Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA izražavaju žaljenje i protest zbog toga što je zvanična Crna Gora, umjesto isključivo dostojanstvenog obilježavanja ratnog zločina nad hrvatskim zarobljenicima u nekašnjem logoru “Morinj”, tom prilikom poslala dvolične poruke.&nbsp;
Na jednoj strani, kako navode u saopštenju, Ministarstvo vanjskih poslova imalo je korektan pristup i poruke, dok je, s druge strane, Ministarstvo odbrane onemogućilo prisustvo javnosti ovom događaju i njegovo dokumentovanje fotografijama, uz neljubaznost dijela vojnog osoblja, na koju su se i gosti iz Hrvatske javno žalili.
&nbsp;- Tako je zvanična Crna Gora, čija je Vlada vidno disfunkcionalna, umjesto iskrenog javnog suočavanja s prošlošću pokazala neodgovoran odnos koji predstavlja povredu kulture sjećanja, simulaciju pijeteta i nastavak politike poricanja. Takav pristup podstiče štetan narativ i djelovanje protivnika ove komemoracije i onih koji poriču da se ratni zločin desio u ovom vojnom objektu. Time se dodatno vrijeđaju žrtve, ponižavaju njihove porodice, ali i svi građani i građanke Crne Gore koji vjeruju da je istina preduslov dostojanstva, a ne prijetnja državi - ističu u saopštenju.
&nbsp;CGO, ANIMA i HRA dosljedno se zalažu za dostojno obilježavanje svih mjesta ratnih zločina i usvajanje jasne državne politike sjećanja, kojom bi se žrtvama odao dužni pijetet, a osudom svih zločina spriječilo njihovo ponavljanje. &nbsp;
- Zato tražimo da se ubuduće ova komemoracija organizuje javno, dostupno i dostojanstveno, bez zabrana, ograda i uniformisane kontrole, jer sjećanje ne smije biti predmet vojne discipline. HRA, ANIMA i CGO, takođe, cijene da mjesto nekadašnjeg logora “Morinj” treba demilitarizovati i pretvoriti u obrazovni centar koji bi nudio programe za studente iz Crne Gore, Hrvatske i regiona. Na takav centar treba postaviti i spomen ploču, koja bi činjenično podsjećala na zločin koji se dogodio, &nbsp;zbog čega su četvorica pripadnika JNA i pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Odgovorna politika je, kako navode,, ona koja se temelji i na suočavanju s prošlošću, uvažavanju patnji svih žrtava ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava, te na zagovaranju pravde za sve žrtve.&nbsp;
- Samo takvim pristupom možemo graditi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog pojedinca i budućnost u kojoj će naša djeca sarađivati sa svojim susjedima - zaključili su u zajednickom saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA, CGO i ANIMA o obilježavanju ratnog zločina u logoru "Morinj": Vlada pokazala neodgovoran odnos

Na današnji dan prije 34 godine stradao je Milan Milišić, istaknuti pjesnik, esejista, književnik, prevodilac, dramaturg i novinar. Poginuo je kada je granata eksplodirala u dvorištu njegove rodne kuće u Župskoj ulici tokom granatiranja Dubrovnika od strane Jugoslovenske narodne armije kojom se tada upravljalo iz Srbije i Crne Gore - navode iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Milišić se smatra prvom civilnom žrtvom napada na Dubrovnik.&nbsp;
- Ironija sudbine je da je porijeklom bio Srbin, koji je studirao u Beogradu i bio član republičkih udruženja književnika i Srbije i Hrvatske - navode iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp;U Župskoj ulici 5 je, kako podsjećaju, povodom 30 godina od njegove smrti i granatiranja Grada otkrivena spomen-ploča koja čuva sjećanje na njegov život i tragičnu pogibiju.

Sjećanje na Milana Milišića, prvu civilnu žrtvu napada na Dubrovnik

Danas se navršavaju 34 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je 1991. poginuo pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske, naveli su u zajedničkom saopštenju iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja.
- Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće - poručio je Đurović tadašnjem dubrovačkom gradonačelniku Petru Poljaniću u septembru 1991. godine.&nbsp;
Zbog protivljenja agresiji ostao je zapamćen kao primjer čojstva i ljudskosti, a njegovo ime se i danas vezuje uz parole mira, poput one sa mitinga Liberalnog saveza na Cetinju: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“.
- U maju ove godine odbornici Skupštine Prijestonice usvojili su inicijativu nevladinih organizacija HRA, CGO i Antifašisti Cetinja da se u naselju Pod Granicom jedna ulica nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću. Početkom naredne godine ulica nosiće njegovo ime, čuvajući sjećanje na njegov antiratni duh i podsjećajući buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u zajedničkom saopštenju.&nbsp;
Time se ujedno potvrđuje i antiratna tradicija Cetinja - grada koji je, kako su naglasili, i u najtežim godinama pokazao dostojanstven otpor nasilju i razaranju.
&nbsp;- Pozivamo i druge opštine u Crnoj Gori da slijede primjer Cetinja i odaju počast ličnostima koje su u najtežim vremenima birale mir, pravdu i ljudsko dostojanstvo. Imenovanje ulica i druga spomen-obilježja ostaju dragocjen način da se očuva sjećanje na njihove živote i prenese poruka mira i pravde novim generacijama - poručili su iz Akcije za ljudska prava, Centra za građansko obrazovanje i Antifašisti Cetinja.
Ponavljaju da nije kasno da se utvrdi istina o smrti Krsta Đurovića i zahtijevaju da se objave sve okolnosti njegove pogibije.

1084x550

Krsto Đurović u rodnom gradu dobija ulicu: "Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće"

Povodom godišnjice početka opsade Dubrovnika, Akcija za ljudska prava objavljuje <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2025/10/Dubrovnik_1.pdf" target="_blank">tekst trojice istoričara – Tvrtka Jakovine iz Zagreba, Dragana Popovića iz Beograda i Miloša Vukanovića iz Podgorice –</a> koji analizira političku pozadinu napada, mehanizme nacionalizma, medijsku propagandu i političke manipulacije koje su dovele do agresije JNA na Hrvatsku, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Iz HRA Podsjetili su da je na današnji dan prije 34 godine počela je opsada Dubrovnika, koja je trajala od 1. oktobra 1991. do kraja maja 1992.&nbsp;
- Tokom opsade stradalo je 116 civila, 194 hrvatskih branilaca i 165 vojnika JNA iz Crne Gore. Grad je bio 138 dana bez struje i vode, pod pomorskom i vazdušnom blokadom. Napad na Dubrovnik 1991. godine jedna je od najmračnijih epizoda ratova devedesetih, a međunarodna javnost ga je opisala kao sukob civilizacije i varvarstva. Grad bez vojnog značaja, ali neprocjenjive kulturne i simboličke vrijednosti, postao je meta Jugoslovenske narodne armije pod kontrolom Srbije i Crne Gore - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako je pojašnjeno, u tekstu su posebno istaknuti antiratni protesti u Srbiji i Crnoj Gori koji su predstavljali važan glas manjinskog otpora mobilizaciji i ograničili zloupotrebu JNA.&nbsp;
Takođe, prikazan je život u opkoljenom gradu – razrušeni domovi, skloništa i svakodnevica pod granatiranjem, dok je staro gradsko jezgro, dio svjetske kulturne baštine, trpjelo stalna razaranja.
- Posljedice napada bile su teške: smrt civila i vojnika, razaranje kulturne baštine, međunarodna izolacija i sankcije protiv Srbije i Crne Gore. Iako je Haški tribunal osudio dvojicu komandanata, mnogi zločini počinjeni na dubrovačkom ratištu ostali su nekažnjeni. Objavljivanjem ovog teksta podsjećamo na odgovornost, suočavanje i pamćenje. Samo istina i prihvatanje grešaka iz prošlosti mogu izgraditi trajan mir i saradnju u zajedničkoj evropskoj budućnosti - zaključuje se u saopštenju HRA.

HRA objavila "Napad na Dubrovnik iz pera trojice istoričara iz zagreba, Beograda i Podgorice"

Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje dostavile su danas inicijativu Savjetu za davanje naziva ulica Glavnom gradu da se jedna ulica nazove po admiralu Jugoslovenske narodne armije Vladimiru Baroviću, ističući da je veoma važno da se njegovo ime i lična žrtva za odbranu ljudskosti sačuvaju od zaborava kroz počast koju je zaslužio.&nbsp;
- To spomen-obilježje treba da ostane i kao trajna opomena na rat od kakvog Crna Gora mora da se sačuva - navode iz ove dvije nevladine organizacije.
Kako dodaju, na današnji dan prije 34 godine Barović je oduzeo sebi život iz protesta zbog naređenja vrhovne komande JNA da sa ostrva Vis granatira primorske gradove u Hrvatskoj 1991. godine. Napisao je da se odlučio na časnu smrt „jer Crnogorci ne mogu uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Iako je njegov čin izuzetan primjer čojstva, o njemu se premalo zna u Crnoj Gori. Naša djeca ne uče o njemu, njegovog imena nema u udžbenicima istorije, spomen-obilježje u njegovu čast ne postoji - ističu iz HRA i CGO.
Barovića je posthumno odlikovao 2016. godine tadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je 2023. proglašen počasnim građaninom Grada Pule, a 2022. godine na ostrvu Vis u Hrvatskoj otkrivena je spomen-ploča sa citatom iz njegovog oproštajnog pisma: "Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen narediti razaranje, mene tada neće biti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio".
- Tragični čin admirala Barovića podsjeća nas da je suprotstavljanje bezumlju i nepravdi obaveza svakog pojedinca i tada, i danas, bez obzira jesu li službena lica ili civili. Poslije njegove smrti se ipak odustalo od nerazumnog naređenja o granatiranju dalmatinskih gradova. Do danas nije pokrenuta zvanična inicijativa da se sjećanje na Barovića trajno obilježi nekim memorijalom u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

HRA i CGO dostavile inicijativu Glavnom gradu: Ulica da se nazove po Vladimiru Baroviću

Građansko obrazovanje samo formalno postoji, uz ograničeni institucionalni domet. Prisutno je "na papiru", ali njegova obuhvatnost i konzistentnost nijesu sistemski garantovane - pokazali su nalazi dubinskih intervjua sa akademskom zajednicom u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju”, koji realizuju Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Predmet Građansko vaspitanje/obrazovanje, kako navodi koordinatorka programa Aktivno građanstvo Sara Čabarkapa, uveden je školske 2004/05 kao obavezan u osnovnim školama, a 2006/07 i u srednjim školama. Međutim, 2017. godine je reformom nastavnih planova sveden na izborni, što je značajno smanjilo njegov obuhvat.
 - Iz akademske zajednice ističu da se građansko obrazovanje u gimnazijama nudi kroz sve četiri godine, dok u drugim srednjim školama nije dostupno svima, pa kvalitet zavisi od škole i nosilaca nastave. Zbog toga postoje velike razlike - od ambicioznih, metodološki savremenih pristupa do pukog ispunjavanja minimalnih obaveza. Cijene da je predmet marginalizovan, a nerijetko i instrumentalizovan, npr. kao prostor za „rješavanje izostanaka“ i druge sličnih aktivnosti za koje nastavnici ne pronalaze dovoljno vremena na drugim časovima, što urušava simbolički status predmeta i kredibilitet nastavnih poruka - ističe Čabarkapa.
 Intervjuisani ukazuju da izborni status proizvodi selekcione efekte: predmet češće biraju motivisaniji učenici i učenice, dok ostali ostaju van sistematskog razvoja građanskih kompetencija. Time, kako navodi ona, građansko obrazovanje prestaje da bude “opšte dobro”, a postaje privilegija određenih školskih sredina.
- Sagovornici i sagovornice iz akademske zajednice jednoglasno podržavaju povratak ovog predmeta u obavezan status, što je u skladu i sa stavovima roditelja, učenika i učenica, kao i civilnog sektora. Naglašavaju i da predmet mora izvoditi osoba koji razumije vrijednosti, digitalnu kulturu mladih i lokalni kontekst, uz sposobnost da moderira rasprave i vodi projekte, jer samo tako građansko obrazovanje stiče legitimitet „živog predmeta“. U suprotnom, mladi dobijaju poruku da su vrijednosti samo retorika, a ne stvarne smjernice. Preporuka je i da se otvori prostor za ko-predavanje sa kredibilnim aktivistima i aktivistkinjama, uz pedagošku pripremu i jasne standarde - rekla je Čabarkapa.
 Među ključnim izazovima ističu nedostatak adekvatnog kadra, nisku motivaciju nastavnika i nastavnica, kao i ograničenu pedagošku infrastrukturu. Deklarativno visoko vrednovan, ovaj predmet u praksi ostaje površno prisutan i neujednačenog kvaliteta.
 - Akademska zajednica smatra da sadržaj i način izvođenja moraju biti prilagođeni crnogorskom kontekstu i da je važno planirati zajedničke nastavne situacije - debate o istorijskim dokumentima, književnim djelima sa slobodarskom tematikom, analize medijskih narativa - kako bi se koncepti prava, odgovornosti i učešća učinili konkretnim. Kao prioritetne teme navode demokratiju i institucije, ljudska prava i vladavinu prava, građansku kulturu i vrijednosti (tolerancija, solidarnost, zajedničko dobro), medijsku i političku pismenost, aktivno građanstvo i civilno društvo, uz fokus i na prava manjina i participaciju mladih u zajednici - kazala je Čabarkapa.
 Metodološki, ističu značaj participativnog i iskustvenog učenja za kvalitet nastave - od moderiranih rasprava, simulacija parlamenta, suđenja ili izbora, preko Modela UN, do projektnog i servisnog učenja u lokalnoj zajednici, studija slučaja i rada u malim grupama - jer se samo tako mladi pretvaraju iz pasivnih recipijenata u aktere.
Deset dubinskih intervjua sa članovima akademske zajednice sproveo je stručni tim Instituta Damar. Na intervjuima su učestvovali profesori i saradnici sa crnogorskih univerziteta.

Građansko obrazovanje, kao temelj demokratije, postoji samo "na papiru"

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju odluku premijera Milojka Spajića da se sastane sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju 2022. i 2025. godine.
Kako podsjećaju ove dvije nevladine organizacije, predstavnici porodica sa sugrađanima svakodnevno protestuju više od sedam mjeseci blokadom ceste na Kruševom ždrijelu, tražeći odgovore i odgovornost sa ciljem sprečavanja da se slične tragedije ponavljaju.
&nbsp;- CŽP i HRA su dva puta pozvale premijera da se obrati porodicama. Očekujemo da sastanak doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije - poručili su u saopštenju.

HRA i CŽP o susretu premijera sa porodicama žrtava dva masovna ubistva na Cetinju: Sastanak da doprinese uspostavljanju povjerenja u državne institucije

Još jedno dijete u Crnoj Gori je brutalno zlostavljano od strane vršnjaka, i nanijeta mu je i teška tjelesna povreda — ovog puta je napadnuto u Zeti zato što je sa strane, Podgoričanin, dok su prije dvije godine u Baru djeca napadnuta jer su bila iz Sarajeva… Dječje nasilje motivisano ksenofobijom i diskriminacijom samo je odraz ponašanja odraslih, koji podržavaju podjele u društvu i blagonakloni su samo prema “svojima”, kazala je socijalna radnica u Akciji za ljudska prava (HRA) Martina Markolović.
Markolović je rekla da vršnjačko nasilje u našoj zemlji nije više sporadična pojava, već duboko ukorijenjen i sistemski problem.
- Slabosti i obrazovnog sistema i kućnog vaspitanja, nedostatak institucionalne odgovornosti i šira društvena ravnodušnost sve više uzimaju danak. Moramo se zapitati – dokle više?! Ko još mora biti povrijeđen ili ubijen da bi država počela ozbiljnije da djeluje - pita ona u saopštenju za javnost.
Prema javno dostupnim podacima, samo u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno je najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što, kako kaže Markolović, pokazuje hitnu potrebu za ozbiljnim i trajnim mjerama. 
- Među njima mora biti i povratak školskih zaštitara, čija bi fizička prisutnost imala i preventivni i zaštitni efekat. Mnoge škole su, zbog nedostatka političke volje, ostale bez obezbjeđenja i ostavile djecu bez važne linije sigurnosti - istakla je ona.
Smatra i da povratak zaštitara mora biti sastavni dio šire strategije za zaštitu djece, ne puka administrativna odluka.
Markolović konstatuje da je slučaj iz Zete razotkrio sve slabosti sistema. 
- Dijete je pretrpjelo teške fizičke i psihičke posljedice, dok su institucije, umjesto brze i koordinisane reakcije, ponovo zakazale. Ni vozač autobusa nije reagovao iako je vidio šta se događa, ignorisao je priliku da pomogne ili pozove policiju. Direktor škole je prvo odbio odgovornost tvrdeći da se nasilje nije desilo u školskom dvorištu, da bi se kasnije javno izvinio. Umjesto konkretnih mjera, uslijedilo je prebacivanje odgovornosti, sve dok slučaj nije dospio u javnost. Kada institucije djeluju tek pod pritiskom, jasno je da je sistem urušen - naglasila je ona.
HRA je od Osnovnog suda u Baru zatražila informacije o pravnim ishodima u dva posebno teška slučaja nasilja nad djecom — fizičkom napadu na djecu iz Sarajeva u aprilu 2023. godine i ranjavanju Darisa Mujića u oktobru 2024. godine. Prema nezvaničnim saznanjima, suđenje u drugom slučaju i dalje traje, ali se proces odugovlači i do danas nije donesena prvostepena presuda. 
- Ovakva institucionalna inertnost ne samo da dodatno urušava povjerenje građana u pravosuđe, već šalje poruku da je nasilje nad djecom nešto što sistem toleriše - dodala je Markolović.
Ovakva praksa, poručuje, mora prestati. Markolović je naglasila da obrazovne institucije i državni organi — Ministarstvo prosvjete, centri za socijalni rad, policija — moraju hitno i odlučno preuzeti odgovornost za svaki prijavljeni slučaj.
- Nijedna žrtva ne smije biti zapostavljena, počiniocima se ne smije gledati kroz prste - dodala je ona.
Prema njenim riječima, prevencija mora postati temelj borbe protiv nasilja kroz obavezno građansko obrazovanje o empatiji, nenasilnoj komunikaciji i rješavanju problema bez nasilja. 
- Djeca sa problemom agresivnog ponašanja moraju biti tretirana kao djeca kojoj je potrebna pomoć i adekvatna asistencija u kontaktima s drugom djecom. Djeca i roditelji moraju imati pristup besplatnoj psihološkoj i pravnoj pomoći - naglasila je Markolović.
Sankcije za počinioce, ističe, moraju biti jasne, zakonite i pravedno sprovedene. 
- Odgovornost ne može nositi samo dijete koje čini nasilje, već i njegovi roditelji i staratelji. Zajednica — roditelji, komšije, građani — više ne smije ćutati. Ignorisanje nije neutralnost, već saučesništvo - kazala je Markolović.
HRA je pozvala Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da obezbijedi ne samo pravilnike, već i dodatne psihologe, pedagoge i obučeno osoblje, te da zajedno sa centrima za socijalni rad omogući ranu intervenciju. Lokalne samouprave, poručuje Markolović, treba da podrže škole dodatnim resursima i prostorima za savjetovanje.
- Ovo nije samo pitanje školskih pravila, već budućnosti naše djece. Vršnjačko nasilje ostavlja rane koje ne zarastaju lako. Ako žrtve ostanu same, a počinioci bez posljedica, dozvoljavamo da strah i trauma postanu svakodnevica. Vrijeme za buđenje i djelovanje je sada - zaključila je Markolović.

Markolović: Vršnjačko nasilje duboko ukorijenjen i sistemski problem, počiniocima se ne smije gledati kroz prste

Izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević podnijela je žalbu ombudsmanu portala PRESS Srđanu Ružiću zbog više kršenja Kodeksa novinara Crne Gore u tekstu objavljenom na tom portalu 25. avgusta "Muž Tee Gorjanc Prelević razvio građevinski biznis sa žirantom sestrića Mila Đukanovića".
&nbsp;Glavni i odgovorni urednik portala PRESS je, kako se navodi u saopštenju, Ranko Miljanić, dok vlada uvjerenje da je stvarni vlasnik tog portala bliskog vlastima u stvari Vladimir Otašević, izvršni direktor RTV Podgorica.
&nbsp;- U žalbi se navodi da portalu PRESS prilikom objave spornog teksta nije bilo stalo do istine, već isključivo do diskreditacije aktivistkinje za ljudska prava, da bi se pomoglo vlastima u kampanji koju su vodile protiv nje. Ističe se da su u tekstu objavljene pogrešne i nepotpune informacije, koje su maliciozno prikazane, uprkos tome što su tačne i potpune informacije bile javno dostupne - kazali su iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp;Navodi se da je u tekstu zlonamjerno navedeno i to da Gorjanc-Prelević podržava navodno sumnjive poslove njenog supruga, iako portal PRESS nije prethodno kontaktirao nikoga od njih.
&nbsp;- Gorjanc-Prelević je žalbom zahtijevala javno izvinjenje i uklanjanje spornog teksta, koji predstavlja školski primjer kršenja novinarske etike u službi vlasti. Međutim, imajući u vidu da je ombudsman portala PRESS, Srđan Ružić, na tom portalu lično objavio saopštenje: "LUPA: Istraživački novinari rade svoj posao, milionski biznis supruga Tee Gorjanc Prelević je legitimna tema”, u kome je osporeni tekst već pohvalio kao "profesionalno obrađenu legitimnu temu", moguće je da ga sukob interesa omete i da na žalbu odgovori uz poštovanje etike - rekli su iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp;Ovo posebno, kako dodaju, jer je Ružić pohvalu osporenom tekstu u ime nevladinog udruženja "Lupa" prethodno objavio bez potpisa, da bi ga dodao tek pošto je izvršni direktor i glavni urednik Lupe Jovo Martinović demantovao da stoji iza tog saopštenja.
&nbsp;- Iako PRESS nije objavio Martinovićev demanti, dokaz o tome da je poslat pridružen je tekstu žalbe - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Akcija za ljudska prava se godinama intenzivno zalagala za jačanje poštovanja novinarske etike u Crnoj Gori i samoregulacije u medijima, pa i žalbu njene izvršne direktorice objavljuje u prilog tom zalaganju i sprečavanju daljeg prevarnog ocrnjivanja ljudi u korist vlasti.
- Akcija za ljudska prava smatra da bi portal PRESS, koji je blizak crnogorskim vlastima i koji se predstavlja kao "profesionalan i odgovoran portal", sada morao pokazati da drži do novinarske etike i vjerodostojne samoregulacije - zaključili su u ovoj nevladinoj organizaciji.

1250x600

Gorjanc Prelević podnijela žalbu ombudsmanu portala PRESS zbog kršenja Kodeksa novinara

Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" su u potpunosti implementirani u Zakon o oružju i ovaj akt je sada u finalnoj fazi usaglašavanja sa resornim ministarstvima, te se očekuje da će brzo biti dostavljen na mišljenje nadležnim domaćim i inostranim tijelima - kazao je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović.
On je, kako je saopšteno iz Uprave policije, tokom sastanka juče sa izvršnom direktoricom Akcije za ljudska prava (HRA) Teom Gorjanc Prelević i sa direktoricom Centra za ženska prava Majom Raičević, kazao da se Zakon o oružju nalazio u Sekretarijatu za zakonodavstvo, nakon što je prošao određene segmente javne rasprave.
Šćepanović je naveo da će ovaj akt biti dio šire strategije, čiji je predlagač Ministarstvo unutrašnjih poslova, a sa ciljem uspostavljanja kontrole naoružanja i suzbijanja nasilja i oružja u ilegalnom posjedu građana. 
- Uprava policije je kroz radnu grupu participirala u izradi ovog zakona koji se sada nalazi u finalnoj fazi, sa prijedlozima koji, između ostalog, obuhvataju i restriktivniji pristup izdavanju oružnih listova, strože kriterijume za zdravstvenu sposobnost, uvođenje kontinuiranih bezbjednosnih provjera, skraćenje roka važnosti oružnih listova, te implementaciju mehanizama koji ispituju realnu potrebu za posjedovanjem oružja - istakao je Šćepanović.
Iz Uprave policije su rekli da je cilj sastanka bio bliže predstavljanje aktivnosti koje Uprava policije sprovodi radi odgovora na aktuelne bezbjednosne izazove i konkretne korake koje je Uprava policije preduzela nakon dva tragična događaja na Cetinju.
Šćepanović je kao ključne aktivnosti istakao aktuelne procedure organizacionih promjena i jačanja kapaciteta za brzi odgovor na visokorizične nepredviđene dinamične situacije, te jačanje regionalnih centara bezbjednosti, odjeljenja i stanica policije, osiguranje neophodnih sredstava za rad, tehničko i tehnološko unapređenje kapaciteta.
Kao prioritetno je naveo, kako je precizirano u saopštenju, kadrovsko jačanje Uprave policije kroz zapošljavanje nedostajućeg broja policijskih službenika i po okončanju stvaranja uslova - aktuelizaciju rada policije u zajednici.
- Uprava policije je sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti građana Cetinja preduzela mjere raspoređivanjem nedostajućih policijskih službenika sa Policijske akademije na Cetinju, svakodnevnim angažovanjem dodatnih službenika u vidu ispomoći iz drugih regionalnih centara bezbjednosti i formiranjem stacioniranih patrola i interventne grupe i angažovanjem Posebne jedinice policije na Cetinju u vidu ispomoći, čime je sada, u realnom vremenu, obezbijeđeno prisustvo većeg broja policijskih službenika na Cetinju, u odnosu na prethodni period - rekao je Šćepanović.
Dodao je i da je uspostavljeno stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije 24/7, a preduzete su i mjere jačanja koordinacije na lokalnom i centralnom nivou sa fokusom na prioritetne kontinuirane obuke policijskih patrola koje prve reaguju u kriznim situacijama radi zaustavljanja, izolovanja i neutralisanja prijetnje do dolaska specijalizovanih jedinica sa ciljem optimizacije i potpune interoperabilnosti.
Šćepanović je istakao da su realizovane i mjere uvezivanja Specijalne jedinice policije sa Avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore.
- U okviru šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, policijski službenici u kontinuitetu prolaze specijalističke mentalno-taktičke obuke koje podižu nivo operativne spremnosti, uz praktične simulacije realnih kriznih situacija, periodično izvođenje borbenog i taktičkog gađanja, rukovanja vatrenim oružjem, a u okviru ovih mehanizama inicirana je i nabavka specijalizovanih vozila i opreme koja će se koristiti u složenim i visokorizičnim situacijama - naveo je Šćepanović.
Uprava policije je, prema njegovim riječima, izradila akt internog upravljanja - Pravilo sa standardnim operativnim procedurama (SOP) koje se već nalazi u operativnoj primjeni.
Ovaj dokument, kako dodaje, obezbjeđuje smjerenice za brzu koordinaciju lokalnog, centralnog i strateškog nivoa, postupanje i precizna zaduženja prvih patrola i specijalnih jedinica, a kojim je i obuhvaćeno i jačanje kriznog menadžmenta i komunikacije sa javnošću u kriznim situacijama radi pravovremene informisanosti i zaštite građana.
- Na sastanku je ukazano na napore Uprave policije, da pored postojećih izazova, obezbijedi kontinuirani proces reformi sopstvenih kapaciteta i profesionalizacije policijskog kadra, sa akcentom na specijalističke obuke, poštovanje ljudskih prava postujući preporuke CPT-a, usavršavanje postupanja, i jačanje integriteta, svjesni činjenice da je proces reformi težak, ali neophodan te da izazovi sa kojima se Uprava policije suočava imaju implikacije koje prevazilaze granice nacionalnog i zahtijevaju sinhronizovan institucionalni i međunarodni odgovor - navodi se u saopštenju.
Uprava policije, kako su naglasili, ostaje posvećena transparentnom i profesionalnom radu, načelima vladavine prava, zaštiti ljudskih prava, bezbjednosti građana, konstruktivnom dijalogu sa civilnim sektorom, institucijama i građanima, daljim reformama i jasnoj raspodjeli odgovornosti sistema u cjelini, gdje Uprava policije ne može bez zajedničkog, jedinstvenog, sinergijskog, sinhronizovanog i deklarativnog pristupa drugih organa, naročito pravosudnih institucija, na osnovu dosadašnjih rezultata, pružiti adekvatan odgovor na bezbjednosne izazove.
- Planirane i preduzete mjere predstavljaju konkretne i odgovorne korake usmjerene ka zaštiti života i bezbjednosti građana Crne Gore, uz uvjerenje da će, shodno svojoj zakonski definisanoj ulozi, Uprava policije ostati pouzdan partner svim akterima u sistemu, sa jasnim ciljem unapređenja primjene principa vladavine prava i zaštite bezbjednosti svih građana - poručili su iz Uprave policije.

Šćepanović: Prijedlozi "Markovog i Mašanovog zakona" u potpunosti implementirani u Zakon o oružju, ovaj akt u finalnoj fazi usaglašavanja

Treće izdanje „Race for the Cure“ ove godine će biti održano 19. oktobra na brdu Gorica, a sva sredstva prikupljena za učešće na trci, šetnji ili kupovinom majica idu kao podrška ženama oboljelim od karcinoma dojke.
- Ove godine je to kupovina stolica za hemoterapiju u Institutu za onkologiju, čime će se uveliko smanjiti gužve i čekanja - saopštila je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, predsjednica Udruženja NVO Brini o sebi - Ivona Dabetić.
NVO Brini o sebi je nosilac licence za organizaciju događaja Race for the Cure. Dobili su je od The Pink Europe organizacije.
- Pored 25 zemalja, Race of the Cure se organizuje i u Crnoj Gori. Ove godine je 19. oktobra na brdu Gorica, pa su pripreme vrlo intenzivne, jer postoji puno aspekata organizacije o kojima se mora voditi računa. S obzirom na to da je koncept takav da se prijavljuju i individualci, i da se prijavljuju i timovi, što znači da imamo brojne kompanije i institucije koje organizuju svoje timove i preko nas ih registruju na platformu - rekla je Dabetić.
Podsjeća da sredstva koja se prikupe za učešće na trci ili šetnji opredjeljuju se za podršku ženama koje se liječe od karcinoma dojke.&nbsp;
- Ove godine smo u saradnji sa Institutom za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore usaglasili da će prikupljena sredstva biti opredijeljena za kupovinu opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju KCCG. Svake godine smo u komunikaciji sa Institutom za onkologiju donosili tu odluku, tu uglavnom bude direktorica Instituta za onkologiju, prosto porazgovaramo na koji način bismo mogli najbolje da pružimo podršku tim ženama. Prošle godine je to bila psihofizička podrška koja je njima izuzetno važna i organizovali smo predivne radionice psihološke podrške, to su bile grupne radionice kojima su one stvarno bile dobrodošle i koje su im u značajnoj mjeri pomogle da prevaziđu taj izuzetno stresan period kroz koji prolaze - istakla je Dabetić.
Naglašava da se registracija vrši preko globalnog web sajta <a href="http://www.raceforthecure.eu/" target="_blank">www.raceforthecure.eu</a> gdje su i objavljene cijene učešća da Race for the Cure.
- Cijena za šetnju je pet eura, cijena registracije za trku je 15 eura, mislim da još danas do kraja dana postoji mogućnost i majice događaja, to su sredstva koja se doniraju za podršku ženama - zaključila je Dabetić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DksT99ryADJY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Race for the Cure“ 19. oktobra na brdu Gorica: Prikupljena sredstva biće opredijeljena za kupovinu opreme za Dnevnu bolnicu Instituta za onkologiju

U Ulcinju je počela realizacija projekta „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“, čiji je cilj unapređenje kvaliteta života djece sa smetnjama i poteškoćama u razvoju kroz terapiju uz pomoć konja. Projekat su pokrenuli Konjički klub Budućnost i Konjički klub Kadina iz Podgorice, uz podršku kompanije Eagle Hills Montenegro i više partnerskih organizacija.
Tokom projekta biće obučeno pet zaposlenih iz Dnevnog centra Sirena u Ulcinju, koji će steći stručne kvalifikacije za izvođenje hiporehabilitacije. Kako je na pres konferenciji istakla specijalistkinja primijenjene fizioterapije Iva Tomković, ova terapijska metoda doprinosi poboljšanju motoričkih funkcija, koordinacije, emocionalnog stanja i samopouzdanja djece, dok kontakt sa konjima jača socijalne vještine i osjećaj postignuća.
Specijalistkinja Saša Milunović dodala je da projekat ima i širu društvenu misiju – da skrene pažnju na potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica, kao i da podstakne njihovo prihvatanje kao ravnopravnih članova zajednice. Tokom sprovođenja aktivnosti planirano je 100 hipoterapijskih tretmana za 20 mališana iz Ulcinja i Podgorice, koje će voditi instruktori Nađa Pavićević i Borko Nedović.
Iz kompanije Eagle Hills Montenegro poručili su da projekat zaslužuje punu podršku i da će nastaviti da učestvuju u njegovim narednim fazama.
„Iskreno sam srećna što smo podržali ovaj projekat. Hiporehabilitacija djeci donosi ogromne benefite, a nama svima podsjetnik koliko je važno ulagati u zajednicu. Radujemo se narednim radionicama i susretima na Velikoj plaži, koji će, sigurna sam, biti nezaboravni trenuci za djecu i sve nas“, izjavila je Ana Martinović, direktorica komunikacija i institucionalne saradnje Eagle Hills Montenegro.
U projektu učestvuje i JU Dnevni centar Sirena iz Ulcinja, ustanova koja već godinama doprinosi inkluziji djece sa smetnjama u razvoju.
„Kao majka dječaka iz spektra autizma, mogu posvjedočiti koliko je rada, stručnosti i ljubavi potrebno za njihovu integraciju. Hipoterapija je izuzetno korisna i zahvalni smo što smo dio projekta ‘Srcem zajedno’“, kazala je Salija Mećikukić iz Dnevnog centra Sirena.
Autorke programa su Marina Vidojević, diplomirana defektološkinja i direktorka Ustanove za djecu i mlade „Sremčica“ iz Beograda, i dr Milijana Lazarević, doktor defektoloških nauka, dok stručni tim čine defektolozi i fizioterapeuti iz Crne Gore i Srbije.
Projekat „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“ predstavlja primjer uspješne saradnje stručnjaka, institucija i društveno odgovornih kompanija, sa zajedničkim ciljem – da se djeci sa smetnjama u razvoju pruži šansa za bolji, ispunjeniji i srećniji život.

Eagle Hills Montenegro podržao projekat „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“ u Ulcinju

Jovan Jovanović i Mirjana Radović dva su kandidata za sudije Ustavnog suda koje će matični odbor predložiti Skupštini Crne Gore za glasanje.
Za kandidaturu Jovanovića glasalo je osam poslanika na Ustavnom odboru, a Radović je podržalo sedam.
Osim njih, kandidati za sudije bili su Alija Beganović, Marko Blagojević, Goran Velimirović, Nerma Dobardžić, Muhamed Đokaj, Nenad Đorđević, Jovan Kojičić, Sanja Maslenjak, Medina Mušović i Milva Prelević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović je saopštio da oni neće podržati nikakvo rješenje koje za sudiju Ustavnog suda ne predviđa nekoga od predstavnika bošnjačkog naroda.&nbsp;
- Mi zastupamo interese bošnjačkog naroda i smatramo da neko od Bošnjaka mora da bude sudija Ustavnog suda i nećemo podržati nikakvo rješenje koje ne uključuje nekoga iz naše nacionalne zajednice - naveo je on.
Adrović je decidan da neće učestvovati u nečemu što će, kako je kazao, ostaviti Ustavni sud u narednih 12 godina da bude bez predstavnika Bošnjaka.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1363%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-sjetili-ste-se-da-dolazi-ursula-fon-der-lajen-pa-treba-reci-da-je-pokrenuta-inicijativa-za-popunu-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Odbor izabrao kandidate: Jovan Jovanović i Mirjana Radović biće predloženi za sudije Ustavnog suda

Održana sjednica Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore u hotelu Bianca u Kolašinu okupila je brojne privrednike, predstavnike lokalne samouprave i državnih institucija. Fokus sastanka bili su razvoj turističkih potencijala sjevera, infrastrukturni projekti Opštine Kolašin i pripreme za zimsku sezonu.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović istakao je da su prihodi od turizma u prvoj polovini 2025. godine iznosili 427,6 miliona eura, što je blagi pad u odnosu na prethodne godine. Ipak, planinska mjesta bilježe rast noćenja od 14%, dok su posjete Nacionalnim parkovima porasle za 32%, što potvrđuje rast interesovanja za sjever Crne Gore.
Potpredsjednik Opštine Vasilije Ivanović poručio je da Kolašin realizuje višemilionske projekte koji će unaprijediti turističku ponudu – među njima izgradnja nove gondole, sportske zone i infrastrukturni radovi koji bi, kako je istakao, „vratili Kolašin na mapu gradova pogodnih za sportske pripreme i cjelogodišnji turizam“.
Direktorica TO Kolašin Zorica Milašinović ocijenila je ljetnju sezonu izuzetno uspješnom, uz rast broja posjetilaca i bogat program manifestacija, te najavila spremnost grada za predstojeću zimsku sezonu.
Predstavnici državnih institucija i privrede složili su se da su stabilno vodosnabdijevanje, vještačko osnježavanje, parking i saobraćajna infrastruktura prioriteti bez kojih Kolašin ne može ostvariti puni turistički potencijal. Direktor Skijališta Kolašin 1600 Bojan Medenica naglasio je da su ski-centri „osovina razvoja grada“ i najavio uvođenje automata za prodaju ski-pasova, uz potrebu državne podrške za nesmetan početak sezone 1. decembra.
Predstavnici Ministarstva turizma, NTO-a i Nacionalnih parkova Crne Gore najavili su nove projekte, digitalne alate i promotivne kampanje, uz poruku da će sjever Crne Gore u narednom periodu imati sve značajniju ulogu u ukupnoj turističkoj strategiji zemlje.

PKCG: Neophodna hitna priprema skijališta

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: akcija-za-ljudska-prava