CRNA GORA NEPRIPREMLJENA ZA TURISTIČKU SEZONU

Ratković: Infrastruktura ne prati rast očekivanja, vlast zanemaruje strateške interese

Rade Ratković (Foto: PR Centar)
Rade Ratković (Foto: PR Centar)

Turistička sezona u Crnoj Gori ponovo je dočekana bez ključnih infrastrukturnih priprema i strateškog pristupa, ocijenio je profesor dr. Rade Ratković, ekspert za turizam, u jutrošnjem gostovanju u Budilniku, Televizije E. On je upozorio da se, osim saobraćajnih problema i kašnjenja s uređenjem plaža, Crna Gora suočava i sa nekontrolisanim rastom cijena i odsustvom ozbiljnog destinacijskog menadžmenta.

Profesor Ratković je istakao da su kapaciteti za prijem turista i dalje neadekvatni, a situaciju na primorju opisao kao „tantalove muke“ za posjetioce.

- Potrebno je da se radovi na putnoj infrastrukturi obustave tokom glavne turističke sezone, koja realno počinje već u aprilu, a ne u julu - kazao je on. Prema njegovim riječima, alternativne saobraćajnice, čak i lokalni putevi, mogli bi biti privremeno osposobljeni kako bi se izbjegle gužve i poslala poruka da je Crna Gora odgovoran i gostoljubiv domaćin.

Ratković smatra da su ključne potrebe sektora turizma gurnute u drugi plan, dok politička prepucavanja dominiraju javnim prostorom. 

- Turizam je za Crnu Goru životna grana, a mi svaku sezonu dočekujemo nespremni, forsirajući politikanstvo umjesto razvoja - upozorio je on.

Poseban akcenat stavio je na kašnjenje u zaključivanju ugovora za zakup sa Morskim dobrom, što, kako kaže, direktno utiče na uređenje plaža i generalno otežava pripremu sezone.

Profesor Ratković je kritikovao i sam koncept davanja plaža u zakup po visokim cijenama, navodeći da to vodi komercijalizaciji i degradaciji obale.

- Plaže se pretvaraju u restoranske terase, umjesto da budu javni i rekreativni prostor - ističe on, dodajući da praksa mediteranskih zemalja ide u suprotnom smjeru - oslobađanju plaža od suvišnih sadržaja i njihovim uređenjem.

Rast cijena, kako kaže, direktna je posljedica visokih zakupnina, a sezona koja je suštinski ograničena na par mjeseci dodatno podstiče neodrživo povećanje cijena.

Ratković je upozorio i na sve veći jaz između cjenovnih kategorija smještaja, gdje se, s jedne strane, nude izrazito jeftini aranžmani, dok su cijene u luksuznim segmentima nerazumno visoke. Naveo je primjer prijatelja iz Srbije koji je obezbijedio aranžmana od devet dana, sa prevozom i hranom, po cijeni od svega 260 eura.

- To pokazuje haos koji vlada u sektoru, a zabrinjava i trend pretvaranja hotelskih kapaciteta u apartmanski smještaj, što dodatno guši turističku privredu - kazao je on.

Profesor Ratković podsjetio je da bez rješavanja pitanja dostupnosti destinacije, naročito kroz avio i putnu infrastrukturu, svaka promotivna kampanja ostaje bez efekta.

- Raditi marketing bez stvarne dostupnosti destinacije je prevara. Mi se time bavimo, umjesto da prvo uredimo infrastrukturu, a zatim brendiramo i promovišemo ono što zaista imamo - rekao je on.

Govoreći o poređenju sa uspješnim turističkim destinacijama, poput karipskih zemalja, Mediterana ili zapadnoevropskih država, Ratković je naglasio da je Crna Gora propustila da napravi održiv paket turističke ponude koji bi bio osnova za kvalitetno brendiranje.

- Ne možete brendirati praznu priču. Prvo moramo imati konkurentan proizvod, infrastrukturu, komunalnu uređenost, fokus na vodeća evropska tržišta, a tek onda ozbiljno raditi na promociji - smatra on.

Crna Gora, prema Ratkoviću, raspolaže prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i geografskim prednostima, ali ih ne koristi na pravi način. 

- Prostor uništavamo, kulturno nasljeđe slabo valorizujemo, destinacijskim menadžmentom se ne bavimo - upozorava on.

Dok preduzetnički sektor, kako kaže, pokazuje inicijativu i trudi se da prebrodi izazove, nedostaje sistemska saradnja između javnog i privatnog sektora, bez koje nema dugoročnog razvoja.

Kao modele koje bi Crna Gora mogla slijediti, Ratković je naveo primjere susjednih zemalja poput Hrvatske i Albanije, koje, iako sa sličnim prirodnim resursima, mnogo organizovanije pristupaju turizmu.

- Sa susjedima treba sarađivati, učiti jedni od drugih i raditi u interesu građana i privrede - zaključio je Ratković.