<p>Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je odluku Zakonodavnog odbora i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore da prihvati amandmane poslanice <b>Maje Vučelić</b> na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, kojima se brišu sporni članovi 92a i 93b. </p>
<p>Tim odredbama je bilo predviđeno nesrazmjerno i neustavno ograničenje slobode izražavanja u smislu prava na pristup informacijama, kroz zabranu medijima, analitičarima i drugim stručnjacima da iznose bilo kakve informacije o emisiji državnih obveznica.</p>
<p>HRA je 3. juna 2025. godine javno upozorila Skupštinu Crne Gore da ne glasa za Prijedlog zakona zbog navedenih članova koji su otvarali preširok prostor za zabranu objavljivanja i pristup informacijama od javnog interesa – uključujući informacije o visini javnog duga, potencijalnim ekonomskim rizicima, sumnjivim investicijama, fiskalnoj nestabilnosti i političkoj nesigurnosti. </p>
<p>- Takve informacije su ključne za stvaranje realne slike o finansijskom stanju države i za omogućavanje javnog nadzora nad radom vlasti - kazali su u HRA.</p>
<p>Iako obrazloženje amandmana ukazuje da se ova zabrana potencijalno odlaže za kasniju fazu pregovora sa EU, u HRA upozoravaju da ona nije prihvatljiva ni u kom trenutku. </p>
<p>- Ovakvo ograničenje nije neophodno u demokratskom društvu i samim tim nije usklađeno sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao ni sa Ustavom Crne Gore. Povrh toga, ono bi svakako djelovalo odvraćajuće i na strane investitore jer bi Crnu Goru predstavilo kao netransparentnu državu - naglašeno je u saopštenju.</p>
<p>U HRA kažu da je sloboda pristupa informacijama o državnoj upravi temelj demokratskog društva i da Crna Gora ne smije uvoditi rješenja koja smanjuju nivo transparentnosti i podstiču nepovjerenje u institucije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA: Crna Gora ne smije uvoditi rješenja koja smanjuju nivo transparentnosti i podstiču nepovjerenje u institucije

<p>Dok nadležni na Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje upozoravaju i pozivaju na dijalog, crnogorske institucije baš i ne reaguju u skladu sa međunarodnim standardima.&nbsp;</p> <p>Dan uoči obilježavanja Dana borbe protiv govora mržnje, Više državno tužilaštvo u Podgorici negiralo je postojanje elemenata bića krivičnog djela u postupku mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori <b>Joanikija Mićovića</b> i srpskog sveštenika <b>Ognjena Femića</b> zbog krivičnog djela izazivanje rasne, nacionalne i vjerske mržnje veličanjem četničkog komandanta i ratnog zločinca Pavla Đurišića, kojeg su nazvali "junakom nepobjedivog karaktera".</p> <p>Takav postupak Višeg državnog tužilaštva u Podgorici šalje nam obeshrabrujuću poruku, poručuju za Televiziju E iz civilnog sektora.</p> <p><b>Elizabeta Mrnjačević</b> iz Akcije za ljudska prava ocijenila je da praksa državnog tužilaštva ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema ozbiljnosti govora mržnje i njegovom uticaju na društvene vrijednosti, kao što je mir i tolerancija.</p> <p>- Ovakve i slične odluke šalju nam poruku da se govor mržnje ne shvata dovoljno ozbiljno i zahtijeva krivično-pravni odgovor - ocijenila je Mrnjačević za Televiziju E.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210628_9ecbdcdd7592428be332fb8ccf1a39a0b8b1072503769fc7ed12f6bdfc1cf985.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250618210628_9ecbdcdd7592428be332fb8ccf1a39a0b8b1072503769fc7ed12f6bdfc1cf985" data-rendition-name="original" width="1055" height="592" loading="lazy" alt="Elizabeta Mrnjačević"> <figcaption>Elizabeta Mrnjačević<span>(Photo: Televizija E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Odsustvo tužilačke reakcije desila se uprkos tome što je vrhovni tužilac <b>Milorad Marković</b> izdao obavezujuće uputstvo za postupanje u slučajevima govora mržnje i predmetima formiranim za krivična djela učinjena iz mržnje. Nakon odluke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici nije se oglašavao, a ni odgovarao na pitanja Televizije E, tako da nijesmo mogli da saznamo da li je Marković saglasan sa tim da u veličanju ratnog zločinca nema bića krivičnog djela. To se pitaju i iz civilnog sektora.</p> <p><b>Sara Čabarkapa </b>je za našu televiziju je kazala da, iako je Marković dao obavezujuće uputstvo, on ipak nije dao takvo uputstvo za slučajeve koji se tiču veličanja četničkog pokreta.</p> <p>- Oni su odlučili da u ovom slučaju veličanja ratnog zločinca Đurišića ne reaguje, a to ignorisanje dozvoljava da se to dešava opet - navela je Čabarkapa ističući da to dolazi od ljudi koji imaju autoritet u našem društvu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250618210648_9a8f0b3065d90d6fc88de929335855f820d6e64a9e3424687dda7201077f99c1" data-rendition-name="original" width="1063" height="580" loading="lazy" alt="Sara Čabarkapa"> <figcaption>Sara Čabarkapa<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Nije samo tužilaštvo zatajilo, već i sveukupan crnogorski sistem, kažu stručnjaci.</p> <p>- Nadležni ostaju nijemi, najbolji primjer je Skupština Crne Gore. Administrativni odbor praktično štiti ratnohuškački govor poslanika (<b>Marka</b>) <b>Kovačevića</b>, Odbor za ljudska prava vodi poslanik koji je u javnosti poznat po otvorenoj netrpeljivosti prema LGBT zajednici. Ne samo Skupština, nego i ostale institucije su zakazale u tom smjeru. Imamo i državno tužilaštvo koje ne preuzima proaktivniju ulogu u suzbijanju govora mržnje &nbsp;istakla je Mrnjačević.</p> <p>Na taj način se, dodaju analitičari, udaljavamo od stvarnih vrijednosti.</p> <p>- Zajednički cilj je da Crna Gora zaista bude demokratska država svih njenih građana, da se ne veličaju osobe koje šire mržnju prema određenim grupama ljudi, jer veličanje Pavla Đurišića jeste veličanje zločina koje je on počinio nad civilnim muslimanskim stanovništvom na sjeveru Crne Gore - kategorična je Čabarkapa.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fsumrak-saga-kad-nece-glorifikatore-fasizma-hoce-li-tuzioci-sad-da-gone-antifasiste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Na ove i slične postupke stručnjaci su i ranije ukazivala.</p> <p>- Ne postoji nijedan tužilac u crnogorskom pravosuđu koji je spreman zbog bilo kog razloga da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve, niti za postupanje i kršenje zakonskih propisa kada govorimo o brojnim krivičnim djelima - kazao je ranije za TV E profesor i analitičar <b>Zlatko Vujović</b>.</p> <p>Da su ovakvi postupci veoma opasni pokazuje i izvještaj Evropske komisije koji je danas usvojen, a u kojem se upozorava na opasnosti revizionizma u političke svrhe.</p> <p>Da Crna Gora mora da se suprotstavi govoru mržnje koji predstavlja direktnu prijetnju društvenoj koheziji i demokratskom dijalogu poruka je Ujedinjenih nacija povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dq9IZnDT2gUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><b>J. B.&nbsp;</b></p>

Mrnjačević: Praksa državnog tužilaštva ne pokazuje dovoljan senzibilitet prema ozbiljnosti govora mržnje, Čabarkapa: Veličanje Đurišića jeste veličanje zločina koje je on počinio

<p>Protekle nedjelje je u Višem sudu u Podgorici nastavljeno suđenje <b>Slobodanu Pekoviću</b>, crnogorskom državljaninu koji je optužen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosni i Hercegovini - kazali su iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;</p>
<p>On se, kako podsjećaju iz ove nevladine organizacije, tereti da je kao vojnik Vojske Republike Srpske u junu 1992. godine u selu Hum kod Foče ubio Muja i Eminu Šabanović i silovao ženu bošnjačke nacionalnosti.</p>
<p>- Peković je negirao krivicu, navodeći da na dan ubistva Muja i Emine Šabanović nije bio u selu Hum, već u Plužinama, gdje se – kako tvrdi – potukao sa Obrenom Gojkovićem i cijeli dan proveo u policijskoj stanici. Međutim, izvedeni materijalni dokazi pokazuju da ne postoji evidencija prelazaka na graničnom prelazu Šćepan Polje za 1992. godinu, niti su u Centru bezbjednosti Nikšić (Stanica policije Plužine) pronađeni bilo kakvi podaci o pomenutom incidentu, uključujući prekršajne prijave ili dnevne biltene za taj period, budući da se takvi podaci čuvaju samo pet godina - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sud je, kako su rekli iz Akcije za ljudska prava, pročitao dva iskaza svjedoka u vezi ubistava Muja i Emine Šabanović.&nbsp;</p>
<p>- Prvi je iskaz Mirsada Šabanovića, koji se nije odazivao na pozive suda da svjedoči, a sud nema mehanizme da obezbijedi njegovo prisustvo jer je strani državljanin sa prebivalištem u BiH. On je izjavio da Pekovića ne poznaje, ali da je čuo da je on odgovoran za ubistva, zbog čega je odbrana osporila vjerodostojnost iskaza jer se temelji na posrednim saznanjima - precizirali su u saopštenju.</p>
<p>Pročitan je i iskaz Ramize Grcić, koja je preminula 2021. godine.&nbsp;</p>
<p>- Ona je navela da se, usljed napada na selo Hum, sakrila u obližnju šumu iz koje je vidjela kako vojnici izvode Eminu Šabanović iz kuće, udaraju je lopatom po cijelom tijelu i bacaju preko trnja, zatim je vuku za kosu pri čemu joj je spala marama s glave, te su je onesviješćenu odvukli do kuće Muje Šabanovića. Nakon nekog vremena vidjela je da kuća gori. Ramiza je tvrdila da je među vojnicima prepoznala Pekovića jer je skinuo čarapu s glave i jer ga je od ranije dobro poznavala. Odbrana je prigovorila i ovom iskazu, navodeći da svjedokinja nije mogla biti unakrsno ispitana, a da je ostala “nedorečena” u vezi sa nekim odlučnim činjenicama - kazali su iz Akcije za ljudska prava.</p>
<p>U dijelu postupka koji se odnosi na silovanje zaštićene svjedokinje A1, sud je, kako ističu, odbio više prijedloga optužbe i punomoćnika oštećene.&nbsp;</p>
<p>- Odbijen je prijedlog da se angažuje vještak psihijatrijske struke radi davanja mišljenja o tome kako subjektivna percepcija žrtve može uticati na opis napadača u slučajevima seksualnog nasilja i ratnih zločina. Odbijen je i zahtjev punomoćnika oštećene A1, advokata Dalibora Tomovića, za neuropsihijatrijsko vještačenje koje je trebalo da posluži kao dokaz o intenzitetu duševnih patnji i šteti pretrpljenoj od 2017. godine do danas, radi utvrđivanja visine imovinsko-pravnog zahtjeva oštećene. Predloženi vještak bio je ljekar iz BiH, koji je oštećenu pregledao 2017. godine i tada utvrdio trajne psihičke posljedice izazvane traumom silovanja - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Sud je zahtjev odbio uz obrazloženje da bi vještačenje dovelo do odugovlačenja postupka.&nbsp;</p>
<p>- Kao odgovor, punomoćnik oštećene je podsjetio da je još 2023. godine predložio da se vještačenje obavi i po neuropsihijatru iz Crne Gore ili putem komisije Medicinskog fakulteta, ukazujući na kompleksnost predmeta. Takođe je naglasio da bi bilo svrsishodno da se o imovinsko-pravnom zahtjevu odlučuje u okviru krivičnog postupka, jer bi u parničnom postupku bilo neophodno otkriti identitet zaštićene svjedokinje A1. Ovaj prijedlog je podržala i specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić, a Sud je najavio da će se o njemu izjasniti na sledećem ročištu - rekli su iz Akcije za ljudska prava.</p>
<p>Na kraju, odbrana je predložila da se sprovede hemijsko vještačenje kako bi se utvrdilo da li je okrivljeni u međuvremenu mijenjao boju kose, s obzirom na to da ga svjedoci opisuju kao plavokosog, dok je sada tamnokos.&nbsp;</p>
<p>- Tužiteljka Čolan Deretić se usprotivila ovom prijedlogu, navodeći da su opažanja o fizičkom izgledu subjektivna i da je upravo iz tog razloga ranije predložila psihijatrijsko vještačenje o percepciji napadača od strane žrtve – koje je sud prethodno odbio. Ipak, predsjedavajuća sudijskog vijeća u ovom predmetu, Nada Rabrenović, odlučila je da se i o ovom zahtjevu odredi na narednom ročištu, 27. juna u 12:30 časova - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Ovo je prvi predmet u crnogorskom pravosuđu koji se odnosi na ratno seksualno nasilje, u kome žrtva ima status zaštićenog svjedoka.&nbsp;</p>
<p>- To znači da je on i test za crnogorsko pravosuđe u tome kako će procesuirati silovanje kao ratni zločin, koji je Haški tribunal u više složenih predmeta utemeljeno tretirao kao sredstvo rata i oblik torture. Očekuje se da domaći sudovi pokažu sposobnost da uzmu u obzir i primijene međunarodne standarde humanitarnog prava za zaštitu žrtava - zaključili su iz Akcije za ljudska prava.</p>

1250x600

1084x550

HRA: Nastavljeno suđenje Slobodanu Pekoviću za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u BiH

<p>Komisija za nestala lica Crne Gore danas je na privremenom groblju kod Trebjese, po zahtjevu Instituta za nestale osobe BiH, izuzela koštani uzorak radi DNK analize s ciljem potvrde identiteta posmrtnih ostataka Hasana, Feride i Sene Klapuh, ubijenih u ratnom zločinu u Plužinama 1992. godine.</p>
<p>Uzorak će biti poslat u laboratoriju Međunarodne komisije za nestale osobe u Hagu, a rezultati se očekuju za oko mjesec dana - uoči 33. godišnjice njihove smrti.</p>
<p>Pronađeni su posmrtni ostaci skeleta tri osobe, dvije žene i jednog muškarca. Oni će, kako su kazali u HRA, biti prenijeti u KCCG, gdje će se čuvati do okončanja DNK analize.</p>
<p>U Akciji za ljudska prava (HRA) su poručili da ohrabruje što su, poslije višegodišnjih apela sina i brata žrtava Ferida Klapuha, kao i inicijativa građanskog aktiviste Aleksandra Saše Zekovića i HRA, konačno preduzeti prvi konkretni koraci ka ekshumaciji, &nbsp;identifikaciji i dostojanstvenoj sahrani.</p>
<p>- Tijela ubijenih Hasana, Feride i Sene Klapuh su 1992. godine sahranjena u Nikšiću bez ikakvog grobnog obilježja - istakli su oni.</p>
<p>Nadaju se, kažu, da će Ferid Klapuh ovim dobiti djelić mira, jer pravda i dalje pretežno ostaje nedostižna.</p>
<p>Od petorice pripadnika vojske Republike Srpske koji su u Crnoj Gori pravosnažno osuđeni u odsustvu na po 20 godina zatvora - Radomira Kovača, Zorana Vukovića, Zorana Simovića i Janka Janjića - nijedan nije odgovarao. Dvojica su u međuvremenu preminula, dok Kovač i Vuković i dalje žive slobodno u Foči. Njihov pomagač, Vidoje Golubović, osuđen je na osam mjeseci, zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca i jedini je izdržao izrečenu kaznu.</p>

Nikšić: Izvršena reekshumacija, sumnja se da posmrtni ostaci pripadaju ubijenim članovima porodice Klapuh

<p>Svako smanjenje broja sudija dodatno ugrožava rad Ustavnog suda i njegove kapacitete da obavlja svoju funkciju. Zato je važno da što prije bude kompletiran njegov sastav, kako bi ta institucija efikasno obavljala svoje ustavne nadležnosti, rečeno je Portalu ETV iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b>.</p> <p>Odugovlačenje Skupštine u imenovanju makar jednog sudija Ustavnog suda ukazuje, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA), na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima, dok određenim političkim akterima otvara prostor za manipulacije.</p> <h2>Pravo na čekanju</h2> <p>Ustavni sud obavijestio je predsjednika Skupštine da su se 31. maja i po Zakonu o radu i Zakonu o PIO, stekli uslovi za prestanak funkcije sudiji <b>Budimiru Šćepanoviću</b>. Ta odluka donijeta je jednoglasno na sjednici suda, bez prisustva Šćepanovića, a informacija je proslijeđena Administrativnom odboru Skupštine i predsjedniku države.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115130140_c08033cad3ec654e63a59225608f0242544c852c9e129cc11111262110a52bb3" data-rendition-name="original" width="1024" height="722" loading="lazy" alt="Budimir Šćepanović"> <figcaption>Budimir Šćepanović<span>(Photo: Ivan Petrović)</span></figcaption> </figure>  <p>Milatović je 15. maja uputio prijedlog da se za Šćepanovićevog nasljednika izabere pravnica<b> Mirjana Vučinić</b>, što još nije stiglo na dnevni red Skupštine.</p> <p>Tako je najviša sudska instance, koja broji sedam sudija, od ponedjeljka ponovo na “ivici kvoruma”, jer je u međuvremenu penzionisan sudija <b>Milorad Gogić</b>, a sutkinji <b>Dragani Đuranović </b>konstatovan prestanak funkcije.</p> <p>Nasljednik Gogića traži se duže od godinu, dok je Đuranović prestanak funkcije konstatovao predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>&nbsp;u kontroverznoj proceduri sredinom decembra prošle godine tokom koje je zaključak Ustavnog odbora donešen bez prethodnog obavještenja Sjednice Ustavnog suda o sticanju uslova za prestanak funkcije, čime se danas bavi Venecijanska komisija. Tako je kreirana još jedna politička kriza, parlament je bio u blokadi do postizanja konsenzusa vladajuće većine i opozicije da se privremeno obustavi izbor njenog nasljednika dok o tom problemu mišljenje ne da VK, koje se očekuje sredinom juna i koje će, prema sporazumu vlasti i opozicije, biti obavezujuće za obje strane.&nbsp;</p> <p>U međuvremenu, Ustavnom sudu ponovo prijeti blokada jer ostaje sa četvoro, od sedam sudija - <b>Farukom Resulbegovićem</b>, <b>Snežanom Armenko</b>, <b>Momirkom Tešić</b> i <b>Desankom Lopičić</b>, kojoj krajem godine svakako ističe 12-godišnji mandat. To je minimum potreban za odlučivanje, ali predstavlja ozbiljno ograničenje u radu ove institucije, posebno u slučajevima kada je na sjednicama Ustavnog suda neophodno odlučivanje većinom glasova svih sudija - odnosno većinom od četiri glasa.&nbsp;</p> <h2>Bez nasljednika</h2> <p>Razlog za dodatnu zabrinutost, upozoravaju u HRA, je što sutkinja Lopičić neustavno obavlja funkciju jer je, kako ističu u toj organizaciji prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, a o izboru njenog nasljednika se još ne govori.&nbsp;</p> <p>- Zbog toga Ustavni sud trenutno ima samo troje zakonitih sudija - kazala je za Portal ETV<b> Amra Bajrović</b>, pravna savjetnica u HRA.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250602230640_5dc618b870255bafbb3cd76ac5202deb0e2d50e5997bad8aae48d070f1c6fbd8" data-rendition-name="original" width="947" height="546" loading="lazy" alt="Amra Bajrović"> <figcaption>Amra Bajrović<span>(Photo: Gradska TV - stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>Sa druge strane, Milatović očekuje da uskoro, u skladu sa Zakonom o Ustavnom sudu, dobije obavještenje Ustavnog suda o skorom ispunjenju uslova za prestanak funkcije Lopičić.&nbsp;</p> <p>- Nakon toga, predsjednik Milatović će raspisati javni poziv za izbor novog sudije koji će, kada se ispune zakonski preduslovi, popuniti njeno mjesto - rečeno nam je iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025052012058_652f3e2fc62b56f8852bf7cb7c3f5b0e16e36b87b51aa8322a34ad5000bb81f9" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Jakov Milatović odlikovanja"> <figcaption>Jakov Milatović<span></span></figcaption> </figure>  <p>U HRA pozitivnim tumače to što je Milatović predložio kandidata za sudiju koji bi zamijenio Budimira Šćepanovića, ali zabrinjava, kako navode, što još nema kandidata za nasljednika Milorada Gogića, čiji je mandat istekao još u avgustu prošle godine.</p> <p>- Akcija za ljudska prava je još u julu prošle godine protestovala zato što poslanici ni na koji način nijesu obrazložili zašto nijesu izabrali nijednog kandidata za nasljednika sudije Milorada Gogića, iako je na konkursu bilo više kandidata koji su ispunjavali sve uslove za funkciju sudije Ustavnog suda. Među njima su bili istaknuti pravnici i stručnjaci sa dugogodišnjim iskustvom. Tada nijedan kandidat nije dobio glas protiv, nego su poslanice i poslanici u odnosu na sve bili većinom uzdržani. Smatramo da je takvo ponašanje primjer postupanja protiv opšteg interesa, radi zadovoljavanja uskopartijskih potreba. Sada, u ponovnom pokušaju izbora nasljednika sudije Gogića, i dalje nije jasno zašto se nije nastavilo sa izborom kandidata - smatra Bajrović.</p> <h2>Manjak političke volje</h2> <p>Prema njenom mišljenju, dosadašnje pokušaje izbora nasljednika Gogića karakteriše izostanak političke volje, trgovina funkcijama i inertnost zakonodavnog doma, što ozbiljno šteti efikasnom i djelotvornom radu Ustavnog suda.</p> <p>- Dok sutkinja Desanka Lopičić, iako je prema Ustavu i Zakonu o PIO ispunila uslove za penziju još u junu prošle godine, ostaje neustavno na funkciji - a o izboru njenog nasljednika se još ne govori. Odugovlačenje Skupštine, uz sve ove okolnosti, ukazuje na ozbiljan nedostatak efikasnosti i svijesti o prioritetima - stava je Bajrović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241217111232_fb1c5705a91db678a4b8af2e67b636c2691c596005855fb5d5b4224213c5d0ef" data-rendition-name="original" width="768" height="576" loading="lazy" alt="Ustavni sud"> <figcaption>Zgrada Ustavnog suda<span>(Photo: Ustavni sud)</span></figcaption> </figure>  <p>Zbog svega, upozorava ona, Ustavni sud trenutno funkcioniše s ozbiljno ograničenim kapacitetom. Prosječno trajanje postupka pred Ustavnim sudom iznosi oko dvije godine, a ukoliko Skupština ubrzo ne izabere nove sudije, napominje Bajrović, vrijeme rješavanja predmeta moglo bi se znatno produžiti.</p> <h2>Pravna nesigurnost i institucionalna paraliza</h2> <p>- Za odlučivanje o važnim pitanjima, poput normativne kontrole i izbornih sporova, potrebna su najmanje četiri glasa. Zbog nedostatka većine, između ostalog, još uvijek nije riješena ni žalba u vezi sa izborima u Kotoru, pa konačni rezultati još uvijek nijesu proglašeni. Zbog smanjenog broja sudija, trenutno može raditi samo jedno vijeće od troje sudija, što značajno usporava rad i umanjuje efikasnost Ustavnog suda - dodala je Bajrović.</p> <p>Takvo stanje, kaže ona, ne odgovara građanima Crne Gore koji čekaju na pravdu i efikasnu zaštitu Ustavom zagarantovanih prava.</p> <p>- Može odgovarati samo određenim političkim akterima, jer otvara prostor za manipulacije i omogućava da neka važna pitanja, poput izbornih sporova i ocjene ustavnosti zakonskih i podzakonskih akata ostanu neriješena, što nas uvodi u polje pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti. Time se dodatno narušava vladavina prava i povjerenje u institucije - zaključuje za naš portal Bajrović.</p> <p>Zato je neophodno da Skupština preuzme odgovornost i hitno pristupi izboru novih sudija, vođena principima stručnosti, transparentnosti i javnog interesa, a ne partijskim kalkulacijama. U suprotnom, dalja blokada Ustavnog suda, prema mišljenju stručne javnosti, ne samo da će ugroziti efikasnost i legitimitet ove institucije, već i temeljna prava građana i funkcionalnost pravnog poretka.</p>

Tamara Klikovac

Duško Mihailović

Kvorum na klimavim nogama: Politička igra sa sudbinom Ustavnog suda

<p>Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje - ANIMA, u proteklih mjesec uspješno su sproveli šest radionica o građanskom obrazovanju i ljudskim pravima za učenike i učenice osnovnih i srednjih škola u Bijelom Polju, Cetinju, Ulcinja, Podgorici, Baru i Pljevljima.</p> <p>Kako je saopšteno iz CGO-a, u toku ovih inspirativnih radionica, mladi su imali priliku da kroz interaktivne aktivnosti, dijalog i simulacije uče o značaju ravnopravnosti, odgovornosti, poštovanju različitosti i aktivizmu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601130656_ef639103b5c2a08214cd9f7077c2bab60efa59d8a6712195a07b9d2701c066e3" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p>- Učenici i učenice su pokazali izuzetnu posvećenost i interesovanje za ove teme uz promišljanje o idejama za unapređenje njihovih škola i gradova u ovim oblastima. Posebno treba istaći da je odziv na radionice bio izvan očekivanja, a njih 154 je prošlo ovaj program. To ukazuje da postoji potreba da se u obrazovnom sistemu više radi na temi građanskog obrazovanja i ljudskih prava - saopšteno je iz CGO-a.</p> <p>CGO, HRA i ANIMA se godinama zalažu da građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet kroz koji će učenici i učenice osnovnih i srednjih škola sticati neophodna znanja o slobodi, vladavini pravde i pravičnosti, ravnopravnosti, solidarnosti i poštovanju različitosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601130656_9a4007dd1cef523dc75b3b915b09c511e06de303d97f8e76e2602ea9e8eff38c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p><b>Mladen Živković</b>, profesor sociologije, koji je radio sa dijelom učenika i učenica, naglašava značaj razjašnjenja koncepta konflikta i nenasilnog rješavanja konflikta u demokratskim društvima.</p> <p>- Naglasili smo da demokratsko društvo nije društvo bez konflikta. Međutim, u takvom društvu, koje nekad i podstiče konflikt, imamo institucionalna pravila, tako da se demokratska društva mogu razumjeti i kao igre takmičenja u stvaranju političkih ili privrednih ciljeva i sredstava njihovog ispunjenja, kroz neupitnost ljudskih prava i njihove institucionalne zaštite, mehanizma građanske borbe i snažnih organizacija civilnog društva fokusiranih na pojedine grupe ili ciljeve u društvu - naveo je on.</p> <p>Siguran je da je crnogorskim učenicima potreban nastavni predmet koji će kao ishodište imati svjesnog, sposobnog i pametnog građanina, a ne samo radnika ili poslodavca na tržištu.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601130656_0d2d4c7938c99e76e0f568e701642a244b02b9339feca058002f78f64f3c0ed3" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Sa radionica"> <figcaption>Sa radionica<span>(Photo: CGO)</span></figcaption> </figure>  <p>- No, i nama nastavnicima je potrebno više znanja, metodičkih sredstava, drugačijih prostorija od tipske školske učionice. Nastava građanskog obrazovanja bi kao proces trebalo da ima karakteristike demokratskog procesa - zaključuje Živković.</p> <p>Radionice su organizovane u okviru projekta “Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju” koji CGO sprovodi sa HRA i Anima u okviru programa “Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore. Projekat finansira Fond UN za izgradnju mira.</p>

Građansko obrazovanje motiviše mlade na aktivno učešće u društvu

<p>Na zajedničku inicijativu nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja, odbornici Skupštine Prijestonice Cetinje dali su saglasnost da jedna ulica, u naselju Pod Granicom, ponese ime Krsta Đurovića - oficira koji je pokazao da čast, savjest i ljudskost mogu biti iznad svega.</p>
<p>- Krsto Đurović bio je kontraadmiral Jugoslovenske narodne armije i komandant južnog vojnopomorskog sektora Boka. Nije se slagao sa politikom, planovima i akcijama JNA i političkog vrha u vezi sa “operacijom Dubrovnik“. Protivio se agresiji na Hrvatsku, o čemu postoji više svjedočanstava ljudi iz njegovog okruženja. Gradonačelnik Dubrovnika u tom ratnom periodu Petar Poljanić, tokom suđenja Slobodanu Miloševiću u Hagu, iznio je, između ostalog rečenicu, koja zasigurno najbolje opisuje kakva je ličnost bio Krsto Đurović: “Dok sam ja zapovjednik VP Boka, možeš biti siguran da ni jedna granata na Dubrovnik neće pasti - navedeno je, između ostalog, u obrazloženju.</p>
<p>Đurović je poginuo 5. oktobra 1991. godine, u helikopteru iznad Konavala (mjesto Popovići, Hrvatska). Njegova smrt je ostala nerazjašnjena. Brojni zapisi sa dubrovačko-hercegovačkog ratišta ukazuju na sumnju da je na helikopter pucano iz redova JNA.</p>
<p>- Davanjem imena jedne ulice po Krstu Đuroviću, Cetinje ne odaje samo počast heroju savjesti, već i šalje važnu poruku: da Crna Gora pamti i poštuje one koji su se usudili da kažu NE zločinu, čak i kada ih je to moglo - i vjerovatno koštalo - života - ocijenile su organizacije, pokretači inicijative.</p>
<p>HRA, CGO i Antifašisti Cetinja ocjenjuju da u vremenu kada se relativizuju istorijske činjenice i rehabilituju agresori, ovakvi simbolični gestovi imaju duboko obrazovnu, moralnu i društvenu vrijednost.</p>

Cetinje pokazuje da pamti čast imenujući ulicu po Krstu Đuroviću

<p>Ove godine došlo se do važnog dostignuća u ostvarivanju prava žrtava na reparacije. Nakon više od dvije decenije žrtvama NATO bombardovanja u Murini i njihovim porodicama priznat je status civilnih žrtava rata izmjenom Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti - kazali su iz Akcije za ljudska prava povodom obilježavanja 26 godina od NATO bombardovanja mosta u varošici Murino, na sjeveru Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Tom prilikom, kako navode u saopštenju, poginulo je šest civila, među kojima je troje djece: Miroslav Knežević (14), Olivera Maksimović (13), Julija Brudar (11), Vukić Vuletić (46), Milka Kočanović (69) i Manojlo Komatina (72), dok je osam osoba bilo povrijeđeno.</p>
<p>- Pored mosta, 30. aprila 1999. bili su oštećeni i drugi civilni objekti, kao što su prodavnica i Dom kulture. Nije bilo sirena ni bilo kog drugog upozorenja na opasnost, što je potvrđeno i pravosnažnom sudskom odlukom - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Oštećene porodice su tužile Crnu Goru za naknadu štete jer ih niko nije upozorio na opasnost od bombardovanja, iako je NATO obavještavao nadležne o planiranim ciljevima.</p>
<p>- Vrhovni sud Crne Gore je onemogućio isplatu naknada štete za žrtve pozivajući se na zastarjelost potraživanja, budući da nikada nije ni vođen krivični postupak protiv odgovornih za propust u obavještavanju građana. U prvom predmetu u kome je odlučivano, sud je zauzeo stav da parnični sudovi ne smiju da utvrđuju da li je šteta nastala kao posljedica krivičnog djela za potrebe primjene dužeg roka zastarjelosti. Time je neosnovano zaključeno da porodica Komatina nije imala pravo na ranije isplaćenu naknadu, dok su zahtjevi ostalih porodica odbačeni kao zastarjeli - kazali su iz Akcije za ljudska prava.</p>
<p>Prošlog petka, kako podsjećaju, Vlada je donijela i odluku o isplati jednokratnih naknada u iznosu od po 100.000 eura za porodice stradalih žrtava, što predstavlja značajne korake ka priznavanju odgovornosti za višegodišnju nepravdu.</p>
<p>- Kako se ova odluka Vlade odnosi na nadoknadu uskraćenih socijalnih davanja, ukazujemo da porodicama nije nadoknađena šteta za pretrpljeni bol zbog gubitka najmilijih, niti je ikada pokrenuto pitanje odgovornosti onih koji su bili nadležni da stanovnike Murino upozore na predstojeću opasnost. Očekujemo da se Crna Gora u budućnosti pozabavi i tim pitanjima - ocijenili su iz Akcije za ljudska prava.</p>

Akcija za ljudska prava: Poslije 26 godina važni koraci ka pravdi za žrtve bombardovanja u Murini

<p>Ustav propisuje da zakoni koji uređuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da su najmanje 54 glasa potrebna za njihovo usvajanje - ističu iz Akcije za ljudska prava.</p>
<p>U ovoj nevladinoj organizaciji izražavaju zabrinutost zbog povrede Ustava Crne Gore prilikom usvajanja Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, &nbsp;koji omogućava realizaciju projekata u oblasti "razvoja turizma i nekretnina mješovite namjene" na teritoriji Crne Gore.</p>
<p>- Ovaj zakon je Skupština Crne Gore usvojila prostom većinom, sa 46 glasova, iako član 91 stav 3 Ustava Crne Gore propisuje da zakoni koji ureðuju imovinska prava stranaca moraju biti donijeti dvotrećinskom većinom svih poslanika u Skupštini Crne Gore, što znači da je najmanje 54 glasova potrebno za njihovo usvajanje - ističu iz Akcije za ljudska prava.</p>
<p>Smatraju &nbsp;očiglednim da Zakon o potvrđivanju sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Crne Gore i Ujedinih Arapskih Emirata uređuje imovinska prava stranaca.</p>
<p>- Jer se sporazumom strancima obezbjeđuju imovinska prava u odnosu na zemljište, takzvano "razvojno područje" za razvoj nekretnina, uz moguću eksproprijaciju i prenos vlasništva nad nepokretnostima na strana lica, pa je jasno da je njegova ratifikacija zahtijevala kvalifikovanu većinu - navode u saopštenju.</p>
<p>Ako zakon stupi na snagu, Akcija za ljudska prava će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti postupka njegovog donošenja.</p>
<p>- Ustavni sud Crne Gore je u svojoj praksi već utvrdio da ima nadležnost da ocjeni ustavnost procedure usvajanja međunarodnih ugovora. Prilikom ocjenjivanja predloga za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora i Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Grčke i Turske, Ustavni sud je naveo da "može ocijeniti formalnu ustavnost zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora, tj. postupak njegovog donošenja, dok ne može ocjenjivati materijalno pravni sadržaj samog ugovora" - kazali su iz Akcije za ljudska prava.</p>
<p>Imajući u vidu da je i predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>vratio ovaj Zakon na ponovno odlučivanje Skupštini, očekuju da Skupština prilikom ponovnog razmatranja primjeni pravilo o dvotrećinskoj većini iz člana 91 stav 3 Ustava.</p>
<p>- HRA upozorava da Sporazum preširoko definiše javni interes za sprovođenje neidentifikovanih projektata, što ozbiljno ugrožava pravo građana Crne Gore na mirno uživanje imovine na područjima pomenutim u sporazumu (sjever i jug Crne Gore). Široko proglašen javni interes za sprovođenje projekata razvoja nekretnina omogućava i nesagledive razmjere eksproprijacije zemljišta u korist imovinskih prava stranaca, tj. miješanje države u pravo svojine domaćih državljana i drugih vlasnika imovine na teritoriji Crne Gore, koje je zaštićeno članom 58 Ustava Crne Gore - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Akcije za ljudska prava, kako dodaju, izražavaju i zabrinutost i zbog netransparentnog proglašenja javnog interesa za ostvarivanjem neidentifikovanih poslova koji mogu ugroziti pravo svojine nesagledivog broja građana, sa takođe nesagledivim posljedicama po zaštitu životne sredine, koja je ključna odlika Crne Gore, ekološke države.</p>

Akcija za ljudska prava: Usvajanje Zakona o potvrđivanju sporazuma sa UAE zahtijeva dvotrećinsku većinu

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja efikasno procesuiranje ljekara <b>Vladimira Peruničića</b> koga je novinarka Gradske TV <b>Magdalena Čelanović </b>prijavila zbog uvreda, prijetnji i uznemiravanja.</p> <p>Iz HRA su kazali da su savjetovali novinarki da prijavi već prvi slučaj verbalnog seksističkog nasilja prikazan na fotografiji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427080412_9d9ebc7e75f655cdcaf64bd5786b420f5f776e71116c6117da6a5fc538964279.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427080412_9d9ebc7e75f655cdcaf64bd5786b420f5f776e71116c6117da6a5fc538964279" data-rendition-name="original" width="646" height="1068" loading="lazy" alt="Prijetnje Vladimira Peruničića"> </figure>  <p>U međuvremenu je došlo do više sličnih poruka, od kojih su neke prikazane na fotografiji. (foto 2).&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427080412_822c08d36988f66b2088761fcb9bf8c5b4a5be471cc56b82a210d1bbb2462f92.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250427080412_822c08d36988f66b2088761fcb9bf8c5b4a5be471cc56b82a210d1bbb2462f92" data-rendition-name="original" width="1038" height="1647" loading="lazy" alt="Poruke"> </figure>  <p>Ovakvo seksističko ponašanje i proganjanje, ističu iz HRA, je sasvim neprihvatljivo i očekujemo da bude adekvatno sankcionisano.<br/> <br/> - Žene koje imaju hrabrosti za javni nastup nijesu “glineni golubovi”! Upozoravamo da su novinarke i novinari krivičnim zakonodavstvom i posebno zaštićeni - kazali su u saopštenju. <br/> <br/> Dodaju i da očekuju da Ljekarska komora Crne Gore i Klinički centar CG stanu u zaštitu dostojanstva ljekarske profesije i osude neprimjereno ponašanje ljekara.</p> <p>- Pozivamo sve žene izložene ovakvom i sličnom seksističkom nasilju da ga prijave - kazali su u saopštenju. <br/> <br/> Uprava policije je juče objavila da “oštro osuđuje sve oblike uvredljivog, prijetećeg i neprimjerenog ponašanja prema zaposlenima u medijima, naročito ponašanja kojim se vrijeđa dostojanstvo žena zaposlenih u novinarskoj profesiji.&nbsp;</p> <p>- Policija u okviru svojih nadležnosti kao prioritetne preduzima neselektivne mjere i radnje u odnosu na sva lica koja svojim ponašanjem ugrožavaju sigurnost, integritet i pravo na slobodno i objektivno izražavanje i izvještavanje u cilju stvaranja sigurnog ambijenta za život i rad zaposlenih u medijima" - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;</p>

HRA: Pozdravljamo procesuiranje ljekara Peruničića, očekujemo da Ljekarska komora i KCCG osude neprimjereno ponašanje

<p>Vlada Crne Gore, kojom je na današnjoj 88. sjednici predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, usvojila je niz važnih informacija i odluka usmjerenih na jačanje zdravstvenog, energetskog, ekološkog i omladinskog sektora.</p>
<p>Vlada je usvojila Informaciju o postupku obaveznog javnog preuzimanja akcija Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju „Dr Simo Milošević“ A.D. Igalo, u skladu sa Planom restrukturiranja. U cilju zaštite interesa Instituta, istaknuta je potreba za što hitnijim sprovođenjem procesa dokapitalizacije.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja, kao predstavnik države, zajedno sa manjinskim akcionarom „HTP Vile Oliva“ d.o.o. Petrovac, preduzeće aktivnosti u skladu sa Zakonom o preuzimanju akcionarskih društava, uključujući i otkup akcija manjinskih akcionara. Nakon toga, Institut će pokrenuti postupak dokapitalizacije u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.</p>
<p>U vezi s tim, Vlada je prihvatila tekst Ugovora o zajedničkom djelovanju između Vlade, Razvojne banke Crne Gore, Fonda za zdravstveno osiguranje, Zavoda za zapošljavanje i „HTP Vile Oliva“ te donijela odluku da ovi akcionari zajednički sprovedu preuzimanje Instituta.</p>
<p>Na predlog Ministarstva finansija, Vlada je dala saglasnost Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) za dugoročno zaduženje u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE GROUP BANK AG. Ova sredstva biće iskorišćena za finansiranje nabavke nedostajućih količina električne energije, usljed privremene obustave rada Termoelektrane Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije.</p>
<p>Vlada je usvojila Program za podizanje svijesti o štetnosti plastičnih kesa po životnu sredinu. Program ima za cilj promjenu ponašanja građana kroz informisanje i edukaciju, s krajnjim ciljem smanjenja upotrebe plastičnih kesa i povećanja korišćenja održivih alternativa. Za realizaciju Programa obezbijeđena su sredstva u iznosu od 800.000 eura, koja potiču iz naknada za plastične kese debljine iznad 50 mikrona.</p>
<p>Usvojena je Informacija o koncesijama za istraživanje i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina. Stalni dio koncesione naknade za 2025. godinu iznosi 3.025.737 eura, dok je promjenjivi dio za 2024. godinu 1.956.708 eura. Ukupna koncesiona naknada za prethodne tri godine prelazi 15 miliona eura.</p>
<p>Takođe, Vlada je donijela više odluka u vezi sa sistemom tržišnih premija za energiju iz obnovljivih izvora. Maksimalna cijena po megavat-satu određena je na 65 eura, a kvota za prvu aukciju iznosi 250 MW, i odnosi se na solarne elektrane snage 400 kW i više.</p>
<p>Donijete su i dvije uredbe koje detaljnije regulišu proces aukcija, uključujući kriterijume za rangiranje i mogućnost proširenja kvota u slučajevima kada su ponude veće od preostalih raspoloživih kapaciteta.</p>
<p>Vlada je odobrila sufinansiranje adaptacije terena za mali fudbal i rukomet na gradskom stadionu „Pod Golubinjom“ u Pljevljima, u iznosu od 30.000 eura. Takođe, data je saglasnost za izgradnju sportskog terena u dvorištu područnog odjeljenja OŠ „Braća Ribar“ u Brzavi, Bijelo Polje, vrijednosti 56.218 eura.</p>
<p>Usvojen je Program razvoja Evropske omladinske kartice (EYC) za period 2025–2027, uz Akcioni plan implementacije. Programom je predviđeno širenje pogodnosti za mlade u Crnoj Gori i Evropi, kroz popuste, veće mogućnosti mobilnosti, sticanje neformalnih znanja i jačanje saradnje sa univerzitetima i poslovnim sektorom. Za realizaciju programa izdvojiće se ukupno 363.480 eura iz budžeta i donacija.</p>
<p>Tokom prethodnog trogodišnjeg ciklusa distribuirano je više od 87.000 besplatnih EYC kartica u Crnoj Gori, a realizovano je i više desetina edukativnih i promotivnih aktivnosti.</p>

Vlada dala saglasnost EPCG za zaduženje u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE

<p>Situacija u Srbiji se zaoštrava, ocjenjuje njemačka novinska agencija KNA.</p>
<p>Ono što je počelo kao protest protiv korupcije sve više postaje test za vladu. U Srbiji se studenti sada sve više okreću građanskoj neposlušnosti, a policija na to odgovara talasom hapšenja.</p>
<p>- Sjedećim protestima, postavljajući kontejnere za smeće i druge barikade, demonstranti privremeno parališu saobraćaj u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima - prenosi agencija.</p>
<p>Akcije su uslijedile nakon velikih demonstracija u subotu na kojima je više od 100.000 ljudi u prijestonici zahtijevalo prijevremene parlamentarne izbore.<br/>
 <br/>
„U Beogradu već danima nije moguće ništa planirati“, piše berlinski Tagescajtung, a prenosi Dojče vele. „Gdje god da krenete, nailazite na barikade koje su podigli pobunjeni građani. I ljudi srijeću specijalne policijske jedinice u punoj borbenoj opremi s prijetećim crnim maskama preko lica.“<br/>
 <br/>
„Javni prevoz je u zastoju. Samo ove srijede u Beogradu otkazano je tridesetak linija. Svakog dana se hapse desetine ’terorista’ – to jest, građana koji mirno demonstriraju na ulicama. Građanski protesti koje su pokrenuli studenti i koji širom zemlje traju već više od pola godine, kao blokade fakulteta, ušli su u novu fazu – građansku neposlušnost.“<br/>
 <br/>
Njemački list ocjenjuje da se prekretnica dogodila nakon protesta 28. juna i sukoba policije i demonstranata koji su uslijedili nakon toga. „Stvari su 29. juna, nakon burne noći, u početku ostale mirne. Autokrata Vučić proglasio je pobjedu, a studenti su prebrojavali krvave glave i uhapšene. Ali onda uveče, u roku od sat vremena, cio Beograd bio je blokiran, što je pogodilo najvažnije raskrsnice i mostove preko Save. Te blokade su se od tada nastavile.“</p>
<p>„Metoda je mirna i inovativna, i izluđuje potpuno nemoćnu policiju“, piše list.</p>
<p>„Grupe građana blokiraju ulice i podižu barikade u svojim naseljima. Kada stigne policijska jedinica, oni poslušaju naređenje da se sklone, prepuštaju čišćenje barikada policiji i čekaju dok oni ne odu. Kad se to desi, sve počinje iznova. Policija je potpuno preopterećena. Zapaljivo je vruće. Policajci u šlemovima i opremi nijesu samo iscrpljeni, već se osjećaju i poniženo zbog te igre mačke i miša.“</p>
<p>Tagescajtung zaključuje: „Autokratija se ljulja. Jedan dvadesetogodišnji student to je sumirao ovako: ’Nema ništa opasnije za autoritarni režim nego kada ga se građani više ne plaše i kada ismijavaju autokrate’.“</p>

Njemačka štampa: Zaoštrava se u Srbiji, autokratija se ljulja

<p>Strategija za uništenje turizma traje od 2020. godine, poručio je u Skupštini poslanik DPS-a <b>Nikola Rakočević</b>.</p>
<p>- Započeta je ukidanjem Montenegro Erlajnsa i razaranjem avio dostupnosti - ocijenio je Rakočević. </p>
<p>Govoreći o koncesiji nad Aerodromima, <b>Nik Đeljošaj</b>, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, u Skupštini je kazao da je danas trebalo da bude održana sjednica Tenderske komisije, ali da je zbog njegovih obaveza odgođena za sjutra.</p>
<p>- Velika većina komisije je radila profesionalno i gledala interes Crne Gore. Vjerujem da ćemo donijeti najbolju odluku za Crnu Gori - kazao je Đeljošaj. </p>
<p>Odluku donosi komisija, potpisuje Vlada, budite vrlo oprezni, naveo je Rakočević. </p>

Đeljošaj: Sjutra sjednica Tenderske komisije; Rakočević: Odluku potpisuje Vlada, budite oprezni

<p>Službenici podgoričke policije uhapsili su turskog državljanina S.O. (47) zbog sumnje da je posredovao u kupovini heroina, nakon što je zatečen u sumnjivoj razmjeni predmeta u jednoj ulici u Podgorici, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;</p>
<p>Hapšenje je rezultat planskih aktivnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ usmjerenih na suzbijanje ulične prodaje narkotika, a sprovedeno je po nalogu Višeg državnog tužilaštva.&nbsp;</p>
<p>Prilikom kontrole teretnog vozila u kojem se nalazio osumnjičeni zajedno sa još dvojicom turskih državljana, policija je pronašla pakovanje za koje se sumnja da sadrži heroin.</p>
<p>- On je od strane policijskih službenika, u jednoj ulici u Podgorici, zatečen u sumnjivoj razmjeni predmeta, nakon čega je ušao u teretno motorno vozilo bjelopoljskih registarskih oznaka. Po uključivanju ovog vozila u saobraćaj, policijski službenici su, u cilju provjere okolnosti događaja, zaustavili ovo teretno vozilo i pristupili kontroli lica koja su se u njemu nalazila, a za koje je utvrđeno da su turski državljani – S.O. koji je upravljao vozilom i njegovi saputnici R.I. (37) i D.T. (46) - navode iz UP.&nbsp;</p>
<p>Pregledom vozila, kako se dodaje, policijski službenici su na sjedištu pronašli pvc pakovanje sa sadržajem praškaste materije braon boje za koju se sumnja da je opojna droga heroin. Preduzimanjem daljih službenih mjera i radnji, policija je došla do sumnje da je S.O. prikupio novac od R.I. i D.T. i posredovao u kupovini pronađene opojne droge.</p>
<p>- S.O. će uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalje postupanje Višem državnom tužilaštvu u Podgorici - zaključuju iz UP.&nbsp;</p>

Uhapšen turski državljanin u Podgorici zbog posredovanja u kupovini heroina

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: akcija-za-ljudska-prava