predmet

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Građansko obrazovanje kao obavezni predmet treba da postane snažniji alat za razvoj demokratske kulture, kritičkog mišljenja i aktivnog građanstva među mladima - ključna je poruka sa okruglog stola koji je Centar za građansko obrazovanje (CGO), u partnerstvu sa Akcijom za ljudska prava (HRA) i Centrom za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, organizovao danas u Podgorici.
Događaj je okupio dio civilnog sektora koji radi sa mladima, a razmatrani su načini doprinosa sistemskim promjenama u ovoj oblasti uz kreiranje preporuka za unaprijeđenje kvaliteta, relevantnosti i institucionalnog pozicioniranja građanskog obrazovanja. Te preporuke biće objedinjene u akcioni dokument i predstavljene donosiocima odluka kako bi se ojačala uloga građanskog obrazovanja u formalnom sistemu.&nbsp;
Moderator radionice, profesor Neđeljko Đurović, istakao je saglasnost učesnika i učesnica da građansko obrazovanje mora biti obavezan predmet u formalnom sistemu, jer je ključan za razvoj građanskih, demokratskih, socijalnih i ekoloških vrijednosti kod učenika i učenica, kao i za podsticanje njihovog autonomnog, odgovornog i kritičkog ponašanja, te da medijska pismenost treba da bude zaseban program.
- Predloženo je da sadržaj predmeta obuhvati ljudska prava, participativnu demokratiju, sociologiju i istoriju religije, seksualno i zdravstveno obrazovanje, finansijsku pismenost i poslovnu kulturu, uz naglašavanje antifašizma, političko-kritičkog mišljenja i kulture identiteta - dodao je on, ukazujući da nastava građanskog obrazovanja mora biti interaktivna i inovativna, uz uključivanje roditelja i relevantnih institucija na lokalnom i državnom nivou.&nbsp;
Predloženo je, kako je rekao, i da mladi kroz volontiranje i druge aktivnosti razvijaju praktične vještine i pripremaju se za budući građanski aktivizam.
- Potreba za uvođenjem obaveznog građanskog obrazovanja je nesporna i krucijalna za razvoj naših mladih u slobodnomisleće, odgovorne građane i građanke u pravom smislu te riječi. U suprotnom, rizikujemo da ga mladi ne biraju, da im bude sugerisano da ga izbjegnu ili da se, u praksi, svede na predmet koji profesori dobijaju samo kako bi popunili nastavnu normu - navela je Aida Perović, izvršna direktorka NVO PRIMA, koja je bila jedna od učesnica.
Građanski aktivista Dušan Pajović je istakao da je važno što je usaglašeno da bi građansko obrazovanje trebalo da bude obavezan predmet i da počiva na vrijednostima koje predavač treba da njeguje zajedno sa djecom i roditeljima, u saradnji sa ostalim ekspertima.&nbsp;
- Neophodno je da se kurikulum kreira na savremenim osnovama, a ne na zastarjelim konceptima, da bude inovativan i zanimljiv, da podstiče kritičko razmišljanje umjesto pukog ponavljanja, te da uključi praksu kao sastavni dio nastave - dodao je on.
Koordinatorka kancelarija HRA Martina Markolović je ocijenila da je ovaj okrugli sto dao dodatnu motivaciju za zalaganje za vraćanje građanskog obrazovanja u status redovnog predmeta.
- Ojačani novim uvidima i podrškom kolega i koleginica, još odlučnije ćemo raditi na tome da građansko obrazovanje postane sastavni dio formalnog obrazovnog sistema - navela je Markolović.&nbsp;
Koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO-u Sara Čabarkapa je poručila da snažna podrška roditelja kroz fokus grupe, ali i jasna poruka organizacija civilnog društva na ovom okruglom stolu, pokazuju da postoji široki društveni konsenzus o značaju građanskog obrazovanja.
- Ove preporuke su dragocjene jer potvrđuju da nastava ne smije ostati na nivou teorije, već mora biti praktična i blisko povezana sa životom mladih, kako bi ih osnažila da budu kritičko-misleći i aktivni građani i građanke. Ovi rezultati se u potpunosti poklapaju sa viđenjem djece i mladih, a prema UNICEF istraživanju od prošle godine čak 70% njih smatra da građansko obrazovanje treba da bude obavezno za sve u obrazovnom sistemu - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
Okrugli sto je dio projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji se sprovodi u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica” koji vode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.

Vrijeme je da građansko obrazovanje postane obavezno

Crna Gora je daleko od građanski obrazovanih građanki i građana, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E, povodom učešća na trećem Međunarodnom forumu za žene, miru i bezbjednosti u Prištini, gdje je govorila o značaju građanskog obrazovanja u postkonfliktnim društvima.
Uljarević je istakla da se trenutno vodi dvostruka borba – za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali i protiv uvođenja vjeronauke.
- Mi smo sada, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - kazala je Uljarević.
Građansko obrazovanje, prema njenim riječima, sve češće se prepoznaje kao ključni alat za jačanje demokratske kulture, tolerancije i odgovornog građanskog učešća, posebno u zemljama Zapadnog Balkana. Međutim, u kontekstu duboko ukorijenjenih patrijarhalnih normi, porasta klerikalizma i još uvijek prisutnih rana iz prošlosti, implementacija ovakvog obrazovanja predstavlja poseban izazov.
Ona smatra da region nije primjer dobre prakse kada je riječ o građanskom obrazovanju, te da se Crna Gora treba ugledati na zapadne zemlje, posebno članice Evropske unije, kojoj teži.
- Kad govorimo o građanskom obrazovanju postoji i taj formalni dio, koje država obezbjeđuje, bilo kroz ono što su javne škole, ili privatne akreditovane škole i u kojoj mjeri i kako je to građansko obrazovanje zastupljeno. Nažalost, ono kod nas više ne postoji, faktički. U tom dijelu mi smo bili jako ponosni 2006./2007. godine kada smo usvojili jednu od inicijativa CGO, Strategiju građanskog obrazovanja i onda je ono ušlo u naše osnovne škole kao obavezan predmet i srednje škole kao opcioni predmet, živjelo je neko vrijeme, ali je istovremeno nije bilo dovoljno sluha o značaju tog predmeta, tako da je on faktički prestao biti obavezan 2017. godine, tada je Ministarstvo odlučilo da on ide takođe u izborne i to ga je do dana današnjeg marginalizovalo. Mi smo sada, rekla bih, ne samo na početku, nego u jednoj drugoj dodatnoj borbi, a to je mi se sada borimo, paralelno, za ponovno uvođenje građanskog obrazovanja u formalni obrazovni sistem, ali istovremeno da spriječimo da se vjeronauka uvede - naglasila je Uljarević.
Organizacije civilnog društva, kako je podsjetila, pružaju mogućnosti alternativnog obrazovanja, ali to ne mijenja činjenicu da je crnogorsko društvo još daleko od građanskog ideala.
Takođe, smatra Uljarević, da je gotovo incidentno da se kod mladih ljudi razvija kritičko mišljenje, jer same škole više zastupaju autoritarni pristup, po kojem se od učenika očekuje da usvojeno gradivo samo reprodukuju i kao takvo predstave&nbsp;
- Učenici se ne ohrabruju da kritički misle i odatle već dolazimo do situacije da se zapravo kroz obrazovni sistem želi kreirati poslušan građanin, a ne aktivan građanin, što bitno utiče na čitavu teksturu društva - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Daleko je crnogorsko društvo od građanski obrazovanih građanki i građana

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević, učestvovala je na 3. Međunarodnom forumu o ženama, miru i bezbjednosti, održanom 2. i 3. juna u Prištini, na poziv predsjednice Kosova Vjose Osmani-Sadriu. Forum je okupio više stotina učesnika i učesnica iz 45 država, potvrđujući svoj status važnog međunarodnog događaja posvećenog ravnopravnosti i izgradnji mira.
U okviru panela „Otpornost u ruševinama“, Uljarević je govorila zajedno sa profesorima sa prestižnih institucija kao što su Columbia i Georgetown Univerzitet (SAD) te Humber Koledž (Kanada), fokusirajući se na značaj obrazovanja – naročito građanskog – u prevazilaženju demokratskog deficita u postkonfliktnim društvima.
- U društvima Zapadnog Balkana, koja su i dalje duboko ukorijenjena u patrijarhalnim obrascima, ključno je osnaživati žene za aktivno i ravnopravno učešće u političkom i društvenom životu. Međutim, one koje se angažuju često postaju mete mizoginih i prizemnih napada, što jasno ukazuje na nerazvijenost političke kulture - naglasila je Uljarević.
Ona je posebno istakla zabrinjavajući trend jačanja klerikalizma, koji, kako je navela, dodatno potiskuje žene u tradicionalne i ograničavajuće uloge, ograničavajući njihovu vidljivost i uticaj u javnom prostoru.
Uljarević je ukazala i na važnost suočavanja s prošlošću, koje na Zapadnom Balkanu i dalje ostaje nedovršeno:
- Bez iskrenog i sistemskog suočavanja sa prošlošću, nije moguće izgraditi otporne, pravedne i inkluzivne zajednice. To je temelj svakog istinski demokratskog društva - navela je Uljarević.
Forum u Prištini i ove godine potvrdio je značaj regionalne i globalne solidarnosti u borbi za ravnopravnost, mir i demokratiju, a učešće predstavnice CGO-a dodatno je osnažilo glas civilnog sektora Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Uljarević na forumu u Prištini: Građansko obrazovanje ključ za otporna i pravedna društva

Za dublje razumijevanje različitosti potrebno je obogatiti nastavne planove i programe sa više sadržaja koji se bave tolerancijom, ljudskim pravima i interkulturalnim dijalogom - poručeno je na javnoj tribini o interkulturalnom razvoju koju je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Skupštini opštine Herceg Novi.
Uvođenje građanskog vaspitanja/obrazovanja u osnovnim i srednjim školama kao obaveznog predmeta je, kako je istaknuto u saopštenju, neophodno za afirmaciju mulikulturalnih vrijednosti u crnogorskom društvu.
Potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić rekla je da je ova opština kroz svoju bogatu istoriju bila simbol multikulturalnosti, suživota, poštovanja i međusobnog uvažavanja.
- U vremenu kad se izazovi mulikulturalizma manifestuju na različite načine, moramo pronaći snagu za jačanje kohezije u društvu. Važno je preći sa pasivnog prihvatanja razlika na aktivnu izgradnju mostova među zajednicama kroz interkulturalizam. Istorija nas uči da je raznolikost naše najveće bogatstvo, a saradnja ključ za prevazilaženje podjela - poručila je Stanišić.
Novinar i medijski edukator Duško Vuković smatra da nedostaje razumijevanje značaja multikulturalnosti, a što odraz ima i na politike.&nbsp;
- Nedavno sam govorio učenicima o medijskoj pismenosti i pomenuo da mi u Crnoj Gori praktično ne znamo jedni druge. Uvijek sam zagovarao stav da bi mladi ljudi trebalo, tokom svog obrazovanja, da se bolje upoznaju sa različitostima. Na primjer, nakon Drugog svjetskog rata, radne akcije su bile jedan od pokušaja vlasti da integrišu mlade u stvaranje nove države. Mi danas ne možemo sprovesti takvu vrstu akcije da bi motivisali mlade, ali postoje načini koji mogu da koriste tu vrstu energije koje su nekad imale radne akcije u integraciji različitih -kazao je Vuković.
Dodaje da je ozbiljno pitanje kako da se reformiše obrazovni sistem i prilagodi potrebama društva, apostrofirajući važnost rada sa mladima.
- Neke starije generacije su nepopravljive. Ako želimo pripremati teren za stvari koje dolaze, rad sa mladima je neophodan, a to uključuje i reformu obrazovnog sistema. Možemo imati sjajno predavanje, ali ako ne dovedete mlade oči u oči, da se vide, druže, upoznaju jedni sa drugima i svojim različitostima nećemo puno toga napraviti - zaključio je Vuković.
Profesorica sociologije u SMŠ “Ivan Goran Kovačić” Slađana Samardžić smatra da su rezultati istraživanja CGO-a o multikulturalnosti “alarm za sve aktere društva kako bi shvatili ozbiljnost problema sa kojim se suočavamo".&nbsp;
- Sa sociološkog gledišta, multikulturalizam u Crnoj Gori nudi potencijale za izgradnju socijalno kohezivnog društva koje slavi različitost. No, izazovi u pogledu segregacije, političke instrumentalizacije identiteta i socijalnih nejednakosti moraju biti prepoznati i adresirani - navela je Samardžić.
Ključ uspjeha, prema njenim riječima, leži u usmjeravanju obrazovnih politika ka promovisanju interkulturnog dijaloga, smanjenju socijalne distance i razvijanju zajedničkog identiteta koji uključuje sve grupacije u društvu.&nbsp;
- Mladi u Crnoj Gori imaju potencijal da doprinesu izgradnji zdravog multikulturalnog društva, ali trenutno nisu dovoljno angažovani u afirmaciji građanskih vrijednosti. Ključna prepreka je nedostatak obrazovnih programa koji sistematski obrađuju teme o multikulturalizmu i ljudskim pravima - ocjenjuje Samardžić.
Današnja tribina u Herceg Novom šesta i posljednja u ovoj serija koja je uključila slične događaje u Baru, Bijelom Polju, Podgorici, Plavu i Nikšiću.&nbsp;
- Cilj serije ovih tribina je jačanje dijaloga i razmjene perspektiva između institucija, civilnog društva, medija i građana, a sve kako bi se identifikovali ključni izazovi i potrebe u razvoju interkulturalizma u lokalnim zajednicama - kazali su iz CGO.
Tribine su realizovane uz uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a u okviru projekta “Harmonija u raznolikosti”.

CGO: Obrazovne politike se moraju usmjeravati ka promovisanju interkulturalnog dijaloga

Litvanija je u subotu naveče zatvorila glavni aerodrom u Vilnijusu i oba granična prelaza s Bjelorusijom nakon što su se helijumski baloni drugi uzastopni dan otisnuli u vazdušni prostor baltičke zemlje.
Saobraćaj na aerodromu u Vilnijusu obustavljen je do 2 sata ujutro, a do tada će ostati zatvorena i granica s Bjelorusijom, saopštili su litvanski zvaničnici.
Evropsko vazduhoplovstvo u posljednjim sedmicama više je puta bilo u haosu zbog opaženih dronova i drugih upada u vazdušni prostor, uključujući i incidente na aerodromima u Kopenhagenu, Minhenu i baltičkom regionu.
Aerodrom u Vilnijusu bio je zatvoren i u utorak i petak ove sedmice, kao i 5. oktobra, svaki put zbog balona koji su ušli u vazdušni prostor glavnog grada, navode vlasti.
Litvanija je saopštila da balone šalju krijumčari koji prevoze švercovane cigarete, ali takođe krivi bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, bliskog saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, što ne sprečava tu praksu.
Litvanska premijerka Inga Ruginiene izjavila je u petak da će se Nacionalna komisija za bezbjednnost zemlje sastati naredne sedmice kako bi procijenila situaciju.

Najveći aerodrom u Litvaniji ponovo zatvoren zbog sumnjivih balona u vazdušnom prostoru

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da ne planira da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom dok ne bude smatrao da je postignut dogovor kojim će se osigurati mir između Rusije i Ukrajine.
- Moramo znati da ćemo postići dogovor, neću da gubimo vrijeme - rekao je Tramp novinarima u Dohi, prenosi Rojters.
Specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju Kiril Dmitrijev izjavio je ranije za SiEnEn (CNN) u Vašingtonu da vjeruje da su njegova zemlja, SAD i Ukrajina blizu diplomatskog rješenja za okončanje rata u Ukrajini.
Dmitrijev je tada rekao da sastanak između Trampa i Putina nije otkazan, kako je američki predsednik naveo, te da će se dvojica lidera vjerovatno ipak sastati.

Tramp neće sastanak sa Putinom dok ne bude siguran o postizanju dogovora za Ukrajinu

Ispitni centar Crne Gore obilježio je 20 godina od svog osnivanja svečanom ceremonijom održanom u sali Rektorata Univerziteta Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
Jubilej je, kako se navodi, okupio brojne zvanice iz obrazovnog sistema, predstavnike MPNI, međunarodnih organizacija, agencija iz regiona, kao i dugogodišnje saradnike i direktore osnovnih i srednjih škola.
- Tom prilikom, Ispitni centar je dodijelio zahvalnice pojedincima i institucijama koje su kroz saradnju i zajedničke projekte dale značajan doprinos unapređenju rada i razvoju Centra - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je da je Ispitni centar danas stub povjerenja i simbol profesionalnosti u obrazovnom sistema.&nbsp;
&nbsp;Ona je naglasila da je obrazovanje najvažniji temelj jednog društva i da promjene u obrazovnom sistemu iziskuju rad, trud i posvećenost, ali i strpljenje, razumijevanje i vjeru u napredak, čak i onda kada se on ne vidi odmah.
&nbsp;- Posebno želim da zahvalim direktoru (Milošu) Triviću, koji je svojim dosadašnjim posvećenim radom, predanošću, divnom energijom, entuzijazmom i timskim duhom dao Centru jedan novi &nbsp;kvalitet i učinio ga institucijom na koju smo svi neizmjerno ponosni - navela je Jakšić Stojanović.&nbsp;
&nbsp;Ona je zahvalila i cijelom timu Ispitnog centra na uspješnoj realizaciji svih planiranih aktivnosti.
&nbsp;- I spremnosti da, zajedno sa timom MPNI i svih obrazovno-vaspitnih ustanova u zemlji, &nbsp;mijenjamo obrazovni sistem na bolje - dodala je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Trivić je istakao je da je Ispitni centar, tokom dvije decenije, postao prepoznatljiv po stručnosti, tačnosti i ozbiljnosti, ali i po ljudskosti – vrijednosti koju, kako je naveo, čine zaposleni koji odgovorno i posvećeno rade na svakom zadatku.
&nbsp;- Zajedno smo prolazili kroz reforme i uvođenje novih standarda, a danas učestvujemo u međunarodnim istraživanjima poput PISA, TIMSS i PIRLS. Već naredne godine uključujemo se i u ICILS i PIAAC - kazao je Trivić.&nbsp;
&nbsp;On je podsjetio i na priznanje koje potvrđuje kvalitet rada – međunarodni sertifikat ISO 9001, koji je Ispitnom centru ove godine dodijelila kompanija TÜV Austria.
&nbsp;Govoreći o planovima za budućnost, Trivić je istakao da Ispitni centar ulazi u novu fazu digitalizacije svojih procesa.&nbsp;
&nbsp;- Spremni smo za eru obrazovne provjere koja će biti brža, efikasnija i dostupnija. Obrazovanje se mijenja, a naš zadatak je da budemo ispred tih promjena - naglasio je Trivić.
Kako je saopšteno iz MPNI, 20 godina postojanja Ispitnog centra obilježava se kao važan podsjetnik na kontinuitet stručnog rada i predanosti, ali i kao polazište za dalji razvoj i unapređenje sistema obrazovne reforme u Crnoj Gori.

Ispitni centar obilježio 20 godina rada

Predsjednik Donald Tramp je, na sebi svojstven način, odgovorio na kritike zbog radova na Bijeloj kući, odnosno rušenja jednog dijela ove građevine kako bi se izgradila "njegova" plesna dvorana.
Tramp je reakciju uputio putem Instagram naloga Bijele kuće, gdje su prikazane fotografije prijašnjih renovacija ove zgrade tokom prethodnih nekoliko decenija.
- Pozdrav za hejtere - pisalo je u opisu ove fotografije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDQNJmY4j75d%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ipak, kako je to istaknuto u nekoliko navrata, uključujući i u komentarima ispod objave, ranije renovacije su provođene pod drugačijim okolnostima.
Bivši predsjednici koji su se odlučili na renovacije ili druge radove u samom kompleksu su za to konsultovali širi krug eksperata te dobijali potrebne saglasnosti.
Uz to, vrijedi istaći i da su te renovacije sprovođene uz punu transparentnost. Za izgradnju plesne dvorane novac dolazi od još nepoznatih donatora, koje Tramp ne želi da otkrije.

Tramp pokušao opravdati rušenje dijela Bijele kuće, ukazao na ranije rekonstrukcije

Nakon što se po pozivu policije danas kasno popodne javila u Centar bezbjednosti Podgorica mlada Podgoričanka, koja tereti bivšeg supruga da fizički zlostavlja njihovu kćerku kada boravi kod njega, sprovedena je u zatvor u Spužu, po nalogu Osnovnog suda u Podgorici koji je osudio na 15 dana zatvorske kazne, jer odbija da mu preda dijete – saopštila je Portalu ETV njena porodica. Ova mlada žena je u sedmom mjesecu rizične trudnoće. O njenoj borbi s crnogorskim institucijama Portal ETV izvještavao je u više navrata, a, kako smo pisali 25. jula, tada je krivičnu prijavu policiji podnijela i protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, kako je rekla, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – napisla je ona tada u prijavi. Kako je ispričala za Portal ETV, pozvonili su i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – napisala je u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe. Tada je bila u petom mjesecu trudnoće i zbog stresa je, kako je istakla u prijavi, prokrvarila, o čemu je izvještaj ginekologa dostavila policiji. U prijavi je napisala i da je sutkinja Hrković ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. Sa sutkinjom se tada dogovorila da popodne sa kćerkom dođe u Centar za socijalni rad, gdje njena kćerka, kako je napisala u prijavi, kada je ugledala oca „doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024211044_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="sud"> <figcaption>PO NALOGU SUDA ŽENA U SEDMOM MJESECU RIZIČNE TRUDNOĆE ZATVORENA: Osnovni sud u PodgoriciOsnovni sud</figcaption> </figure>  Ova mlada žena tada je za Portal ETV kazala &nbsp;da je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako je rekla, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je odgovorila da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. Ona odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom. U maju smo objavili da je sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković donijela odluku da na 15 dana pošalje u zatvor mladu Podgoričanku, jer odbija da preda maloljetnu kćer ocu protiv kojeg je pokrenula više postupaka zbog nasilja nad njihovim đetetom. Poslije ovakve odluke Podgoričanka je protiv sutkinje Hrković podnijela krivičnu prijavu, a obratila se i institucijama tražeći pomoć, među kojima i Kancelariji ombudsmana. U rješenju sutkinje Hrković piše da „izvršni dužnik nije ispunila obavezu naloženu rješenjem o izvršenju ... od 06. 05. 2025. godine ovog suda, pa se određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u trajanju od 15 (petnaest) dana u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija“. - Nalaže se izvršnom dužniku da odmah omogući održavanje ličnih odnosa izvršnog povjerioca i djeteta ..., tako što će u prostorije Centra za socijalni rad dovesti dijete, kako bi je izvršni povjerilac preuzeo... – piše u tom rješenju. Prema odluci suda djevojčica bi kod oca trebalo da boravi svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom od 16 do 19 sati, a te sedmice bi provodila i vikend kod oca – od petka do neđelje veče. U slučaju da ne postupi po ovoj odluci sutkinja Hrković je Podgoričanku kaznila i još jednom zatvorskom kaznom u trajanju od mjesec dana, koju će, kako piše u rješenju, „sud sprovesti po službenoj dužnosti“. Sutkinja Hrković smatra da sigurnost đeteta nije ugrožena i da je u najboljem interesu djevojčice da vrijeme provodi sa ocem, obrazlažući da je tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu protiv njega i da se postupak sada vodi po privatnoj tužbi, te da ni činjenica da se protiv njega pred tužilaštvom vodi još jedan postupak „nijesu dovoljni (razlozi p.a.) da sud zaključi da bi sigurnost djeteta bila ugrožena“. Centar za građansko obrazovanje ranije je upozorio na izvještaj GREVIO (Grupa eksperata Savjeta Evrope za borbu protiv nasilja nad ženama) koji je u prošlogodišnjem izvještaju upozorio na hitnu potrebu za unaprjeđenjem postupanja u slučajevima nasilja nad ženama, podvlačeći brojne nedostatke u odgovoru nadležnih organa, posebno u dijelu odluka o starateljstvu i pravu na posjete, kao i hitnih zabrana prilaska i drugih zaštitnih mjera koje se ne primjenjuju u adekvatnom obimu.

Žena u sedmom mjesecu rizične trudnoće, po nalogu suda, odvedena u zatvor

Pravni zastupnik bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, advokat Mihailo Volkov, podnio je 15. oktobra Osnovnom sudu u Podgorici tužbu zbog dugogodišnjeg mobinga. &nbsp; U tužbi se navodi čak šest postupanja koja su osnov za pisanje tužbe. Pavićeviću je usmenom naredbom zabranjeno da dolazi na posao još 9. aprila 2021. godine, a disciplinski postupak je pokrenut februara ove godine. Vrh Uprave policije, &nbsp;kako je izvijestila Televizija E, svojevremeno nije Pavićevića obavijestio o planovima mafijaškog klana da dronom napadnu Pavićevićevu porodičnu kuću u Danilovgradu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024131052_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević"> <figcaption>GODINAMA NA METI VRHA POLICIJE: Milovan Pavićević</figcaption> </figure>  Prema tužbi advokata Vojkova, pozivajući se na analizu sudske prakse Crne Gore prema Pavićeviću je počinjeno više ponašanja koja ukazuju na postojanje mobina. Među njima ,,namjerno i neopravdano izolovanje zaposlenog od drugih zaposlenih tako što se izbjegava i prekida komunikacija sa njim”; ,,širenje neistina o zaposlenom uopšte i u vezi sa njegovim privatnim životom”; ,,nedavanje radnih zadataka zaposlenom koji nije opradano potrebama procesa rada, kao i neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke” kao i ,,neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih”... U akciji Specijalnog državnog tužilaštva Pavićević je 3. oktobra priveden zbog sumnje da je dio kriminalne grupe na čijem je čelu Aleksandar Mijajlović. &nbsp; Portal ETV je septembra ove godine pisao o disciplinskom postupku protiv Pavićevića koji je poprimio obrise pravog kafkijanskog procesa: ročište, održano 25. septembra, bila je tek prva rasprava iako je postupak protiv Pavićevića pokrenut čak osam mjeseci ranije - još 13. februara ove godine. &nbsp; Pavićevićeva odbrana je tvrdila da se radi o montiranom disciplinskom procesu, o krivotvorenim informacijama u operativnom izvještaju Komisije za bezbjednosne provjere. Ne samo to: Pavićević i advokat Volkov su pokazali da u disciplinskoj tužbi postoje fingirane informacije koje se odnose - na nepostojeća lica i nepostojeće događaje ili lažno prikazana dešavanja čiju je vjerodostojnost lako bilo prethodno provjeriti. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Pavićević tužio državu za mobing

Tema seksualnog zlostavljanja unutar vjerskih zajednica pravoslavne orijentacije u regionu i šire dugo je bila taboo. U Crnoj Gori je to dodatno osjetljiva stvar jer se Srpska pravoslavna crkva (SPC) doživljava kao politički faktor. Zato se, kaže u intervjuu za Televiziju E Bojan Jovanović, bivši sveštenik SPC, danas generalni sekretar Saveza kršćana Hrvatske, odlikovanje Amfilohiju tumači kao politička poruka u kontinuitetu saradnje države i crkve.
U Crnoj Gori, kaže, žive oni koji su bili organizatori seksualnih zlostavljanja unutar SPC. Sveštenik, koji je uhapšen u Beogradu sa filmovima u kojima se prikazuje kako episkop SPC seksualno opšti sa maloljetnikom, sada služi u Crnoj Gori.
- I vašoj djeci pripovijeda o hrišćanstvu, ljepoti vjere, krsti, predaje im vjeronauku. To je apsurd. U toku te istrage prikupili smo i druge dokaze i druge svjedoke. Mnogi putevi vode do sadašnjeg takozvanog mitropolita Joanikija i nadam se da će uskoro svi odgovorni sjesti pred policijske organe i reći ono što znaju - tvrdi Jovanović.
TVE: &nbsp;Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno je odlikovao mitropolita Amfilohija Radovića najvišim državnim odličjem. U otvorenom pismu Milatoviću upozoravate, između ostalog da je Amfilohije Radović dugi niz godina prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po manastirima. Pominjete Cetinjski manastir i manastir Dajbabe. Zbog čega ste se odlučili da to uradite i kakve dokaze imate za to što govorite u otvorenom pismu?
Jovanović: Ove godine sam napisao preko 200 tekstova na temu Srpske pravoslavne crkve (SPC) i ti tekstovi su objavljeni od Njujork Tajmsa pa do Australije, davao saopštenja za 30 medija, od čega su 16 u Sjedinjenim Američkim državama, u Austriji, Njemačkoj i tako dalje. Ovo pismo upućeno gospodinu Milatoviću nijesam napisao radi neke lične afirmacije, već isključivo zbog moralne obaveze. Odluka da se Amfilohije Radović posthumno odlikuje najvišim državnim odlikovanjem bila je udarac na mnoge žrtve koje su decenijama pokušavale da progovore. Radi se o čovjeku koji je godinama imao vrhunski autoritet u SPC i koji je prema svjedočanstvima, koje sam prikupio od strane sveštenika i žrtava, prikrivao slučajeve pedofilije, podvođenja i seksualnog nasilja u manastirima. Naveo sam Cetinjski manastir i manastir Dajbabe, međutim to nije sve, ima toga još o čemu ćemo pričati. Konkretno sam spomenuo manastir Dajbabe, tu je pokojni iguman Teodosije dovodio momke tu sam bio dvorski đakon, tako da je to jedan od primjera za koje sam siguran da se desio, da ne pričamo o istrazi u Cetinjskom manastiru koja je takođe kasnije vođena. Dokazi o kojima govorim nijesu senzacionalni, postoje svjedočanstva bivših sveštenika, sadašnjih sveštenika, izjave žrtava, postoje zapisi sa komisija koje su vođene i koje su služile za razotkrivanje svih tih stvari, međutim, institucije nažalost nijesu nikada to procesuirale. Dio tih informacija već je objavljen u međunarodnim dokumentarnim filmovima, koje emitovao BBC na srpskom, Al Jazeera Balkans i druge. Tema seksualnog zlostavljanja unutar vjerskih zajednica pravoslavne orijentacije u regionu &nbsp;i šire dugo je bila taboo tema, u Crnoj Gori je to dodatno osjetljiva stvar jer SPC se doživljava kao politički faktor, zato se i odlikovanje Amfilohiju tumači kao politička poruka u kontinuitetu saradnje države i Srpske pravoslavne crkve.
TVE: Jeste li očekivali bilo reakciju predsjednika Milatovića na vaše otvoreno pismo, ali i na apel desetina nevladinih organizacija da ne dodjeljuje odlikovanje Amfilohiju Radoviću i ako nijeste zašto?
Jovanović: Iskreno da vam kažem, ja to pismo nisam napisao da očekujem neku reakciju. Znao sam da će bilo kakva reakcija da izostane. Gospodin Milatović je svjestan političke težine odnosa sa crkvom i nadam se makar da će ga savjest natjerati da pocrveni i da shvati da ćutanje o zločinima ne znači pomirenje, već produžava patnju samih žrtava. Ipak izostanak bilo kakve reakcije pokazuje da vlast još nije spremna da se suoči sa odgovornošću u crkvenim institucijama i sa zločinima u njima. Gospodin Milatović je pristao da balansira između građanskog i tradicionalnog dijela biračkog tijela i kritika SPC mogla bi da ga politički oslabi, što njemu apsolutno ne ide u prilog, pa se nažalost odlučio za tišinu. Međutim, to produbljuje nepovjerenje civilnog sektora prema državnim institucijama. Prije dvije godine sam gospodinu Milatoviću uputio pismo, poslije jednog samita koji je organizovala nevladina organizacija Eka global iz Sijetla, koji je održan u Rimu, Vatikanu, Ujedinjenim nacijama u Ženevi i Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu. Uputio sam molbu da mu pošaljemo zaključak koji je sertifikovan od strane američkih advokata, a u čijem stvaranju su učestvovali i građani Crne Gore. Nikada nije odgovorio ne na zahtjev, nego na molbu. Tako da ne očekujem ja za sada ništa da će državni organi ne samo Crne Gore, nego bilo koje &nbsp;države u okruženju da pokrenu nešto dok ne budu na to primorani.
TVE: U otvorenom pismu takođe pišete da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru Srpske pravoslavne crkve i da mnogi, "putevi i putići vode u Crnu Goru“. Gdje i do koga vode ti putevi?
Jovanović: Prije nekoliko mjeseci, posle dugogodišnje borbe i kucanja na mnoga vrata, dobio sam poziv da dođem u policiju u Beogradu, gdje danas živim. Oni su me pitali da li znam zašto sam došao i ja sam rekao da ne znam, rekli su mi da su me zvali po nalogu tužilaštva, da je Interpol pokrenuo istragu o pedofiliji u SPC i ubistvu djeteta u manastiru te crkve. Svjedočio sam tri sata i 15 minuta, dobio sam pohvale od policijskih organa za iznalaženje dokaza, istrajnosti i sami su rekli da je to bio policijski posao, a ne posao jednog sveštenika i pojedinca. Sada čekam dalje korake Interpola i tužilaštva, nastavak razgovora, a to je jako bitno jer se ne radi o pojedinačnim slučajevima, nego se radi o cjelokupnoj mreži u SPC koja vodi i do Crne Gore. Da znate doći će trenutak kada će i državni organi Crne Gore morati da pokrenu istragu, da izvrše radnje po nalogu Interpola, ali ću vam reći da će se tu uključiti druge policije iz regiona i šire, jer ta priče ide čak i u Evropsku uniju i kad bude počela kompletna istraga o svemu tome znajte da će to uzdrmati veoma srpsku vlast, a i samu SPC. Vi u Crnoj Gori imate ljude koji su bili organizatori svega toga. Sveštenik koji je uhapšen u Beogradu sa filmovima gdje episkop SPC seksualno opšti sa maloljetnikom. Postoji izjava tog djeteta, on je sada punoljetan, postoje svi dokazi, postoji film. Taj čovjek je uhapšen kada je pokušao meni da proda te filmove. To je vjerovatno jedinstveni primjer u istoriji policije, da nakon takve akcije svi dokazi nestanu. Nikad nijesu stigli u tužilaštvo, a počiniocu je dopušteno da ode iz pritvora i da napusti zemlju. Taj čovjek sada služi u Crnoj Gori i vašoj djeci pripovijeda o hrišćanstvu, ljepoti vjere, krsti, predaje im vjeronauku. To je apsurd. U toku te istrage prikupili smo i druge dokaze i druge svjedoke. Mnogi putevi vode do sadašnjeg takozvanog mitropolita Joanikija i nadam se da će uskoro svi odgovorni sjesti pred policijske organe i reći ono što znaju.
TVE: Da se vratimo dvadeset godina unazad u Bosnu i Hercegovinu, tačnije Bijeljinu i slučaj tadašnjeg vladike zvorničko-tuzlanskog Vasilija Kačavende. Vi ste sa slučajem Kačavende pokrenuli priču o zlostavljanju pod okriljem Srpske pravoslavne crkve. Međutim, Vasilija Kačavendu, bez obzira na snimke koje ste objavili 2011. kada ste ga i optužili za pedofiliju, razvrat i umiješanost u ubistvo, Sinod SPC nije kaznio. Šta vama to govori i kakav je stav tada bio mitropolita Amfilohija Radovića prema tome?
Jovanović: Slučaj Kačavenda je ogledalo sistema koji štiti moćne, a kažnjava one koji o tome govore. U saradnji sa policijom, tužilaštvom i sa samom SPC sam radio na tom slučaju, prikupljao dokaze i na kraju smo objavili i film o tome svemu. To je samo jedan djelić filma koji je zarobila srpska policija i Sinod je stao u njegovu odbranu. Amfilohije Radović, koji je prvo pričao da on treba da bude kažnjen izašao je iz te cijele priče i počeo da brani samu instituciju - SPC. Nije stao na stranu žrtava. Time je poručio da je crkveni autoritet iznad pravde i da se zločini mogu skrivati ako neko ima mantiju. Slučaj vladike Vasilija Kačavende bio je prvi ozbiljan test moralne odgovornosti SPC i umjesto transparentne istrage uslijedilo je njegovo povlačenje i njegov odlazak u penziju. Takav pristup pokazuje obrasce. Reći ću vam da su takve istrage vođene i prije i poslije slučaja Kačavende i da to nije jedini i najgori slučaj. Upravo ti novi slučajevi, gdje su cjelokupni papiri kod mene, što ćemo priložiti Interpolu i nadležnim organima, otvoriće širom tu već otvorenu Pandorinu kutiju. Oni su samo pokušavali na neki način da zataškaju, a možda je i bolje što taj slučaj Kačavenda tada nije završen do kraja, jer bi oni tada uspjeli da zatvore neke stvari. Ovako smo dobili mnogo veću i širu sliku i uspjećemo da razotkrijemo kompletnu veliku mrežu koja se već godinama, odnosno decenijama bavi tim stvarima. Imam dokaze od 1978.godine do današnjeg dana na preko šest hiljada strana.&nbsp;
TVE: Već godinama se borite protiv zlostavljanja i pedofilije u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Na sve to SPC, ali i pravosudne institucije u regiji ćute. Šta to govori i vjerujete li da će zločini o kojima govorite ikada biti kažnjeni?
Jovanović: Ćutanje je saučesništvo, to su ljudi koji prikrivaju zločin i oni će zajedno sa Kačavendom i sa svim drugim ljudima biti kažnjeni. To što ćute naše institucije to nije pitanje jedne korumpirane birokratije, to je pitanje zločinačkog sistema. SPC i srpska Vlada to prikrivaju zajednički. Međutim cijela ta priča je došla na međunarodni nivo. Strani mediji već dosta pričaju o tome, a ja sam prošle godine učestvovao u stvaranju jednog registra osoba koje su povezane sa pedofilijom i seksualnim zlostavljanjem u vjerskim organizacijama pravoslavne orijentacije. &nbsp;Prijavi se samo pet odsto slučajeva - to je preko 17.000 žrtava. Na drugom mjestu posle Ruske pravoslavne crkve je Srpska pravoslavna crkva sa 21,3 odsto učešća. To je ogroman broj ljudi koji su prošli seksualno zlostavljanje, psihološka vještačenja. Svi imaju najteža psihička oštećenja, to su takozvane F dijagnoze. Država na njih uopšte ne obraća pažnju, sjutra kad se ti ljudi nađu u nekom od krivičnih djela niko ne obraća pažnju da se to desilo zbog nekih posljedica. Već dva puta sam bio u Istanbulu kod ljudi koji su ugledni u turskom društvu i koji su saradnici vaseljenskog patrijarha. Napisao sam pismo i dato je direktno vaseljenskom patrijarhu na ruke, o ovim stvarima na Balkanu. Apelovao sam da se on uključi u sve te slučajeve i evo sada čekam prijem i u Evropski parlament, gdje ću široko otvoriti tu polemiku i nadam se da će oni imati instrumente kojima ćemo moći da sve te slučajeve privedemo kraju.&nbsp;

Jovanović: Doći će dan kad će državni organi Crne Gore morati da pokrenu istragu po nalogu Interpola o pedofiliji i seksualnom zlostavljanju u SPC

Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić podnio je tužbu protiv nekadašnjeg šefa Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aca Ognjenovića, koji je otkaz dobio krajem jula, optužujući ga da je „u više navrata, putem javnih objava i komentara na društvenoj mreži Facebook, iznosio neistinite, uvrjedljive, omalovažavajuće i klevetničke tvrdnje“ na njegov račun, „koje su javno dostupne velikom broju lica i kao takve prenijete od strane nekoliko portala, te prosljeđivane neodređenom broju lica i izvjesno trajno arhivirane“. Lakušić je prethodno, isto u avgustu, protiv Ognjenovića i nekadašnjeg rukovodioca Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimira Ružičića, kojem je krajem juna, takođe, uručen otkaz, podnio krivičnu prijavu u kojoj je tvrdio da mu je ugrožena bezbjednost, te povrijeđena čast zbog njihovih objava na društvenim mrežama, ali i tekstova na portalima. Ta prijava je, kako je Portalu ETV kazao Ognjenović, odbačena kao neosnovana. Lakušić, međutim, nastavlja sa progonom, pa novom tužbom od Ognjenovića, čovjeka kojeg su u Regionalnom vodovodu ostavili bez posla, traži 10.000 eura za pretrpljene i buduće duševne bolove. - Zbog ukazivanja na nezakonite postupke Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića na udaru smo se našli Vladimir Ružičić i ja, jer smo odbili da ćutimo. Da se radi o udruženom djelovanju i pokušaju da nas ućutkaju svjedoči i činjnica da je gotovo identičnu tužbu protiv mene podnio i doskorašnji Lakušićev savjetnik, sada penzioner, Željko Raičević – kazao je Ognjenović za Portal ETV. On očekuje da će Osnovni sud u Kotoru odbaciti tužbe kao nedozvoljene, ali i dodaje da ukoliko ih prihvati „konačno će se stvoriti situacija da će Lakušić i Raičević na ročištu morati da daju konkretne odgovore o svim dešavanjima u Regionalnom vodovodu“. Lakušić je u objavama na Fejsbuku optuživao Ružičića i Ognjenovića da rade za „šljunkarsku mafiju“, protiv koje se on, navodno, bori.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024061056_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  U tužbi koju je podnio protiv Ognjenovića, pored ostalog, Lakušić citira objave u kojima ga je prozivao da je dio „kriminalne grupe“ koja je „godinama izvlačila novac iz Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje kroz razne komisije, trajne varijabile, po 3 puta stambene kredite i ostalo“. Fokus tružbe je, ipak, na objavi kojom ga je, kako piše, Ognjenović prozvao da je odgovoran za ,,nezakonito umanjenje naknade na štetu RV a u korist investitora (dosada otkriveno oko 55.000 eura) koje je sproveo Lakušićev savjetnik Željko Raičević“. Ističe da je „tekst na ovu temu sa neistinitim navodima o navodnom nezakonitom umanjenju naknade na štetu RVCP za koju je okrivljen tužilac objavio ETV portal“. Naš portal objavio je 16. jula da su se bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove, kojima je uručen otkaz, opet obratili premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću sa inicijativom za preispitivanje rada Lakušića i izvršnog direktora Krsta Radovića. - Kako smo nezvanično saznali, jedan zapošljeni koji je vršio obračun posebne naknade na investicije (što za Regionalni vodovod predstavlja jedan od dva glavna izvora prihoda), je na štetu Regionalnog vodovoda pogrešno obračunavao posebnu naknadu na investicije čime je pričinio materijalnu štetu cc 50-60.000,00 eura po ovo društvo čiji je vlasnik država Crna Gora, a na korist investitora iz Reževića ako se ne varamo, namjerno ili ne nadležne institucije će to utvrditi u narednom periodu – citirali smo navode iz njihovog pisma. Oni su u dopisu iskazali bojazan i da se pokušava da „povreda radne obaveze zapošljenom zastara kako bi taj zapošljeni, koji je pričinio štetu Regionalnom vodovodu, stekao pravo na otpremninu i napuštio Regionalni vodovod kao počasni radnik“. U Regionalnom vodovodu dešava se gotovo nevjerovatna situacija – uskoro će godina kako je Lakušić podnio ostavku na funkciju predsjednika Odbora direktora, ali Vlada je, prema javnosti dostupnim informacijama, do danas nije konstatovala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102407100_b7c50231708f604b4ce344565f0842ddc710bd2cf664087fd5d1676c686fa07a" data-rendition-name="original" width="1000" height="1333" loading="lazy" alt="Krsto Radović"><figcaption>OTKAZI ZA NEPODOBNE: Krsto Radović (Photo: Foto: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Ostavka je uslijedila ubrzo pošto je nezakonito smijenio izvršnog direktora kompanije Borislava Ivankovića, u novembru prošle godine i, takođe, nezakonito imenovao Krsta Radovića. Pisali smo da je Ivanković čak treći izvršni direktor kojeg je Lakušić nezakonito smijenio od kada je imenovan na čelo Odbora direktora Regionalnog vodovoda, u maju 2021. godine, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, a pošto su u avgustu 2020. vlast u našoj zemlji preuzele proruske i prosrpske političke elite. Prvo je smijenio Gorana Jevrića, a onda i Josifa Đuraškovića. Za prvog čovjeka Odbora direktora Lakušić je imenovan kao kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Tag: gradansko-obrazovanje