Ministar finansija Novica Vuković kazao je da je kapitalni budžet za 2026. godinu na nikad višem nivou koji je Crna Gora imala u prethodnom periodu, te da je na nivou 305 miliona eura. Vuković je, predstavljajući Prijedlog zakona o budžetu za 2026. godinu, kazao da se očekuje usporavanje inflatornih pritisaka, poručujući da će novo zaduživanje u periodu 2025-2028. biti isključivo za finansiranje kapitalnih projekata. - Shodno osnovnim makroekonomskim scenarijima crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,3 procenta, odnosno po godinama 3,33 u 2025, 3,2 u 2026. i 3,1 i 3,2 odsto u 2027. i 2028. godini. Uslijed usporavanja inflatornih pritisaka, očekuje se održavanje stabilne stope inflacije koja će iznositi 2,5 odsto između 2026. i 2028. godine - saopštio je Vuković na konferenciji za medije. Vuković je rekao da se budžetski rashodi kreću u rasponu od 3,164 milijarde ili 38,9 odsto BDP-a u 2025. godini do 3,543 milijarde ili 37,7 odsto BDP-a u 2028. godini. - Trend snažnog rasta budžetskih prihoda sa jedne i kretanje navedenih kategorija javne potrošnje sa druge strane opredjeljuje nivo deficita koji se kreće od 3,2 odsto BDP-a u 2026, 2,7 odsto u 2027. i 2,8 odsto u 2028. godini. Neophodno je napomenuti da se u svim godinama projektuje suficit tekuće potrošnje što govori &nbsp;u prilog tome da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, odnosno da se zaduživanje vrši isključivo za finansiranje kapitalnih izdataka kojima se daje podrška projektovanom ekonomskom rastu - saopštio je Vuković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121156_b6e5a8c076cebda8b189d7d68a8d361d12b8cc2f00cc4f7e1c21a224e7853dda" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Novica Vuković"> <figcaption>Novica Vuković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  On je rekao da su opšte karakteristike budžeta za 2026. godinu kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarivanjem realne stope ekonomskog rasta od 3,3 odsto u 2026. godini, odnosno 3,2 odsto u periodu 2026-2028. godini. Govoreći o dugu i zaduženju za fiskalnu 2026. godinu, Vuković je istakao da oni iznose do 710 miliona eura.&nbsp; - To je iznos za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u 2026. godini - rekao je Vuković. Vuković je poručio da se postiže zlatno pravilo budžeta da se tekuće obaveze servisiraju iz tekućih prihoda. - Novo zaduživanje u periodu 2025- 2028. godine biće isključivo za finansiranje kapitalnih projekata čijom se realizacijom stvara nova vrijednost i uslovi za dugoročni rast i razvoj, otplatu i vraćanje starih dugova nastalih u prethodnom periodu - poručio je Vuković. Ministar je saopštio da će kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biti uložena 1,1 milijarda eura. - Od toga je značajan dio reformi i investicija podržanih kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje stoje na raspolaganju Crnoj Gori kao zemlji kandidatu za članstvo u EU - naveo je Vuković. Vuković je najavio i nastavak investicija u auto-puteve u iznosu od 100 miliona eura iz donacija, povoljnih kreditnih aranžmana i kreditnih sredstava u okviru Kapitlanog budžeta, nastavak ulaganja u javno zdravlje kroz povećanje budžeta i finansiranje opreme za izgradnju novih zdravstvenih objekata kroz uvećavanje sredstava iz budžeta države oko 50 miliona eura u 2026... - Takođe, tu je stvaranje fiskalnog prostora za dodatno izdvajanje za obrazovanje, socijalno davanje, saobraćajnu infrastrukturu, javnu bezbjednost - saopštio je Vuković. <h2>Paunović: Budžet manji zbog manje otplate duga</h2> Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović kazao je &nbsp;&nbsp;da je suštinski budžet za 2026. niži od onog za ovu godinu u iznosu od 238 miliona eura, dominantno zbog manjih potreba izdvajanja u oblasti javnih finansija, odnosno zbog manje otplate duga. U tu svrhu izdvajanje je niže za 445 miliona eura. On je istakao da su, u odnosu na budžet za 2025. godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani za 100,1 milion eura, budžet državnih fondova za 99,1 milion eura, kapitalni budžet za 25 miliona eura, dok su transakcije finansiranja umanjene za 459,3 miliona eura, a rezerva 3,3 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119121156_e099eaeb5547bb88a85658428e195ac0e41a31548a1736e614eb258509c7f42a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Bojan Paunović"> <figcaption>Bojan Paunović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja - 1.133.000 eura, oblast javnih finansija dominantno zbog otplate glavnice duga i kamate 760 miliona eura, zdravstvo 521 milion eura, obrazovanje, nauka i sport 368 miona eura, javna bezbjednost 261, saobraćaj 248 miliona eura - rekao je Paunović. Uzimajući u obzir očekivane prihode i planirane izdatke, Paunović je rekao da se očekuje se deficit na nivou 3,2 odsto BDP-a, odnosno 270 miliona eura, uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje od 72 miliona eura, odnosno 0,9 odsto BDP-a. - Za potrebe finansiranja potreba budžeta nedostajuća sredstva su na nivou 710 miliona eura, koja će se obezbijediti kroz dio prenešenih depozita i dio zaduživanja - saopštio je Paunović. <h2>Mišković: Rast ekonomije 3,2 odsto, finansijska situacija stabilna</h2> Generalni direktor Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije Miloš Mišković kazao je da se očekuje ekonomski rast i u 2026. godini. - Prema našim procjenama rast ekonomije će iznositi 3,2 odsto. Očekujemo da rast ekonomije bude dominantno vođen intenziviranjem investicionog ciklusa, kao i porastom privatne potrošnje, uz sprovođenje strukturnih reformi i korišćenje finansijskih sredstava EU - naveo je Mišković. U narednoj se, ističe on, očekuje i smirivanje inflatornih trendova i inflacija na nivou ispod tri odsto. - Sve ovo osigurava da planiranje prihoda bude realno i održivo i zasnovano na realnoj osnovi, uz konzistentan rast - naglasio je Mišković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119121156_ab5cb98fe400cecfa01098984ce038b20ad2c477824619f7650e1a8ffae0605a" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Miloš Mišković"> <figcaption>Miloš Mišković(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Finansijska situacije je, uvjerava on, stabilna i povoljna, te da je karakteriše fiskalna odgovornost i pojačana poreska disciplina na tržištu. Mišković je rekao da su izvorvi prihodi budžeta u 2026. godini planirani na nivou 3.084.400 eura, ili oko 36 odsto BDT-a.- - Tekući prihodi koji uključuju naplatu poreza, doprinosa i drugih dažbina biće veći za oko 200 miliona eura u odnosu na ovogodišnji Zakon o budžetu - naveo je Mišković. <h2>Jovetić: 44 odsto opredijeljenih sredstava za projekte na sjeveru</h2> Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić rekla je da će Kapitalni budžet za 2026. godinu iznositi 305 miliona eura, devet odsto više u odnos na tekuću fiskalnu godinu, odnosno 29 odsto u odnosu na 2024. i 52 odsto u odnosu 2023. godinu. - Ovo je jedna od najvećih vrijednosti za Kapitalni budžet koji smo imali do sada - rekla je Jovetić. Najveći procenat ulaganja odnosi se, ističe ona, na lokalne samouprave sjevera, u ukupnoj vrijednosti projekata od 66 odsto, odnosno 44 odsto opredijeljenih sredstava 2026.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119121156_bde3b1148218ea3f050514c53e2938c106d72dafbf9b37dceedae1804aaaedb5" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Jelena Jovetić"> <figcaption>Jelena Jovetić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - U okviru Uprave za saobraćaj nalazi se 165 miliona vrijednosti kapitalnih projekata, od čega je najveći iznos za drugu dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica gdje se u budžetu za narednu godinu nalazi 65 miliona. Dodatno stvoren je fiskalni prostor za naredne dionice auto-puta Bar- Boljare i to je zaobilaznica Podgorica i Bar, čije projektovanje očekujemo naredne godine - rekla je Jovetić. Podsjetila je da je za zaobilaznicu Budva u toku tenderski postupak, te da je iz budžeta za to planirano 33 miliona eura. - U okviru Ministarstva javnih radova opredijeljeno je 140 miliona eura - rekla je, pored ostalog, Jovetić. Za prosvjetu je, dodaje ona, opredijeljeno 380 milona, a za zdravstvo 524 miliona eura, u okviru koje se ističe izgradnja Opšte bolnice u Pljevljima. <h2>Ulić Rajović: Ostavljena mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura</h2> Generalna direktorica Direktorata za javni dug Andrijana Ulić Rajović kazala je da se od planiranog zaduživanja od 710 miliona, 383 miliona odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda. - Dospijeva rata kredita kod kineske Eksim banke za otplatu prve dionice auto-puta, zatim kredit kod Dojče banke, sindicirani krediti pokriveni garancijom Svjetske banke, kao i dospijeće obveznica emitovanih na domaćem tržištu iz 2019. godine - navela je Ulić Rajović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119121156_83c99bed8ce662ce2688ba8dda162bf1df455205cd4714878ecf70332c2583fa" data-rendition-name="original" width="2500" height="1664" loading="lazy" alt="Andrijana Ulić Rajović"> <figcaption>Andrijana Ulić Rajović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Novac za zaduženje obezbijediće se iz depozita ostvaren na kraju 2025, kao i zaduženja do 500 miliona eura. - Koliki će ti iznosi biti zavisi od depozita ostvarenih na kraju 2025. godine - dodala je Ulić Rajović. Prema njenim riječima, ostavljena je mogućnost dodatnog zaduživanja do jedne milijarde eura koje će se koristiti isključivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028. godinu. - U narednom trogodišnjem periodu imamo dospijeće duga u iznosu od dvije milijarde eura, kada govorimo o isplati glavnice, i oko 600 miliona eura, kada govorimo o otplati kamate - naglasila je Ulić Rajović. Odlukom o zaduživanje, predviđeno je i ulaganje u razvojne i infrastrukturne projekte, odnosno zaključivanje kreditnih aranžmana sa finansijskim institucijama u iznosu do dvije milijarde eura. - To je prije svega ulaganje u zdravstvo, u putnu infrastrukturu, željezničku infrastrukturu, Vojsku, energetsku efikasnost, obrazovni sistem... - naglasila je Ulić Rajović. <h2>Vuković: Revnosno optimizovan broj zaposlenih u javnoj upravi</h2> Ministar finansija Novica Vuković rekao je da je "revnosno optimizovan" broj zaposlenih u javnoj upravi i da je do posljednjih presjeka smanjen 20 odsto zaposlenih po osnovu ugovora o djelu. - Kada čitamo Izvještaj Evropske komisije to je stavka koja skreće pažnju. Ono što ostaje problem u dijelu javne uprave, govorimo o strukturalnoj nezaposlenosti. Naš zadatak je uskospecifični kadar, pita u oblasti Poglavlja 27 - specifična znanja u toj oblasti, u oblasti sajber bezbjednosti... Međutim, u 2025. godini je bila aktivna komisija za optimizaciju kada govorimo o troškovima po pitanju ugovora o djelu... Komisija je neumorno radila, revnosno je optimizovan broj zaposlenih, do posljednjih presjeka je smanjen za 20 odsto, sa tendencijom daljeg rasta. Kroz Izvještaj o budžetu vidjećete da su te kategorije smanjene za narednu godinu - kazao je Vuković. Prema njegovim riječima, ostaje da se sagledaju potrebe, ističući da u budžetu nisu definisani ni porast zarada, eventualno usklađivanje za određene oblasti... - Ali smo saglasni sa preporukom EK i nastojaćemo da je realizujemo u narednom periodu - poručio je Vuković. <h2>"Fond PIO nije u opasnosti"</h2> Budžetom je za Fond PIO planirano izdvajanje od 60 miliona eura. Vuković je rekao da se, nakon usklađivanja penzija u januaru, očekuje se rast minimalnih penzija.&nbsp; - Planiramo i tri usklađivanja koja su redovna i zakonska za narednu godinu. Samim tim to je fiskalni efekat koji je neophodno planirati. Kod samog obračuna minimalne penzije od 450 eura, samo to usklađivanje je unutar samog iznosa. I svi oni koji samim tim usklađivanjem prelaze tu granicu, izlaze iz kategorije minimalne penzije - rekao je Vuković. On kategorično odbija da je Fond PIO ugrožen.&nbsp; - U ovoj godini ste vidjeli da je realizovana fiskalna strategija i da sva projekcija o kompezatornim prihodima su bili na višem nivou od predviđenog. Sve je to nadomjestilo nedostajuća sredstva za Fond PIO i on i korisnici na bilo koji način ne mogu doći u opasnost. Fond PIO stoji kao obračunska kategorija u budžetu - uvjerava Vuković. Na pitanje da li se Programom Evropa sad 3 planira ukidanje doprinosa na minimalac, Vuković je odgovorio da je Fiskalnom strategijom definisan okvir od četiri godine i da će nove reforme biti transparentne. - Ne radimo trenutno sa timom iz Vlade na uspostavljanje Programa Evropa sad 3,4 ili pet - naveo je Vuković. <h2>"Popović govorila o jednoj strani efekta inflacije"</h2> Komentarišući izjavu funkcionerke Demokrata Zdenke Popović da je inflacija dobra za državu, Vuković je rekao da je ona o jednoj strani efekta. - A to je da inflacija utiče na rast prihoda budžeta, ali ponašanje Vlade u tom smislu i odgovorna fiskalna i ekonomska politika da s jedne strane ste jačali standard građana, ali sa druge strane da ste ucitali na kontrolu inflacije kroz ograničenje marži je optimum koji je najbolji za građane Crne Gore - rekao je Vuković. <h2>"Moguć rast akciza na duvan"</h2> Na pitanje da li će rasti akcize na duvanske proizvode, Vuković je rekao da je moguće, ističući da se u tom smislu prati direktiva koju ispostavlja Evropska unija i da je moguće Ministar je istakao da je važeći akcizni kalendar na minimalnom nivou koji EK toleriše do jednog trenutka. - Novi akcizni kalendar je tema kojom ćemo se baviti u 2026. i 2027. godine - poručio je Vuković. <h2>"Funkcioneri nijesu dobili povećanja, Zakon o zaradama tek nakon rješavanja svih izazova"</h2> Vuković je kazao i da funkcioneri nijesu dobili povećanje 30 odsto.&nbsp; - Fiskalni efekat ne postoji jer se nije desio - rekao je ministar finansija. On je istakao i da je Zakon o zaradama jedan od najkompleksnijih &nbsp;zbog njegovog urušavanja godinama unazad.&nbsp; - Napravljen je jedan od najvećih problema državi, Ministarstvu finansija i premijeru jer smo 2023. godine došli na svršen posao. Došlo se do situacije da se određenim strukturama u javnoj upravi dalo pravo da imaju povećanje zarada, dok su drugi zaboravljeni. U tom smislu, zakon je povučen sa javne rasprave i nije plan da dalje ide u proceduru dok se dubinski i sistemski ne riješe svi izazovi u tom zakonu, a za to će trebati vremena - zaključio je Vuković.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vuković: Kapitalni budžet na nikad višem nivou, zaduživanje do 710 miliona, investicije u auto-puteve 100 miliona eura...

Dan Sandžaka podsjeća nas da sloboda nije poklon nego rezultat hrabrosti, da identitet nije puka tradicija, već temelj odgovornosti i da naše posebnosti nijesu prepreka, nego snaga zajedništva - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković.
Danas, kako je rekao, slavimo i prošlost i budućnost.
- Prošlost u kojoj smo pokazali da znamo stati na ispravnu stranu istorije, i budućnost koju gradimo tako što te vrijednosti prenosimo generacijama koje dolaze. Upravo zato, ovaj datum ostaje trajno obilježje našeg puta, puta koji okuplja, hrabri i usmjerava - naglasio je Nurković.
Istakao je da je Dan Sandžaka jedan je od najdubljih simbola naše istorije i identiteta.
- Prije 82 godine, tačnije 20. novembra 1943. godine, na Prvom zasjedanju Sandžačkog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS-a), među 252 delegata iz svih naroda i vjera ovog kraja, izabran je Izvršni odbor od 62 člana. Taj trenutak nije bio samo administrativni čin, bio je to dokaz da Sandžak već tada razumije vrijednost zajedništva, uvažavanja i prave strane istorije - naveo je Nurković dodajući da je to dan kada su ljudi različitih vjera i nacija stali jedni uz druge i pokazali da je zajedništvo jedini put ka budućnosti.
Upravo tada, kako je ukazao, prvi put u našoj istoriji, izabrano je i pet žena na javne funkcije, što, cijeni Nurković, najbolje pokazuje širinu vizije i hrabrost tog vremena.
- ZAVNOS je nastao kao odgovor na fašizam, ali i kao obaveza prema slobodi i dostojanstvu svakog čovjeka. Zato ovaj datum danas posmatramo kao mnogo više od godišnjice, on je potvrda naše autohtonosti, naše autentičnosti i naše trajne borbe za vrijednosti koje nadilaze generacije - rekao je Nurković.
A danas, 20. novembar-Dan Sandžaka udahnuo je, kaže on, nove vrijednosti državotvornosti moderne Crne Gore, potvrđujući svoju trajnu ulogu u razvoju demokratskog, multietničkog i otvorenog društva.
- U tom duhu, svim građanima i sunarodnicima upućujem iskrene čestitke povodom 20. novembra - Dana Sandžaka, sa željom da nas ovaj datum uvijek podsjeća ko smo, odakle potičemo i kojim putem treba da idemo - zaključio je Nurković.

Nurković: Dan Sandžaka podsjeća da sloboda nije poklon nego rezultat hrabrosti i da naše posebnosti nijesu prepreka nego snaga zajedništva

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Prijedlogom Budžeta za narednu godinu, država se može zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 1,7 milijardi eura (1.745.882.000,00 eura).
Država će u narednoj godini moći da se zaduži za realizaciju 37 projekata, i to od obrazovanja, zdravstva, saobraćajne infrastrukture, stambene politike, pa preko zaštite životne sredine, upravljanja otpadom, energetske efikasnosti...
<h2>DO 30 MILIONA ZA ZATVOR U MOJKOVCU</h2>
Zaduženja kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB)
1. Sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za potrebe Ministarstva pravde, za finansiranje „Projekta izgradnje zatvora u Mojkovcu“, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
2. Sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za potrebe dodatnog finansiranja „Projekta izgradnje i rekonstrukcije predškolskih ustanova u Crnoj Gori“, u iznosu do 13.000.000,00 eura;
3. Sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) za potrebe finansiranja Projekta „Podrška uspostavljanju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju (Support for the establishment of the Regional Waste Management Center of Bijelo Polje)”, u iznosu do 20.000.000,00 eura; Zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD): 100 MILIONA ZA BAR-BOLJARE
4. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja radova na obilaznici Podgorica (autoput Bar – Boljare), u iznosu do 100.000.000,00 eura;
5. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe implementacije ITS sistema na putnoj mreži, u iznosu do 37.000.000,00 eura;
6. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja Projekta „Unapređenje energetske efikasnosti i zelenih/prirodnih rešenja u postojećim predškolskim objektima u Crnoj Gori“, u iznosu do 20.000.000,00 eura;
7. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoja (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta „Proširenje kapaciteta regionalne sanitarne deponije Možura kroz izgradnju novih sanitarnih kada“, u iznosu do 15.000.000,00 eura;
8. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoja (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta „Zeleni pojas Sjevera“, u iznosu do 4.000.000,00 miliona eura;
<h2>19 MILIONA ZA PRISTUP INTERNETU</h2>
9. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja “Projekta razvoja infrastrukture za širokopojasni pristup internetu”, u iznosu do 19.000.000,00 eura;
<h2>113 MILIONA ZA MODERNIZACIJU PRUGE</h2>
10. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskom investicionom bankom (EIB) za potrebe Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), a za potrebe finansiranja „Projekta modernizacije elektrificirane jednokolosječne pruge na dionici Bar-Golubovci, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina“, u ukupnom iznosu do 113.000.000,00 eura;
11. Sa Evropskom investicionom bankom (EIB), za potrebe finansiranja druge faze Projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja“, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
12. Sa Evropskom investicionom bankom (EIB), za potrebe finansiranja „Projekta opremanja zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori“, u iznosu do 32.000.000,00 eura;
13. Sa Svjetskom bankom za potrebe finansiranja Projekta „Otporne rijeke Sjevera — prirodna zaštita od poplava i erozije“, u iznosu do 9.000.000,00 eura;
14. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta „Reforma u oblasti upravljanja otpadom“, u iznosu do 87.120.000,00 eura;
<h2>ZA ŠUME DO 18 MILIONA</h2>
15. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta "Šume Crne Gore za zajednički prosperitet", u iznosu do 18.000.000,00 eura;
16. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta „Program integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine, faza II“, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
17. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene (Climate Resilient Fisheries and Agrifood Sector Development Project-CRFASD);
18. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja „Smart Tax-Projekat inovacije poreske administracije", u iznosu do 20.000.000,00 eura;
19. Sa Međunarodnim udruženjem za razvoj poljoprivrede (IFAD), za potrebe finansiranja projekta GORA plus, u iznosu do 7.000.000,00 miliona eura;
20. Za potrebe finansiranja „Projekta izgradnje i opremanja Univerzitetskog kliničkog centra“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 313.000.000,00 eura;
21. Za potrebe finansiranja Projekta „Izgradnja objekta Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Kuće arhitekture i Parka kulture i umjetnosti sa pratećim sadržajima“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 20.000.000,00 eura;
22. Za potrebe finansiranja Projekta „Izgradnja Državnog Data centra i Centra za Disaster Recovery“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 51.000.000,00 eura;
<h2>ČETIRI HELIKOPTERA - 100 MILIONA</h2>
23. Zaduženje za potrebe finansiranja nabavke četiri višenamjenska helikoptera, za potrebe Vojske Crne Gore, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 100.000.000,00 eura;
24. Za potrebe finansiranja nabavke opreme i sredstava, a za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 75.000.000,00 eura;
25. Za potrebe finansiranja nabavke sistema protivvazdušne odbrane, za potrebe Ministarstva odbrane, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 75.000.000,00 eura;
26. Za potrebe finansiranja „Projekta vodnih usluga i otpornosti na klimatske promjene u Crnoj Gori“ (Water Security and Climate Adaptation (WaSCA) project), za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 55.000.000,00 eura;
27. Za potrebe finansiranja Projekta „Unapređenje sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u crnogorskim opštinama“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 60.000.000,00 eura;
<h2>VELJE BRDO - 120 MILIONA</h2>
28. Za potrebe finansiranja Projekta “Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje Brdo, Podgorica", za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 120.000.000,00 miliona eura;
29. Za potrebe finansiranja Projekta unapređenja komunalne infrastrukture u Opštini Berane, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 11.000.000,00 eura;
30. Za potrebe finansiranja Projekta „Razvoj tehnologije za sprovođenje zakona“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 54.250.000,00 eura;
31. Za potrebe finansiranja modernizacije informacionog sistema katastarskih evidencija, a za potrebe Uprave za nekretnine, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 15.512.000,00 eura;
32. Za potrebe finansiranja nabavke skenera i usluga održavanja za potrebe Uprave za carine, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 21.000.000,00 eura;
33. Za potrebe finansiranja IIIa faze izgradnje obaloutvrde na rijeci Lim, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 7.500.000,00 eura;
34. Za potrebe finansiranja izgradnje novog kolskog mosta na rijeci Lim u Opštini Berane, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 4.500.000,00 eura;
35. Za potrebe finansiranja Projekta razvoja komunalne i lokalne infrastrukture na teritoriji Opštine Žabljak, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
36. Za potrebe nabavke remorkera za Bokokotorski zaliv, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 8.000.000,00 eura;
37. Za potrebe finansiranja unapređenja magistralnih i regionalnih puteva, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 88.000.000,00 eura.

Država može da se zaduži do 1,7 milijardi eura: Za zatvor 30, željeznicu 113, helikoptere 100, Univerzitetski klinički centar do 313 miliona...

U Kalesiji, u Bosni i Hercegovini, jutros je pokušana pljačka zlatare, nakon čega su počinioci otvorili vatru na policijske službenike. Avaz.ba piše da je jedan od pljačkaša ranjen tokom pucnjave, nakon čega je pronađen mrtav, dok je drugi napadač uhapšen.
Preminulog pljačkaša, kako prenosi Avaz,ba, navodno su iz automobila izbacili ostali počinioci. Klix.ba piše da su vozilo zapalili kako bi sakrili tragove.
U Kalesiji je trenutno opsadno stanje, brojne policijske snage su na terenu u potrazi za ostalim počiniocima.
- Prilikom vršenja navedenih aktivnosti, na jednom lokalitetu pored vozila, koje je korišteno prilikom razbojništva, pronađena je jedna osoba (vjerovatno se radi o jednom od počinilaca) bez znakova života, čiju smrt je odmah potvrdio mrtvozornik JU Dom zdravlja Kalesija - saopšteno je iz tuzlanske policije.
Policija je ranije izvijestila o ovome te su naveli da im je jutros u 7:35 sati prijavljeno da je u centru Kalesije nad objektom jedne zlatare u toku razbojništvo.
Kako je rečeno, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK-a, policijski službenici Uprave policije MUP TK-a, preduzimaju se opsežne istražne radnje, a uviđaj se vrši na širem mjestu.
U saradnji sa policijom Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska vrši se pretraga terena, kao i potraga za počiniocima koji se dovode u vezu sa ovim događajem.
U ovom momentu, sve aktivnosti policije usmjerene su na rasvjetljavanje i dokumentovanje događaja, kao i identifikaciju i hvatanje počinilaca.

Pokušaj pljačke zlatare u Kalesiji, jedan od pljačkaša pronađen mrtav, drugi uhapšen

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: prijedlog-budzeta-za-2026

Vuković: Kapitalni budžet na nikad višem nivou, zaduživanje do 710 miliona, investicije u auto-puteve 100 miliona eura...

Nurković: Dan Sandžaka podsjeća da sloboda nije poklon nego rezultat hrabrosti i da naše posebnosti nijesu prepreka nego snaga zajedništva

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Država može da se zaduži do 1,7 milijardi eura: Za zatvor 30, željeznicu 113, helikoptere 100, Univerzitetski klinički centar do 313 miliona...

Pokušaj pljačke zlatare u Kalesiji, jedan od pljačkaša pronađen mrtav, drugi uhapšen

PRATITE TVe UŽIVO