Insistiramo na otkrivanju istine o događajima koji su prethodili ubistvima deset osoba 2022. godine i njih trinaest 2025. godine, među kojima četvoro djece, i utvrdi odgovornost svih čiji su propusti tome doprinjeli. Samo tako se može postići vladavina prava i &nbsp;bezbjednost svih nas ubuduće - poručili su iz Akcije za ljudska prava (HRA) i Centra za ženska prava (CŽP).
Iz ovih nevladinih organizacija, čije su izvršne direktorice Tea Gorjanc Prelević i Maja Raičević prisustvovale jučerašnjem obilježavanju treće godišnjice od masovnog ubistva na Medovini, kazali su da podržavaju zahtjeve porodica žrtava masovnih ubistava na Cetinju.
 
- Duboko saosjećamo sa porodicama žrtava. Posebno je teško iskustvo onih koji su pretrpjele najteže gubitke 2022. godine, da bi nepune tri godine kasnije svjedočile sličnom zločinu i žrtvama koje su možda mogle biti izbjegnute da je nivo bezbjednosti na Cetinju u međuvremenu bio povećan. Podsjećamo da je u vrijeme zločina 2022. godine na Cetinju (prijestonici Crne Gore) bilo aktivno 12 policajaca, a 1. januara 2025. godine samo 11 - ističu u saopštenju.
&nbsp;Dodaju da sve okolnosti ubistava na Medovini do danas nijesu razjašnjene.&nbsp;
- Na primjer, ni poslije tri godine nije utvrđeno ko je odgovoran za to što ubici nije blagovremeno oduzeto oružje kojim je izvršio ubistva, iako je prethodno bio pravosnažno osuđen za nasilničko ponašanje. Da li smo i danas u opasnosti od istih propusta - upitali su iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava.
Podsjećaju da su HRA i CŽP još 24. januara podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da do danas, šest mjeseci kasnije, Savjet još uvijek nije objavio svoje mišljenje.&nbsp;
- Cilj predstavke je da se utvrde relevantne činjenice i ocjeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost - naveli su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Apel Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava Spajiću: Razgovarajte sa porodicama žrtava na Cetinju

Više od 20 nevladinih organizacija ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te pozivaju poslanike i poslanice da otvore prostor za široku i inkluzivnu javnu raspravu i uvaže stavove relevantnih stručnjaka, organizacija i institucija.
Ističu da bez demokratskog nadzora nad službama bezbjednosti nema ni pravne sigurnosti ni evropske budućnosti za Crnu Goru.
Apel su dostavili Vladi, poslanicima i poslanicama, kao i šefu Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.
<h2>Apel prenosimo u cjelosti:</h2>
Nevladine organizacije sa žaljenjem konstatuju da, nakon decenija čekanja na reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), aktuelna vlast nije predložila zakon koji bi utemeljio savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti.&nbsp;
Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije.&nbsp;
Predlog zakona o ANB-u, o kom poslanici danas odlučuju, izrađen je u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU), iako je država u odlučujućoj fazi pristupanja EU. Njegovim usvajanjem, faktički bi se odbacila ponuda Evropske komisije da pomogne da tekst zakona bude bolji, i to bez obrazloženja, što nije pristup vlasti posvećene demokratskim reformama. To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih.&nbsp;
Cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta je da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki. Pored toga, pokušalo se i sa snižavanjem postojećeg, slabašnog, nivoa garancija zaštite privatnosti građana od zloupotreba tajne službe.&nbsp;
Ako se ovakav zakon usvoji, povjerenje u ANB – službu koju godinama prati reputacija zloupotreba i nedostatka kontrole, i čijem se bivšem direktoru trenutno sudi zbog neovlašćenog prisluškivanja desetina javnih ličnosti – teško da će biti moguće obnoviti pod ovom ili bilo kojom vlašću bez ozbiljne i sveobuhvatne reforme. Takva obnova povjerenja može doći tek sa novom političkom garniturom, čiji demokratski kapacitet bude u skladu s evropskim vrijednostima i obavezama.&nbsp;
Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara.&nbsp;
Zahvaljujući hitnoj i argumentovanoj reakciji NVO, Vlada je upozorena da se Predlogom zakona degradiraju garancije prava na privatnost iz postojećeg zakona, umjesto da se one i unaprijede u skladu s preporukom Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Nakon rasprave u Odboru za bezbjednost i odbranu, Vlada je predložila amandmane kojima je zapravo zadržan status quo. Istovremeno, obezbijeđena je sudska kontrola nadzora informaciono-komunikacionih sistema organa državne uprave i pravnih lica s javnim ovlašćenjima (poput Fonda PIO ili Fonda za zdravstvo), pored sudske kontrole dva druga nova ovlašćenja ANB – nadzora međunarodnih komunikacija i pregleda objekata, vozila i predmeta – koja je već bila predviđena Predlogom zakona.&nbsp;
Postojeće garancije prava na privatnost nisu unaprijeđene, npr. nije predviđen sudski nadzor nad utvrđivanjem lokacije korisnika u elektronskoj komunikaciji, iako je Ustavni sud utvrdio da to spada u zaštitu prava na privatnost, niti je prihvaćena preporuka Komiteta za ljudska prava da se uvede sudska kontrola pristupa baza podataka pravnih lica kao što su banke i NVO.
Argumenti koji su se čuli od predlagača zakona - da bi sudski nadzor nad pristupom podacima otežao operativni rad ANB i opteretio sudove - ne opravdavaju izostanak garancija za zaštitu ljudskih prava. Upravo su nezavisna kontrola i sudska zaštita ključni elementi profesionalne i demokratske bezbjednosne službe.&nbsp;
Spriječeno je da se potpuno isključi zapošljavanje na osnovu javnog konkursa, ali time nije obezbijeđeno transparentno zapošljavanje na osnovu stručnosti.&nbsp;
Na osnovu usvojenog zakona, službenicima ANB-a, koji se bave neodređenim konceptom "nacionalne bezbjednosti” i koji ne moraju biti pravnici, ostaju šira ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci i policija dok izviđaju konkretno definisana krivična djela, što je nesrazmjerno i suprotno međunarodnim standardima zaštite prava na privatnost.&nbsp;
Zakon ne propisuje obavezu uništavanja svih podataka koji se, nakon prikupljanja, pokažu kao nepotrebni ili neopravdano prikupljani, čime se ostavlja prostor za dugotrajno i neopravdano zadržavanje osjetljivih ličnih informacija bez pravnog osnova.&nbsp;
Posebno problematično je izuzeće ANB-a iz sistema javnih nabavki, i isključivanje obaveze redovnog izvještavanja drugih državnih organa, jer se dodatno smanjuje mogućnost institucionalne kontrole i povećava prostor za zloupotrebe.&nbsp;
Nedostatak javne rasprave je onemogućio intervencije i u pogledu preciziranja predmeta rada ANB, čime bi se promovisala i dobra uprava i kultura vladavine prava.&nbsp;
Neodređeni interes "nacionalne bezbjednosti" ne smije se koristiti kao opravdanje za smanjivanje garancija ljudskih prava i izbjegavanje primjene principa odgovorne državne uprave. Upravo suprotno, bezbjednost podrazumijeva vladavinu prava, garancije zaštite ljudskih prava i efikasan demokratski nadzor nad radom službi bezbjednosti. U demokratskom društvu bezbjednost nije izgovor za represiju – nego obaveza da se sloboda zaštiti."
<h2>Potpisnici apela:</h2>
Akcija za ljudska prava
&nbsp;Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)&nbsp;
Centar za građansko obrazovanje (CGO)&nbsp;
Centar za ženska prava (CŽP)&nbsp;
Asocijacija Spektra&nbsp;
Centar za građanske slobode (CEGAS)&nbsp;
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)&nbsp;
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)&nbsp;
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)&nbsp;
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)&nbsp;
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)&nbsp;
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA&nbsp;
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro&nbsp;
GREEN Home&nbsp;
Juventas&nbsp;
Prima&nbsp;
Sigurna ženska kuća&nbsp;
SOS PG&nbsp;
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)&nbsp;
Udruženje za odgovorni i održivi razvoj – UZOR&nbsp;
Udruženje pravnika Crne Gore

Više od 20 NVO ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o ANB

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je odluku Osnovnog državnog tužilaštva i Uprave policije da odbace prijavu protiv novinarke Televizije E Vesne Rajković-Nenadić zbog ironičnog komentara na društvenim mrežama o papučama supruge gradonačelnika Podgorice Danijele Mujović.
U HRA kažu da ova odluka potvrđuje da sloboda izražavanja, uključujući kritički i satirični govor, mora biti zaštićena u skladu sa Ustavom, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i standardima Evropskog suda za ljudska prava.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.6881%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpolicija-obavijestila-rajkovic-nenadic-da-nema-elemenata-prekrsaja-u-objavi-o-papucama-danijele-mujovic&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećaju da upotreba državnog aparata protiv izraza mišljenja, naročito kada se ne radi o govoru mržnje ili pozivanju na nasilje, ugrožava osnovne slobode i pravnu sigurnost građana.
- Institucije moraju svoje kapacitete usmjeriti ka borbi protiv ozbiljnih prijetnji – kriminala, korupcije i nasilja – a ne ka neprimjerenom ograničavanju slobode izražavanja - navedeno je u saopštenju HRA.

HRA: Odbacivanje prijave protiv Rajković-Nenadić potvrda da sloboda izražavanja mora biti zaštićena u skladu sa Ustavom

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava ponovno su uputili apel premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću, kao i svim članovima i članicama tog skupštinskog tijela, u kom pozivaju na povlačenje Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost iz skupštinske procedure i otvaranje prostora za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.
&nbsp;Kako ističu, nastavak sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu zakazan je već za danas u 8.30 sati.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovani predsjedniče Vlade,&nbsp;
ponovo apelujemo da povučete Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvorite prostor za stručnu i javnu raspravu do skupštinskog jesenjeg zasijedanja.&nbsp;
Ovaj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i kao takav zahtijeva odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.&nbsp;
Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja.&nbsp;
O nacrtu Predloga je obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje.&nbsp;
Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti.&nbsp;
Pohvaljujemo pokazanu volju da se naše primjedbe donekle uvaže i da se na prvobitan Predlog zakona amandmanski djeluje. Međutim, u amandmanima koje je Vlada sinoć usvojila na elektronskoj sjednici, a koje su mediji objavili, i koji su upućeni skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost uočavamo sljedeće nedostatke:&nbsp;
1) AMANDMAN 1: U odnosu na ovlašćenje ANB iz člana 13 Predloga da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije, vraćeno je važeće rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), umjesto da je usvojena preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predviđen sudski nadzor nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren1 , kako je na jučerašnjoj sejdnici odbora najavio i ministar pravde Božović.&nbsp;
Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, što radi ANB. Da bi se u krivičnom postupku, primjera radi, ostvario pristup podacima o bankarskim računima građana, neophodna je sudska odluka (čl. 257b ZKP). U krivičnom postupku i državni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadržine štetilo javnom interesu, pa o tome onda odluku donosi sudsko vijeće (čl. 86 ZKP), itd. Pri tom, sudeći i po praksi Evropskog suda za ljudska prava (vidi npr. Klass protiv Njemačke, 1978, 42-49) u pogledu rizika od proizvoljnosti, tj. zloupotrebe ličnih podataka građana, veći rizik prijeti od izvršne vlasti, koju oličava ANB, nego od državnih tužilaca, koji su autonomni u odnosu na izvršnu vlast.&nbsp;
2) AMANDMANI 4 I 5 U VEZI AMANDMANA 2: U odnosu na tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije propisano članom 15, tač. 4 Predloga zakona, amandmanom 2 je prvobitna alineja b) podijeljena na dvije, i predviđeno da je sudska odluka potrebna za „b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija“ i „d) međunarodne telekomunikacione veze“, dok sudski nadzor nije predviđen za „c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.“&nbsp;
Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli, zanemareno je da je Ustavni sud, u odluci iz 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge, i zaključio da i podaci o lokaciji spadaju u zaštićeno pravo na privatnost prepiske, koje treba podvrći sudskoj kontroli.&nbsp;
AMANDMAN 4: Uočavamo očigledan tehnički previd - rješenjem se, između ostalog, propisuje da ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja (član 15, stav 1 tačka 5), može to učiniti upravo pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku (opet član 15, stav 1 tačka 5). Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama. Zbog toga izmjene zakona zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja.&nbsp;
Pored ovoga, smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka (prema Predlogu zakona podaci prikupljeni na osnovu člana 13 ne podliježu uništavanju, kao ni oni iz člana 15, stav 1, tačke 2 i 4 za koje Vrhovni sud ne daje dozvolu).&nbsp;
Takođe, ističemo i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.&nbsp;
Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava. Zadržavamo pravo da sadržaj ovog pisma komuniciramo sa zainteresovanom javnošću."

HRA, CGO i CŽP uputili ponovni apel za povlačenje Prijedloga zakona o ANB iz skupštinske procedure

Iz Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava pozdravili su odluku Ministarstva unutrašnjih poslova da Dinari Smailovoj i Almatu Mukhamejanovu, njenom suprugu, odobri status osoba pod međunarodnom zaštitom.
Iz HRA i CŽP su podsjetili da su vlasti nakon gotovo dvije godine dugotrajnog i složenog postupka, konačano prepoznale prijetnju po bezbjednost aktivistkinje koja je javno progovorila o seksualnom nasilju i godinama se borila za prava žena u Kazahstanu. Smailova je zbog svog djelovanja bila izložena politički motivisanom progonu, pritiscima i prijetnjama.
- Pružanje utočišta Dinari i njenom suprugu je dobar primjer primjene međunarodnih standarda i stvarne zaštite ljudskih prava aktivista za ljudska prava. Očekujemo da Crna Gora ne odustane od te prakse i služi za primjer drugima- poručili su iz ovih NVO. 
 
&nbsp;

HRA i CŽP: Odluka o zaštiti Dinare Smailove pozitivan primjer zaštite ljudskih prava aktivista

Akcija za ljudska prava (HRA) je juče uputila pismo vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, kojim je pozvala da se odustane i od saslušanja novinarke Vesne Rajković Nenadić i njenog daljeg procesuiranja.
HRA, kako se navodi u saopštenju, smatra da je prijavu supruge gradonačelnika Podgorice, Danijele Mujović, trebalo odbaciti kao neosnovanu i bez pozivanja autorke komentara na saslušanje, jer radnjom na koju se u prijavi ukazuje očigledno nije izvršeno ni krivično djelo ni prekršaj.
- Upotreba represivnog državnog aparata u ovakvim slučajevima ugrožava slobodu izražavanja. Činjenica da se radi o supruzi gradonačelnika, pokreće i pitanje primjene načela jednakosti pred zakonom. Ako se na ovaj način primjenjuju policijska ovlašćenja kada prijavu podnese supruga osobe na istaknutoj javnoj funkciji, uspostavlja se apsurdno pravilo pozivanja na saslušavanje svih ljudi koji budu izloženi prijavama zbog toga što na društvenim mrežama uznemire druge komentarima odijevanja ili drugim kritikama koje se proizvoljno mogu smatrati uznemirujućim - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako navode, uspostavljanjem takvog pravila ne samo da se ugrožava elementarna sloboda izražavanja, već i kapacitet Uprave policije za borbu protiv kriminala i korupcije, sprečavanje ubistava i drugih veoma ozbiljnih krivičnih djela koja su u Crnoj Gori u posljednje vrijeme učestala, a u kojima stradaju i djeca.
- Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ima posebnu obavezu da primjenjuje standarde Evropskog suda za ljudska prava. Prema tim standardima, krivičnopravna represija nad slobodom izražavanja može biti opravdana samo u slučaju govora mržnje i pozivanja na nasilje, čega u ovakvom slučaju očigledno nema - zaklkjučuje se u saopštenju.&nbsp;

Odustati od saslušanja novinarke Vesne Rajković-Nenadić zbog neosnovane prijave

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za ženska prava (CŽP) zatražile su od premijera Milojka Spajića hitno povlačenje iz procedure Predloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). 
 
Iz tri NVO su, u pismu upućenom Spajiću, tražili povlačenje Predloga zakona radi usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima. 
 
U pismu se, kako je saopšteno iz HRA, kritikuje činjenica da o predloženim rješenjima nije sprovedena javna rasprava, kao i to što nije izvršeno usaglašavanje Predloga zakona sa Ustavom i međunarodnim garancijama ljudskih prava. 
 
Kako su upozorili iz NVO, Predlog zakona daje ovlašćenja ANB-u da bez ikakvog nadzora pristupa bazama podataka državnih organa i organa lokalne samouprave, pravnih lica i „drugih subjekata“. 
 
- Čime je zaštita ličnih podataka ostavljena na volju službenika državne bezbjednosti, kao u nekoj orvelovskoj državi- kazali su iz NVO. 
 
Kako su dodali, iako je u aprilu Komitet za ljudska prava izrazio očekivanje da Crna Gora novim zakonom o ANB-u obezbijedi garanciju u vidu sudskog odobrenja za pristup bazama podataka koje vode državni organi, ali i pravna lica poput banaka ili NVO. 
 
Iz NVO su istakli da aktuelni Predlog zakona ne sadrži tu garanciju. 
 
- Predlogom zakona se predlaže i ovlašćenje ANB da bez odobrenja suda tajno prikuplja podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije- naveli su iz NVO. 
 
Oni su podsjetili da je Ustavni sud još 2014. godine proglasio neustavnim, ukinuvši nekadašnji član čl. 257, st. 2 Zakonika o krivičnom postupku (ZKP). 
 
- Uvođenje ovakvog ovlašćenja degradira postojeće garancije zakona- naglasili su predstavnici tri NVO. 
 
Oni su dodali da je Predlogom zakona predviđeno i ovlašćenje ANB da bez sudske kontrole prikuplja podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja. 
 
- I ova mjera ugrožava pravo na privatnost jer omogućava ANB da bez sudskog nadzora pregleda sve elektronske evidencije, uključujući one koje sadrže osjetljive podatke, kao što su zdravstveni kartoni, podaci o socijalnoj zaštiti, poreski i finansijski podaci, informacije o dječjoj zaštiti i druge podatke iz nadležnosti organa državne uprave i lokalne samouprave- istakli su iz NVO. 
 
Kako su pojasnili, Ustavom je garantovano pravo na zaštitu ličnih podataka, a propisano je i da svako ima pravo da bude upoznat sa podacima koji su o njemu prikupljeni, kao i pravo na sudsku zaštitu u slučaju njihove zloupotrebe. 
 
- Bez sudskog nadzora sprovođenja ovakve mjere, ostvarivanje ovih ustavnih prava praktično nije moguće- kazali su iz NVO. 
 
Oni su ukazali na to da je Predlog zakona o ANB-u po hitnom postupku upućen u skupštinsku proceduru i da je već u utorak na dnevnom redu nadležnih odbora. 
 
- Naše organizacije će o problematičnim rješenjima iz Predloga zakona obavijestiti i međunarodne organizacije koje nadziru stanje ljudskih prava u državi- zaključuje se u saopštenju NVO.

HRA, CGO i CŽP pisale Spajiću: Povucite Prijedlog zakona o ANB-u do usklađivanja sa Ustavom i međunarodnim standardima

Centar za ženska prava (CŽP) i Akcija za ljudska prava (HRA) traže detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu nasilja u porodičnoj zajednici koje se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice u Goliji, za koje se pretpostavlja da je počinio njen otac - koji je potom izvršio samoubistvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-u-goliji-pronadena-tijela-oca-i-kcerke-sumnja-se-da-se-radi-o-ubistvu-i-samoubistvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako su naglasili u ovim NVO, on je prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, a u CŽP i HRA insistiraju da se ovim povodom oglase najviše državne instance.
- Sa tugom i velikom zabrinutošću primamo vijest o ubistvu dvogodišnje djevojčice u Goliji, koje je, kako nadležni pretpostavljaju, počinio njen otac, prethodno prijavljivan za nasilje u porodici, koji je i sebi potom oduzeo život. Nema važnijeg pitanja od zaštite zdravlja i života najmlađih i njihovih najbližih koji trpe nasilje - podvukli su u CŽP i HRA.
Svakodnevni izvještaji o nasilju i upotrebi vatrenog oružja ukazuju, kako su ocijenili, na prijetnju po opštu bezbjednost.
- Ali i prvestveno po bezbjednost žena i djece izloženim nasilju u porodici. Stoga ponavljamo zahtjev da država hitno stane na put ilegalnoj prodaji i posjedovanju oružja. Ponavljamo pitanja kada će biti usvojen Zakon o oružju, zašto taj zakon još nije na dnevnom redu Skupštine i kojim će mjerama država spriječiti da nelegalno oružje dospije u ruke onih koji su spremni da ugroze živote drugih?! - naveli su u ove dvije NVO.
Centar za ženska prava kontinuirano, kako su naglasili, upozorava da su djeca koja svjedoče nasilju nad majkama u situacijama porodičnog i partnerskog nasilja i sama žrtve, i da moraju biti zaštićena mjerama koje propisuje zakon i revnosnim nadzorom svih nadležnih institucija.
- Ova su djeca izložena visokom riziku od fizičkog povredjivanja i ozbiljnih psiholoških posljedica, a evidentno - i riziku po život. Obaveza je države da ih pravovremeno zaštiti, zbrine, da im obezbijedi sigurnost, podršku i mir. Pravo na život i zaštitu od zlostavljanja podrazumijeva takve obaveze države, posebno kada je već obaviještena o rizičnom stanju u porodičnoj zajednici - jasni su u CŽP i HRA.
Obaveza je, podvlače, cjelokupne crnogorske javnosti da pokaže empatiju i poštovanje prema preživjeloj majci djeteta.
- Apelujemo i na medije da nasilje nazivaju pravim imenom, a ne “svađom”, čime pogrešno izjednačavaju odgovornost onih koji ga čine i onih koji ga trpe - zaključili su u CŽP i HRA.

CŽP i HRA: Tražimo detaljnu istragu postupanja nadležnih u predmetu koji se tiče jučerašnjeg ubistva dvogodišnje djevojčice

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je odluku Zakonodavnog odbora i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore da prihvati amandmane poslanice Maje Vučelić na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, kojima se brišu sporni članovi 92a i 93b. 
Tim odredbama je bilo predviđeno nesrazmjerno i neustavno ograničenje slobode izražavanja u smislu prava na pristup informacijama, kroz zabranu medijima, analitičarima i drugim stručnjacima da iznose bilo kakve informacije o emisiji državnih obveznica.
HRA je 3. juna 2025. godine javno upozorila Skupštinu Crne Gore da ne glasa za Prijedlog zakona zbog navedenih članova koji su otvarali preširok prostor za zabranu objavljivanja i pristup informacijama od javnog interesa – uključujući informacije o visini javnog duga, potencijalnim ekonomskim rizicima, sumnjivim investicijama, fiskalnoj nestabilnosti i političkoj nesigurnosti. 
- Takve informacije su ključne za stvaranje realne slike o finansijskom stanju države i za omogućavanje javnog nadzora nad radom vlasti - kazali su u HRA.
Iako obrazloženje amandmana ukazuje da se ova zabrana potencijalno odlaže za kasniju fazu pregovora sa EU, u HRA upozoravaju da ona nije prihvatljiva ni u kom trenutku. 
- Ovakvo ograničenje nije neophodno u demokratskom društvu i samim tim nije usklađeno sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao ni sa Ustavom Crne Gore. Povrh toga, ono bi svakako djelovalo odvraćajuće i na strane investitore jer bi Crnu Goru predstavilo kao netransparentnu državu - naglašeno je u saopštenju.
U HRA kažu da je sloboda pristupa informacijama o državnoj upravi temelj demokratskog društva i da Crna Gora ne smije uvoditi rješenja koja smanjuju nivo transparentnosti i podstiču nepovjerenje u institucije.

HRA: Crna Gora ne smije uvoditi rješenja koja smanjuju nivo transparentnosti i podstiču nepovjerenje u institucije

Dok nadležni na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje upozoravaju i pozivaju na dijalog, crnogorske institucije baš i ne reaguju u skladu sa međunarodnim standardima.&nbsp; Dan uoči obilježavanja Dana borbe protiv govora mržnje, Više državno tužilaštvo u Podgorici negiralo je postojanje elemenata bića krivičnog djela u postupku mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija Mićovića i srpskog sveštenika Ognjena Femića zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje veličanjem četničkog komandanta i ratnog zločinca Pavla Đurišića, kojeg su nazvali "junakom nepobjedivog karaktera". Takav postupak Višeg državnog tužilaštva u Podgorici šalje nam obeshrabrujuću poruku, poručuju za Televiziju E iz civilnog sektora. Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava ocijenila je da praksa državnog tužilaštva ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema ozbiljnosti govora mržnje i njegovom uticaju na društvene vrijednosti, kao što je mir i tolerancija. - Ovakve i slične odluke šalju nam poruku da se govor mržnje ne shvata dovoljno ozbiljno i zahtijeva krivično-pravni odgovor - ocijenila je Mrnjačević za Televiziju E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210628_9ecbdcdd7592428be332fb8ccf1a39a0b8b1072503769fc7ed12f6bdfc1cf985.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210628_9ecbdcdd7592428be332fb8ccf1a39a0b8b1072503769fc7ed12f6bdfc1cf985" data-rendition-name="original" width="1055" height="592" loading="lazy" alt="Elizabeta Mrnjačević"> <figcaption>Elizabeta Mrnjačević(Photo: Televizija E/Youtube)</figcaption> </figure>  Odsustvo tužilačke reakcije desila se uprkos tome što je vrhovni tužilac Milorad Marković izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje. Nakon odluke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici nije se oglašavao, a ni odgovarao na pitanja Televizije E, tako da nijesmo mogli da saznamo da li je Marković saglasan sa tim da u veličanju ratnog zločinca nema bića krivičnog djela. To se pitaju i iz civilnog sektora. Sara Čabarkapa je za našu televiziju je kazala da, iako je Marković dao obavezujuće uputstvo, on ipak nije dao takvo uputstvo za slučajeve koji se tiču veličanja četničkog pokreta. - Oni su odlučili da u ovom slučaju veličanja ratnog zločinca Đurišića ne reaguje, a to ignorisanje dozvoljava da se to dešava opet - navela je Čabarkapa ističući da to dolazi od ljudi koji imaju autoritet u našem društvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Nije samo tužilaštvo zatajilo, već i sveukupan crnogorski sistem, kažu stručnjaci. - Nadležni ostaju nijemi, najbolji primjer je Skupština Crne Gore. Administrativni odbor praktično štiti ratnohuškački govor poslanika (Marka) Kovačevića, Odbor za ljudska prava vodi poslanik koji je u javnosti poznat po otvorenoj netrpeljivosti prema LGBT zajednici. Ne samo Skupština, nego i ostale institucije su zakazale u tom smjeru. Imamo i državno tužilaštvo koje ne preuzima proaktivniju ulogu u suzbijanju govora mržnje &nbsp;istakla je Mrnjačević. Na taj način se, dodaju analitičari, udaljavamo od stvarnih vrijednosti. - Zajednički cilj je da Crna Gora zaista bude demokratska država svih njenih građana, da se ne veličaju osobe koje šire mržnju prema određenim grupama ljudi, jer veličanje Pavla Đurišića jeste veličanje zločina koje je on počinio nad civilnim muslimanskim stanovništvom na sjeveru Crne Gore - kategorična je Čabarkapa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fsumrak-saga-kad-nece-glorifikatore-fasizma-hoce-li-tuzioci-sad-da-gone-antifasiste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na ove i slične postupke stručnjaci su i ranije ukazivala. - Ne postoji nijedan tužilac u crnogorskom pravosuđu koji je spreman zbog bilo kog razloga da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve, niti za postupanje i kršenje zakonskih propisa kada govorimo o brojnim krivičnim djelima - kazao je ranije za TV E profesor i analitičar Zlatko Vujović. Da su ovakvi postupci veoma opasni pokazuje i izvještaj Evropske komisije koji je danas usvojen, a u kojem se upozorava na opasnosti revizionizma u političke svrhe. Da Crna Gora mora da se suprotstavi govoru mržnje koji predstavlja direktnu prijetnju društvenoj koheziji i demokratskom dijalogu poruka je Ujedinjenih nacija povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq9IZnDT2gUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> J. B.&nbsp;

Mrnjačević: Praksa državnog tužilaštva ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema ozbiljnosti govora mržnje, Čabarkapa: Veličanje Đurišića jeste veličanje zločina koje je on počinio

Sud za prekršaje u Budvi osudio je Ulcinjanina N.R. (1983) na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 45 dana i novčanu kaznu od 200 eura, zbog tri saobraćajna prekršaja.
Njemu je suđeno 15. avgusta u hitnom postupku, nakon što je prethodne noći u Ulcinju lišen slobode. Policijska patrola utvrdila je da je vozilom upravljao bez važeće vozačke dozvole, iako mu je ranijim rješenjem izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima. Tom prilikom odbio je da se podvrgne alkotestiranju.
Sutkinja Anka Rašović izrekla mu je i zabranu upravljanja motornim vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova. Kao specijalni povratnik, odmah po donošenju odluke upućen je u UIKS Spuž na izdržavanje kazne.

Ulcinjaninu 45 dana zatvora zbog odbijanja alkotesta i vožnje pod zabranom

PPodgorička policija spriječila je danas nezakonitu eksploataciju šljunka na području Zete, u mjestu Mitrovići, i tom prilikom lišila slobode četiri osobe.
Akcija pod nazivom „Kajak“ sprovedena je od strane službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ – Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, u saradnji sa Regionalnim vodovodom „Crnogorsko primorje“, a u skladu sa prioritetima Biroa za operativnu koordinaciju u borbi protiv ekološkog kriminala.
Na dvije odvojene lokacije, policijski službenici zatekli su po dva lica u toku nelegalne eksploatacije riječnog nanosa pomoću mašina, nakon čega su šljunak utovarali u kamione radi daljeg transporta. Na jednoj poziciji zatečeni su D.Ć. (40) i A.K. (45), dok su na drugoj bili D.R. (26) i S.R. (48).
Po pozivu policije na lice mjesta izašao je i vodoprivredni inspektor koji je sačinio zapisnik, dok je tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici ocijenio da se u radnjama osumnjičenih stiču elementi krivičnih djela neovlašćena eksploatacija šljunka i oštećenje pri eksploataciji riječnog nanosa.
Iz Uprave policije poručuju da je ova akcija još jedna potvrda odlučne i koordinisane borbe protiv ekološkog kriminala i devastacije prirode, te da će svaki vid ugrožavanja prirodnih resursa Crne Gore biti sankcionisan bez izuzetka.

Policija spriječila nelegalnu eksploataciju šljunka u Zeti: Uhapšene četiri osobe

U večerašnjem izdanju Ljetnjeg programa, od 21 do 23 sata, razgovaramo o ulozi sporta u društvu i izazovima sa kojima se suočavaju naši sportisti. Nekada je sport na prostoru bivše Jugoslavije bio simbol zajedništva, međunarodnog uspjeha i nacionalnog ponosa. Danas, u potpuno drugačijim okolnostima, postavljamo pitanja: gdje je crnogorski sport danas? U kakvim uslovima rade sportisti, koliko podrške imaju od države, institucija i društva, te kako spriječiti da sport postane talac politike?
Govorićemo i o značaju liderstva u sportu, posljedicama pogrešnih kadrovskih odluka, kao i ulozi navijača koji su nerijetko više od publike – stvarajući atmosferu i identitet sportskih događaja.
Poseban segment emisije posvećen je humanitarnom radu i primjeru moto kluba No Limit Bikers, čiji predsjednik Marko Radulović gostuje u studiju. Za njega i njegove prijatelje, ljubav prema motorima nije samo stil života već i način da pomognu drugima, pokazujući da iza snažnih mašina stoje još snažnija srca.
Na pitanja o sportu i društvu odgovaraju:
- Mirjana Sekulić, bivša košarkaška reprezentativka,
- Milutin Grgur, sportski novinar,
- Miodrag Radulović, selektor fudbalske reprezentacije Libana.
Budite uz Televiziju E – večeras od 21 do 23 sata!

Gledajte Ljetnji program: Identitet, ponos, politika, sport i društvo – večeras na Televiziji E

Američki državni sekretar Marko Rubio danas je izjavio da će Sjedinjene Američke Države i dalje pokušavati da stvore scenario koji će pomoći da se okonča rat Rusije u Ukrajini, ali da to možda neće biti moguće.
- Ako mir ne bude ovdJe moguć i to se nastavi kao rat, onda će i dalje ginuti hiljade ljudi… moguće je, nažalost, da će se to tako završiti, ali mi ne želimo da se tako završi - kazao je Rubio u intervjuu za tv mrežu CBS.
Evropski lideri priključiće se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom koji će se sJutra sresti sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom u Vašingtonu, u nastojanju da ga podrže dok američki lider vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati brz mirovni sporazum nakon njegovog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, prenIo je Rojters.

Rubio: SAD će probati da stvore scenario za mir, ali to možda neće biti moguće

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Goran Jokić ipak neće biti ,,žrtvovan” radi opstanka drugih policijskih čelnika. Prema informacijama Televizije E, nije uspio plan ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića da natjeraju načelnika regionalnog policijskog centra ,,Centar” da podnese ostavku i da se na taj način ,,zatvori priča” oko traženja odgovornosti ljudi iz vrha sektora bezbjednosti. &nbsp; Pritisak javnosti i traženje ostavki je, nakon drugog masovnog zločina na Cetinju i 13 žrtava postao jak, a gotovo neidržljiv poslije dva ubistva u Podgorici – Igora Nedovića, u sred dana, 16. jula u Staroj varoši i Ivana Milačića, 20. jula uveče, dvjesta metara od zgrade Uprave policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250815190824_6539eaaa1f2504b4897ff06f56bf42a90298f38fb6318561e880ac7b01712359" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića"> <figcaption>UZNEMIRENJE U CRNOJ GORI: Detalj istrage nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Uz sve to, bahato postupanje, fizičko maltretiranje i nezakonita upotreba biber spreja prema građanima koji su protestovali u podnožju vile ,,Gorica” zbog dodjele kontoverznih Trinaestojulskih nagrada, dodatno je urušilo pozicije čelnika bezbjednosnog sektora. Uz sve to, policija nije uspjela da se nosi sa problemom protesta i blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, pa su u vrhu parlamentarne većine zatražili hitan odgovor na kriznu situaciju. &nbsp;&nbsp; <h2>TENZIJE IZA ZATVORENIH VRATA &nbsp;</h2> Zato su Šćepanović i Šaranović pokušali da Jokića ubijede na odstupanje sa mjesta načelnika, uz obećanje neke savjetničke pozicije. &nbsp; U dva navrata vođeni su vrlo tenzični razgovori, kaže za Televiziju E i Portal ETV vrlo upućeni sagovornik iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. Napominje da je Šćepanović tražio od Jokića da sam podnese ostavku, a da će mu se kasnije garantovati neko savjetničko mjesto u bezbjednosnom sektoru. &nbsp; - Očito da Šćepanović nije imao snage da iskoristi ovlašćenja, smijeni Jokića i postavi novog načelnika regionalnog centra ,,Centar” – zaključuje izvor iz MUP-a. &nbsp;&nbsp; <h2>JOKIĆEV ,,POLITIČKI ŠTIT”</h2> Nije samo nedostatak hrabrosti paralisao Šćepanovića. &nbsp; Goran Jokić je imao politički štit: jaku podršku članova uže porodice koji imaju politički uticaj preko srpskih stranaka na parlamentarnu većinu. &nbsp; Jokićev rođeni brat, Danilo Jokić, nekadašnji direktor Doma zdravlja u Podgorici, je predsjednik Izvršnog odbora Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja je članica vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore”. A, rođena sestra Gorana Jokića je Željka Savković, nekada predvodnica bunta majki sa troje i više djece, nakon smrti čelnika Radničke partije Janka Vučinića, kratko je bila i poslanica u crnogorskom parlamentu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815190824_820cbae9edda5f6a16bf476421d9367a464626716c14bbd7de982c492d328532" data-rendition-name="original" width="1080" height="661" loading="lazy" alt="SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Dejan Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića"> <figcaption>SPREMAN DA ZAŠTITI BRATA: Danilo Jokić, funkcioner Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim bliske rodbine, i sam Jokić je prilično zadužio srpske stranke koje kontrolišu parlamentarnu većinu: pokazao je maksimalnu privrženost odbrani lika i djela klerikalne vlasti. &nbsp; I to se najbolje moglo vidjeti 5. septembra 2021. godine, na Kruševom ždrijelu. &nbsp; <h2>NAREDBA ZA BELVEDER</h2> ,,Kreni odmah. Bolje mi njih nego oni nas. Možda oni nas napadnu. Ko zna što spremaju!” <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInueQFiF4DE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Brojni portali su, uz snimke sa Belvedera, objavili tonski zapis na kojem se čuje ova komanda. Glas koji se čuje iz komunikacije radio vezom je - Gorana Jokića. Snimak je od 5. septembra 2021. godine i čuje se kako Jokić komanduje napad na barikade na Kruševom ždrijelu iako su se građani - koji su dan ranije protestvovali zbog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića – već razilazili i kretali prema Cetinju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250815200812_fc38c4f7-b2f6-46b7-9124-319faa3c8c84" data-rendition-name="original" width="1600" height="800" loading="lazy" alt="Belveder Dvorski trg 4. septembar 2021."> <figcaption>PREKOMJERNA UPOTREBA SILE: Policija na Dvorskom trgu 4. septembra 2021.(Photo: Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Uprkos svemu, policijski starješina Jokić komanduje upotrebu svih sredstava prisile, iako za tim nije bilo potrebe. Tog dana je Cetinje zasuto ogromnom količinom bombi suzavca, a jake policijske snage su u više navrata i fizički nasrnuli na demonstrante, čak je zabilježena i upotreba gumenih metaka. &nbsp; - U akciji crnogorske policije 5. septembra 2021. godine na Cetinju, kada je nasilno razbijen građanski protest protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru, došlo do prekomjerne upotrebe hemijskih sredstava, ali i prekoračenja nadležnosti pojedinih policijskih funkcionera i službenika – zapisala je 6. septembra 2022. godine novinarka Kaćuša Krsmanović, tadašnja urednica u dnevnom listu Pobjeda. &nbsp; <h2>NAGRADE ZA ZLOUPOTREBU OVLAŠĆENJA</h2> Umjesto sankcija, tadadašnja Vlada Zdravka Krivokapića je nagradila medaljama pojedine policisjke službenike, među njima i Jokića, a izdvojeno je skoro milion eura za sve policajce koji su bili 4. i 5. septembra u akciji na Cetinju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250815190832_e884d6665dd32d378b223e4faa2eff2053985a88f406c94e4e99bf14a8629fd2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci"> <figcaption>NAGRADE I NAKNADE ZA NEZAKONITO POSTUPANJE: Zdravko Krivokapić i nagrađeni policajci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci govore da Goran Jokić uživa punu podršku vrha parlamentarne većine i da su Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović precijenili svoje mogućnosti kada su pokušali da ga nagovore da odstupi sa načelničkog položaja. &nbsp; Nijesu pomogle čak ni prijetnje da će se, ako sam ne podnese ostavku, pokrenuti provjere porijekla Jokićeve višemilionski vrijedne uimovine u naselju Dobre vode kraj Bara, &nbsp;restorana ,,Radgost” u Podgorici, kao i porijeklo novca za kupovinu više nekretnina u Podgorici. &nbsp; Jokić je, ipak, ostao ,,nedodirljiv” za Šaranovića i Šćepanovića. I to može biti signal, prevashodno za ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokrata da će, ukoliko neko bude plaćao ceh, najozbiljniji kandidat biti – ne policijski starješina Goran Jokić – nego možda baš ministar Danilo Šaranović.

Neuspio manevar Šaranovića i Šćepanovića: Jokić je ,,nedodirljiv”

Funkcioner Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović nastavio je i u svom drugom današnjem regovanju sa ličnim diskvalifikacijama i uvredama na račun advokata Veselina Radulovića, reagujući na njegovu prethodnu opasku o Bogdanovićevoj sa čuvenog Megatrenda.
U najnovijem saopštenju Bogdanović Radulovića optužuje da nastupa „u maniru partije koja je bezbjednosni sektor pretvorila u ekspozituru kavačkog i škaljarskog klana“, naziva ga „portparolom grupice opskurnih diletanata“, „političkim mišem“ i „čovjekom bez kičme“ koji „bespogovorno izvršava naloge svojih zaštitnika“.
- Kada mu ponestane argumenata, poseže za starim, izlizanim repertoarom etiketa o plagijatima, kupljenim diplomama i drugim bljuvotinama, svojstvenim onima koji, poput političkih miševa, progovore tek onda kada ih mafija nagazi i pošalje na zadatak. To su ljudi bez kičme – napisao je, između ostalog Bogdanović u „reagovanju“.
Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata bijesno je reagovao danas nakon najave Radulovića za Portal ETV da će podnijeti krivične prijave protiv ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i direktora policije Lazara Šćepanovića nakon što su uručena rješenja o suspenziji dugogodišnjem službenku nikšićke policije Darku Mađariću i pokretanju disciplinskog postupka protiv bivšeg načelnika nikšićkog Centra bezbjednosti Tihomira Goranovića.
Radulović je stave da se, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa policajcima koji ne odgovaraju rukovodstvu bezbjednosnog sektora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-podnijecu-krivicne-prijave-protiv-saranovica-i-scepanovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bogdanović je, očigledno iziritiran ovakvom najavom, u prvom reagovanju optužio Radoluviča da „prijeti“ iznoseći salvu uvreda na račun advokata.
Radulović je odgovorio da o ozbiljnim pitanjima ne može polemisati sa Bogdanovićem koji je diplomu sa „čuvenog“ Megatrenda dobio sa 35 godina, što je očito dodatno iznerviralo Bogdanovića pa je u javnost plasirao novi politički pamflet - &nbsp;bez konkretnih dokaza, ali sa obiljem teških riječi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.8523%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-sasuo-optuzbe-na-racun-radulovica-mi-nijesmo-sluge-vasih-gazda-pa-da-se-uplasimo-kad-zaprijetite&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fradulovic-o-ozbiljnim-pitanjima-ne-mogu-polemisati-sa-bogdanovicem-koji-je-diplomu-sa-cuvenog-megatrenda-dobio-sa-35-godina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bogdanović nastavio sa uvredama na račun advokata – zasmetala mu opaska o diplomi Megatrenda

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Tag: akcija-za-ljudska-prava