Brojke neumoljivo pokazuju — naš turizam je na koljenima. Broj noćenja je značajno manji nego prethodnih godina. Nespremnost, visoke cijene, avionska nedostupnost, samo su neki od razloga zbog kojih Crna Gora gubi bitku. Iako je to očigledno svima — čak i laicima — ministarka turizma Simonida Kordić, poznata po markiranoj garderobi i luksuznim putovanjima o trošku građana, tvrdi da je „sve sjajno“, te da samo „neki zli ljudi prave kampanju o lošoj sezoni“. Komentarišući porazne brojke koje potvrđuju da je sezona izuzetno loša, prof. dr Rade Ratković, univerzitetski profesor i turizmolog, za Portal ETV ističe da su nam državu preuzeli nasljednici zloglasnih „klubaša“, čiji je jedini program bio prisajedinjenje Crne Gore Srbiji.&nbsp; - Taj cilj su ostvarili 1918. godine, pod vođstvom Srbije i Aleksandra Karađorđevića. I tada, kao i sada, oni sprovode politiku Srbije prema Crnoj Gori. Njihov zadatak i „uspjeh“ mjere se dubinom uništenja Crne Gore - dodaje. Danas, tvrdi Ratković, u Crnoj Gori imamo marionetsku vladu Srbije, pod mentorstvom i kontrolom Srpske pravoslavne crkve na terenu. - Da apsurd bude veći, istraživanja pokazuju da građani Crne Gore upravo tu paracrkvu prepoznaju kao instituciju od najvećeg povjerenja — povjerenja da nas, paradoksalno, uništi. Djelujemo poput Indijanaca koje je, prema njihovom vjerovanju, veliki Manitu osudio na nestanak, pa smo demotivisani da složno i organizovano povedemo borbu za sopstveni opstanak. Dok nas oni sistematski uništavaju, mi se samozadovoljno tješimo floskulom „Milo je za sve kriv“ — pa, čemu onda otpor? - kaže on.&nbsp; HOĆE LI BITI BOLJE?&nbsp; Kako kaže, nada, kao uvijek, postoji. Međutim, očigledno nedostaje volje i odgovornosti u državnim strukturama prema sopstvenoj državi i privredi, a naročito prema turizmu.&nbsp; - Vlasti se odbijaju suočiti sa stvarnom slikom i dubokom strukturnom krizom u koju je naš turizam doveden – politikom, a ne tržištem. Potrebno je da i vlast, kao što su to već počeli da rade neki privrednici, bude konačno suočena s realnošću — umjesto da uporno lakira stvarnost - navodi Ratković.&nbsp; Neophodno je postići punu saglasnost svih aktera u turizmu — i državnih i privatnih — o nužnosti duboke strukturne reforme, te da se toj reformi pristupi ozbiljno, profesionalno i uz puno poštovanje struke, umjesto dosadašnjeg ignorisanja. - U demokratskim zemljama, svjesna i odgovorna javnost bi smijenila neodgovornu vlast na izborima i izabrala one koji će rješavati stvarne probleme privrede i društva. Umjesto toga, kod nas se vlast i dalje podređuje imperijalnim interesima druge države, kojoj je prepustila upravljačke dizgine. Cijela nacija — svi građani i državljani — mora da postigne konsenzus za dobrobit države, privrede i turizma, i da na tom putu djeluje složno - podvlači on.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910110920_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910110920_b912fb0ba47bd4d13c4255440cceaf8f9eaf22122782d2f857f0062246164b6f" data-rendition-name="original" width="1253" height="700" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Umjesto toga, energija se i dalje neproduktivno rasipa u beskonačnoj, jalovoj političkoj ćeraniji.&nbsp; - Turizmu, više nego ijednom drugom sektoru, potrebni su stabilnost i mirne političke vode — a ne beskrajni sukobi i besmislena preganjanja. Ključevi rješavanja naših hroničnih problema su u rukama politike — ali i u rukama građana, koji, često ne razmišljajući o posljedicama, daju mandat za neodgovornost - kazao je Ratković u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Turizam na koljenima, država na daljinski; Ratković: Crnu Goru preuzeli nasljednici zloglasnih "klubaša"

Zabrinjavajuće je što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke, kazao je profesor Rade Ratkovi na konferenciji za medije na temu "Trule daske u turizmu", povodom, kako su naveli organizatori iz Redakcije za turizam i prostorno planiranje STEGA-e, očigledno loših rezultata ovogodišnje ljetnje turističke sezone.
Konferenciju u Budvi je otvorio diplomirani ekonomista, Vladimir Nikaljević, upozoravajući da je turizam u Crnoj Gori destabilizovan "najmanje na tri trule daske".
Nikaljević je na događaju u Budvi je kazao da ciljevi koji su suprotstavljeni, oni koji se zalažu za nezavisnu građansku, evropsku, antifašističku i prosperitetnu Crnu Goru i oni koji se svim silama bore protiv tih ciljeva, teško mogu da ostvare dijalog, a još teže sinergiju.&nbsp;
- Dva, nema strategije turista. Turizam kao vodeća prioritetna djelatnost direktno se ugrožava porezima, akcizama, gradnjom stanova umjesto hotela, saobraćajnim haosom umjesto lakom dostupnošću. I tri, partijski kadrovi na ključnim mjestima, umjesto vrhunskih stručnjaka - naveo je on. 
 
Turizmolog, prof. dr Rade Ratković, istakao je da Crna Gora već tri i po decenije nema adekvatan menadžment turističkih destinacija, dok posljednjih pet godina gotovo i ne postoji upravljanje ovim sektorom. Statistički podaci za jun 2025. ukazuju na pad broja noćenja i skraćeno zadržavanje turista, uz stagnaciju broja dolazaka. Zabrinjavajuće je, kaže Ratković, što Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" – destinacija za kratke boravke. 
 
Posebno je naglašen pad dolazaka sa tradicionalnih zapadnoevropskih tržišta, dok konkurentske mediteranske destinacije, uključujući Hrvatsku i Albaniju, bilježe rast. 
 
Prostorni planer mr Dragan Marković upozorio je na infrastrukturne slabosti koje ograničavaju turistički razvoj. 
 
- Bez efikasnog saobraćajnog sistema nema razvoja. Država, to su putevi, se govorilo u Rimskom carstvu. Dakle, bez novih puteva ne može se funkcionisati pored mora, a izgradnja puteva visokog ranga kroz Boku duž budvanske rivijere preko Skadarskog jezera mogla bi pretvoriti izuzetan prirodni ambijent u "tehnicistički" pejzaž, pa je planiranje puteva jako složen problem i delikatan zadatak za rješavanje - objasnio je Marković. 
 
Magistar Branko Diki Kažanegra naglasio je da je „jedina pouzdana statistika broj zadovoljnih turista“. Ocijenio je da Crna Gora ulazi u seriju slabijih sezona, upozorivši da ukoliko se brzo ne reaguje, šteta bi mogla postati dugoročna. 
 
- Cilj današnje konferencije bio je da se skrene pažnja na slabosti u turizmu, upravo sada, kada smo na vrhuncu turističke sezone, jer će nakon toga doći novi problemi i sve će se zaboraviti do naredne - zaključio je Nikaljević.

Portal ETV

Ratković: Crna Gora sve više postaje "protočni bojler" - destinacija za kratke boravke; Nikaljević: Destabilizacija na tri trule daske

Turistička sezona u Crnoj Gori ponovo je dočekana bez ključnih infrastrukturnih priprema i strateškog pristupa, ocijenio je profesor dr. Rade Ratković, ekspert za turizam, u jutrošnjem gostovanju u Budilniku, Televizije E. On je upozorio da se, osim saobraćajnih problema i kašnjenja s uređenjem plaža, Crna Gora suočava i sa nekontrolisanim rastom cijena i odsustvom ozbiljnog destinacijskog menadžmenta.
Profesor Ratković je istakao da su kapaciteti za prijem turista i dalje neadekvatni, a situaciju na primorju opisao kao „tantalove muke“ za posjetioce.
- Potrebno je da se radovi na putnoj infrastrukturi obustave tokom glavne turističke sezone, koja realno počinje već u aprilu, a ne u julu - kazao je on. Prema njegovim riječima, alternativne saobraćajnice, čak i lokalni putevi, mogli bi biti privremeno osposobljeni kako bi se izbjegle gužve i poslala poruka da je Crna Gora odgovoran i gostoljubiv domaćin.
Ratković smatra da su ključne potrebe sektora turizma gurnute u drugi plan, dok politička prepucavanja dominiraju javnim prostorom.&nbsp;
- Turizam je za Crnu Goru životna grana, a mi svaku sezonu dočekujemo nespremni, forsirajući politikanstvo umjesto razvoja - upozorio je on.
Poseban akcenat stavio je na kašnjenje u zaključivanju ugovora za zakup sa Morskim dobrom, što, kako kaže, direktno utiče na uređenje plaža i generalno otežava pripremu sezone.
Profesor Ratković je kritikovao i sam koncept davanja plaža u zakup po visokim cijenama, navodeći da to vodi komercijalizaciji i degradaciji obale.
- Plaže se pretvaraju u restoranske terase, umjesto da budu javni i rekreativni prostor - ističe on, dodajući da praksa mediteranskih zemalja ide u suprotnom smjeru - oslobađanju plaža od suvišnih sadržaja i njihovim uređenjem.
Rast cijena, kako kaže, direktna je posljedica visokih zakupnina, a sezona koja je suštinski ograničena na par mjeseci dodatno podstiče neodrživo povećanje cijena.
Ratković je upozorio i na sve veći jaz između cjenovnih kategorija smještaja, gdje se, s jedne strane, nude izrazito jeftini aranžmani, dok su cijene u luksuznim segmentima nerazumno visoke. Naveo je primjer prijatelja iz Srbije koji je obezbijedio aranžmana od devet dana, sa prevozom i hranom, po cijeni od svega 260 eura.
- To pokazuje haos koji vlada u sektoru, a zabrinjava i trend pretvaranja hotelskih kapaciteta u apartmanski smještaj, što dodatno guši turističku privredu - kazao je on.
Profesor Ratković podsjetio je da bez rješavanja pitanja dostupnosti destinacije, naročito kroz avio i putnu infrastrukturu, svaka promotivna kampanja ostaje bez efekta.
- Raditi marketing bez stvarne dostupnosti destinacije je prevara. Mi se time bavimo, umjesto da prvo uredimo infrastrukturu, a zatim brendiramo i promovišemo ono što zaista imamo - rekao je on.
Govoreći o poređenju sa uspješnim turističkim destinacijama, poput karipskih zemalja, Mediterana ili zapadnoevropskih država, Ratković je naglasio da je Crna Gora propustila da napravi održiv paket turističke ponude koji bi bio osnova za kvalitetno brendiranje.
- Ne možete brendirati praznu priču. Prvo moramo imati konkurentan proizvod, infrastrukturu, komunalnu uređenost, fokus na vodeća evropska tržišta, a tek onda ozbiljno raditi na promociji - smatra on.
Crna Gora, prema Ratkoviću, raspolaže prirodnim ljepotama, kulturnom baštinom i geografskim prednostima, ali ih ne koristi na pravi način.&nbsp;
- Prostor uništavamo, kulturno nasljeđe slabo valorizujemo, destinacijskim menadžmentom se ne bavimo - upozorava on.
Dok preduzetnički sektor, kako kaže, pokazuje inicijativu i trudi se da prebrodi izazove, nedostaje sistemska saradnja između javnog i privatnog sektora, bez koje nema dugoročnog razvoja.
Kao modele koje bi Crna Gora mogla slijediti, Ratković je naveo primjere susjednih zemalja poput Hrvatske i Albanije, koje, iako sa sličnim prirodnim resursima, mnogo organizovanije pristupaju turizmu.
- Sa susjedima treba sarađivati, učiti jedni od drugih i raditi u interesu građana i privrede - zaključio je Ratković.

Ratković: Infrastruktura ne prati rast očekivanja, vlast zanemaruje strateške interese

Dok susjedna Albanija u turizmu galopira, naša, prelijepa Crna Gora, najblaže rečeno, stagnira. Destinaciju smo, čini se, sveli na goste iz regiona, bez jasne vizije razvoja. Nije to problem u &nbsp;najavi, već problem koji traje i ne rješava se. Turizam je naša najvažnija privredna grana, sve što nam je potrebno imamo, osim, izgleda, vizije i znanja da sve to valorizujemo. I još nešto jako važno - nema govora o prestižnoj turističkoj destinaciji koja ima neprimjereno lošu avio dostupnost.&nbsp;
Da li dijeli stav da smo sveli destinaciju na goste iz regiona a da turisti iz Zapadne Evrope zaobilaze Crnu Goru, Portal ETV je pitao profesora na Fakultetu za turizam i bznis u Budvi, prof. dr Rada Ratkovića.&nbsp;
On kaže da je ovaj problem kod nas star oko tri i po decenije, s tim što je od obnove &nbsp;nezavinosti, pa do 2020. godine, bilo napretka.&nbsp;
Prema njegovim riječima, 2019. &nbsp;je bila prva godina rentabilnog poslovanja turističkog sektora na osnovu učešća zapadno-evropskog emitivnog turizma od 35 odsto u osnovnom smještaju i dobre avio povezanosti sa svim važnim evropskim emitivnim tržištima.&nbsp;
- Nakon toga je nastupila pandemija korone, a poslije nje pandemija politike, koja još traje i postaje sve gora. U takvoj konstelaciji nije čudo što turizmu i ukupnoj ekonomiji ne cvjetaju ruže. Da ne možemo imati održiv turizam na osnovu kratkosezonskih i niskobudžetdskih tržišta regiona i Rusije smo se mogli praktično uvjeriti u proteklih 35 godina, ali mnogi neće da vide ono što je i čulno vidljivo i očigledno - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.&nbsp;
Profesor je jasan - ne možemo biti ozbiljna turistička destinacija sa lošom avio povezanošću.&nbsp;
- Dobar avio saobraćaj (linijski, niskotarifni i čarter) je uslov bez koga se me može uspješno razvijati organizovani turiizam, posebno iz najjačih emitivnih izvora Evrope i svijeta. Bez toga ne možemo imati održivu popunjenost kapaciteta, rentabilno poslovanje turizma, konkurentne plate i ekonomski impakt turizma na privredu i društvo. Vlasti u potonjih pet godina su istrajno radile da ovaj važan infrastrukturni resurs za razvoj turizma prilično uruše. Racionalnog razloga i obrazloženja za to nema - ističe profesor.&nbsp;
On smatra da u Crnoj Gori ne valja destinacijski sistem i destinacijski menadžment u turizmu, za što je najodgovornija Vlada.&nbsp;
- Preduzetnički sektor čini što je u njegovoj mogućnosti, ali nema destinacijske podrške. To mora da se iz korijena reformiše, inače gubimo turizam koji je jedna od najjačih poluga ekonomske održivosti naše države. Treba da se poslužimo dobrom praksom Hrvatske i Albanije i da slijedimo njihovu pozitivnu praksu posvećenog i umješnog destinacijskog menadžmenta na čelu sa državnim vlastima - kazao je Ratković u razgovoru za Portal ETV.

Nakon korone imamo pandemiju politike - ne cvjetaju nam ruže u turizmu i ekonomiji

Crna Gora je bila u gubitku svake godine kad bi dominiralo rusko i srpsko tržište u broju noćenja. Na tom tržištu se ne može zasnovati dobitak i to je praksa pokazala - ocijenio je turizmolog, profesor dr Rade Ratković.
On je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručio da mi moramo da ponavljamo lekcije koje smo učili u 30 godina uspješnog turizma i koje sada primjenjuju sve zemlje Mediterana.
- Da ta tržišta mogu generisati dobar rezultat - grabile bi se oko njih druge mediteranske zemlje, ne bi to nas pripalo. Sada je rusko tržište u ukupnom smještaju oko 32 odsto, predominantno. Oni ljetuju u svojim objektima, vjerovatno te objekte nekontrolisano izdaju, jer niko se ne bavi time. Oni su van kontrole - čim se ne registruju kod nadležnih organa, tako da mi i sa povratkom ruskog tržišta ne možemo ništa da uradimo - istakao je Ratković.&nbsp;
Oni sad, kako je rekao, relativno malo učestvuju u kolektivnom smještaju, a mnogo učestvuju u nekomercijalnom smještaju, odnosno u njihovim objektima. Mi, kako je podvukao Ratković, od toga nemamo koristi.&nbsp;
- Slično je i sa srpskim tržištem, mada ono više učestvuje u kolektivnom smještaju - nekoliko puta više nego rusko tržište, ali oni ne mogu da zamijene ostatak zapadno evropskog tržišta - rekao je turizmolog.
Kod Hrvata je, ustvrdio je on, njemačko tržište oko 30 odsto, a kod nas četiri do pet.
- To je zato što nijesmo organizovani za destinacijski menadžment, ne integrišemo naše hotele i nemamo jednu kampanju kao što ima susjedna Albanija, ona je briljirala sad sa svojom kampanjom na berzi - smatra Ratković.
<h2>PROPAGANDA</h2>
U Crnoj Gori se priča o pripremi turističke sezone, dok, kako je ukazao Ratković, druge destinacije još od Uskrsa imaju popunjene kapacitete.
- To je samo po sebi pokazatelj da se nadležni za oblast turizma ne bave turizmom i biznisom nego političkom propagandom - jasan je Ratković.
Crna Gora, prema riječima sagovornika TV E, nema adekvatan destinacijski menadžment, a i to što imamo u posljednjih pet godina se, ističe on, jako slabo koristi.
- Tako da on faktički ne funkcioniše, a njegova konstrukcija nije dobra: trebalo bi da se reformiše po ugledu na druge zemlje Mediterana i da se bazira na javnom privatnom partnerstvu, da bude inkluzivna - a ne samo da pripada državnim organima. To znači političkim partijama na vlasti i izbornoj većini i to je jedan problem na koji mi stalno ukazujemo, međutim, umjesto da se stvari popravljaju - one se drastično pogoršavaju - upozorio je Ratković.
<h2>POTREBNA PROMJENA ZAKONA</h2>
Nedostatak Zakona o upravljanju održivim turizmom, objašnjava turizmolog, se odražava na problem upravljanja turizmom - a dosadašnji zakon ne rješava problem upravljanja - već postavlja standarde. To, podvlači on, nije norma za pravilno upravljanje turizmom.
- Od 2020.godine se ne posvećuje pažnja glavnom elementu pripreme koji se radi godinu dana ranije, a to je nastup na organizovanom turističkom tržištu - ocijenio je Ratković ukazujući da imamo više od 500 malih hotela koji nijesu umreženi.
Trebalo bi, poručuje on, da se promijene zakoni.
- Zakon o privrednim društvima i da se predvidi poslovno udruživanje, što mi nemamo, jer bez toga mi nemamo umrežavanje hotela. Ne može to da zamijeni model NVO, &nbsp;jer privreda nije NVO, naprosto se radi o drugim kategorijama. Malo imamo većih hotela, a mogli bi sa manjim hotelima da to upotpunimo, ali oni moraju biti integrisani, jer ne može turoperator danas da progovara sa mnom koji imam, recimo, dvije sobe - istakao je on.
U Crnoj Gori u februaru i martu 2025. godine zabilježen je pad broja noćenja turista u kolektivnom smještaju.&nbsp;
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZgpfGUWXSsk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ratković: Svake godine kad je dominiralo rusko i srpsko tržište bili smo na gubitku, to je dokazano

Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, stručnjak iz oblasti turizma prof.dr Rade Ratković.
Radno vrijeme, kaže on, treba prilagoditi korisnicima, a prije svega turistima od kojih živi Crna Gora.
- Trebali bi da stimulišemo potrošače da što udobnije provedu odmor, i da su im dostupne ponude trgovine i ugostiteljstva u svako doba. Mi treba da imamo u vidu da imamo najviše turista u takozvanim vikend stanovima i kućama, i oni su usmjereni na markete, malo njih ide u restorane. Bolje da kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode i pune frižidere. Mislim da bi im trebalo ponovo tu mogućnost otvoriti. Nije na državi da naređuje marketima, da im ona određuje radno vrijeme, to bi trebalo sami da odrede, ali ne treba sprječavati da se radi nedjeljom - rekao je Ratković.
Situacija u Crnoj Gori je takva, podsjeća, da u predsezoni, ali i samoj sezoni ima puno praznika, pa se desi da &nbsp;po nekoliko dana marketi ne rade.
- Mislim da radno vrijeme treba prilagoditi ekonomskim razlozima. Vidimo da na radno vrijeme imaju uticaj i neke druge strukture, sudeći po izjavama nekih poslanika, koji kažu mora se nedjelja odrediti da se ide u crkvu. Mi smo naprasno postali &nbsp;teokratska država, jer kler jača, ljudi idu u crkvu, ne znam iz kojih razloga, a najvjerovatnije ne idu iz, primarno, vjerskih razloga, nego je to sad politički aktuelno - istakao je Ratković.
Za turiste u porodičnom smještaju, objašnjava on, druge destinacije organizuju te turste putem udruženja i ti objekti idu u organizovanu prodaju &nbsp;preko turoperatora.
- Mislim da bi to bilo zgodno, dobar pokazatelj dobre volje domaćina, ljubaznošću, i kod nas da uradi. Ja sad vidim da smo mi u Budvi dobili Mega molom &nbsp;dodatnu ponudu, koja je interesantna svim turistima, tamo ima vrlo kvalitetne ponude. Žalosno je da to bude svake nedjelje zatvoreno, ili imamo praznike tri ili četiri dana, kada je sve pod ključem - naglasio je Ratković.
Da bi se ispoštovala prava radnika, smatra on, treba primjenjivati Zakon o radu i poštovati radno vrijeme koje je propisano, te bi trebalo zaposlenima obezbijediti slobodan dan u toku nedjelje.
- Mnogima bi odgovarao drugi slobodan dan u toku nedjelje, jer imaju nešto da završe u administraciji, a ne bi morali da rade svaki dan. Tako da to treba ostaviti poslodavcima, sindikatu, i, &nbsp;normalno, afirmisati zakonitost i pravnu državu, a kako ćemo mi da afirmišemo zakonitost i pravnu državu kad na najvišim nivoima vlasti imamo otvoreno kršenje Ustava i zakona - zaključio je Ratković.

Ratković: Bolje da turisti kupuju kod nas, nego da iz zemlje iz koje dolaze donose svoje proizvode

Drago mi je da su se sada javili mladi ljudi, koji osjećaju svoju domovinu, i koji su, konačno, na pravoj strani istorije. Ponosan sam na studente, a dužnost nas profesora jeste, prvo, da budemo društveno angažovani, jer ovo je naša zemlja, moramo da pomognemo mladim ljudima, a drugo, vrijeme je da neke nove snage, neka nova energija se pojavi na javnoj sceni, ne bi li ona napravila pritisak da dođe do konačne pozitivne reforme u našoj zemlji, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, profesor Fakulteta za biznis i turizam iz Budve dr Rade Ratković.
Akademsko osoblje, i profesorsko i saradničko su, kaže Ratković, misaona bića i preživljavaju krizni period od nekoliko decenija a naročito u posljednje četiri godine gdje dolazi, kako kaže, do opšte paralize i razgradnje sistema.
- Pravo je osvježenje što se samoinicijativno pojavila grupa studenata, što je reagovala, jer mi smo do sada bili nešto razočarani što su naši mladi ljudi bili pasivizirani i nezainteresovani za politički život, ali kada stvari ne idu dobrim tokom, tragedija na Cetinju, koja se desila, je bila inicijalna kapisla, i mislim da sam kao dugogodišnji profesor ponosan na studente, iako nikoga od njih ne znam, što su reagovali. Vrijeme je bilo da neko reaguje, jer kod nas imao defektan višestranački sistem, gdje se građanin ne vidi, i naš izborni sistem nije usklađen sa Ustavom, kao što mnogi profesori prava već godinama objašnjavaju, posebno profesor Mašić, i to je razlog da političke elite ne odgovaraju građanima, oni odgovaraju centrima moći izvan Crne Gore, a sami poslanici odgovaraju svojim šefovima, tako da takav sistem ne daje rezultate i to je jedan od razloga što mi uvijek imamo neodgovornu vlast, svaki novi izborni ciklus dovodi do još neodgovornije vlasti, i mislim da treba mnogo toga da se promijeni u sistemu, da se reformišemo - rekao je Ratković.
Izuzetno je zabrinjavajuće stanje u sektoru bezbjednosti, poručuje Ratković, jer se taj sektor u posljednje četiri godine permanentno ruinira i nije funkcionalan, te, kako navodi, u taj sistem provaljuje ko hoće i kad hoće.
- Ponosan sam na studente, a dužnost nas profesora jeste prvo da budemo društveno angažovani, jer ovo je naša zemlja, moramo da pomognemo mladim ljudima, a drugo vrijeme je da neke nove snage, neka nova energija se pojavi na javnoj sceni, ne bi li ona napravila pritisak da dođe do konačne pozitivne reforme u našoj zemlji - istakao je Ratković.
<h1>Vlast prijeti kritičarima </h1>
Nije novo to što vlast negativno targetira studente, jer je, navodi Ratković, u posljednje četiri godine vlast izuzetno arogantna i ne prihvata kritiku.
- Vlast je osjetljiva na svaku kritiku, prijete kritičarima, novinarima, čak i imaju nekih uvreda, u nekom kvazi istraživanju gdje su aktivisti koji pozitivno djeluju i bili kritički nastrojeni prema mnogim potezima nove vlasti, i oni su proglašeni za nacionaliste, i drago mi je da dobijaju satisfakciju na sudu. To pokazuje visok stepen birokratizacije društva, građanin nije važan, a jedno od najvećih ignorisanja građana bilo je 5.septembra 2021.godine, kada vlast nije uzela u obzir mišljenja većinske Crne Gore, suverenističkog dijela Crne Gore, kojima je stalo do svoje države, nego su pretpostavili njihove osjećaje i želje željama popova da pokažu mišiće, da silom na sramotu dovedu helikopterom dva vodeća sveštenika, popa Srpske pravoslavne crkve i da posle toga zaspu svoju Prijestonicu sa suzavcima, mi smo još reagovali kao društvo, na taj jedan eksces koji je nezapamćen. Zamislite da neka francuska vlada, ili englesa, ili bilo koje druge zemlje, zaspe svoju istorijsku prijestonicu sa sisavcima, zbog toga što ne udovoljavaju zahtjevima neke tuđe crkve - naglasio je Ratković.
<h1>Univerzitet je 1989. i 2020. godine bio na pogrešnoj strani</h1>
Ratković kaže da je ovo prvi put da mlada akademska populacija izađe samoinicijativno da organizovano protestuje, što je, smatra on, dobar znak, jer to nije bila tradicija u Crnoj Gori.
- Vi znate da je ‘89. i ‘20.godine Univerzitet, na čelu sa nastavnicima, je bio na pogrešnoj strani, podržao je snage koje su bile protiv Crne Gore, podržao je antibirokratsku revoluciju 1989. koja je bila uvod u raspadanje Jugoslavije, i uvod u rat koji se dogodio, a 2020.godine podržali su crkvu, koja je napravila političke lige sa ciljem nasilne promjene vlasti, to nije bila nikakva demokratska promjena vlasti. Drago mi je da su se sada javili mladi ljudi, koji osjećaju svoju domovinu, i koji su,konačno, na pravoj strani istorije, inače do sada smo bili razočarani i tužni, što mi, recimo, ne djeluju kao studenti u drugim krajevima Jugoslavije, recimo, gdje su studenti uvijek bili pozitivna snaga, od koje je svaka vlast zazirala, plašila se kad su u pitanju studenti i morala da spusti gard i razgovara sa njima, mislim da to vrijeme kod nas dolazi. Ja se nadam da je ovo samo uvod u jednu pozitivnu reformu našeg sistema, normalizacije društva, jer kod nas je politička temperatura dostigla jedan vrhunac, užarena je, mi smo u velikoj krizi, bojim se novih ekscesa, i mislim da političke partije nijesu na visini zadatka, i nadam se da će mladi ljudi, mlada energija, ipak, napraviti jedan pozitivan pritisak, i da će stvari početi da se mijenjaju u pozitivnom pravcu - zaključio je Ratković.

Ratković: Mladi ljudi su konačno na pravoj strani istorije

Ovogodišnji Dan turizma se obilježava pod sloganom Turizam i mir, kojim se ističe značaj turizma za unaprjeđenje mira, što datira još od sedamdesetih godina prošlog vijeka kad je turizam promovisan kao ,, pasoš mira” - kazao je u Budilniku na Televiziji E ekspert za turizam &nbsp;prof. dr. Rade Ratković.
Poručuje da odavno funkcioneri međunarodne zajednice vide u turizmu šansu za blagostanje, za razumijevanje.
- Što bi trebali mi, takođe, u našoj zemlji da promovišemo mir. Ne samo mir između susjeda, i mir na međunarodnom nivou, nego i mir unutar zajednice. Međutim, mi to očigledno ne radimo, jer mi bi trebali, kao svaka zemlja, da svoju kulturnu baštinu turistički valorizujemo, da je vrijednujemo, da se ne bavimo falsifikatima. Umjesto toga mi sa najviših adresa u državi imamo pokušaj prodaje kapele Karađorđevića za Njegosevu kapelu, koja je srušena da bi se napravila kapela Karađorđevića. Mijenjamo istorijske toponime, tursku tvrđavu proglašavamo Nemanjinim gradom, selo Srska, istorijsko ime joj je Srska, proglašavamo Srpska i tako dalje. Zbunjujemo javnost, dižemo tenzije, suprotno od onoga što je poruka generalnog sekretara Ujedinjenih nacija - rekao je Ratković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIDw7qdP3JiY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Crna Gora loše upravlja turizmom, kaže Ratković, a naročito je to izraženo posle 2020.godine, jer, dodaje on, Crna Gora se pretvara u real estate destinaciju ili destinaciju za nekretnine, i, kako kaže, tako smo prepoznatljivi u svijetu, a ne kao turistička destinacija.
- Imamo preko 70 posto kreveta u &nbsp;takozvanom privatnom smještaju , odnosno najgorem segmentu toga smještaja, to je sekundarno selovanje. To je jedan veliki strukturni problem, jedna strukturna nesreća u Crnoj Gori, koja crnogorski turizam čini neodrživim. Mi u primorju imamo, &nbsp;prema indikatorima Svjetske turističke organizacije, sve negativne koeficijente održivosti - naglasio je Ratković.
Trenutno u Crnoj Gori imamo lokalne turističke organizacije koje su na neki način afilijacije opština, objašnjava Ratković, one su potpuno pod kontrolom političkih partija, što je, kako kaže, anahronizam, jer se političke partije ne bave turizmom.
- Oni koji se bave turizmom treba i da upravljaju turizmom, na bazi javnog privatnog partnerstva. Mora da bude zastupljena i država, ali ne samo država, nikako političke partije, kao što je tonsada slučaj, i oni koji su promoteri turizma, koji se bave turizmom, kao što su turističke kompanije, turistička udruženja, razne organizacije koje promovišu kulturni turizam, odgovorni turizam, kao što to rade druge zemlje Mediterana - poručio je Ratković.
Naša vrijednost je prirodno i kulturno naslijeđe, smatra Ratković, kao primjer navodi Njemicu koja je odlučila da živi u okolini kanjona Nevidio, dodaje on, koja lijepo sažima naše prednosti i predstavlja ih kao strateške prednosti a to su prostor, priroda i prošlost.
Imamo jako lošu promociju planinskog i seoskog turizma, tvrdi Ratković, a za ove turiste koji dolaze u te krajeve, možemo zahvaliti njima samima, jer su nas sami pronašli, iako se, kako kaže, u toj oblasti ima šta ponuditi, osim prirode, tu je i odlična gastro ponuda, džip ture, biciklističke ture, planinarske i pješačke staze i još mnogo mogućnosti.
- Gastro turizam nije zaluga naše turističke ponude, već turističkih nomada i turističkih stakeholdera iz inostranstva, i naših malih preduzetnika koji su prepušteni sami sami sebi. Možemo da se pohvalimo da nam sezona po planinama i selima počinje već u aprilu, a traje do oktobra - ističe Ratković.
Sagovornik Budilnika je mišljenja da je neophodno oživjeti sela, a najbolji način za to &nbsp;je afirmisati mlade ljude da se vrate na selo, poticati ih, kako kaže, jer se onda možemo nadati ozbiljnom &nbsp;napretku u toj oblasti turizma.
- Moramo u mrtvoj sezoni, a to je novembar, decembar, mart, da imamo gastro festivali. Recimo Grčka ima od 12 do 15 gastro festivala u tom periodu, gdje se svi skupljaju, i naprosto se niže događaj &nbsp;za događajem, skoro svake sedmice imaju neki događaj i to je nešto što privlači turiste - istakao je Ratković.
Suočeni smo sa krizom ski turizma, prvenstveno zbog klimatskih promjena, ističe Ratković i dodaje da je ta kriza jača kod nas, jer smo u južnijoj hemisferi i problem je postojanost niskih temperatura, pa se samim tim, kako kaže, ne bi mogli osloniti ni na vještačko osnježivanje.
- Nikada ski turizam &nbsp;u Crnoj Gori nije istaknut kao vid turizma koji treba da nas internacionalno promoviše, odnosno da budemo u ski turizmu lideri, a jeste u gastro turizmu, eko turizmu, ruralnom turizmu i mislim da u tom pogledu treba više da ulažemo u tu vrstu turizma, jer mi događaje možemo da radimo i kada nema snijega - zaključio je Ratković.

Ratković: Naše strateške prednosti su prostor, priroda i prošlost, to treba da valorizujemo

Hrvatska je Crnoj Gori poslala diplomatsku notu u kojoj traži da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici u toj zemlji, što je, kako ističu iz Zagreba, važno i za Crnu Goru ako želi napredovati u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Riječ je o 51 porodici iz Tivta, koja do danas nije dobila nikakvu naknadu za imovinu oduzetu njihovim porodicama koje su je posjedovale vjekovima. Na području Dobrote hrvatskim porodicama imovina je oduzeta devedesetih godina prošlog vijeka.
U hrvatskoj noti se upozorava da su pripadnici autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori, uprkos sudskim odlukama, i dalje suočeni s diskriminacijom kada je riječ o povratu njihove imovine, dok se istovremeno imovina pripadnika drugih naroda vraća.
Pitanje restitucije imovine ključan je dio poglavlja 23 pristupnog procesa Crne Gore za EU, koje se tiče temeljnih prava. Evropska komisija je informisana o problemima i prati slučaj, a bez rješenja pitanja imovine, poglavlje se neće zatvoriti, što može usporiti napredak Crne Gore ka članstvu u EU.

Hrvatska poslala notu Crnoj Gori: Vratite imovinu u Tivtu i Dobroti

Poslije ljetnjeg bengera “Noćno kupanje” i nezaboravnog nastupa sa Manu Chao-om u Kotoru, Who See klapa nastavlja svoj put s novim singlom.&nbsp; U pitanju je numera “Pod prozor”, romantična komedija plasirana kroz još veću komediju od muzičkog videa.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008211048_9ca66677ac012b07cf2f607568591a081f3434904ef78584bd228b59f424767e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008211048_9ca66677ac012b07cf2f607568591a081f3434904ef78584bd228b59f424767e" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Who See"> </figure>  Ljubavni problemi, Eros, frustracije i peripetije ukazuju nam Who See koji smo do sada veoma rijetko gledali i slušali.&nbsp; Dok je Sergej Ćetković dežurni savjetodavac što se ljubavnih jada tiče, društvo u klapinom orkestru čine regionalne face urbanog miljea: Vojko V, Seksi, Ajs Nigrutin, Edo Maajka, Timbe, Vaso Bakočević, Wikluh Sky, Bigru, Nigor, Django Hi-Fi i Termo-Elektro ekipe te DJ Mono. Spot potpisuje Noyz dok muziku potpisuje Dedduh, ovo je drugi u nizu Who See singlova koji nas očekuju u narednom periodu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhbNOeIJXcrs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Ljubavni problemi, Eros, frustracije: Who See objavio novi singl

Premijer Kosova Aljbin Kurti je saopštio je da su iz Turske dobili hiljade kamikaza dronova Skajdager (Skydagger), a srpski predsjednik Aleksandar Vučić na to je reagovao porukom da je „užasnut“ zbog naoružavanja Kosova i optužio Tursku da „ne želi stabilnost Zapadnog Balkana“ i da „ponovo sanja obnovu Otomanske imperije“.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oštro je odgovorila, navodeći da „Vučić bestidno napada Tursku“, i to istog dana kada je, prema njenim riječima, „predsjednik SAD Donald Tramp pohvalio Tursku i predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana za izuzetno vođstvo u promociji globalnog mira i bezbjednosti“.
Kurti je na Fejsbuku napisao da su dronovi stigli prije planiranog roka i da su desetine pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) već obučene za njihovu upotrebu.
On je podsjetio da je Kosovo u decembru prošle godine potpisalo ugovor s turskom kompanijom Bajkar (Baykar), proizvođačem dronova Skajdager.
- Ovi samoubilački dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV, borbeni su dronovi opremljeni eksplozivnim napravama, namijenjeni za pogađanje pokretnih i statičkih neprijateljskih ciljeva - napisao je Kurti.
Kurti je dodao da kupovinom ovih dronova Kosovo „nastavlja da jača i unapređuje udarnu moć vojske, sa ciljem izgradnje sposobne i moderne oružane sile zasnovane na savremenim tehnologijama i taktikama“.
Povodom dolaska turskih dronova na Kosovo, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović održao je hitan telefonski razgovor s komandantom KFOR-a Ozkanom Ulutašom, izražavajući oštar protest zbog nastavka naoružavanja Kosova, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.
- Takvi potezi predstavljaju veoma loš signal i ugrožavaju ne samo bezbjednost na Kosovu i Metohiji, već i stabilnost cijelog regiona Zapadnog Balkana - navodi se u saopštenju.
Vučić je na društvenoj mreži Iks ponovio da je „užasnut ponašanjem Turske i brutalnim kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244“, te da se time „nastavlja naoružavanje prištinskih vlasti“.

Vučić o dronovima poklonjenim Kosovu: Užasnut sam, Turska ponovo sanja obnovu Otomanske imperije

Sarajlije su večeras odale počast Halidu Bešliću, kralju narodne muzike koji je juče preminuo u 72. godini života. Stihovi Bešlićevih pjesama su odjekivali Skenderijom, a okupljeni nisu krili suze, prenosi Portal Klix.ba. Više hiljada ljudi okupilo se ispred Doma mladih. Emocije su bile jake i iskrene, svijeće, suze, pjesma i tišina ispreplitali su se u nezaboravnom oproštaju koji je Sarajevo priredilo čovjeku koji je decenijama ujedinjavao generacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DobAmuAzcfIY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na platou su postavljeni fotografija i baner Halida Bešlića, ispred kojih su građani palili svijeće i tiho izgovarali riječi zahvalnosti. Prisutnima se obratila i novinarka Emela Burdžović, koja je pozvala na dostojanstven ispraćaj čovjeka koji je obilježio muzičku i kulturnu scenu Bosne i Hercegovine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008211020_e4fbf65e3812e3bbd7c95998320abf0094ec23e96335f32a32386c18c7351a84.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251008211020_e4fbf65e3812e3bbd7c95998320abf0094ec23e96335f32a32386c18c7351a84" data-rendition-name="original" width="1200" height="799" loading="lazy" alt="Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića"><figcaption>Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića(Photo: Klix.ba)</figcaption></figure>  Potom je uslijedila acapella izvedba refrena "Prvog poljupca" u izvedbi hora Allegro, tokom koje mnogi prisutni nisu mogli suspregnuti suze. Tokom večeri, s bine postavljene ispred Doma mladih, u čast Halidu zapjevali su bh. pjevači Denial Ahmetović i Šuki Planjanin, a nizali su se njegovi bezvremenski hitovi: "Romanija", "Miljacka", "Sarajevo grade moj", "Dvadesete", "Ljiljani", "Požuri", "Rajske ptice", "Malo je malo dana", "Robinja", "Ja bez tebe ne mogu da živim" i drugi. Događaju je prisustvovao je i Halidov sin Edin, koji nije mogao skriti suze. Ipak, za mnoge, pjesma večeras nije mogla nadjačati tugu – mnogi nisu ni pokušali zapjevati, već su samo nijemo posmatrali. Posebnu emociju izazvali su transparenti koje su građani donijeli, a jedan od njih, s porukom "Budi kao Halid", dirnuo je sve prisutne, podsjećajući na čovjeka koji je ostao skroman, dostojanstven i voljen do posljednjeg dana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008211020_b870204ef76538976c63850cde31e2d292cbec2dbd8fb53bdb1b111fdf4b688e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251008211020_b870204ef76538976c63850cde31e2d292cbec2dbd8fb53bdb1b111fdf4b688e" data-rendition-name="original" width="1200" height="799" loading="lazy" alt="Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića"><figcaption>Sarajevo se oprašta od Halida Bešlića(Photo: Klix.ba)</figcaption></figure>  Ispraćaju muzičkoj legendi u Sarajevu prisustvovali su pripadnici svih generacija. Oni mlađi su kazali kako su Halidove pjesme zavoljeli uz roditelje, dok su stariji govorili kako ih te pjesme podsjećaju na lijepe periode iz mladosti. Sarajevo se večeras poklonilo svom Halidu – onako kako samo Sarajevo zna. U tišini, sa suzama, pjesmom i velikim srcem.

(VIDEO) Sarajevo se oprašta od muzičke legende: Skenderija uglas pjeva Halidove pjesme

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO - Novi gaf Nedovićke: Čovjek je dva u jedan - Albanac islamske vjeroispovijesti

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Tag: rade-ratkovic