Direktor Muzeja savremene umjetnosti prekršio Zakon o sprečavanju korupcije: Nije prijavio oko 19.000 eura prihoda sa fakulteta u Beogradu

Agencija za sprečavanje korupcije utvrdila je da je direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore Vladislav Šćepanović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2024. godinu nije prijavio prihode koje je ostvario kao profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, piše Pobjeda.

U odluci ASK-a, donijetoj 28. januara 2026. godine, navodi se da Šćepanović nije prijavio prihode ostvarene po osnovu angažovanja na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u ukupnom iznosu od 2.243.595,43 dinara (oko 19.110 eura). Međutim, ta odluka ne otvara samo pitanje neprijavljenog prihoda. Iz nje proizilazi i mnogo ozbiljnije pitanje: kako je direktor nacionalne muzejske ustanove u Crnoj Gori istovremeno imao radni odnos u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore i radni odnos na fakultetu u Srbiji.

IZJAŠNJENJE

Prema navodima iz odluke ASK-a, Šćepanović je u izjašnjenju Agenciji naveo da je „zaposlen na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu“, da je taj radni odnos postojao prije njegovog stupanja na funkciju direktora MSUCG i da je riječ o „ranije postojećem i kontinuiranom profesionalnom radnom angažmanu“. ASK je, uvidom u potvrdu Fakulteta, utvrdila da je Šćepanović u 2024. godini ostvario prihode po osnovu radnog angažmana na tom fakultetu, dok se u odluci pominju i prihodi po osnovu „redovnog radnog odnosa“. Šćepanović je u izjašnjenju, dakle, naveo da je u periodu vršenja funkcije direktora MSUCG „ostvario prihode po osnovu redovnog radnog odnosa na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu“, te da navedene prihode nije prijavio jer je „smatrao da se obaveza prijavljivanja odnosi na prihode i angažmane koji su nastali ili su započeti tokom vršenja javne funkcije, a ne na radni odnos koji je zasnovan prije stupanja na istu“. Ubrzo nakon odluke ASK-a, Šćepanović je 29. januara ove godine dopunio izvještaj o imovini i pored plate od oko 1.700 eura u MSUCG, prijavio i platu sa Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu, u mjesečnom iznosu od 1.592 eura.

Da problem nije nov, pokazuje i dokumentacija Inspekcije rada, nastala nakon anonimne inicijative kojom je tražen nadzor u MSUCG. U zapisniku o inspekcijskom pregledu od 6. avgusta 2025. godine, kojem je prisustvovao i Šćepanović, navedeno je da se inicijativom, između ostalog, tvrdi da direktor MSUCG ima istovremeno i stalni radni odnos na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Inspektor rada je tada konstatovao da je Šćepanović za direktora MSUCG imenovan rješenjem Vlade od 15. juna 2023. godine, kao i da je ugovor o radu zaključen 22. juna 2023. između Savjeta javne ustanove i Šćepanovića, na određeno vrijeme od četiri godine. U istom zapisniku Inspekcija rada se posebno osvrnula na navod da direktor ima istovremeno i stalni radni odnos na Fakultetu u Beogradu. Inspektor je ukazao na član 21 stav 1 Zakona o radu, kojim je propisano da se ugovor o radu ne može zaključiti sa licem koje već ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom.

Inspekcija, međutim, nije preduzela mjere prema MSUCG, već je konstatovala da nema ingerencije u odnosu na Ministarstvo i Vladu Crne Gore. U zapisniku se navodi da, ukoliko je ugovor o radu sa direktorom MSUCG zaključen suprotno članu 21 stav 1 Zakona o radu, Vlada Crne Gore može preduzeti mjere iz svoje nadležnosti jer upravo Vlada imenuje i razrješava direktora, na prijedlog Ministarstva kulture i medija. Inspekcija je potom obavijestila Vladu Crne Gore, odnosno Komisiju za kadrovska i administrativna pitanja, o izvršenom nadzoru i dostavila joj informaciju. U dopisu od 7. avgusta 2025. godine inspektor je naveo da, imajući u vidu nadležnost Vlade, smatra da je potrebno da Vlada razmotri informaciju i, ukoliko je potrebno, preduzme odgovarajuće mjere. Posebnim dopisom Ministarstvu finansija, odnosno Budžetskoj inspekciji, dostavljena je inicijativa radi provjere pravilnosti trošenja budžetskih sredstava.

Drugim riječima, još u avgustu 2025. Inspekcija rada nije zatvorila pitanje zakonitosti Šćepanovićevog radnog odnosa, već ga je proslijedila onima koji imaju nadležnost nad imenovanjem i razrješenjem direktora. Nakon toga je ASK utvrdila da Šćepanović nije prijavio prihode sa Fakulteta u Beogradu, a sam Šćepanović je u postupku pred ASK-om potvrdio da je tamo zaposlen.

BEZ ODGOVORA

Pobjeda je zato pitanja uputila na tri adrese: Ministarstvu kulture i medija (koje je Vladi uputilo prijedlog o imenovanju Šćepanovića za direktora MSUCG), Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i Vladislavu Šćepanoviću. Od Ministarstva kulture traženo je da odgovori da li je prilikom imenovanja Šćepanovića bilo upoznato da on već ima radni odnos u Beogradu, da li je u MSUCG zaposlen sa punim radnim vremenom, da li je nakon odluke ASK-a i postupanja Inspekcije rada preispitana zakonitost njegovog radnog odnosa, te kako je organizovano puno radno vrijeme direktora Muzeja imajući u vidu paralelni angažman u Srbiji.

Od Šćepanovića je traženo da odgovori da li na Fakultetu primenjenih umetnosti ima ugovor o radu sa punim ili nepunim radnim vremenom, da li je prije imenovanja obavijestio nadležne u Crnoj Gori da već ima radni odnos u Srbiji, te kako usklađuje obaveze direktora MSUCG sa obavezama na Fakultetu u Beogradu. Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu upućena su pitanja da li je Šćepanović trenutno zaposlen na tom fakultetu, od kada traje njegov radni odnos, da li je ugovor zaključen na određeno ili neodređeno vrijeme, da li radi sa punim ili nepunim radnim vremenom, te da li mu je nakon imenovanja za direktora MSUCG mijenjan radni status, odobreno mirovanje radnog odnosa, neplaćeno odsustvo, smanjenje radnog vremena ili drugi poseban režim rada.

Niko nije odgovorio. Više od 15 dana, dakle, ćute Ministarstvo kulture i medija, direktor MSUCG i Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu. Ne odgovaraju na pitanja koja nijesu politička, nego činjenična: kakav ugovor o radu ima Šćepanović u Crnoj Gori, kakav u Srbiji, ko je za to znao i da li je takav status uopšte provjeren.

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI

Inspekcija rada je Pobjedi naknadno saopštila da stavove i mišljenja o primjeni propisa iskazuje kroz postupanje u konkretnim predmetima, dok je za zvanično tumačenje Zakona o radu nadležan Direktorat za rad. I ovaj Direktorat je otćutao pitanja Pobjede. Kada je riječ o konkretnom slučaju Šćepanovića, Inspekcija je ponovila da nema zakonskih mogućnosti da preduzme mjere iz svoje nadležnosti, jer Vlada Crne Gore imenuje i razrješava direktora, a Inspekcija nema ingerencije prema Vladi i ministarstvima. Inspekcija je, međutim, saopštila i da nije upoznata da li je i u kom dijelu Vlada Crne Gore preduzimala radnje u vezi sa zakonitošću zasnivanja radnog odnosa direktora MSUCG.

Tako se zatvara krug institucionalnog prebacivanja odgovornosti. ASK je utvrdila neprijavljeni prihod iz Srbije. Inspekcija rada je ukazala na član 21 Zakona o radu i obavijestila Vladu. Vlada, Ministarstvo, direktor i Fakultet javnosti ne nude odgovor na osnovno pitanje: da li Šćepanović ima dva radna odnosa i da li je to zakonito. Upravo zbog toga ćutanje više nije sporedna okolnost. Ono je dio priče. Jer ako je sve zakonito i uredno, odgovor bi trebalo da bude jednostavan: gdje radi, po kojem ugovoru, sa kojim radnim vremenom i ko je to odobrio. Ako odgovor ne stiže ni nakon odluke ASK-a, ni nakon inspekcijskog zapisnika, ni nakon pitanja Pobjede, onda novi zid ćutanja oko Vladislava Šćepanovića samo dodatno otvara pitanje ko je znao, kada je znao i zašto nije reagovao.

Kontrola ugašena, direktor ostao

Muzej savremene umjetnosti Crne Gore danas funkcioniše sa krnjim Savjetom, bez predsjednika i bez punog sastava tijela koje bi trebalo da kontroliše zakonitost i transparentnost rada ustanove. Od ranije je poznato da je Savjet MSUCG još prošle godine Ministarstvu kulture i medija dostavio inicijativu za razrješenje direktora Vladislava Šćepanovića, nakon što finansijski izvještaj ustanove za 2024. nije dobio potrebnu podršku. Ministarstvo, međutim, nije javno saopštilo da li je o toj inicijativi odlučivalo, niti kakav je zaključak donijelo, što je praktično značilo totalno obesmišljavanje rada tijela koje treba da upravlja ustanovom i kontroliše rad direktora.

U međuvremenu je Savjet faktički razbijen. Predsjednik Zdravko Delibašić podnio je ostavku ubrzo nakon podnešene inicijative za smjenu direktora. Isidora Damjanović je razriješena nakon što se, poslije isteka mandata u Muzičkom centru Crne Gore, vratila na rad u MSUCG, gdje joj je prethodno mirovao radni odnos, pa više nije mogla biti članica Savjeta. Natalija Čađenović je, prema informacijama Pobjede, takođe podnijela ostavku u novembru prošle godine, ali je Vlada formalno još nije razriješila. Tako su u Savjetu, po svemu sudeći, ostali samo novoimenovani Stevan Kilibarda i predstavnica zaposlenih Svetlana Dukić, uz Nataliju Čađenović koja čeka razrješenje. Drugim riječima, ustanova čiji je direktor već mjesecima u fokusu zbog spornih ugovora, kršenja Zakona o javnim nabavkama, nalaza DRI, odluke ASK-a, inspekcijskih postupanja i inicijative za razrješenje, ostala je gotovo bez organa koji bi trebalo da nadzire njen rad. U skladu sa tim, pitanje Šćepanovićevog radnopravnog statusa ne stoji samo za sebe.

Ono se nadovezuje na širi problem: dok institucije ćute, kontrolni mehanizmi u MSUCG se gase jedan po jedan.