Mugoša: Troškovi života drastično porasli i značajno obezvrijedili rast primanja građana

Troškovi života u Crnoj Gori drastično su porasli i značajno obezvrijedili rast primanja građana, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša, upozoravajući da podaci o zaduženosti stanovništva pokazuju ozbiljne nedostatke dosadašnjih ekonomskih i fiskalnih politika.

Mugoša je naveo da su kratkoročni efekti administrativnih mjera povećanja neto zarada kroz smanjenje doprinosa već pokazali slabosti, jer, kako tvrdi, nijesu bili zasnovani na sveobuhvatnim, detaljnim i dugoročno održivim analizama.

Građani bankama duguju 2,55 milijardi eura

Prema podacima koje je iznio Mugoša, građani Crne Gore su krajem maja 2026. bankama dugovali rekordnih 2,55 milijardi eura – 390 miliona više nego godinu ranije, a gotovo milijardu eura više nego prije nekoliko godina.

– Crnogorski građani se sve više oslanjaju na banke kako bi pokrili svakodnevne troškove, pri čemu su krediti građana premašili njihove depozite. Odnos kredita i depozita dostigao je 103,3 odsto. Na svakih 100 eura položenih na bankarske račune dolazi 103,3 eura duga prema bankama – naveo je Mugoša.

Kako je dodao, krediti stanovništva za godinu su porasli 18,6 odsto, dok su depoziti uvećani 13,4 odsto. Posmatrano u periodu od tri godine, krediti su porasli 59,1 odsto, a depoziti 46,9 odsto.

– Obje kategorije rastu, ali zaduženost raste znatno brže – upozorio je Mugoša.

„Prosječna plata prešla 1.000 eura, ali statistika ne pokazuje cijelu sliku“

Mugoša ukazuje da je prosječna zarada u Crnoj Gori premašila hiljadu eura, ali smatra da taj statistički podatak ne daje potpunu sliku životnog standarda.

– Preko dvije trećine građana prima manje od 1.000 eura, a prosječna plata računa se samo u preduzećima u kojima je zaposleno više od deset ljudi – naveo je on.

Posebno zabrinjavajućom ocjenjuje strukturu zaduženosti stanovništva.

Prema podacima koje je iznio, oko polovine ukupnog zaduženja čine nenamjenski gotovinski krediti, odnosno krediti koje građani koriste za zadovoljenje tekućih potreba. Tokom 2025. godine, kako navodi, čak 60,2 odsto novih kredita fizičkim licima činili su gotovinski, dok se 22 odsto odnosilo na stambene kredite.

Mugoša: Upozoravao sam na posljedice fiskalnih mjera

Mugoša podsjeća da je ranije upozoravao da bi fiskalne mjere zasnovane na smanjenju doprinosa i definisanju dvije minimalne zarade, uz istovremeno povećanje gotovo svih poreskih stopa osim opšte stope PDV-a i uvođenje novih akciza, mogle dovesti do negativnih posljedica.

– Glasao sam za određene segmente fiskalnih mjera i stojim iza toga, ali sam ukazivao na negativne posljedice drugih segmenata i po sistem zdravstva, sistem PIO i kupovnu moć građana. Priča kako je bilo ranije, a moralo je mnogo bolje, ne može biti kontraargument na sve ono na šta smo, kao ljudi koji imaju i stručnog znanja, dobronamjerno ukazivali i upozoravali – poručio je Mugoša.

„Ekonomija raste, ali se ne razvija“

Kao jedan od ključnih problema crnogorske ekonomije Mugoša vidi nedovoljnu produktivnost i konkurentnost, ocjenjujući da je fokus ekonomske politike izostao upravo sa tih oblasti.

– Umjesto da smo se bavili uzrokom, odnosno strukturnom ranjivošću naše ekonomije, populizam je po ko zna koji put prevagnuo – kazao je Mugoša.

Zaključio je porukom koju, kako kaže, često ponavlja – „naša ekonomija raste, ali se ne razvija“.

– Koliko god se radujem našem članstvu, nadam se za dvije godine, u Evropskoj uniji, toliko me zabrinjava činjenica da se malo bavimo suštinom unutrašnjih izazova koje imamo – zaključio je Mugoša.