Zatražili hitnu reviziju budžetskih prioriteta

STEGA o Prijedlogu budžeta: Populistički dokument pred izbornu godinu, treba nam bolja Vlada od one koja kamuflira ekonomsku realnost

Sa predstavljanja Prijedloga budžeta za 2026. (Foto: Vlada Crne Gore)
Sa predstavljanja Prijedloga budžeta za 2026. (Foto: Vlada Crne Gore)

Ekonomska redakcija STEGA-e ocijenila je da predloženi budžet Crne Gore za 2026. godinu predstavlja nastavak politike, koja državu svjesno vode u fiskalnu nestabilnost.

Umjesto razvojne vizije, kako su istakli u analizi, dobijamo još jedan populističke dokument pred izbornu godinu, dok strukturni problemi crnogorske ekonomije ostaju netaknuti.

U STEGA-i kažu da je javni dug koji galopira ka 70 odsto BDP-a alarm koji zahtijeva hitnu fiskalnu konsolidaciju.

- Vlada nastavlja da se zadužuje bez jasne strategije otplate, prebacujući teret na buduće generacije. Ovakav tempo zaduživanja nije održiv, a svaki ozbiljan ekonomski šok mogao bi zemlju gurnuti u dužničku krizu. Produktivnost rada stagnira i nastavlja eroziju konkurentnosti - navedeno je u saopštenju STEGA-e.

Javni sektor, ocjenjuju, ostaje naduvan, mahom neproduktivan i opterećujući za privredu, umjesto da bude njen pokretač. 

Podsjećaju da Međunarodni monetarni fond (MMF) jasno upozorava da veza između rasta plata i produktivnosti mora biti hitno uspostavljena, ali Vlada ignoriše. 

- Kapitalne investicije su mizerne u odnosu na potrebe i bez jasnog prioriteta. Crna Gora i dalje nema strategiju kako da izađe iz opasne turističko-građevinske zamke i izgradi ekonomiju 21. vijeka. Inovacije, digitalizacija, zelena ekonomija su ostale samo floskule u budžetskim dokumentima bez stvarnih alokacija i implementacionih planova. MMF insistira na poboljšanju upravljanja javnim investicijama, ali novi budžet ne pokazuje nikakav napredak, navode pored ostalog u STEGA-i.

Posebno je alarmantno, napominju, što Vlada ignoriše oštra upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda. 

- MMF je nedavno objavio zabrinjavajuću sliku crnogorske ekonomije: rast usporava, inflatorni pritisci se vraćaju, fiskalna pozicija slabi nakon perioda poboljšanja, a budžetski deficit se projektivuje na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Tekući račun je značajno oslabio jer je turizam dostigao maksimalni nivo - dodaje se u saopštenju.

U STEGA-i kažu da poboljšanje neto međunarodne investicione pozicije erodira, a MMF ocjenjuje da je tekući račun "značajno slabiji" od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima.

Naglašavaju i da Vlada uporno krši sopstveni Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji MMF opisuje kao "nedosledno primjenjivan u praksi". 

- Umjesto operacionalizacije nezavisnog Fiskalnog savjeta i jačanja fiskalnog okvira, kako MMF urgentno preporučuje, dobijamo budžet koji nastavlja da ignoriše osnovna fiskalna pravila. Analiza održivosti duga jasno ukazuje na potrebu da se dugoročni pritisci na rashode adresiraju - ističe se u saopštenju.

Podsjećaju da MMF upozorava i na egzistencijalne prijetnje: ekstremni vremenski događaji usljed klimatskih promjena mogu dovesti do ogromnih ekonomskih gubitaka, divljanje cijena nekretnina zahtijeva pojačan monitoring i analitičke kapacitete I novu politiku oprezivanja nekretnina. 

- Nova razvojna banka potrebuje rigorozno upravljanje, a moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo bi dodatno smanjiti ponudu rada i ograničiti rast produktivnosti. Nijedan od ovih rizika nije adekvatno označen u budžetu - navedeno je u saopštenju.

Posebno je cinično, dodaju u STEGA-i, što Vlada planira povećanja rashoda u momentu kada MMF jasno naglašava potrebu za "rekalibraciju fiskalne politike" koja mora biti usklađena sa cikličnom pozicijom ekonomije. Poruka MMF-a je, ističu, kristalno jasna, ali je Vlada svjesno ignoriše.

- Ovaj budžet jeste parapolitički pamflet koji žrtvuje dugoročnu državnu stabilnost. Crna Gora treba bolju Vladu od ove, koja kamuflira ekonomsku realnost, ignoriše oštra međunarodna upozorenja, ne poštuje I ne radi po sopstvenim zakonima - ocijenili su.

STEGA zahtijeva hitnu reviziju budžetskih prioriteta, poštovanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i transparentan proces konsultacija sa ekonomskom strukom i međunarodnim finansijskim institucijama, prije nego se budžet usvoji.