Mulešković: Budžet tehnički dobar, ali potrošački i bez razvojne vizije

Budžet za narednu godinu je tehnički dobro urađen, ali je dominantno potrošački, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

Nedostaje, naglašava, dio koji je ključan i odnosi se na diverzifikaciju ekonomije.

- Tehnički, budžet jeste urađen onako kako bi trebalo da bude urađen. Nemamo previše razlika u odnosu na neke prethodne godine, određene stavke koje su bile najavljivane da će biti smanjene, nisu smanjene u značajnoj mjeri. Imamo rast prihoda, ali dominantno smo taj rast prihoda prebacili opet u potrošnju. Svega mali dio tih novih prihoda smo prebacili u kapitalne projekte, dok sve drugo ide u potrošnju. Ako pogledate prihode, oni dominantno dolaze iz PDV i akciza, što jasno ukazuje na potrošački model koji, po mom mišljenju, jeste ranjiv. Kad imate takav način upravljanja finansijama, kad imate takvu ekonomiju, bilo kakve promjene na tržištu mogu u značajnoj mjeri da vam ugroze samu stabilnost javnih finansija- poručuje Mulešković.

Za budžet se, kaže, ne može reći da je razvojni.

- Budžet jeste potrošački i kad pogledate koliko je zapravo odvojeno za kapitalni budžet jasno je da to nije razvojni budžet. Takođe, ako uđete u pojedine stavke koje se odnose na ekonomiju - 3,6 miliona za razvoj konkurentnosti privrede, onda imate preko 700 miliona za zarade zaposlenih u javnom sektoru. I na kraju imate nešto preko 300 miliona za kapitalni budžet. Tako da je jasno da te komponente koje su razvojne nemaju to ključno mjesto u budžetu i upravo to jeste problematično. Jer budžet treba da potencira i da se mnogo više fokusira na kapitalne projekte, na diverzifikaciju ekonomije, jer to je nešto što dugoročno stvara novu ekonomsku vrijednost- ističe Mulešković.

Država se, navodi, zadužuje kako bi vratila dugovanja.

- Ukoliko se zadužujemo za kapitalne projekte, ja ću to uvijek da podržim jer je to dobro za ekonomiju, dugoročno je dobro za ekonomiju. Mi se zadužujemo da bi vraćali stara dugovanja i što fali u prethodnom periodu jeste upravo ti kapitalni projekti. Iz godine u godinu, u apsolutnim vrijednostima, naš javni dug će rasti. Shodno strategiji koju je usvojila Vlada Crne Gore, naš javni dug će do kraja 2028. doći negdje do 6 milijardi- navodi Mulešković.

Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mulešković ocjenjuje da se struktura u posljednjih nekoliko godina u potpunosti promijenila.

- Mi sad dominantno imamo investicije u nekretnine, to su neproduktivne investicije, koje dugoročno ne otvaraju nova radna mjesta. One čine, u prvih devet mjeseci 2025. godine, preko 50% direktnih stranih investicija. Sa druge strane, investicije u preduzeća i banke, takozvane produktivne investicije, čine 12,5 ili 12,7%, možda ću pogriješiti. 2019. godine produktivne investicije su bile na nivou preko 30%. To je jasan pokazatelj, jer možemo mi sad da dajemo ocjenu, da je nešto dobro ili da nije dobro, brojke najbolje pokazuju situaciju. Tako da nemamo nekih produktivnih investicija koje su vidljive- ističe Mulešković.

Poslovni ambijent se, kaže, blago pomjerio nabolje ili ostao na nivou od prošle godine. Privrednici i investitori, pojašnjava, prepoznaju veliki problem u dijelu transparentnosti donošenja odluka, što je prvi korak ka obezbjeđivanju povoljnog poslovnog ambijenta.

- Ukoliko nemate dobru vladavinu prava, vi ne možete da očekujete da imate kvalitetne, dugoročne investicije. Digitalizacija javne uprave i dalje nedostaje, nemamo razvijene digitalne servise, javna uprava nije efikasna. To su sve israživanja koje su pokazala da nije došlo do određenih pomaka u dijelu poslovnog ambijenta- kaže sagovornik Drugačije radio veze.

Rezimirajući godinu na izmaku, Mulešković kaže da ju je obilježilo zatvaranje pet poglavlja, te da evropski put treba svi da pohvale.

Ulazak u EU će se, kaže, odraziti i na našu ekonomiju. Pozitivna stvar je, dodaje, i članstvo u SEPI.

Propuštene šanse su, pojašnjava, po pitanju diverzifikacije ekonomije i ulaganja u razvoj konkurentnosti privrede, te inflacije koja je i ove godine uticala na životni standard građana.

Govoreći o različitim ocjenama javnih finansija u Crnoj Gori, Mulešković kaže da Crna Gora ne može doživjeti grčki scenario.

Naglašava da donosioci odluka u narednoj godini moraju diverzifikovati ekonomiju.

- Treba da radimo mnogo više na razvoju realne ekonomije, da se izbjegne ono što je trenutno u Crnoj Gori, da je javni sektor konkurentniji u odnosu na privatni. Ako govorimo iz ugla zapošljavanja, da želimo prije da radimo u javnom sektoru nego u privatnom. To ne bi smjelo da se dešava posebno u malim državama. Ono što je bitno jeste da će biti izazovna godina. Na primjer, mi nemamo sljedeće godine toliko starih dugovanja koja treba da vratimo, ali već narednih godina nam stižu velika dugovanja koja treba da vratimo, pa se moramo pripremiti za sve to što dolazi- kazao je.

Jedino se, zaključuje, sa razvojem privrede mogu očekivati stabilne javne finansije, ekonomija koja se razvija i zadovoljni građani.