Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je predsjednika Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislava Bojovića da zakaže sjednicu tog skupštinskog tijela kako bi se nastavio postupak za izbor nedostajućeg člana Sudskog i raspisao oglas za izbor dva nedostajuća člana Tužilačkog savjeta. 
 
Iz HRA su podsjetili da Sudskom savjetu jedan član nedostaje već četiri mjeseca, dok Tužilačkom savjetu nedostaju dva člana otkako su advokati Siniša Gazivoda i Miloš Vuksanović podnijeli ostavke, prvi sredinom avgusta, drugi početkom septembra. 
 
Iz HRA su istakli da je Sudski savjet o nedostajućem članu Skupštinu obavijestio 5. jula, a Tužilački 12. septembra. 
 
- Nadležni skupštinski odbor je 5. septembra trebalo da utvrdi listu prijavljenih kandidata na oglas za izbor člana Sudskog savjeta, ali ta sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma - podsjetili su iz HRA. 
 
Kako su naglasili, od tada nije održana nijedna sjednica. 
 
- Očekujemo da se na narednoj Odbor posveti i ovim zaostalim obavezama u pogledu izbora nedostajućih članova Sudskog, odnosno Tužilačkog savjeta - kazali su iz HRA. 
 
Kako su naglasili, Skupština mora da pokaže demokratsku zrelost i odgovorno popunjava upražnjena mjesta u državnim organima koji se staraju o pravosuđu. 
 
- Isto važi i za izbor sudija Ustavnog suda - dodali su iz HRA. 
 
Oni su podsjetili da je ranije neopravdano odugovlačenje sa izborima u Skupštini koji su važni za pravosuđe i funkcionisanje Ustavnog suda bio razlog da Crna Gora stagnira u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). 
 
- Poslanici vladajuće većine sada imaju posebnu odgovornost da pokažu da vlast u Crnoj Gori umije da poštuje podjelu vlasti i obezbjeđuje neometani rad pravosuđa - kazali su iz HRA. 
 
Oni su istakli da se od poslanika većine očekuje da izmijene dugogodišnje prakse "trgovanja političkim uticajem u savjetima koji su dužni da štite nezavisnost sudstva i autonomnost državnog tužilaštva". 
 
- HRA koristi priliku da pohvali napor Sudskog savjeta da javnosti u petak omogući prisustvo svojoj sjednici, kao i da ubuduće poveća transparentnost - navodi se u saopštenju HRA. 
 
Kako se dodaje, na putu ka EU, koja počiva na vladavini prava i konceptu podjele vlasti, posebno ohrabruje nedvosmislen zahtjev Sudskog savjeta političarima da prestanu s neprimjerenim izjavama o sudijama i sudskim odlukama, kojima djeluju štetno, jer podrivaju integritet sudske grane vlasti. 
 
- Konstruktivna kritika je neophodna, ali ne i paušalna, kojom se samo demonstrira težnja za političkim uticajem i ništa drugo - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Skupština hitno da obezbijedi izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava osudili su napad na novinarku Anu Raičković i članove njene porodice, ističući da je ovaj čin nasilja apsolutno neprihvatljiv.
- Raičković, urednica crne hronike u Pobjedi, sinoć je u Podgorici napadnuta, kako je objavljeno, od strane biznismena Zorana Ćoća Bećirovića i njegovog obezbjeđenja ispred restorana Gurman. Ona je prvo verbalno napadnuta, a zatim su, kako je saopštila Uprava policije, i ona i dva člana njene porodice dobili više udaraca u glavu i tijelo. Napadači su novinarki zatim oštetili i automobil. Motiv napada je novinarski rad Raičković i njeni komentari u emisijama, objavili su Pobjeda i TV E - navedeno je u saopštenju HRA i Centra ua ženska prava.
Te NVO osudile su napad na slobodu izražavanja, a posebno i nasilje prema ženi i to na javnom mjestu.
- Razmjere agresije i pomjeranje svih civilizacijskih granica u rješavanju konflikata u našoj zemlji vrlo je zabrinjavajuće. Pohvaljujemo efikasnu reakciju policije, očekujemo da odgovorni budu hitno procesuirani i da se i na taj i na druge načine osigura bezbjednost zaposlenih u medijima. Pružamo punu podršku Ani Raičković i svim drugim novinarkama i novinarima koji se suočavaju s neprimjerenim komentarima i prijetnjama - poručeno je u saopštenju.

HRA i CŽP osudili napad na Raičković: Apsolutno neprihvatljiv čin nasilja

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Akcija za ljudska prava (HRA) je dostavila juče <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2024/11/Pismo.pdf" target="_blank">pismo</a> Sudskom savjetu, u kojem apeluje da se obezbijedi javnost rada ovog tijela i zaštiti nezavisnost sudstva u Crnoj Gori.
- Zakon i Poslovnik koji uređuju rad Savjeta propisuju da je rad Savjeta u načelu javan i da su sjednice po pravilu otvorene za javnost. Međutim, predstavnicama HRA je od juna ove godine čak pet puta sasvim uskraćena mogućnost prisustvovanja sjednicama zbog nedostatka prostora. Iako razumijemo izazov ograničenog prostornog kapaciteta, ovim izgovorom se ne može opravdati uskraćivanje pristupa sjednicama zainteresovanoj javnosti - naveli su oni.
HRA je apelovala da se sjednice audio-vizuelno snimaju i prenose, kako to i omogućava Poslovnik Savjeta (član 20, stav 7), kao i da se informacija o zakazanim sjednicama i predloženom dnevnom redu objavljuje bar dva dana unaprijed - umjesto na dan održavanja sjednice.
- Pored toga, apelovali smo na Sudski savjet da reaguje na izjave visokih državnih funkcionera koje narušavaju integritet sudstva u skladu s osnovnom ustavnom obavezom tog tijela iz člana 126 da štiti nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. U vezi s izjavom premijera koji je ocijenio odluke pojedinih sudija kao „sramotne“ i izrazio neslaganje s odlukama sudova o puštanju “nasilnika” na slobodu, smatramo da je neophodno da Sudski savjet reaguje, koji je za to i nadležan. Ovakvi komentari visokih predstavnika izvršne vlasti narušavaju princip podjele vlasti i neopravdano negativno utiču na povjerenje građana u rad sudova u cjelini - istakli su u HRA.
Oni pozivaju Sudski savjet da obavijesti javnost o konkretnim koracima koje će preduzeti da unaprijedi transparentnost svog rada i zaštiti princip podjele vlasti u Crnoj Gori.

HRA: Sudski savjet da otvori vrata javnosti i reaguje na političke pritiske

Danas je podignuta optužnica protiv policijskih službenika Borisa Anđušića i Zorana Backovića zbog iznuđivanja iskaza od Mila Jovanovića u januaru 2021. godine.
To je saopšteno iz Akcije za ljudska prava (HRA).&nbsp;
- HRA pozdravlja napredak u ovom slučaju policijske torture, još jednom koji je potkrijepljen fotografijama iz Skaj aplikacije. Očekujemo da državno tužilaštvo s istom posvećenošću pristupi i preostalim predmetima koji sadrže ozbiljne navode o pretrpljenoj policijskoj torturi posebno iz 2020-2021. godine. Neophodno je ispitati, u skladu s preporukama CPT-ja, i odgovornost rukovodećeg kadra u policiji, nadređenog neposrednim izvršiocima, koji je bio obavezan da spriječi, odnosno da procesuira svaki vid torture . naveli su u HRA.
&nbsp;S druge strane, neophodno je, podvlače oni, ispitati i odgovornost državnih tužilaca, koji su istrage policijske torture činili nedjelotvornim i počiniocima omogućavali da izbjegavaju odgovornost.
- Milo Jovanović je 2021. godine prijavio da je 22. januara te godine mučen od strane policijskih službenika, koji su ušli u stan u kome se nalazio i vršili pretres, kako bi iznudili priznanje o određenim krivičnim djelima. Navodi da nije pružao nikakav otpor ali je odmah oboren na pod i više maskiranih policajaca (sa fantomkama) ga je udaralo pesnicama po leđima. Tom prilikom mu je nanijeta povreda nosa. Poslije izvjesnog vremena prebačen je u drugu prostoriju u kojoj se maltretiranje nastavilo gaženjem čizmama po nogama i rukama, i udarcima po genitalijama i u predjelu rebara. Zatim je iz Tivta prebačen u Podgoricu, u prostorije policije u City mall-u (prostorije Sektora za borbu protiv kriminala), gdje se zlostavljanje nastavilo - navode iz HRA.
Kako dodaju, fotografija Jovanovića koja potvrđuje torturu, na kojoj se vidi jasna povreda nosa - o kojoj je govorio još 2021. godine, nalazi se u prepiskama iz Skaj aplikacije.&nbsp;
- Međutim, izostanak djelotvorne istrage i volje tužilaštva da u ključnim trenucima pribavi neophodne dokaze, doveli su do toga da preko tri godine u ovom predmetu gotovo nije ni bilo pomaka. HRA je već upozoravala da propusti prvobitno nadležne tužiteljke Ivane Vuksanović u istrazi ukazuju na namjerno pomaganje službenicima policije da izbjegnu odgovornost - istakli su u HRA.
I Tužilački savjet je, ukazuju oni, još 13. maja 2023. godine utvrdio da je pritužba na rad tužiteljke Vuksanović osnovana, jer u predmetu nije postupala blagovremeno, nakon čega je predmet ustupljen tužiteljki Nađi Martinović, i tada istraga počinje da se intenzivira. Istragu je okončao državni tužilac Marko Ivanović, koji je i podigao današnju optužnicu.
- Podsjećamo, u ovom predmetu je i Ustavni sud u aprilu 2024. godine zaključio da je zbog nedjelotvorne istrage tužiteljke Vuksanović (istraga nije sprovedena ni hitno ni temeljno ni nezavisno), Jovanoviću povrijeđen materijalni i procesni aspekt prava na nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta, i zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja. Ustavni sud je “van razumne sumnje” potvrdio vjerodostojnost navoda o zlostavljanju od strane policijskih službenika. Zaključak je izveden na osnovu „skupa indicija, dokaza, kao i nespornih, dovoljno ozbiljnih, jasnih i usaglašenih pretpostavki poput nastalih tjelesnih povreda koje su konstatovane u Urgentnom centru, a za koje se vještak medicinske struke izjasnio da su mogle nastati za vrijeme njegovog lišenja slobode“ - istakli su HRA.
Zadovoljni su, kažu, što je intenziviranje istrage poslije svega ipak dovelo do konkretnih pomaka u vidu optuženja.&nbsp;
- Međutim, još jednom pozivamo Vrhovnog državnog tužioca da kako u ovom predmetu, tako i u ostalim, utvrdi odgovornost svih državnih tužilaca koji su svojim propustima u predmetima policijske torture doprinosili izbjegavanju odgovornosti policijskih službenika i objavi šta će biti preduzeto da se ista praksa ne nastavi - zaključili su.

Podignuta optužnica protiv policijskih službenika; HRA: Napredak u još jednoj istrazi policijske torture

Akcija za ljudska prava (HRA) odbija poziv Demokrata Crne Gore upućen nevladinim organizacijama da zajedno sa njima „podignu glas protiv neodgovornog ponašanja sudova koji kriminalce u rekordnom roku nakon izvršenog krivičnog djela puštaju na slobodu“.
- Takve pozive smatramo razočaravajućim populizmom, protivnom ljudskim pravima. Podsjećamo da ljudska prava svih ljudi, i onih koji su osumnjičeni ili okrivljeni u krivičnom postupku, štiti Evropska konvencija o ljudskim pravima, koja već 20 godina obavezuje Crnu Goru, a što je Vlada danas proslavila - naveli su u HRA.
Naglašavaju da pritvor nije i ne smije biti kazna.
- Već da je po Ustavu Crne Gore, zakonu i međunarodnim standardima samo i isključivo krajnja mjera za obezbjeđenje prisustva u krivičnom postupku. Ako su obezbijeđeni dokazi, ako nema dokaza da postoji opasnost od bjekstva ili da će se ponoviti djelo, svako ko je i osnovano sumnjiv da je izvršio krivično djelo mora biti pušten da se od optužbi brani sa slobode! Ovo bez obzira na to što političari smatraju da treba da ostane u zatvoru i dobije kaznu bez suđenja - istakli su u HRA.
To što se neko pušta iz pritvora ne znači, podvlače oni, da neće biti upućen na izdržavanje zaslužene zatvorske kazne.
- Ali poslije pravičnog suđenja, koje je civilizacijska tekovina utemeljena i u našoj zemlji. Odugovlačenje suđenja i zloupotrebe koje se u tom pogledu dešavaju, a koje Demokrate u istom kontekstu pominju, ne mogu da opravdaju odustajanje od poštovanja člana 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji opravdano predviđa stroge uslove za lišavanje slobode - poručili su u HRA.
Oni upozoravaju da paušalna politička saopštenja na račun sudija i suđenja nanose štetu i primjeni prava na argumentovanu kritiku sudskih odluka, kakva je inače prihvatljiva i poželjna u demokratskom društvu.
- Ovakva saopštenja mogu da nanesu štetu i ostvarivanju ljudskih prava u krivičnom postupku. Ne želimo državu u kojoj političari odlučuju o pritvoru, jer bi takva država bila nedemokratska, protivna vladavini prava i sigurno ne bi zasluživala učlanjenje u Evropsku uniju - naveli su u HRA.
Naglašavaju da Demokratska Crna Gora, kao i druge članice vladajuće koalicije, imaju posebnu odgovornost da se uzdrže od proizvoljnih napada na sudsku vlast.
- U toj političkoj stranci itekako ima uglednih pravnika, koji razumiju ljudska prava i opravdano stroge razloge za određivanje i produžavanje pritvora, i nejasno je zašto ne utiču na ovakva saopštenja? Tačno je da nijesu samo Demokrate reagovale na račun puštanja iz pritvora maloljetnika osumnjičenog za težak oblik nasilja u Baru, nego i Bošnjačka stranka. Međutim, ta stranka je reagovala uzdržanije, apelujući na preispitivanje odluke, što se i desilo, pa je Apelacioni sud objavio uvjerljive i na zakonu zasnovane razloge zbog kojih je potvrdio odluku da se maloljetnik posle devet dana u pritvoru pusti kući, da odatle učestvuje u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi - kazali su u HRA.
Oni poručuju i da je posljednji stravičan slučaj vršnjačkog nasilja u Baru duboko potresao većinu stanovnika Crne Gore, ali da problem vršnjačkog nasilja mora da se posmatra mnogo šire, ako želimo da se problem rješava.
- Pored neposredne individualne odgovornosti izvršilaca nasilja, treba pošteno sagledati i postupanje svih državnih institucija u borbi protiv vršnjačkog nasilja i procijeniti jesu li agilnijim i svrsishodnijim radom mogle da spriječe da se nasilje među djecom ponavlja i to sa sve težim ishodima? Takav odgovoran pristup, koji je upravo u nadležnosti izvršne vlasti, za razliku od donošenja sudskih odluka, očekujemo od Demokrata i drugih političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju. Mjera koju je nedavno preduzeo Savjet za prava djeteta u pravcu izrade analize o nasilju u školama bi mogla biti na pravom putu ka bezbjednijoj budućnosti - zaključili su u HRA.

HRA: Pritvor nije kazna, dosta je neosnovanih političkih napada na sudije

Crna Gora ponovo obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima, što otežava planiranje adekvatnih mjera za unapređenje mentalnog zdravlja, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Kako kažu u HRA, istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore pokazuju zabrinjavajući trend. Broj maloljetnika koji su morali na liječenje van zemlje udvostručio se od 2019. do 2023. godine.&nbsp;
U HRA pozdravili su otvaranje nove Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović" u Podgorici jer su po prvi put obezbijeđeni i adekvatni uslovi za bolničko liječenje maloljetnika.&nbsp;
Pravovremeno liječenje mladih je, kažu u toj organizaciji, ključno za poboljšanje sveukupne zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Međutim, napominju da se na ovome ne smije stati.&nbsp;
- Država nije preduzela nikakve konkretne korake u procesu deinstitucionalizacije pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, uprkos brojnim obećanjima i planovima. Iako je deinstitucionalizacija ključna za poboljšanje kvaliteta života osoba sa mentalnim oboljenjima, veliki broj pacijenata, uključujući one kojima više nije potrebno bolničko liječenje, i dalje ostaje u ustanovi zbog nedostatka adekvatnih uslova za njihovo zbrinjavanje u zajednici - navedeno je u saopštenju HRA.
Ističu da je alarmantan podatak da je Crna Gora na vrhu svjetske ljestvice po broju samoubistava, sa ukupno 562 slučaja u posljednjih pet godina. Ova statistika, kako kažu u HRA, zahtijeva hitne i adekvatne reakcije nadležnih institucija.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na Ministarstvo zdravlja da se bez odlaganja i transparentno posveti usvajanju nove Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je prethodna istekla prije više od 10 mjeseci, u decembru 2023. godine.&nbsp;
- Iako je Ministarstvo bilo svjesno isteka prethodne strategije, tek je 30. jula 2024. godine formirano Radno tijelo za izradu Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2024-2026, i to tokom ljetnje sezone odmora. Javnost nema pristup informacijama o sastavu tog Radnog tijela, a prema našim saznanjima, prvi i jedini sastanak održan je početkom septembra, dok nikakav dokument još nije pripremljen niti javno objavljen. Ovakav pristup Ministarstva zdravlja ukazuje na nedovoljnu posvećenost unapređenju položaja osoba sa mentalnim oboljenjima i neozbiljan odnos prema rješavanju ovog izuzetno važnog pitanja - kažu u HRA.
Nedopustivo je, naglašavaju, da radna tijela, koja bi trebala igrati ključnu ulogu u kreiranju politika, budu formirana sa zakašnjenjem, a da njihov rad ostane netransparentan. Takođe, kako kažu, potrebno je uključiti sve relevantne stručnjake, nevladine organizacije i predstavnike osoba sa mentalnim oboljenjima u izradu novih strategija, kako bi one adekvatno odgovarale stvarnim potrebama zajednice.
- Nažalost, HRA je, kao i drugi relevantni akteri s kojima smo komunicirali, sa zakašnjenjem primijetila javni poziv za prijavu predstavnika NVO za članstvo u tom radnom tijelu. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo da, kao i ranije, direktno kontaktira stručnjake, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u ovako važne procese - dodaje se u saopštenju.
Prema Završnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za 2023. godinu od ukupno 19 planiranih aktivnosti sprovedeno je samo pet, djelimično tri, dok čak 11 aktivnosti nije realizovano. Među ključnim neuspjesima je, kažu u HRA, i neispunjavanje obaveze stvaranja adekvatnih uslova za liječenje osoba sa mentalnim oboljenjima u zajednici, kako bi se sprovela deinstitucionalizacija osoba kojima bolničko liječenje odavno nije potrebno.
HRA poziva sve nadležne institucije da se hitno posvete rješavanju ovog ozbiljnog problema.
- Mentalno zdravlje mora biti prioritet, a stalno odlaganje usvajanja novih politika i programa ozbiljno ugrožava ne samo osobe koje se suočavaju sa mentalnim oboljenjima, već i širu zajednicu, koja trpi posljedice zbog nedostatka adekvatnih i pravovremenih mjera. Ignorisanje problema mentalnog zdravlja može dovesti do dugoročnih posljedica za društvo, uključujući povećanje stope samoubistava, porast nasilja i drugih porodičnih problema koji se posebno teško i trajno odražavaju na djecu - poručuju u toj organizaciji.

HRA: Bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima i adekvatnih uslova za život u zajednici

Danas se obilježavaju 33 godine od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je ostao zapamćen po rečenici da dok je živ nijedna granata neće pasti na Dubrovnik.&nbsp;
Đurović je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera 5. oktobra 1991. godine, u prvim danima napada JNA na dubrovačko područje Republike Hrvatske.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO) uputili su juče inicijativu Prijestonici Cetinje da se jedna ulica u tom gradu nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću, rođenom na Cetinju.&nbsp;
- Đurović zaslužuje barem jednu ulicu, jer je ostao zabilježen u istoriji kao častan oficir koji je pokušavao da spriječi sumanutu agresiju na Republiku Hrvatsku, zbog koje se na mitingu u organizaciji Liberalnog saveza na Cetinju tada pjevalo: „S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!“ i zbog koje su se mnogo kasnije crnogorski zvaničnici izvinjavali hrvatskim zvaničnicima- saopšteno je iz tih nevladinih organizacija.&nbsp;
HRA, Antifašisti Cetinja i CGO smatraju da kontraadmiral Krsto Đurović, shodno Zakonu o spomen-obilježjima, ispunjava kriterijume za istaknutu ličnost.&nbsp;
- Đurović je dao primjer čojstva od istorijskog i humanističkog značaja, a očuvanje uspomene na njega i njegovo protivljenje ratu bilo bi od izuzetne važnosti za državni, društveni i kulturni razvoj Crne Gore. Nazivanjem ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje bi doprinijelo očuvanju sjećanja i na svoj antiratni pokret, kao i na vrijednosti koje karakterišu našu građansku državu, te bi podsjećalo buduće generacije na obavezu suprotstavljanja svakoj vojnoj agresiji - istaknuto je u saopštenju.
Potpisnici inicijative podsjećaju da je u tim teškim godinama Cetinje bilo simbol otpora ratu u bivšoj Jugoslaviji. Grad se uzdigao protiv rata i nasilja, o čemu svjedoče dva čuvena antiratna mitinga održana na Titovom trgu (današnjem Dvorskom trgu) – 31. jula 1991. godine i 1. februara 1992. godine.&nbsp;
- Nazivanje ulice po kontraadmiralu Đuroviću bilo bi i podsjećanje na duh slobode i pravde koji je Cetinje pokazalo onda kada je to i bilo neophodno. Nažalost, mladi danas kroz obrazovni sistem nemaju priliku da uče o ljudima koji su se devedesetih hrabro suprotstavili ratu i zalagali za mir, pa je postavljanje spomen – obilježja, kao što je i imenovanje ulica, jedan od načina da očuvamo sjećanje na njihov doprinos i naučimo nove generacije da se zalažu za mir i pravdu - zaključeno je u saopštenju.

Ulica na Cetinju da nosi ime kontraadmirala Krsta Đurovića

Ni danas nije bilo moguće nastaviti suđenje povodom policijske torture nad Markom Boljevićem zbog čekanja na sudsko-medicinsko vještačenje, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Prvobitno je, podsjećaju u HRA, suđenje odlagano šest mjeseci jer Medicinski fakultet u Podgorici nije imao odbor za sudsko-medicinska vještačenja, pa je vještačenje zatraženo od Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.
Ta ustanova je u međuvremenu odbila predmet zbog preopterećenosti. Sada je slučaj ponovo vraćen Medicinskom fakultetu u Podgorici, koji je nedavno formirao nadležni odbor.
Od torture u zgradi Centra bezbjednosti Podgorica prošlo je četiri godine i četiri mjeseca, a još se ne zna kada se prvostepena presuda može očekivati.
- Suđenje policijskim inspektorima Danilu Grboviću, Daliboru Ljekočeviću, Bojanu Vujačiću, Ivanu Peruničiću i Nemanji Vujoševiću za iznuđivanje iskaza teškim nasiljem od Marka Boljevića, u istrazi „bombaških napada” 25. maja 2020. godine, traje dvije godine, a u zastoju je već 10 mjeseci - navode iz ove NVO.&nbsp;
Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici, Larisa Mijušković Stamatović, zatražila je 30. novembra 2023. godine mišljenje Komisije sudsko-medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Podgorici o uzročno-posljedičnoj vezi između pretrpljenog stresa kod oštećenog i nastanka njegovog trajnog oboljenja, te tačnog vremena nastanka tjelesnih povreda.
- Međutim, Medicinski fakultet preko šest mjeseci nije našao za shodno da obavijesti Sud da odbor nadležan za ovakvo vještačenje ne postoji, što je dovelo do kašnjenja u ovom i drugim predmetima. Sud je zbog toga 1. jula 2024. godine, isto mišljenje zatražio od Sudsko medicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, koji je odbio da postupa zbog velikog broja predmeta koje ima u radu i deficita kadrova - podsjećaju u HRA.
Sud je došao do informacije da je Medicinski fakultet u Podgorici napokon formirao svoj odbor za sudsko-medicinska vještačenja, zbog čega im je predmet danas ponovo upućen. Ipak, ostaje neizvjesno kada će suđenje moći da se okonča, jer odbor nije radio preko šest mjeseci i nepoznat je broj predmeta koji se kod njega nalaze na čekanju.
- Podsjećamo da državno tužilaštvo tereti policijske inspektore da su Boljevića u maju 2020. godine mučili elektro-šokerima, udarali bokserskim rukavicama, bejzbol palicama i pesnicama u gornji dio tijela i po tabanima, da su mu prijetili ubistvom i repetiranjem pištolja pored glave, da su ga davili, ponižavali, napisali oproštajno pismo upućeno njegovoj porodici i prijetili mu da će mučiti i ubiti njegovu porodicu, kao i djevojku, da bi mu iznudili lažni iskaz koji je teretio Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu za postavljanje eksploziva - navode iz HRA.&nbsp;
Naredno ročište zakazano je za 6. novembar 2024.

HRA: Suđenje za policijsku torturu u zastoju već deset mjeseci

Zagovornik sam uvođenja vetinga u crnogorskom pravouđu, kako oni ljudi koji rade profesionalno ne bi nosili teret onih koji su zloupotrebljavali – kazao je ministar pravde Bojan Božović na skupu „Veting u crnogorskom pravosuđu“ u organizaciji nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.
Ističe da je za uvođenje ovog sistema ne samo zbog ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji, nego i zbog svih izazova.
- Želim da uradimo sve što je do nas, da procedura bude jasna, bez donošenja odluka iza zatvorenih vrata. Ako se dobro pripremi čitav projekat svi izazovi se mogu prevazići – smatra Božović.
Obaveza je da se, kako je naveo, integritet provjeri kod najviših funkcionera.
- Ne možemo da provjeravamo one samo koje biramo nego da proverimo i one koji biraju – ocijenio je Božović.
Smatra i da je potrebna politička volja, „sve korak po korak“.
- Mi moramo zatvarati poglavlje 23 i 24. Brisel očekuje pravosnažnost presuda i proaktivniji rad Agencije za sprečavanje korupcije – rekao je Božović.
Dodaje i da se neće zalagati za radikalni veting, jer može, prema njegovim riječima, da bude udar na pravično suđenje.
<h2>Strahovi i fokus</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković smatra da je ovo pitanje veoma bitno da li ulazimo u veting i ako ulazimo – na koji način.&nbsp;
- Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju. Da, treba da imamo veting, ali ovo prati mnogo pitanja i koraka, imamo i puno strahova u kojem obliku treba pristupiti tome – naveo je Marković.
Ne treba fokus, kako je ocijenio, samo staviti na pravosuđe, nego i na vještake, advokate, notare, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno sve one organe sa kojima sarađuje pravosuđe.
Pitanje je, kako dodaje, da li smo mi već počeli veting u Crnoj Gori.
- Imamo 10 postupaka protiv tužioca, policije.. Možemo reći da mi već imamo veting. Veliki broj zvaničnika je procesuiralo Specijalno državno tužilaštvo. Ne polazimo od nulte tačke, imamo rezultate – kazao je Marković.
Smatra da nosioci pravosudnih funkcija moraju imati stalne provjere i stalne evaulacije.
- Mi imamo već veting u Crnoj Gori i važno je da se uvede stalna evaluacija – rekao je Marković.
Tužilački savjet bi, prema njegovim riječima, bio pozvan da sprovodi evaulaciju.&nbsp;
- Jedno pitanje je veoma bitno – ovaj proces se mora sprovoditi bez političkog uticaja, ključno pitanje je na koji način sprovesti veting. Ovo nije proces koji se mže brzo završiti – naveo je Marković.
<h2>Veting često zloupotrijebljen</h2>
Sudija Osnovnog suda u Podgorici Rade Ćetkovic kazao je da je tačno da je bio član radne grupe koja je analizirala mogućnost uvođenja vetinga u Crnoj Gori.
- Trudili se da damo aktivan doprinos u rješavanju pitanja da li je veting neophodan u Crnoj Gori. Veting sam po sebi, iako često u javnosti predstavljen kao mehanizam koji će brzo i efikasno ispitivanjem odstraniti sve nosioce pravosudnih funkcija koji nemaju stepen autoriteta koji je potreban, često je zloupotrijebljen i koristi se kao sredstvo političke manipulacije – ocijenio je Ćetković.
Ne mogu se, kako ističe, očekivati rezultati ako se ne ulaže u pripremu.
- To se ne završava nešto brzo, nemamo ništa da traje koliko treba bitno je da se povrati povjerenje u pravosuđe. Morate biti u komunikaciji sa inostranim partnerima, evropskom komisijom, nevladinim sektorom – rekao je Ćetković.
Veting se, kako dodaje, uvodi kada ni jedan drugi mehanizam nije dao rezultate.
- Potrebno je ojačati sistem, obezbijediti tužiocima i sudijama uslove, omogućiti da postoji disciplinska odgovornost sudija i etička odgovornost tužioca - zaključio je Ćetković.
<h2>Percepcija korupcije</h2>
Suvlasnica agencije Defacto i profesorica na Fakultetu političkih nauka Olivera Komar kazala je, predstavljajući rezultate istraživanje o percepciji korupcije kod aktera u pravosuđu, da su uključili sudije, advokate, tužioce i vještake.
Podijeljeni su, kako je navela, odgovori na pitanje da li ima korupcije u pravosuđu.
- Tužioci i sudije vide manje korupcije u odnosu na one koji dolaze spolja – navela je Komar.
Ističe da kad postoji percepcija da nemate problem onda imate problem i da ga riješite.
Na pitanje o percepciji reforme pravouđa, manje od 20 odsto ispitanih tužioca misli da je veting dobar, dok malo više od 20 odsto misli da ovaj sistem treba uvesti.
Da bi veting smanjio korupciju u pravosuđu smatra 66 odsto ispitanih advokata, dok nešto više od 50 odsto vještačka smatra da bi veting bio dobar i da treba da se uvede.
Odgovarajući na pitanje o uvođenju faznog vetinga, 78 odsto ispitanih, kako je pokazalo istraživanje, kazalo je da će prihvatiti, 14,6 odsto nema stav, dok će sedam odsto dati otkaz.
Analiza je pokazala da je malo više onih koji znaju što bi, odnosno 71,6 odsto sudija je saglasno, dok je 3,2 odsto protiv.
<h2>Pristupanje EU</h2>
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević objasnila je da je prva vrsta vetinga, takzovani preveting, najmanje kontraverzan, dok je druga vrsta vetinga bezbjednosna provjera.
Trećom vrstom vetinga, kako dodaje, provjerava se integritet svih sudija i državnih tužilaca.
- Veting ne znači reizbor, ne radi se o raspuštanju svih sudija i državnih tužilaca pa ponovni reizbor, već je fokus u provjeri zbog vjerovatnoće da može doći do zloupotrebe aktivnosti – istakla je Gorjanc Prelević.&nbsp;
U Crnoj Gori, kako je rekla, nedostaje 60 sudija i 25 tužilaca i sudije su opterećene sa po 700 predmeta u parnici u prosjeku.
Dodaje da je u toku 10 krivičnih postupaka protiv sudija i drzavnih tužilaca.
- Jedino se vrši provjera ranije osuđivanosti i provjere stručnosti. Veting i njegovo uvođenje neophodno je sagledati iz ugla pristupanja EU – navela je Gorjanc Prelević.
&nbsp;

Marija Žižić

1250x600

1084x550

Božović: Zagovornik sam uvođenja vetinga, Marković: Moramo odgovorno pristupiti ovom pitanju

Imajući u vidu nedavno interesovanje pacijenata i medija o dostupnosti lijeka Zometa®, koncentrat za rastv.za inf.1*4mg/5ml proizvođača Novartis Pharma, Montefarm je saopštio da je isporučen u njihovo skladiše i da je dostavljen Klinici za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).&nbsp;
Pojasnili su da, nestašica pomenutog lijeka postoji u regionu još od drugog kvartala tekuće godine kao i u zemljama Evropske unije (EU).&nbsp;
- Što se tiče Crne Gore, Zometa je tokom cijele godine redovno distribuirana sve do sredine oktobra, kada je zbog kašnjenja isporuke od strane proizvođača došlo do trenutnog zastoja u snabdijevanju tržišta navedenim lijekom – naveli su u saopštenju.&nbsp;

Lijek Zometa isporučen Klinici za onkologiju

Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove Skot Brej istakao je da visoko cijeni doprinos Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore obavještajnim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, saopšteno je iz ANB-a.&nbsp;
- Veoma mi je drago da se sretnem sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i da u konstruktivnom dijalogu razmijenimo mišljenja o Zapadnom Balkanu i obimu kolektivnih prijetnji i izazova. Visoko uvažavam doprinos ANB-a obavještajnim aktivnostima NATO-a - istakao je u objavi nakon sastanka Skot Brej.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta dvojice zvaničnika u sjedištu NATO-a u Briselu razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u. Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu.&nbsp;

Pomoćnik GS NATO za bezbjednosne i obavještajne poslove: Visoko cijenim doprinos ANB-a

Ilustracija ASK L: PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem &nbsp; Advokat Mladen Tomović, pravni zastupnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema i član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, juče je pred Upravnim sudom odgodio ročište po tužbi kojom zahtijeva da ovaj sud ukine status zviždača službeniku ove elektroenergetske kompanije, a koji mu je dodijelila Agencija u čijem je on sada Savjetu. Tomović zahtijeva izuzeće postupajućeg sudije, zbog čega je ročište moralo biti odgođeno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption> </figure>  Iako Tomović tvrdi da nije u konfliktu interesa, zbog činjenica - da zastupa kompaniju koja proganja zviždača, da je advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i v.d. direktora Dušana Drakića, da mu je supruga zapošljena u ovoj instituciji, interesantna je činjenica da je Upravni sud odgovor na Tomovićevu tužbu u slučaju zviždača iz CGES-a od Agencije dobio tek nakon što je Portal ETV pisao o tome – 11. oktobra, iako su zahtjev uputili još 31. maja.&nbsp; <h2>I tužilac i sudija</h2> Odgovor je, prema našim informacijama, pripremila prethodna uprava ASK-a na čelu sa smijenjenom direktoricom Jelenom Perović i u njemu su izričiti da je tužba neosnovana.&nbsp; Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto se toliko dugo čekalo da spisi predmeta budu upućeni Upravnom sudu. Međutim, Drakić je najavio da će slučaj zviždača iz CGES-a, kao i većina ostalih odluka ranije uprave ASK-a, biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  A u odgovoru ASK-a na tužbu Tomovića, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“. Ukazali su i da je neosnovan tužbeni osnov i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“. Zviždač iz CGES-a je uvjeren da je Mladen Tomović jučerašnje ročište odgodio s namjerom, jer mu odgovor ASK-a na tužbu ne odgovara i „vjerovatno sada kupuje vrijeme i opstruira postupak, čekajući novu odluku nakon najavljene revizije predmeta“.&nbsp; Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos ocijenio je ranije za Portal ETV da Tomović kao član Savjeta ASK-a nije u konfliktu interesa „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali smatra problematičnim činjenicu da ovaj advokat goni zviždača. - Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal. Tomović, međutim, ne da nije otkazao punomoćje CGES-u u slučaju zviždača kojeg goni, već istrajava u namjeri da mu oduzme status koji je ovaj službenik dobio i koji ga štiti od progona u kompaniji. <h2>&nbsp;Advokat i AZLP</h2> Interesantno je da je Tomović advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Službenik elektroenergetske kompanije pribojava se da je upravo to razlog što ova ustanova ne rješava pojedine žalbe koje podnose on i njegov punomoćnik na postupanje CGES-a po njegovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama.&nbsp; Na taj način, kako kaže, omogućavaju da se prikrivaju dokazi koji potvrđuju sve njegove navode o namještanju tenderskog postupka, ali i mobinga kojem je izložen i štete koja mu je učinjena. - Cilj je, stičem utisak, da se pod uticajem Tomovića kriju dokumenta kojima se dokazuje sve moje tvrdnje – uvjeren je zviždač iz CGES-a, dodajući da u AZLP „uporno ignorišu i urgencije“ koje im je slao. Agencija je, pojašnjava on, poništila jedno od rješenja CGES-a kojim je kompanija odbila da zviždaču i njegovom advokatu dostavi traženu dokumentaciju, i predmet vratila CGES-u na ponovni postupak i odlučivanje. CGES je, međutim, zanemario stav AZLP i presudu Vrhovnog suda na koju im je Agencija ukazala i donijeli su istovjetnu odluku poništenoj?! Advokat zviždača ponovo je uložio žalbu i, kako kaže, AZLP je po Zakonu o Upravnom postupku morala da je riješi tako što će naložiti CGES-u da dostavi zviždaču tražene informacije, ali umjesto toga AZLP je drugi put odlučivala o prethodnoj žalbi?! Predmet je opet vraćen CGES-u, koji je ponovo donio istovjetnu odluku. Zviždač i njegov advokat su se žalili i taj pravni galimatijas još traje?! <h2>Prijava korupcije</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem(Photo: CGES)</figcaption> </figure>  Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv Aleksandra Mijuškovića - predsjednika Odbora direktora CGES-a i Ivana Asanovića, izvršnog direktora.&nbsp; Ta prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, zbog čega je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom Marka Perunovića, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije. Specijalno tužilaštvo, međutim, nije postupalo u ovom predmetu, već je nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici. U međuvremenu službeniku CGES-a u kompaniji je trpio progon, mobing, bio izložen disciplinskom postupku, ali i sudskim procesima. Nekoliko postupaka je i on pokrenuo. Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka protiv njega, a koji je uslijedio pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji. - Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV. Tomović, s druge strane, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp; Kako smo i ranije najavili, Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a.&nbsp;

Tomović nastavlja sa progonom zviždača

Turistička sezona, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela je pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine, ili cirka 50 miliona eura. Istovremeno, zabilježen je pad broja noćenja za više od pet odsto, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
To je, kako je naveo na pmreži X, prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom!
- Pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu turistički sektor ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja PDV-a sa sedam na 15 osto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije - poručio je Milatović.

Milatović: Prvi put od obnove nezavisnosti prihodi od turizma se smanjuju

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: akcija-za-ljudska-prava