<article>Saobraćajna policija uhapsila je 56 vozača u prethodna dva dana zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja.Oni su, kako se navodi u objavi Uprave policije na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) izdali ukupno 559 prekršajnih naloga i podnijeli 107 prijava.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1921571312209744077%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921571312209744077%7Ctwgr%5E7bf4ec90a7284a6ef6bb362cd6c8cbff566611d4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>- Policija nastavlja sa kontrolom učesnika u saobraćaju. Sigurna vožnja kao prioritet - poručili su u Upravi policije.</article>

Saobraćajna policija uhapsila je 56 vozača u prethodna dva dana zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
Oni su, kako se navodi u objavi Uprave policije na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) izdali ukupno 559 prekršajnih naloga i podnijeli 107 prijava.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1921571312209744077%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921571312209744077%7Ctwgr%5E7bf4ec90a7284a6ef6bb362cd6c8cbff566611d4%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
- Policija nastavlja sa kontrolom učesnika u saobraćaju. Sigurna vožnja kao prioritet - poručili su u Upravi policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uprava policije

Hapšenje

Vožnja

Policija

Saobraćaj

Vozači

Prekršaji

Saobraćajna policija

Hronika

Za dva dana uhapšeno 56 vozača

Saobraćajna policija uhapsila je 56 vozača u prethodna dva dana zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja.
Oni su, kako se navodi u objavi Uprave policije na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) izdali ukupno 559 prekršajnih naloga i podnijeli 107 prijava.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1921571312209744077%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1921571312209744077%7Ctwgr%5E7bf4ec90a7284a6ef6bb362cd6c8cbff566611d4%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Policija nastavlja sa kontrolom učesnika u saobraćaju. Sigurna vožnja kao prioritet - poručili su u Upravi policije.

U susret Evropskoj sedmici mentalnog zdravlja, Evropska kuća pokreće seriju besplatnih radionica emocionalne pismenosti koje će se održavati u periodu od 19. maja do 27. juna 2025. godine, saopšteno je iz Evropske kuće.
Radionice će se, kako navode, realizovati u prostorijama Evropske kuće u Podgorici, a prva u nizu biće održana 19. maja, upravo na dan početka Evropske sedmice mentalnog zdravlja (19–25. maj).&nbsp;
- Preostale radionice biće organizovane svakog četvrtka, u skladu sa dinamikom programa „ČEK – Četvrtak u Evropskoj kući“, poznatog po angažovanim i društveno relevantnim temama. Program obuhvata šest tematski zaokruženih radionica koje će se održavati sledećim datumima: 19. maj, 29. maj, 5. jun, 12. jun, 19. jun i 26. jun u terminu 18-20.30 sati. Edukativni ciklus namijenjen je široj javnosti, a posebno mladima koji žele da steknu dublje razumijevanje emocija, unaprijede svakodnevnu komunikaciju i razviju emocionalne vještine važne za lični i profesionalni razvoj- navodi se u saopštenju.
Dodaju da će se radionice realizovati u saradnji sa psihološkinjom i psihoterapeutkinjom Milenom Žujović, osnivačicom Psihološkog centra „Psihosfera”.
- Radionice se oslanjaju na principe transakcione analize, psihološkog pristupa koji pomaže u boljem razumijevanju sebe i međuljudskih odnosa. Tokom šest susreta, učesnici će se upoznati sa pojmom ego stanja, emocionalnih obrazaca, stilova komunikacije, mehanizmima samosabotaže i važnosti emocionalnog izražavanja. Kroz teorijski okvir i praktične vježbe, biće ponuđeni alati za konstruktivno izražavanje emocija, bolju samoregulaciju i zdravije odnose- ističu iz Evropske kuće.
Svaka radionica, poučuju, traje 150 minuta i odvija se u atmosferi povjerenja, u kojoj je podstaknuta otvorenost, refleksija i razmjena. Program je pristupačan svima i ne zahtijeva prethodno psihološko znanje, dovoljno je interesovanje za lični razvoj i spremnost da se oslušne sopstveni emocionalni svijet.
- Građani koji žele da unaprijede kvalitet odnosa koje imaju sa sobom i drugima, da nauče kako da prepoznaju i razumiju vlastite emocionalne reakcije, pozvani su da se pridruže ovom značajnom programu. Učešće je besplatno, ali zbog ograničenog broja mjesta, prijava je obavezna. Imajući u vidu da radionice predstavljaju zaokružen ciklus, te da se teme nadovezuju i dopunjuju, ohrabrujemo građane koji žele da se prijave da prisustvuju svim susretima.- zaključuje se u saopštenju Evropske kuće.

„ČEK – Četvrtak u Evropskoj kući“ u znaku emocija i ličnog razvoja

U Crnoj Gori se posljednjih godina u političkom i javnom prostoru često govori o navodnoj potrebi „povratka Crnoj Gori dinastije Petrovića“, odnosno Crnoj Gori 19. vijeka, tadašnjim tradicionalnim shvatanjima i vrijednostima. Zato se slobodno možemo zapitati – kako bi knjaz Nikola odgovorio na aktuelnu ponudu megainvesticije Mohameda Alabara čiji je preduslov da bi ulcinjsku Veliku plažu sa zaleđem na sljedećih 90 godina preuzela firma ovog kontroverznog biznismena iz Ujedinjenih Arapskih Emirata? Sudeći prema bogatim izvorima koje su ostavili češki poznavaoci Crne Gore s kraja 19. i početka 20. vijeka, u kojima nalazimo neke zanimljive istorijske paralele sa aktuelnim događajima i debatama, odgovor crnogorskog suverena bio bi jasan, jednostavan i nedvosmislen. &nbsp;
Brojni češki putopisci koji su posjećivali Crnu Goru u decenijama između Berlinskog kongresa i Prvog svjetskog rata obožavali su Ulcinj. Pored nadahnuća burnom istorijom, prirodnim ljepotama i mješavinom kulturnih uticaja kojima ih je opčinjavala najjužnija opština tadašnje crnogorske monarhije, po pravilu su izražavali mišljenje da će grad sa svojom okolinom, ukoliko se bude razvijao na pametan način, postati omiljeno evropsko lječilište i ljetovalište.
Ipak, češki autori s kraja 19. i početka 20. vijeka su se čvrsto nadali da će razvoj grada kao turističke destinacije ostati u rukama tamošnjeg stanovništva i pod kontrolom crnogorske države. Vratislav Černi (Černý, 1871-1933), jedan od najznačajnijih českih poznavalaca Crne Gore s početka 20. vijeka koji je u Ulcinju boravio nekoliko puta, u tekstu "Slovenska morska banja na Jadranu" iz 1911. rezimiraao je tipičan pogled čeških putnika sljedećim riječima: „Kad bi prazne kuće kojih je u gradu dosta neka poduzetna ruka uredila, otvorila dobre restorane i vlada pomogla s organizovanjem društvenog života, vaskrsnuo bi Ulcinj iz učmalosti i vjerujte, ne bi bilo ljepšeg banjskog mjesta na cijelom Jadranu…“ Istovremeno je upozorio da uprkos velikom potencijalu ulcinjskog kraja ne bi trebalo „ovaj čarobni dio zemlje prepustiti na milost i nemilost tuđeg poduzetništva i poplavi stranaca.“ &nbsp;
Zanimljivo i danas opet aktuelno svjedočanstvo o jednoj planiranoj megainivesticiji uz pomoć krupnog stranog kapitala koja je prijetila da potpuno promjeni karakter Ulcinja i njene okoline ostavio je pisac Jozef Holeček (1853-1929) u svojoj knjizi Crna Gora krajem vijeka (Prag, 1899), koja do sada nije prevedena na crnogorski. Tokom svoje druge posjete Ulcinju 1897. Holeček je uočavao skroman ali ipak očigledan napredak u razvoju turističke infrastrukture u odnosu na svoju prvu posjetu 1882. godine, kada je u spartanskim uslovima spavao „zajedno s Turcima i Arbanasima“ u lošim higijenskim uslovima. Nepune dvije decenije kasnije, smjestio se u urednom i čistom hanu koji je vodio ugostitelj Tanas Cilinder, po Holečeku jedan „čudan produkt balkanske mješavine – Grk rođen u južnoalbanskom gradu Elbasanu, po nacionalnosti danas Srbin i po državljanstvu Austrijanac.“
Kao i drugi češki pisci, Holeček je u svojoj knjizi naglasio da je Ulcinj, kao grad s najboljim položajem na cijelom Jadranu i odličnom klimom, preodređen da postane prirodno lječilište. Međutim, crnogorska vlada u to vrijeme objektivno nije imala dovoljno finansijskih sredstava da bi mogla pokrenuti razvoj grada u poželjnom pravcu. Na Cetinju se prema Holečeku u vrijeme njegovog boravka pojavila ideja da bi Ulcinj mogao postati pomorsko ljetovalište uz pomoć jednog akcionarskog društva. Češki pisac je ljudima koji su razmišljali o ovoj ideji tokom ličnog susreta odlučno rekao bi od ove zamisli trebalo odustati, zato što je pretpostavljala učešće stranog kapitala i služila bi prije svega tuđim investitorima i gostima. Prema mišljenju češkog autora, Crnogorcima je na žalost tuđa ideja jednog postepenog, smišljenog i dugogodišnjeg razvoja i sve bi radili „en gros“ – uveliko i odmah, odnosno – ili nešto veliko ili ništa.
Češki pisac istovremeno donosi svoje svjedočanstvo o jednom drugom, mnogo bombastičnijem pokušaju razvitka Ulcinja uz pomoć inostrane „investicije vijeka“, koji se desio krajem 90-ih godina 19. vijeka: „Prije nekoliko godina Ulcinj je postao zanimljiv jednom međunarodnom kockarskom društvu. Ponudili su knjazu Nikoli 3 milona, ukoliko bi im dao dugoročnu koncesiju da u Ulcinju naprave svjetske kockarnice i sve što sa za njih veže. Do godine ili dvije Ulcinj bi se potpuno promjenio. Male kućice bile bi srušene, na njihovom mjestu nikli bi veliki hoteli i palate, na brežuljcima iza grada prostirali bi se parkovi i šetnjice, između njih sijali bi mermerni ljetnikovci. Bogati stranci otkrili bi i ulcinjsku ravnicu. Kupovali bi njene dijelove, gradili bi na njima ljetnje rezidencije, oko kojih bi cvjetali bajkoviti vrtovi. Čitav kraj bi oživio. Čak iz prekomorskih zemalja u Ulcinj bi dolazili rasipnici i trošadžije, bogati i oni koji bi to htjeli bez rada postati, tražeći ovdje svoju šansu. Crnoj Gori otvorio bi se izvor prihoda od kojeg bi i budala mogao da napuni džepove.“
Holeček dalje upozorava na težak ekonomski položaj Crne Gore, kojoj je tada falio osnovni investicioni kapital da bi se mogla brže razvijati. Bez njega se morala obraćati u inostranstvo, često u ponižavajućim uslovima: „Prošle godine Beč i Berlin Nikoli su onemogućili zajam od milion franaka, koji je dogovorio u Milanu, zato što Crna Gora navodno spada u sferu ekonomskih interesa Beča i Berlina (…) i Italija ne bi trebala da se tamo upliće, da ne bi rizikovala ekonomski rat s Bečom i Berlinom. Ukoliko bi Crna Gora dala Ulcinj u dugoročni zakup, ne bi dobila samo milion, nego tri miliona i to tri miliona koje ne bi morala da vrati kao dug nego bi ostali njenim vlasništvom. Što bi s takvim ogromnim kapitalom mogao napraviti jedan mudar vladar poput knjaza Nikole!“
Ali Nikola je ideju kockarske megainvesticije i ponuđene milione za zakup Ulcinja, obavještava Holeček, odlučno odbio. Glavni razlog je prema češkom piscu predstavljala knjaževa težnja da njegovi sugrađani sami nauče da rade i da u ekonomskoj sferi očuvaju nezavisnost isto kao što su je uspjeli sačuvati u sferi politike. Knjaz Nikola, kaže Holeček, „želi da njegova zemlja bude uvijek zemljom njegovog naroda, gdje će stranac, ukoliko dođe kao prijatelj, biti dočekan kao dobrodošao gost, ali gdje gospodarom neće biti niko drugi osim Crnogorca. Želi da junački moral crnogorski ostaje sačuvan od dodira s kosmopolitskom demoralizacijom. Pomenuto odbijanje predstavlja jedno od najljepših djela Nikoline vladavine,“ zaključuje češki pisac.

Šta bi knjaz Nikola odgovorio Alabaru?

Vi ste tihi heroji našeg društva. Vaše ruke pružaju njegu, vaša riječ uliva nadu, a vaša prisutnost donosi sigurnost i olakšanje u najtežim trenucima, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun u čestitki povodom Međunarodnog dana sestrinstva.&nbsp;
Ovogodišnji slogan „Naše sestre. Naša budućnost - Briga o sestrama jača ekonomije“, a koji je odredio Međunarodni savjet medicinskih sestara (ICN), naglašava važnost ulaganja u dobrobit medicinskih sestara i tehničara kao ključni faktor za jačanje zdravstvenih sistema i ekonomija širom svijeta.
- Vaša stručnost, nesebičnost i snaga čine temelj našeg zdravstvenog sistema, a vaš doprinos u svakom domu zdravlja, bolnici i ustanovi je nemjerljiv. U ime svih onih kojima ste pomogli – hvala vam. Danas slavimo vas, vaše znanje, saosjećanje i predanost. Srećan vam vaš dan – neka vam svaki naredni bude ispunjen poštovanjem koje zaslužujete - poručio je Šimun.&nbsp;
Tema za 2025. godinu stavlja fokus na fizičko i mentalno zdravlje medicinskih sestara, prepoznajući izazove s kojima se suočavaju, uključujući fizičke, mentalne, emocionalne i etičke aspekte.

Šimun: Medicinske sestre i tehničari heroji našeg društva

Tradicionalna manifestacija „Neđelja arhiva”, posvećena promociji bogate crnogorske istorije i podizanju svijesti o značaju arhivske djelatnosti i građe, biće održana u periodu od 26. do 30. maja, u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore.
Ovogodišnja manifestacija donosi izuzetno bogat i raznovrstan program, koji će obuhvatiti više od stotinu događaja na teritoriji cijele Crne Gore – konferencije, izložbe, prezentacije, predavanja, organizovane posjete učenika i nastavnika kao i dane otvorenih vrata.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević istakao je da Neđelja arhiva ima posebnu ulogu u povezivanju institucija i građana kroz zajedničko afirmisanje i valorizaciju bogate crnogorske kulturne baštine.
- Neđelja arhiva je jedinstvena prilika da građanima približimo dragocjeno nasljeđe koje s posebnom pažnjom i odgovornošću čuvamo. Kroz bogat i raznovrstan program, želimo ukazati na ključnu ulogu arhiva kao temelja kolektivne memorije našeg društva. Vjerujem da će ova manifestacija, koja se održava širom Crne Gore, biti istinski praznik kulture i znanja, potvrđujući još jednom značaj Državnog arhiva kao čuvara pisane kulturne baštine i mjesta gdje se susreću istorija, kultura i savremeni trenutak - poručio je Mrvaljević.
Program će okupiti predstavnike brojnih institucija, kao i građane, koji će imati priliku da uživaju u pažljivo osmišljenom sadržaju, posvećenom nekim od najvažnijih trenutaka crnogorske istorije i znamenitim ličnostima koje su je oblikovale. Posebna pažnja biće posvećena i najmlađima kroz organizovane posjeta arhivskim odsjecima i prateće edukativne programe, s ciljem razvijanja svijesti o značaju očuvanja kulturnog nasljeđa.
Ovogodišnji program, kako ističu organizatori, između ostalih, obilježiće nekoliko značajnih događaja:
27. maj - Kotor
Promocija Zbornika radova sa Međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke”, posvećenog očuvanju kulturne baštine Boke Kotorske, u organizaciji Arhiva, 18 sati.&nbsp;
28. maj - Podgorica&nbsp;
Posjeta predstavnika SUBNORA Crne Gore i svečano potpisivanje Sporazuma o saradnji, koja će biti upriličena u Arhivskom odsjeku za istoriju radničkog pokreta u Podgorici, 13 sati.
28. i 29. maj - Cetinje
Prestižna V konferencija bibliotekara, arhivista i muzealaca - LAM 2025, u organizaciji Nacionalne biblioteke, Državnog arhiva i Narodnog muzeja Crne Gore. Konferencija će okupiti stručnjake iz zemlje i regiona i biće održana u svečanoj sali ,,Ivan Crnojević” u Vladinom domu (28. maj) i sali Nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević” (29. maj).
Osim toga, u istom periodu širom Crne Gore biće predstavljene i brojne izložbe koje će nas podsjetiti na bogatu privrednu, kulturnu i prosvjetnu prošlost, kao i na značajne ličnosti koje su oblikovale crnogorsku istoriju:
26. maj
Rožaje, izložba „Privreda u Rožajama”, galerija Centra za kulturu, 14 sati.
27. maj
Podgorica, internet izložba „Sreski Narodni odbor Titograd / Narodni odbor sreza Titograd - Opšta uprava 1945–1959.
28. maj
Bar, internet izložba „Učiteljsko društvo u Baru 1919–1935.&nbsp;
29. maj
Cetinje, izložba „Učiteljska škola Cetinje”. Izložba će kroz autentična dokumenta i fotografije prikazuje bogatu prosvjetnu tradiciju prijestonice, 11 sati.
29. maj
Nikšić, izložba „Jefto Miletin Nikolić”, posvećena značajnoj ličnosti crnogorske istorije, svečana sala Tehnopolisa, 19 sati&nbsp;
30. maj
Ulcinj, retrospektiva izložbi dokumenata i fotografija Arhivskog odsjeka Ulcinj iz perioda 2011–2024. godine, 12h.
Organizatori pozivaju sve građane, škole, institucije i ljubitelje istorije da svojim prisustvom uveličaju predstojeće događaje i daju doprinos očuvanju bogate arhivske baštine Crne Gore.

"Neđelja arhiva" od 26. do 30.maja

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Za dva dana uhapšeno 56 vozača

Tagovi

„ČEK – Četvrtak u Evropskoj kući“ u znaku emocija i ličnog razvoja

Šta bi knjaz Nikola odgovorio Alabaru?

Šimun: Medicinske sestre i tehničari heroji našeg društva

"Neđelja arhiva" od 26. do 30.maja

PRATITE TVe UŽIVO