Privremeno rješenje za višak mliječnih proizvoda u smanjenju cijena i izvozu

Privremeni problem sa viškom mliječnih proizvoda i kod proizvođača, prerađivača i trgovaca biće riješen tako što će u trgovinama narednih dana biti smanjene cijene domaćih proizvoda, na štetu prerađivača i trgovaca, dok će jedan dio pokušati da izvezu, prenosi Mina business.

 Dugoročnog rješenja o povećanju subvencija i ukidanju ili smanjenju poreza poljoprivrednicima, po ugledu na zemlje regiona i EU, i dalje nema, pa će oni još par dana čekati odgovore ministarstava poljoprivrede i finansija, kao i Kabineta premijera, prije nego što krenu na protest pred zgradu Vlade, pišu Vijesti.

 To su rezultati pregovora koji su protekla dva dana vođeni između poljoprivrednih proizvođača, prerađivača - mljekara, trgovačkih lanaca i Ministarstva poljoprivrede.

 Predsjednik Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori, Milutin Đuranović, kazao je Vijestima da su zaključili da se trenutni višak mliječnih proizvoda na tržištu najlakše može riješiti kroz veću prodaju kiselo-mliječnih prerađevina, odnosno jogurta.

 - Sa trgovačkim lancima, od čega je Voli već počeo da primjenjuje, dogovorili smo da litar domaćeg jogurta košta 99 centi, a pakovanje od litar i po 1,39 EUR. Mljekare su svoj dio prihoda smanjile 50 odsto, takođe i trgovci svoju maržu za toliko. Ove cijene bi trebalo da traju do kraja oktobra i vjerujem da ćemo u tom periodu riješiti pitanje trenutnog viška mliječnih proizvoda i normalizovati otkup mlijeka od farmera- rekao je Đuranović.

 On je naveo da se višak mliječnih proizvoda dominantno pojavio kod jedne mljekare, koja je na nekoliko dana obustavila otkup mlijeka od farmera, dok je kod drugih mljekara bilo manjeg viška. Oni su, kako je objašnjeno ili malo smanjili otkup ili nijesu uopšte.

 Đuranović je saopštio da se višak domaćih mliječnih proizvoda na tržištu pojavio usljed povećanja uvoza, nemogućnosti da domaći proizvodi budu konkurentni pred uvoznim, ali i sezonskog povećanja proizvodnje mlijeka kod dijela farmera.

 Podaci Monstat pokazuju da je Crna Gora u periodu januar - avgust uvezla mliječne proizvode vrijedne 72 miliona EUR, što je šest miliona ili 9,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

 Ukupne premije za proizvodnju mlijeka u agrobudžetu Vlade za ovu godinu iznose 4,5 miliona EUR, odnosno za najbolji kvalitet i količinu farmer u najboljem slučaju može da dobije najviše 20 centi po litru kao podršku države.

 Đuranović je naveo da je količinski uvoz mliječnih proizvoda 8,1 odsto veći nego prošle godine.

 Na pitanje da li je tačno da proizvođači iz regiona imaju podršku država za izvoz mlijeka zbog čega im može biti jeftinije, Đuraković je odgovorio da je to teško dokazati. On je dodao i da je činjenica da su neki od tih uvoznih proizvoda jeftiniji u Crnoj Gori nego u maloprodaji država iz kojih dolaze.

 - Ne može proizvođač u Crnoj Gori, zbog prirodnih karakteristika, da bude konkurentan proizvođaču iz Vojvodine ili Šumadije, jer ima veće troškove zbog teže proizvodnje stočne hrane. Smatram da su opravdani zahtjevi farmera da im se povećaju subvencije i druge vrste pomoći, koje već imaju farmeri u regionu, bez toga ne mogu biti konkurentni- rekao je Đuranović.

 On je poručio i da u slučaju veće pomoći države, cijene domaćeg proizvoda mogu biti niže i parirati uvoznim. 

 - Na primjer, uvoz hrane je milijardu EUR, a direktne subvencije poljoprivrednim proizvođačima iznose 30 miliona. Ne može na taj način smanjiti deficit- kazao je Đuranović.

 On je naveo da CEFTA daje mogućnost državama da u slučaju vanrednih okolnosti kroz četiri mjere ograniče uvoz prehrambenih proizvoda, uvedu zaštitne carine ili odobre dodatnu podršku kako bi zaštitili domaću proizvodnju, ali da Crna Gora za proteklih 19 godina to nijednom nije iskoristila.

 - Svježi primjeri su da je Moldavija ograničila uvoz šećera da bi zaštitila domaće proizvođače. Srbija je nekoliko puta donosila slične mjere, a u maju je ograničila i uvoz mliječnih proizvoda. Dakle, takve mogućnosti postoje kada imate ovakve vanredne situacije i poremećaje na tržištu, ali ih mi ne koristimo. Svuda u regionu i članicama EU država je ta koja rješava probleme sa viškovima poljoprivrednih proizvoda- objasnio je Đuranović.

 Predsjednik Poljoprivrednog klastera, Boško Miličić, kazao je da su sa predstavnicima Ministarstva poljoprivrede razgovarali o zahtjevu za povećanje premija za poljoprivredu, ukidanje akciza na gorivo koje se koristi u poljoprivredi, povećanju povrata PDV-a, kao i oslobođenju ili umanjenju raznih drugih dažbina.

 - Sve je to ono što poljoprivrednici imaju u susjednim ili zemljama EU. Kako da naši proizvodi uz to budu konkurentni sa njihovim? Mi smo zbog toga organizovali protest upozorenja u Nikšiću i najavili protest pred Vladom. Odgovor iz Ministarstva poljoprivrede je da oni u načelu podržavaju naše zahtjeve, ali da na njih ne mogu odgovoriti, jer količina novca za agrobudžet zavisi od Ministarstva finansija- rekao je Miličić.

 On je dodao da su pisali i ministru finansija, ali da nijesu dobili odgovore. 

 - Još od prošle godine tražimo sastanak sa premijerom, nijesu nam odgovorili- kazao je Miličić.

 On smatra da su statistički podaci o poljoprivredi porazni i da će biti još gori ako ne bude značajnije podrške države.

 - Ništa što tražimo nije nerealno, svi u okruženju to imaju. Na primjer, za potrebe moje farme platim preko četiri hiljade EUR samo za PDV, dok su subvencije znatno manje. Crnogorska poljoprivreda se nalazi u jednoj prelomnoj fazi i jednostavno nam treba odluka države da li oni žele da imamo domaću proizvodnju hrane ili ne. Ne koristimo mjere iz CEFTA koje možemo da imamo za pomaganje svoje proizvodnje. Predlog budžeta za narednu godinu se sada pravi. Ako se u narednih nekoliko dana ništa ne desi u vezi s ispunjenjem naših zahtjeva, sigurno nećemo odustati od našeg protesta pred zgradom Vlade- poručio je Miličić.

Predsjednik Unije stočara sjevera Crne Gore, Milko Živković, ocijenio je da je situacija u stočarstvu na sjeveru veoma loša i da mučenje traje već 30 godina.

 - Ako se ovako nastavi, ostaćemo i bez ovo malo proizvodnje što sada imamo i bez crnogorskih sela. Uvozni lobiji nas guše i bez značajnije podrške države ne možemo biti konkurentni tim cijenama. Ne može podrška od manje od jedan odsto budžeta da se nosi sa podrškama od pet odsto budžeta. Udruženi smo u klaster poljoprivrede i još par dana ćemo četi odgovor iz Vlade. Ostavljeni smo pred izbor da odustanemo od bavljenja ovim poslom ili da se radikalno borimo za svoja prava- kazao je Živković.