U Crnoj Gori i dalje postoje duboke socijalne nejednakosti i nedovoljna zaštita najugroženijih građana - upozorili su iz Akcije za ljudska prava povodom Svjetskog dana socijalne pravde.&nbsp;
Uprkos međunarodnim obavezama i ciljevima održivog razvoja do 2030. godine, država, kako ističu u ovoj nevladinoj organizaciji, nije obezbijedila ni minimum uslova za dostojanstven život svima.&nbsp;
- Socijalna davanja ostaju nedovoljna, ključne preporuke Komiteta UN za ekonomska, socijalna i kulturna prava nijesu sprovedene, a izostanak strategije za borbu protiv siromaštva i pouzdanih podataka potvrđuje da država nema sistemski odgovor na rastuće siromaštvo i socijalnu isključenost - navode u Akciji za ljudska prava.
Država i dalje nema precizne i sveobuhvatne podatke o broju siromašnih, beskućnika, osoba bez adekvatnog stanovanja ili pristupa osnovnoj infrastrukturi.&nbsp;
- Bez pouzdanih podataka nema ni odgovornosti ni djelotvornih javnih politika. Posebno zabrinjava što Crna Gora još nije usvojila sveobuhvatnu Strategiju za borbu protiv siromaštva - naglasili su u Akciji za ljudska prava.
Socijalna davanja ne pokrivaju ni elementarne potrebe.&nbsp;
- Inflacija od 3,9 odsto u 2025. godini dodatno je smanjila njihovu realnu vrijednost. Za četvoročlanu porodicu ukupna mjesečna davanja iznose 227,51 euro (167,51 euro materijalnog obezbjeđenja i 60 eura dječijeg dodatka za dvoje djece, decembar 2025). Nasuprot tome, sindikalna potrošačka korpa u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2.045 eura. Socijalna davanja tako pokrivaju svega 11,4 odso iznosa potrebnog za dostojanstven život. To znači da ono što najugroženiji građani dobiju od države tokom cijele godine nije im dovoljno ni da pokriju troškove sindikalne potrošačke korpe za dva mjeseca. To pokazuje da trenutni sistem socijalne zaštite ne obezbjeđuje minimum egzistencijalne sigurnosti - kazali su u Akciji za ljudska prava.
&nbsp;Uprkos tome, Vlada Crne Gore je za 2026. godinu smanjila budžet za materijalno obezbjeđenje porodice za 500.000 eura.&nbsp;
- Smanjenje izdvajanja za najsiromašnije u uslovima rasta cijena pokazuje raskorak između deklarativnih ciljeva socijalne politike i stvarnih budžetskih prioriteta i dodatno povećava rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, posebno za djecu, osobe s invaliditetom i starije. Dodatno zabrinjava činjenica da institucije ni nakon više od decenije nijesu ispunile ključne međunarodne obaveze - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, pripremilo je Nacrt izvještaja o primjeni Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, ali taj dokument ne pruža stvarnu sliku položaja najugroženijih.
- Akcija za ljudska prava je u komentarima na nacrt izvještaja ukazala da ono ne sadrži ključne podatke potrebne za ocjenu sprovođenja preporuka koje je Crna Gora dobila još 2014. godine. Izostanak ovih podataka pokazuje da ključne preporuke nijesu sprovedene, posebno one koje se odnose na povećanje socijalnih davanja i uspostavljanje sistema praćenja ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava - kazali su u Akciji za ljudska prava.&nbsp;
Dugogodišnji izostanak konkretne akcije pokazuje da država formalno prihvata međunarodne obaveze, ali ih suštinski ne sprovodi, ostavljajući najugroženije građane bez adekvatne zaštite.
- Zahtijevamo od nadležnih institucija da bez odlaganja povećaju socijalna davanja, usvoje sveobuhvatnu strategiju za borbu protiv siromaštva i uspostave pouzdan sistem prikupljanja podataka o najugroženijima, uz odgovarajuće budžetske izmjene. Socijalna pravda mora postati mjerljiv rezultat javnih politika i stvarna zaštita onih kojima je najpotrebnija - navodi se u saopštenju.
Svjetski dan socijalne pravde uspostavile su Ujedinjene nacije 2007. godine radi podizanja svijesti o jednakim šansama, socijalnoj uključenosti i borbi protiv siromaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Nedovoljna socijalna davanja, bez strategije i bez pouzdanih podataka

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u tzv. slučaju Zlatarska ulica predstavlja institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Kako navode, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara ove godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine.&nbsp;
Akcija za ljudska prava ističe da ova odluka proglašava sistemski neuspjeh Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljujući snimku novinara Vijesti.
Odluka o zastarijevanju krivičnog gonjenja, kako pojašnjavaju, dolazi pošto su i <a href="https://www.hraction.org/2017/06/21/2162017-usvojena-ustavna-zalba-zbog-neistrazene-policijske-torture-u-ulici-zlatara-2015-godine/" target="_blank">Ustavni sud Crne Gore</a> i <a href="https://www.hraction.org/2021/03/11/zlatarska-ulica-evropski-sud-za-ljudska-prava-utvrdio-da-je-crna-gora-prekrsila-clan-3-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima/" target="_blank">Evropski sud za ljudska prava</a> utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu s međunarodnim standardima.
- Oštećeni Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, tj. nezakonito kažnjavanje, i da se time produži rok zastarijevanja do 2035. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici. Do toga je došlo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije. Građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, nijesu lišeni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekršajni ili krivični postupak. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali i psovali, šutirali, a zatim ih, nakon što su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvrđene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da leže na ulici bez pružanja pomoći - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovom saopštenju, uprkos težini navoda i dokazima, policajci koji su izvršili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, više od deset godina nakon događaja.&nbsp;
Predmet je, kako navode, čitavu deceniju ostao u izviđajnoj fazi, da bi krivična prijava konačno bila odbačena – ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadležnih organa.
- Skandalozno je i to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet držalo u radu i više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, pošto je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima - ističu iz HRA.&nbsp;
HRA je, kako podsjećaju, još 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića.&nbsp;
Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja – po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima. Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, čime je dodatno produbljena nekažnjivost. Sud je posebno ukazao da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslušani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzički centar nije bio uključen, kao i da oštećenima nije obezbijeđeno adekvatno učešće u istražnom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tužilaštva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnjičeni policajci, što je isključilo nezavisnost istrage. Evropski sud za ljudska prava, kome je takođe podnijeta predstavka jer država nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage - dodaju iz HRA.
Upravo zato, kako kažu, Evropski sud za ljudska prava je zaključio da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava.
- Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci u ovom predmetu – Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji nisu našli za shodno da obezbijede otkrivanje i kažnjavanje pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koji su izvršili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme događaja bio je Slavko Stojanović (2013-2018), a zatim Veselin Veljović, Zoran Brđanin i Lazar Šćepanović, dok su ministri unutrašnjih poslova bili Raško Konjević (2013-2016), Goran Danilović, Melvudin Nuhodžić, Sergej Sekulović, Filip Adžić i Danilo Šaranović - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, prema njihovim riječima, njegovi (nekažnjeni) pripadnici su i danas službenici Uprave policije.
- Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kršenje zabrane torture već utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala nekažnjena i tortura nad Kolašincima na magistrali u Podgorici iste večeri, takođe od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovićem, bez obzira na kažnjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovićem, pri tom uništavajući i njegovo vozilo u ulici Jovana Tomaševića. Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi da postane država vladavine prava i da se učlani u EU. Isplata odštete iz budžeta koji se puni novcem svih (nedužnih) građana nije dovoljna i ne može da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu - to je Crnoj Gori jasno saopštio Evropski sud za ljudska prava - "jer bi u protivnom bilo moguće da službena lica praktično nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom" (presuda Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, tačka 108) - pojašnjavaju iz HRA.
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako zaključuju, je završno mjerilo za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje u EU

Akcija za ljudska prava (HRA) protestuje zbog, kako su rekli u toj organizaciji, maltretiranja kolumniste Duška Kovačevića, koji je po nalogu državnog tužioca pozvan na informativni razgovor u policiju zbog javno iznesene kritike rada direktora Uprave policije.
Tim povodom, HRA se obratila Vrhovnom državnom tužiocu sa zahtjevom da se hitno ispitaju okolnosti ovog slučaja i o zaključku obavijesti javnost, kao i da se izdaju jasna uputstva državnim tužiocima o primjeni međunarodnih standarda slobode izražavanja, kako bi se spriječilo dalje neosnovano uznemiravanje kritičara vlasti i zaštitila sloboda izražavanja.
- Duško Kovačević je juče pozvan u policiju zbog teksta „Bolji od bjekstva", objavljenog na njegovom Fejsbuk profilu 1. februara. Telefonom mu je saopšteno da se poziva po nalogu državnog tužioca zbog navodnih prijetnji direktoru Uprave policije, iako objava očigledno ne sadrži nijednu prijetnju. On je doveden u situaciju da policiji mora da objašnjava kako u javnom komentaru na Fejsbuku nije prijetio direktoru policije, iako je to sasvim jasno iz samog komentara. Državni tužilac je to morao sam da zaključi, čitanjem Kovačevićevog teksta - saopšteno je iz HRA.
Iako je Osnovno državno tužilaštvo u međuvremenu saopštilo da u njegovim radnjama nema elemenata krivičnog djela, šteta je, ističu u HRA, već učinjena – kako Kovačeviću lično, tako i slobodi izražavanja u Crnoj Gori.
U HRA poručuju da Crna Gora ne smije da dozvoli praksu pozivanja novinara, kolumnista i građana na policijska i tužilačka saslušanja zbog iznošenja stavova o pitanjima od javnog interesa, posebno kada je riječ o radu nosilaca javnih funkcija, koji su dužni da trpe viši stepen kritike. 
- Takva praksa je suprotna standardima Evropskog suda za ljudska prava i podstiče autocenzuru, čime se ugrožava demokratski poredak - dodaje se u saopštenju.
U HRA podsjećaju da krivično-pravna represija u oblasti slobode izražavanja može biti opravdana samo u izuzetnim slučajevima, poput govora mržnje ili poziva na nasilje, čega u ovom slučaju očigledno nema.
Pored toga, ukazuju i na proceduralne propuste u postupanju policije.
- Kovačević nije dobio pisani poziv sa jasno navedenim razlogom, niti je poučen o pravu da saslušanju prisustvuje uz advokata, a u zapisniku nije navedeno zbog kog krivičnog djela je pozvan niti da je poziv upućen po nalogu državnog tužioca. Nastavak prakse pozivanja građana na saslušanja učinio bi državno tužilaštvo instrumentom za suzbijanje kritičkog mišljenja, jer i sam poziv na informativni razgovor zbog iznesene kritike proizvodi neprimjeren zastrašujući efekat na sve građane - zaključeno je u saopštenju HRA.

HRA: Pozivanje Duška Kovačevića u policiju zbog kritike direktora policije je zastrašivanje

Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama usvojila je žalbu Akcije za ljudska prava (HRA) i utvrdila da je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prekršilo zakon jer od 8. septembra 2025. godine nije odlučilo o zahtjevu za pristup informacijama o sastavu Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i broju policijskih službenika suspendovanih u periodu 2022–2025. godine, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava
Agencija je naložila MUP-u da u roku od 15 dana donese rješenje.
&nbsp;Kako podsjećaju, HRA je tražila sva rješenja o formiranju i izmjenama ove komisije, kao i podatke o broju suspendovanih službenika. Riječ je o osnovnim informacijama o radu tijela koje direktno utiče na radni status policajaca – odlučuje ko može ostati u službi, a ko će biti udaljen zbog navodnih bezbjednosnih smetnji. Takvi podaci moraju biti javni, jer bez transparentnosti nema ni odgovornosti.
- Skrivanje ovih informacija posebno je problematično u trenutku kada Predlog zakona o unutrašnjim poslovima dodatno širi ovlašćenja za zapošljavanje i otpuštanje policijskih službenika po osnovu bezbjednosnih smetnji, u netransparentnoj proceduri, bez disciplinskog postupka i bez prava na odbranu, često na osnovu neprovjerenih informacija. To otvara prostor za političku filtraciju kadra, zloupotrebe i politizaciju policije, suprotno pravu na pravično suđenje i osnovnim standardima vladavine prava- navode u saopštenju.
&nbsp;U takvoj atmosferi, dodaju, uskraćivanje čak i elementarnih podataka o radu komisije i broju suspendovanih službenika dodatno potkopava povjerenje javnosti i onemogućava demokratsku kontrolu bezbjednosnog sektora.
&nbsp;- HRA očekuje da MUP bez daljeg odlaganja postupi po rješenju Agencije i učini ove informacije dostupnim javnosti- poručili su iz HRA.

AZLP usvojila žalbu HRA: MUP nezakonito krije informacije o Komisiji za bezbjednosne provjere i suspenzijama policajaca

Akcija za ljudska prava (HRA) iskazala je ozbiljnu zabrinutost zbog propusta Uprave policije da spriječi bjekstvo Miloša Medenice, iako je bila izrečena mjera zabrane napuštanja stana, čije je izvršenje u nadležnosti policije.
- Neophodno je da Državno tužilaštvo i Unutrašnja kontrola rada policije hitno utvrde ko je odgovoran za neizvršavanje sudske odluke, odnosno omogućavanje i eventualno pomaganje bjekstva osuđenog lica - dodali su oni.
Podsjetili su na odredbe Krivičnog zakonika, pri čemu navode da je u slučaju osuđenog Medenice očito izostalo i preventivno djelovanje i efikasno izvršenje mjere nadzora.&nbsp;
- Činjenica da je uspio da napusti prostor u kojem je bio obavezan da boravi i da se udalji bez blagovremene reakcije policije predstavlja ozbiljan propust koji se mora ispitati i u kontekstu omogućavanja i pomaganja bjekstva osobe lišene slobode. Taj propust se ne može opravdati formalnim obavještavanjem suda o kršenju mjere, jer time obaveza policije da obezbijedi njeno izvršenje ne prestaje - istakli su iz HRA.
U policiji još nijesu utvrdili je li bilo propusta njihovih službenika prilikom bjekstva Miloša Medenice
U policiji još nijesu utvrdili je li bilo propusta njihovih…
Kako navode, shodno Zakonu o unutrašnjim poslovima, &nbsp;policija ima ovlašćenje da primijeni i sredstva prinude ako se službeni zadatak ne može izvršiti upozorenjem ili naređenjem.&nbsp;
- U ovom slučaju, službeni zadatak bio je upravo obezbjeđivanje izvršenja mjere zabrane napuštanja stana. Suprotno tumačenje relativizuje obaveznost sudske odluke o zabrani napuštanja stana, koja je bila izrečena u konkretnom slučaju - dodali su oni.
Od državnog tužilaštva očekuju da hitno i temeljno ispita okolnosti bjekstva Medenice.
- Izostanak odgovornosti u ovakvim slučajevima podriva vladavinu prava i povjerenje javnosti u institucije, šalje poruku tolerisanja nekažnjivosti i institucionalne slabosti u borbi protiv organizovanog kriminala - zaključuju oni.

HRA: Bjekstvo Medenice je propust policije, očekujemo da se utvrdi ko je odgovoran

Na literarni konkurs „Šta za mene znači zajedništvo u različitosti?“, koji je raspisala Akcija za ljudska prava, pristigla su ukupno 234 rada iz čak 20 gradova Crne Gore.&nbsp;
Konkurs je, kako navode u saopštenju, raspisan 19. januara, a zbog velikog interesovanja i na zahtjev nastavnika, rok za prijavu je produžen do 9. februara i zvanično je završen juče u 16 sati.
&nbsp;- Veliki odziv potvrđuje da su teme solidarnosti, poštovanja i uvažavanja različitosti važne mladim ljudima širom zemlje. Posebno nas raduje značajna uloga profesora i mentora koji su ohrabrili učenike da razmišljaju kritički, slobodno se izraze i kroz pisanu riječ zauzmu stav o društvu u kojem žele da žive. Njihova podrška još jednom potvrđuje koliko je obrazovanje važno u izgradnji otvorenog, pravednog i odgovornog društva - ističu u Akciji za ljudska prava.
&nbsp;Vjeruju da književnost može biti snažan alat za društvene promjene i da glasovi mladih imaju moć da podsjete na vrijednosti zajedništva, empatije i međusobnog poštovanja, naročito u društvu koje je raznoliko i bogato različitim iskustvima.
&nbsp;- Pobjednici konkursa biće objavljeni do kraja februara - najavili su u HRA.
&nbsp;Konkurs je realizovan u okviru projekta „Život u zajedništvu: Pogledi mladih na različitost i pripadanje“, koji Akcija za ljudska prava sprovodi uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru programa Reporting Diversity Network. Sadržaj projekta isključiva je odgovornost Akcije za ljudska prava i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti programa Reporting Diversity Network.

HRA: Na literarni konkurs o zajedništvu i različitosti stigla 234 rada iz 20 gradova

Grupa nevladinih organizacija izrazila je protest zbog odluke Vlade i Skupštine Crne Gore da na dnevnom redu Drugog vanrednog zasijedanja zadrže Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Prijedlog zakona o unutrašnjim poslovima, iako Evropska komisija o tim aktima još nije dostavila mišljenje.
Kako ističe grupa od 18 civilnih organizacija, i ministarka evropskih poslova Maida Gorčević saopštila je da će prijedlozi tih zakona biti razmatrani i usvajani tek nakon dobijanja mišljenja i okončanja konsultacija sa Evropskom komisijom, u skladu sa propisanom procedurom.
- Zahtijevamo da se ovi predlozi hitno skinu sa dnevnog reda do pribavljanja konačnog mišljenja Evropske komisije i njihovog potpunog usaglašavanja sa evropskim i međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava, vladavine prava i demokratskog nadzora bezbjednosnog sektora - ističu u saopštenju.
Zadržavanje ovih zakona na dnevnom redu, kako su naglasili, predstavlja grubo kršenje principa transparentnosti zakonodavnog procesa i svjesno ignorisanje domaće i međunarodne javnosti.
- Radi se o beskrupuloznoj upornosti vlasti da bez javne rasprave progura zakone koji ozbiljno ugrožavaju ljudska prava i slobode građana, što je obilježje autoritarnih praksi, a ne države koja teži članstvu u Evropskoj uniji. Posebno naglašavamo da ove izmjene zakona nisu potrebne za proces pridruživanja EU (nemaju "plavu zastavicu") i da su predložene bez usaglašavanja s evropskim standardima - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da su ovi prijedlozi zakona već jednom povučeni iz procedure nakon snažnih reakcija javnosti, uz obećanje da će se proces unaprijediti i da će se javnost i međunarodni partneri uključiti u izradu rješenja.&nbsp;
Do danas nijedna javna rasprava nije održana, niti su građanima i stručnoj javnosti predočene eventualne izmjene koje bi opravdale njihovo ponovno razmatranje.
&nbsp;- Posebno je problematično to što predlagači ovih zakona crnogorsku javnost ni ne obavještavaju o tome da li je Evropska komisija dostavila konačno mišljenje i kakvo o ovim zakonima, već te informacije novinari moraju da traže od Evropske komisije. Zakoni koji uređuju rad Agencije za nacionalnu bezbjednost i policije predstavljaju temelj sistema bezbjednosti i moraju se donositi u otvorenom, inkluzivnom i transparentnom postupku - navodi se u saopštenju grupe NVO.
Dodaju da astavak netransparentnog procesa njihovog nametanja predstavlja korak unazad za demokratiju, vladavinu prava i evropski put Crne Gore.
Saopštenje potpisuju:&nbsp;
Akcija za ljudska prava
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za ženska prava (CŽP)
Asocijacija Spektra
Centar za građanske slobode (CEGAS)
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro
Juventas
Prima
Sigurna ženska kuća
SOS PG
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Udruženje pravnika Crne Gore

1250x600

1084x550

Grupa NVO: Prijedlozi spornih zakona o bezbjednosti na dnevnom redu Skupštine bez zelenog svjetla EU

Većina najnovijih kritika Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na pretrpanost istražnog zatvora i nepoštovanje prava pritvorenika, kao i neuslovnog smještaja i tretmana pacijenata u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti ponavljaju se godinama unazad, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA) komentarišući preliminarni nalaz CPT poslije nedavne posjete Crnoj Gori, a čiji dio su objavile Vijesti.
U HRA su konstatovali da neuslovne zgrade istražnih zatvora nikako ne obezbjeđuju obavezne uslove za boravak ljudi u odnosu na koje važi pretpostavka nevinosti.
- A posebno što saznajemo od CPT da su u njima postavljani i kreveti na čak četiri sprata koji ugrožavaju život. Ignorisanje pretvaranja civilne Dobrote u forenzičku (zatvorsku) bolnicu bez adekvatnih uslova za to odavno je prevršilo svaku mjeru - naglasili su u HRA.
Zatečeni su, kako kažu u toj organizaciji, alarmantnim nalazima o dječjim pritvorskim i zatvorskim odjeljenjima u Podgorici, da šesnaestogodišnjaci žive zaključani po 23 sata dnevno u prljavim ćelijama u neprihvatljivim uslovima, kao i o ponižavajućoj oskudici siromašnih ljudi i stranih državljana u istražnim zatvorima, gdje ne dobijaju ni osnovna sredstva za higijenu.
Kako ističu, uslovi u kojima borave ljudi lišeni slobode pokazuju savjest jedne države i ono što ona stvarno misli o ljudskim pravima malo dalje od očiju javnosti.&nbsp;
- Stanje koje je CPT zatekao u državnim ustanovama - zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju, kao i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, ogledalo je iznevjerenih očekivanja od novih vlasti, koje su nastupile posle avgusta 2020. godine i koje su se predstavljale kao reformske - naglasili su u HRA.
Dodaju da nije sadržaj preliminarnih nalaza CPT nije ništa novo, te da je ista upozorenja taj komitet dao i 2017. i 2022. godine.
- Prošlo je pet punih godina u kojima poštovanje prava ljudi lišenih slobode u ustanovama zatvorenog tipa nije unaprijeđeno. Umjesto toga je i pogoršano, kako se CPT nije ustezao da saopšti - ističu u HRA.
Podsjećaju da je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, prilikom sastanka na najvišem nivou sa predsjednikom CPT-ja Alenom Mičelom, u februaru 2024. saopštio da „nadležne institucije aktivno rade na implementaciji preporuka CPT-ja“.&nbsp;
- Međutim, preporuke do novembra 2025. očigledno nisu dovoljno implementirane, pa je CPT stanje u istražnim zatvorima ocijenio kao nečovječno i ponižavajuće - napominju u HRA.
Podsjećaju da Crna Gora ove godine u novembru preuzima predsjedavanje Savjetom Evrope, "pa joj tim prije višegodišnje nepoštovanje preporuka komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja ne služi na čast".
U HRA naznačavaju da bez primjene preporuka CPT neće biti učlanjenja Crne Gore u EU, jer je to završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
- Žalosno je, da smo zbog nerada Vlade, dovedeni u situaciju da EU kao uslov za pridruživanje mora da zahtijeva od Crne Gore osnovno poštovanje prava i dostojanstva naših građana ugroženih bolešću i bijednim uslovima u Dobroti, u pritvoru i zatvoru - poručuju u HRA.
Imajući u vidu značaj nalaza CPT za nacionalni interes pridruživanja EU, u HRA kažu da premijer Milojko Spajić treba da objavi cjelokupne preliminarne nalaze CPT i saopšti koje je sve hitne mjere već preduzela njegova Vlada, na ministarskom nivou, od kada je primila preliminarna zapažanja CPT, i šta će sve i u kojim rokovima preduzeti da ispuni preporuke komiteta, koje se samo ponavljaju posljednjih deset i više godina. Takođe, napominju da Vlada treba da da automatsko odobrenje za objavu cjelokupnog izvještaja CPT čim bude sačinjen.
- Šteta je i što je Vlada propustila priliku da sama objavi preliminarne nalaze CPT i da bez prozivanja sama objavi mjere koje preduzima da stanje hitno popravi. Akcija za ljudska prava je još početkom decembra apelovala da se to učini. Ipak, objava procurjelih nalaza u Vijestima daje nadu da u državnim organima ima savjesnih službenika, spremnih da sebe izlože riziku da bi upalili alarm za pomoć ljudima i djeci koji tavore zatvoreni u nečovječnim i ponižavajućim uslovima u državnim ustanovama Crne Gore - zaključeno je u saopštenju HRA.

HRA: Bez primjene preporuka CPT nema članstva u EU, žalosno je da se od od Crne Gore zahtijeva osnovno poštovanje prava i dostojanstva građana

The Draft Law on the National Security Agency could appear on today’s parliamentary agenda, despite the fact that civil society organizations warned during the summer that some of its provisions grossly violate human rights, after which it was withdrawn from procedure, only to be reinserted into the plan for the fourth session of the second regular (autumn) sitting.
Human Rights Action announced yesterday that, „taking into account the statements of Minister of Justice Bojan Božović that no law under the jurisdiction of the Ministry of Justice would be adopted without the opinion of the European Commission“, they requested that the „Ministry of Justice and the Ministry of European Affairs publish the opinion of the European Commission on the Draft Law on the NSA and the Draft Law on Internal Affairs“.
- The public must be given insight into the compliance of draft laws with European standards, upon which the country’s accession to the EU directly depends, and which should be the primary general interest. Reintroducing the Draft Law on the NSA onto the agenda of a session whose content is not known in advance would constitute a serious breach of democratic culture. Laws affecting human rights must be adopted exclusively through an open, inclusive, and responsible process in order to ensure respect for international standards, Montenegro’s obligations to the EU, and international human rights bodies - HRA warned.
<h2>COMMITTEE REPORT</h2>
In the report of the Committee on Security and Defence on the consideration of the Draft Law on the National Security Agency, submitted to Parliament on December 24th, it is stated, among other things, that at the sessions of this parliamentary body held in July “it was noted that, in drafting the Draft Law, normative solutions used in the legislation of neighboring countries that have similarly refined the legal framework of their operations (partner services, NATO and EU member states) were taken into account“.
- It was also emphasized that, in drafting the proposed amendments, respect was ensured for human rights and freedoms established by the Constitution of Montenegro and the European Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms, and that a balance was established between respect for individual human rights and the right of a democratic society to protect national security interests - the Committee report states, also noting that „the need to adopt the Law under an urgent procedure was highlighted“.
The Committee on Security also noted that „during the debate, discussion focused on the scope of powers of the Director of the National Security Agency envisaged by the proposal, as well as potential abuses of surveillance measures and related civil liberties“.
- The need to find compromise solutions between the protection of civil rights and individual privacy and the effective functioning of the NSA was emphasized. In this regard, the Government submitted eight amendments to this Draft Law, taking into account the remarks and suggestions of the participants in the session. These amendments became an integral part of the Draft, and Parliament, in accordance with Article 150, paragraph 3, does not vote on them separately - the document states.
However, HRA warned yesterday that reintroducing the Draft Law on the ANB onto the agenda, while its content remains unknown, would represent a serious violation of democratic culture.
- The president of the Parliament Andrija Mandić stated that the draft laws in this case were removed from the agenda in order to improve communication with the public and international partners. However, this draft law has not been communicated to the public, no public debate has been held, nor has the public been informed about the opinion of the European Commission. The same applies to the amendments to the Law on Internal Affairs, which, despite this, have meanwhile been pushed through two parliamentary committees. In such a non-transparent situation, it is easy for laws to be adopted that do not meet human rights protection standards, which Montenegro must accept prior to EU accession - HRA emphasized.
<h2>APPEALS WITHOUT RESPONSE</h2>
More than 20 non-governmental organizations pointed out that the Government’s eight amendments, submitted on July 29th, several hours after the session of the Committee on Security at which the Draft Law on the NSA was discussed, failed to resolve the issue of serious human rights violations. They called on Parliament to withdraw the draft from procedure.
- If such a law is adopted today, Montenegro will miss a crucial opportunity to establish a service that works in the interest of citizens rather than political elites - thereby further endangering the process of democratization, the rule of law, and European integration - the NGOs announced on July 31st.
They warned that the draft law was prepared in secrecy, without a public debate, without an analysis of its impact on human rights, and without harmonization with international treaties and the legal acquis of the European Union (EU).
- This is a picture of a government that merely seeks to appropriate the levers of power, viewing the secret police as one of the most important among them - civil society organizations stressed.
They warned that „the goal of the urgent adoption of this legal text is, before the statutory retirement deadline, to remove from service those employed during the former government, in order to bring in individuals loyal to the new authorities without public competition or professional testing, as well as to remove the NSA from the public procurement system“.
- Through this law, extremely broad powers are placed in the hands of a service that has never been substantively reformed, while the public has been deprived of full information about who has been held accountable and how for past abuses. There is an obvious intention to reduce space for civic oversight and to further transform the institution itself into a dangerous tool or weapon in the hands of politicians - civil activists were categorical.
They concluded that the Government had proposed „amendments that essentially maintain the status quo“.
European Commission spokesperson Guillaume Mercier told „Vijesti“ on July 29 that “the European Union expects Montenegro to provide appropriate clarifications regarding the purpose and scope of the proposed amendments to the Law on the National Security Agency, including enabling the European Commission to conduct a thorough analysis, before proceeding with the adoption process of that law.
- Any legislative or institutional change in this area must be carried out through a transparent and inclusive process of public consultations, with all measures being lawful, proportionate, clearly justified by specific needs, and aligned with the principles of democratic oversight and respect for fundamental rights - he said at the time.
However, a transparent and inclusive process of public consultations did not take place, and to this day the public has not been informed of the European Commission’s assessment of the Draft Law on the National Security Agency.

Kaćuša Krsmanović

The „Secret Police“ as a tool of power for the ruling elites, instead of comprehensive reform

Prijedlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost danas bi se mogao naći na dnevnom redu Skupštine, iako su organizacije civilnog društva ljetos upozorile da se njegovim pojedinim odredbama grubo krše ljudska prava, nakon čega je povučen iz procedure, ali je opet uvršten u plan četvrte sjednica drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Iz Akcije za ljudska prava juče su saopštili da su, „imajući u vidu izjave ministra pravde Bojana Božovića, da nijedan zakon iz nadležnosti Ministarstva pravde neće biti usvojen bez mišljenja Evropske komisije“ zatražili od „Ministarstva pravde i Ministarstva evropskih poslova objavljivanje mišljenja Evropske komisije o Predlogu zakona o ANB-u i Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima“.&nbsp; - Javnost mora dobiti uvid u usklađenost predloga zakona sa evropskim standardima, od čega neposredno zavisi pridruživanje države EU, što bi trebalo da je prvenstveni opšti interes. Ponovno stavljanje Predloga zakona o ANB-u na dnevni red sjednice čiji sadržaj nije unaprijed poznat predstavljalo bi grubo narušavanje demokratske kulture. Zakoni koji utiču na ljudska prava moraju se usvajati isključivo kroz otvoren, inkluzivan i odgovoran proces, da bi se obezbijedilo poštovanje međunarodnih standarda, obaveza Crne Gore prema EU i međunarodnim tijelima za ljudska prava – upozorili su iz HRA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251230061244_f142455c174969384abe9cf633ea6d0bc132972b380e52ad7625fb148b450884" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Akcija za ljudska prava"> <figcaption>Ozbiljna upozorenja iz Akcije za ljudska prava </figcaption> </figure>  <h2>IZVJEŠTAJ ODBORA</h2> U izvještaju Odbora za bezbjednost i odbranu o razmatranju Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, dostavljenog Skupštini 24. decembra, pored ostalog piše da je na sjednicama ovoga skupštinskog tijela, održanim u julu, „navedeno da su prilikom izrade Predloga zakona koriščena normativna rješenja zastupljena u zakonodavstvima zemalja u okruženju koje su na sličan način dorađivale pravni okvir svog djelovanja (partnerske službe, zemlje članice NATO I EU)“. - Istaknuto je i da je u izradi predloženih izmjena obezbijeđeno poštovanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i uspostavljena ravnoteža između poštovanja ljudskih prava pojedinaca i prava demokratskog društva na zaštitu interesa nacionalne bezbjednosti – piše u izvještaju Odbora, uz konstataciju i da je „ukazano na potrebu da se Zakon donese po hitnom postupku“. U aktu Odbora za bezbjednost ističe se i da je „tokom rasprave bilo riječi o obímu ovlašćenja direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koje predlog predviđa, kao i potencijalnih zloupotreba mjera nadzora, te građanskih sloboda s tim u vezi“. - Naglašena je potreba za iznalaženjem kompromisnih rješenja između zaštite građanskih prava i privatnosti pojedinaca i efikasnog rada ANB-a. S tim u vezi, Vlada je podnijela amandmane (8) na ovaj Predlog zakona, uvažavajući primjedbe i sugestije učesnika sjednice, a koji su postali sastavni dio ovog Predloga, i o njima Skupština, saglasno članu 150 stav 3 posebno ne odlučuje – piše u dokumentu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251230061248_67f4b4145369c1ff4d90405d0ba3c2c56f1d4a1b79e953ac0bb0a306e528ca8a" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Bojan Božović"> <figcaption>HRA čeka odgovor od ministra pravde Bojana Božovića (Photo: Skupština CG)</figcaption> </figure>  Iz HRA su, međutim, juče upozorili da će ponovno stavljanje Prijedloga zakona o ANB na dnevni red, a čiji sadržaj nije poznat, predstavljati grubo narušavanje demokratske kulture. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima. Međutim, o ovom predlogu zakona sa javnošću nije komunicirano, nije održana javna rasprava, niti je javnost informisana o mišljenju Evropske komisije. Isto važi i za amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima, koji su, uprkos tome, u međuvremenu progurani kroz dva skupštinska odbora. U tako netransparentnoj situaciji lako može doći do usvajanja zakona koji ne ispunjavaju standarde zaštite ljudskih prava, koje Crna Gora mora da prihvati prije pridruživanja EU – istakli su iz HRA. <h2>APELI BEZ ODGOVORA</h2> Da Vladinih osam amandmana, koji su uslijedili 29. jula, nekoliko sati nakon sjednice Odbora za &nbsp;bezbjednost na kojoj je raspravljano o Prijedlogu zakona o ANB, nije riješilo pitanje grubog kršenja ljudskih prava odmah su upozorile nevladine organizacije, njih više od 20, pozivajući Skupštinu da taj zakonski akt povuče iz procedure. - Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije – saopštile su nevladine organizacije 31. jula.&nbsp; Upozorile su da je prijedlog zakona izrađen u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU).&nbsp; - To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih – istakle su civilne organizacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251230061248_e5380f46b2b701fb59a032fd6bad1874c7f8749298081e319a4d7e1a59e1076c" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="ANB"> <figcaption>Sjedište ANB</figcaption> </figure>  Upozorile su da je „cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki“.&nbsp; - Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara – kategorični su civilni aktivisti.&nbsp; Oni su konstatovali da je Vlada predložila „amandmane kojima je zapravo zadržan status quo“.&nbsp; Portparol Evropske komisije Gijom Mersije saopštio je Vijestima 29. jula da „Evropska unija očekuje da Crna Gora pruži odgovarajuća pojašnjenja u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uključujući i omogućavanje Evropskoj komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi s procedurom usvajanja tog zakona. - Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava - kazao je on tada. Transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija je, ipak, izostao, a javnost do danas nije obaviještena o ocjeni Evropske komisije Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Umjesto temeljne reforme, „tajna policija“ oružje moći elita na vlasti

Sramotne su uvrede i nedopustiv govor mržnje koji je na društvenim mrežama upućen bivšoj odbornici Demokratske partije socijalista u cetinjskom parlamentu Ani Leković - kazale su poslanice Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
- Za prezir je i za duboku osudu, ali i za hitnu reakciju nadležnih organa, ono što svakodnevno preživljavaju žene, koje su se odvažile, da u vremenu potpuno izopačenog sistema vrijednosti, u dobu koje obilježava moralno posrnuće, uđu u političku arenu i zastupaju najbolje interese Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ana Leković je, kako dodaju, jedna od tih žena - hrabrih i nepokolebljivih, neumornih u borbi za neku bolju, a nadavse pristojniju Crnu Goru.
- U čemu je neće spriječiti ogavnosti koje pišu beskičmenjaci koji se skrivaju iza lažnih imena na društvenim mrežama. Pozivamo nadležne organe da hitno počnu da rade svoj posao, da otkriju identitet i kazne svakog pojedinca koji udari na ličnost i dostojanstvo žene samo zato što javno iznosi svoj politički stav - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS: Nedopustiv govor mržnje na društvenim mrežama upućen Ani Leković, nadležni da utvrde ko stoji iza ogavnih uvreda

Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila istorijsku prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četvorogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
Sukob, koji je u početku uključivao brza kretanja velikog broja vojnika i tenkova tokom ruskog početnog udara i ukrajinske protuofanzive u jesen 2022. godine, prerastao je u krvavi pozicioni rat duž linije fronta dugoj 1.200 kilometara.
Prvi put u vojnoj istoriji, dronovi igraju presudnu ulogu, čineći faktički nemogućim da bilo koja strana neprimijećeno koncentrira veći broj vojnika.
Od samog početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila rusku prednost u vatrenoj moći i zaustavila njena napredovanja, ali je Rusija drastično proširila upotrebu dronova i uvela dronove dugog dometa povezane optičkim kablom kako bi izbjegla elektronsko ometanje.
Time je zona smrtonosnog djelovanja proširena na 50 kilometara od prve linije.
Ukrajinski zvaničnici ovu zimu opisuju kao najtežu od početka rata. Rusija je višestruko povećala napade na energetski sistem zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu, gdje je isporuka električne energije mnogima bila svedena na nekoliko sati dnevno usred oštre zime.
Rusija sve češće gađa i dalekovode s ciljem da zaustavi prenos energije i razbije ukrajinsku elektroenergetsku mrežu na izolirana ostrva, čime dodatno povećava pritisak na sistem.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druge energetske objekte duboko u Rusiji, nastojeći da iscrpi prihode Moskve od izvoza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži prekid vatre duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje i zahtijeva sveobuhvatan mirovni sporazum.
S obzirom na to da Putin insistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to kategorički odbija, brz dogovor izgleda malo vjerovatan.

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. H. iz tog grada zbog sumnje da je protivpravno zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su precizirali, da je S. H. bez saglasnosti vlasnika protivpravno zauzeo dio katastarske parcele koja se nalazi u suvlasništvu države Crne Gore i drugih subjekata, te izveo građevinske radove.
On je, kako su dodali, nasipao šljunkovito-zemljani materijal na površini od 959 metara kvadratnih, privodeći ga namjeni radi lagerisanja poljoprivrednih mašina za potrebe preduzeća čiji je vlasnik.
- Protiv njega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivična prijava podnijeta u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.

Bjelopoljac osumnjičen da je zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivične prijave protiv D. P, D. M. i dva maloljetnika zbog sumnje da su počinili krađe na teritoriji Glavnog grada - jedno prije nekoliko dana, a drugo izvršeno prije nekoliko mjeseci, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, krivična prijava protiv D. P. podnijeta je zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.&nbsp;
- Sumnja se da je 26. novembra 2025. godine pozvao oštećenu telefonom i na prevaru je namamio da napusti svoju kuću zajedno sa suprugom i ode u naselje Spuž. On je nakon toga, sumnja se, provalio u njihovu kuću u jednom podgoričkom naselju na način što se popeo do kupatilskog prozora, koji se nalazi na visini od oko dva metra, sa kojeg je odvalio zaštitu i kroz koji je potom ušao u kuću. U kući je zatim izvršio premetačinu i ukrao 1.000 eura koje je pronašao u novčaniku - naveli su iz Uprave policije.&nbsp;
Osumnjičeni D. P. se sada nalazi u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam mjeseci, izrečene zbog drugog krivičnog djela, te je krivična prijava protiv njega podnijeta u redovnom postupku.
Policijski službenici su podnijeli i krivičnu prijavu protiv tri osobe - D. M. (20) iz Podgorice i dva maloljetnika (koja imaju 16 i 17 godina) zbog sumnje da su počinili krivično djelo krađa.&nbsp;
- Oni su, kako se sumnja, 16. febuara sa auto otpada u vlasništvu oštećenog u Podgorici ukrali 11 akumulatora i mjenjač od jednog vozila - precizirali su iz Uprave policije.&nbsp;
Policijski službenici su pronašli i vlasniku vratili ukradene predmete, koji su pronađeni na otpadu sekundardnih sirovina u vlasništvu jedne osobe koja je od osumnjičenih kupila ove predmete.

Tag: akcija-za-ljudska-prava