Savjet Muzeja savremene umjetnosti donio je odluku kojom se Muzej obavezao da, putem zakupa, riješi stambeno pitanje direktora i obezbijedi mu stan u Podgorici na određeno vrijeme - odnosno do isteka mandata.
To je saopšteno iz Državne revizorske institucije (DRI) koja je, revizijom za 2024. godinu, utvrdila da je rukovodstvo Muzeja savremene umjetnosti u značajnom broju slučajeva donosilo diskrecione odluke koje nijesu usklađene sa internim pravilima i procedurama.
Ova odluka, decidni su u DRI, nije u skladu sa čl. 9 Statuta JU Muzej savremene umjetnosti kojim su propisane nadležnosti Savjeta.
- Pregledom relevantnih propisa nije bilo moguće utvrditi zakon ili akt koji bi jasno propisivao ovakav način rješavanja stambene potrebe direktora Muzeja - jasni su u DRI.
Donošenje odluke koja ne proizilazi iz statutarnih ovlašćenja predstavlja, kako su kazali, diskreciono odlučivanje izvan propisanog okvira.
- Takav način postupanja otvara prostor da se i u budućnosti donose odluke koje nijesu u nadležnosti Savjeta, čime se sistem upravljanja udaljava od zakonitosti i postaje podložan diskrecionim odlukama - istakli su u DRI.
<h2>Nezakonit otkup umjetničkih djela</h2>
JU Muzej savremene umjetnosti je u toku 2024. godine, navode u DRI, izvršio otkup svih deset umjetničkih djela putem neposredne pogodbe, u iznosu od 100.500,00 eura.
- Što nije u skladu sa internim Pravilnikom o otkupu muzejskog materijala kojim je ovaj način otkupa propisan kao izuzetak - naveli su u DRI.
JU Muzej savremene umjetnosti nije, dodaju oni, osigurao vođenje adekvatne evidencije o korišćenju privatnih vozila u službene svrhe, uključujući podatke o svrsi korišćenja, datumu, pređenoj kilometraži i prethodnom odobrenju direktora.
- To nije u skladu sa Internim pravilom o korišćenju službenih vozila u svojini JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore - istakli su oni.
Posljedica toga je, kažu u DRI, da se ne može utvrditi u koje svrhe, odnosno za obavljanje kojih poslova su korišćena privatna vozila.&nbsp;
<h2>ASK-u nije dostavljen izvještaj o sponzorstvima</h2>
- Za zaposlene koji su angažovani po osnovu ugovora o dopunskom radu nije obezbijeđena evidencija prisustva na radu van radnog vremena, što nije u skladu sa Internim pravilom o načinu vođenja evidencije prisustva na radu van radnog vremena - naglasili su u DRI.
JU Muzej savremene umjetnosti je, kažu oni, ostvarila prihode po osnovu sponzorstava u ukupnom iznosu od 6.610,06 eura, a nije Agenciji za sprečavanje korupcije dostavila pisani izvještaj o primljenim sponzorstvima sa kopijom dokumentacije u vezi sa tim sponzorstvima, što nije u skladu sa čl. 24 Zakona o sprečavanju korupcije.
- U dokumentaciji koja se odnosi na troškove reprezentacije nema potpisa lica koje je koristilo sredstva reprezentacije i opisa u koje svrhe su nastali troškovi. Navedeno za posljedicu ima da se ne može utvrditi da li su sredstva reprezentacije korišćena u skladu sa internim Pravilnikom o ostvarivanju prava na reprezentaciju, koji propisuje šta se može smatrati troškovima reprezentacije i ko ima pravo na korišćenje sredstava reprezentacije - naveli su u DRI.
<h2>16 preporuka</h2>
Utvrđene nepravilnosti, prema njihovim riječima, jasno ukazuju da rukovodstvo nije obezbijedilo primjenu uspostavljenih pravila na način koji bi garantovao odgovorno, kontrolisano i racionalno upravljanje državnim resursima.
Nepravilnosti su, ističu oni, utvrđene u odnosu na Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o sprečavanju korupcije, Uredbu o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Uredbu o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Naredbu o načinu uplate javnih prihoda, Pravilnik o jedinstvenoj klasifikaciji računa za Budžet Crne Gore i budžete opština, Statut JU Muzej savremene umjetnosti i interne procedure.
Državna revizorska institucija izdala je šesnaest preporuka JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore koja bi trebalo da, do 23. januara 2026. godine, izradi i dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 22. juna 2026. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.&nbsp;
- Konačni izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore za 2024. godinu dostavljen je Ministarstvu kulture i medija i Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore - zaključili su u DRI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

DRI: Savjet Muzeja savremene umjetnosti nezakonito donio odluku kojom je direktoru obezbijeđen stan do isteka mandata

Četiri mjeseca nakon što je Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dostavio Ministarstvu kulture i medija zvaničnu inicijativu za razrješenje direktora Vladislava Šćepanovića, ministarka kulture i medija Tamara Vujović nije preduzela nijedan korak – ni odgovorila na zahtjev Savjeta, ni na Pobjedina novinarska pitanja o razlozima ćutanja.&nbsp;
U međuvremenu je predsjednik Savjeta, doc. dr Zdravko Delibašić, podnio ostavku, a tijelo koje bi trebalo da nadzire rad ustanove svelo se na tri člana – dva vanjska i jednu predstavnicu zaposlenih. Sistem koji bi trebalo da kontroliše zakonitost i transparentnost rada državnih ustanova kulture ponovo je ušao u stanje paralize – ovaj put ne zbog sukoba u Muzeju, već zbog indolencije Ministarstva koje uporno izbjegava odluku.
Inicijativa Savjeta, dostavljena Ministarstvu kulture 7. jula ove godine, poziva se na član 25 Zakona o kulturi i član 13 Statuta Muzeja, koji jasno propisuju da se direktor može razriješiti ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Upravo to se dogodilo 17. aprila ove godine, kada izvještaj o finansijskom poslovanju za 2024. nije dobio potrebnu većinu glasova. U obrazloženju inicijative dvije članice Savjeta, Isidora Damjanović i Natalija Čađenović, detaljno su navele niz navodnih nezakonitosti, sukoba interesa i zloupotreba direktora Vladislava Šćepanovića – od angažovanja firmi povezanih sa njegovim prijateljima za projekte na Venecijanskom bijenalu, do netransparentnog trošenja budžetskih sredstava, krivotvorenja dokumentacije i kršenja Zakona o javnim nabavkama, zbog čega je Muzej i kažnjen od strane inspekcije.
Prema obrazloženju Damjanović i Čađenović, „rukovođenje ovom institucijom od strane direktora Vladislava Šćepanovića ipak je štetno po dalji razvoj institucije“, jer je on „pokazao sklonost ka nezakonitom postupanju, uprkos sugestijama ove dvije članice Savjeta da to ne čini.“ Dokument od više stranica sadrži konkretne primjere sumnjivih postupaka i mogućih zloupotreba, počev od najpoznatijeg slučaja – Venecijanskog bijenala 2024, gdje je direktor, mimo javne nabavke, angažovao beogradsku firmu „Arte Lab“, čiji su vlasnici njegovi prijatelji Milica i Predrag Krstić. Prema navodima Savjeta, toj firmi je isplaćeno gotovo 26 hiljada eura, dok je sam Predrag Krstić, uz to, potpisao i ugovore kao autor glavnog projekta i nadzornik radova – praktično kontrolisao sopstveni posao. Upravo zbog tog postupka Muzej je, nakon inspekcijske kontrole, kažnjen sa 5.000 eura, a direktor sa dodatnih 250, što članice Savjeta navode kao „neplanirani trošak za instituciju i štetu za Budžet Crne Gore“.
Inicijativa dalje ukazuje na neracionalnu potrošnju sredstava i „nepotrebno angažovanje brojnih spoljnih saradnika“, među kojima i stranih državljana „za poslove prevođenja i lekture crnogorskog jezika“, iako je Muzej imao odobrena sredstva za zapošljavanje novih stručnih kadrova. U jednom od primjera izdvaja se i trošak od 6.300 eura za put i boravak direktora u Veneciji, koji je, kako se navodi, „prikazan kao trošak koktela koji se u stvarnosti desio mjesec dana kasnije“.
Savjet problematizuje i otkup umjetnina u vrijednosti većoj od 100.000 eura, obavljen bez javnog poziva i bez procjene licenciranog procjenitelja, pri čemu su tri najskuplja djela kupljena od privatnih vlasnika iz inostranstva, a ne od samih autora. Uz to, navodi se i očigledna neujednačenost u tretmanu domaćih i stranih umjetnika – strancima su odobravani honorari i do 10.000 eura, dok su crnogorski autori za izložbe dobijali između 500 i 1.000 eura.&nbsp;
Jedna od najtežih optužbi odnosi se na krivotvorenje finansijske dokumentacije: prema navodima Savjeta, finansijski izvještaj za 2024. godinu poslat je Ministarstvu kulture sa dopisom da je „usvojen“, iako u tom trenutku nije bio ni razmatran na sjednici. Time je, kako stoji u inicijativi, direktor svjesno unio neistinite podatke u službeni akt.
Članice Savjeta opisuju i atmosferu pritisaka nakon što su glasale protiv usvajanja izvještaja – tvrde da im je direktor „otvoreno prijetio razrješenjem“ i da je „među zaposlenima organizovao potpisivanje peticije za njihovu smjenu“, iako je, po zakonu, jedino Vlada ovlašćena da razrješava članove Savjeta. Konačno, navode i da je direktor bez ikakve saglasnosti Savjeta sprovodio aktivnosti u vezi s projektom izgradnje nove zgrade muzeja, čija je procijenjena vrijednost sa 20 porasla na 60 miliona eura, „bez obrazloženja razloga, troškova i faza projekta“.&nbsp;
<h2>BLOKIRANJE SAVJETA</h2>
 
Iako je dokument sadržavao sve elemente formalne inicijative, Ministarstvo kulture i medija u protekla četiri mjeseca nije dalo nikakav odgovor - ni Savjetu Muzeja, ni javnosti. Iz resora ministarke Tamare Vujović nijesu stigla ni objašnjenja o tome da li je postupak u toku, niti razlozi zbog kojih se odluka odlaže. Ministarstvo je prethodno od Savjeta tražilo pojedinačna obrazloženja o neusvajanju izvještaja, ali poslije njihovog dostavljanja – slučaj je potpuno zaćutao.
Ovakvo višemjesečno ćutanje Ministarstva kulture ne može se tumačiti drugačije nego kao svjesno izbjegavanje zakonske obaveze da postupi po odluci Savjeta. Pravnici sa kojima se Pobjeda konsultovala ističu da inicijativa Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za razrješenje direktora nije preporuka, već akt organa upravljanja zasnovan na Zakonu o kulturi, koji jasno predviđa da direktor može biti razriješen ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Uloga Ministarstva, kao osnivača, u tom slučaju nije da odlučuje „po sopstvenoj procjeni“ da li će direktora zadržati ili razriješiti, već da sprovede odluku Savjeta ili, ako smatra da je nezakonita, da to jasno i obrazloženo saopšti. Ignorisanje inicijative znači faktičko blokiranje nadzorne funkcije Savjeta, a time i suspendovanje zakonskog mehanizma kontrole rada javnih ustanova. Kada ministarstvo odluči da ne odluči, ono ne štiti stabilnost sistema, već direktno potkopava njegovu zakonitost.
U međuvremenu je Savjet, koji je u julu jednoglasno podnio inicijativu za razrješenje, ostao bez predsjednika. Doc. dr Zdravko Delibašić podnio je ostavku iz, kako je naveo za Pobjedu, „ličnih i profesionalnih razloga“. Time je ovo upravljačko tijelo, koje bi trebalo da nadzire zakonitost rada Muzeja, svedeno na tri člana – dvije članice imenovane van institucije i predstavnicu zaposlenih. U takvom krnjem sastavu Savjet ne može ni formalno odlučivati o ključnim pitanjima, dok Ministarstvo, iako upoznato s tim stanjem, ne preduzima ništa da imenuje nove članove. Rezultat je paradoksalan: institucija koja treba da štiti javni interes ostaje bez kontrole, a sistem koji bi morao da reaguje – bira da ćuti.
<h2>TEST SPOSOBNOSTI</h2>
 
Slučaj MSUCG više nije samo pitanje jednog direktora, već test sposobnosti Ministarstva kulture da primijeni sopstvene propise. Ako zakon kaže da direktor može biti razriješen zbog neusvajanja finansijskog izvještaja, a Ministarstvo četiri mjeseca ne odlučuje, onda problem više nije u Muzeju – već u onima koji treba da obezbijede zakonitost njegovog rada. Ćutanje administracije, nekada tehnički pojam, u ovom slučaju postaje simbol političkog komfora i institucionalne inertnosti.
A u kulturi, kao i u društvu, najskuplje košta upravo – tišina.
<h2>Inspekcija postupala zbog anonimne prijave, utvrđeno kršenje Zakona o radu</h2>
Paralelno sa inicijativom Savjeta za razrješenje direktora, u avgustu ove godine Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sprovelo je inspekcijski nadzor u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore po osnovu anonimne prijave. Iz zapisnika u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je Ministarstvo krajem jula zaprimilo anonimnu inicijativu kojom se traži provjera postupanja direktora Muzeja savremene umjetnosti Vladislava Šćepanovića. U toj prijavi, kako piše u zvaničnom zapisniku, navodi se da „direktor ima istovremeno i stalni radni odnos na Fakuletu primenjenih umetnosti u Beogradu, da Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavio prihod po osnovu radnog odnosa u Beogradu, da je sam sebi uvećao zaradu, da neopravdano odsustvuje sa posla, da ne evidentira svoj dolazak i odlazak sa posla, da mu poslodavac plaća troškove stana i garaže...“&nbsp;
Nakon sprovedenog nadzora 6. avgusta, kojemu je bio prisutan Šćepanović, inspektor rada Vlatko Popović u zapisniku precizira da su svi ti navodi citirani isključivo kao dio prijave i da bi Savjet Muzeja, ukoliko raspolaže dokazima, trebalo da o njima obavijesti Ministarstvo kulture i inicira postupak razrješenja direktora. Inspektor, po svemu sudeći, nije utvrdio te nepravilnosti, već ih je proslijedio nadležnim organima na dalje dokazivanje i postupanje. Neosporna činjenica, provjerljiva na internetu, jeste da se na sajtu Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu navodi da je Vladislav Šćepanović na toj obrazovnoj ustanovi zapošljen od 1998. godine, da je u zvanje vanrednog profesora izabran 2011. godine, a u zvanje redovnog 2018. Profesor je na doktorskim studijama tog fakulteta. Zakon o radu, u članu 21, stav 1, kako je to naveo inspektor, propisuje da se ugovor o radu ne može zaključiti sa licem koji ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom. Inspekcija rada je, tim povodom, zaključila da nema ingerencije u odnosu na Ministarstvo kulture i Vladu, te da oni moraju da preduzmu mjere ukoliko je došlo do kršenja zakona.&nbsp;
Ono što je zaista inspektor rada utvrdio tokom kontrole jeste kršenje člana 24 Zakona o radu, jer Ministarstvu rada iz MSUCG nije dostavljen dokaz da je postupak imenovanja direktora sproveden u skladu sa zakonom - konkretno, da je radno mjesto direktora javno oglašeno preko Zavoda za zapošljavanje. Zbog tih nalaza, inspektor je obavijestio Vladu Crne Gore i njenu Komisiju za kadrovska i administrativna pitanja, te proslijedio inicijativu Budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija radi provjere pravilnosti trošenja budžetskih sredstava u MSUCG.

MKM četiri mjeseca prećutkuje inicijativu za smjenu direktora MSUCG: Šćepanović pod velom tišine

Opet bih odbacila krivičnu prijavu protiv bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i drugih koji su se sumnjičili za skidanje zabrane ulaska srpskim držvaljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću - bio je odgovor specijalne tužiteljke Sanje Jovićević pred Višim sudom u postupku koje je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Tužiteljka Jovićević ovo je saopštila odgovarajući na pitanje jednog od branilaca Lazovića, advokata Zorana Piperovića.
Tužiteljka Jovićević je objasnila da bi na osnovu onog činjeničnog stanja koje je bilo u spisima predmeta opet postupila isto - donijela rješenje kojim odbacuje prijavu protiv Lazovića i ostalih.
-Ja ne mogu da znam što bi moglo dodatno da bude u tom predmetu da bi se donijela drugačija odluka - kazala je Jovićević.
Ona je ovim navodima u potpunosti srušila navode optužnice koju zastupa tužilac Miloš Šoškić tereteći Katnića, Lazovića i Čađenovića da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kavačkog kriminalnog klana.
Tužiteljka Jovićević je istakla da je odluku o odbacivanju detaljno obrazložila, dala činjenično pravni osvrt da ne postoji osnovana sumnja da je neka osoba počinila krivično djelo za koje se tereti. Ispričala je koga je sve saslušala u tom slučaju i koje sve radnje je preduzela. Pojasnila je da je krivičnu prijavu protiv Lazovića i ostalih podnio poslanik Marko Milačić.
Na pitanje advokata Stefana Jovanovića, tužiteljka je bila decidna da nju za taj slučaj niko nije pozvao, niko joj nije rekao - sugerisao kakvu odluku da donese.&nbsp;
- Ni u ovom predmetu, niti bilo kojem drugom , ni usmeno, niti pismeno niko nije uticao na moju odluku. Nikada tadašnji glavni specijalni tužilac Katnić ni u jednom predmetu nije imao bilo kakav uticaj - kazala je Jovićević.
Ona je danas na pitanje advokata Piperovića navela i da je protiv nje odbačena krivična prijava zbog postupanja u tom predmetu.
-Prijavu je odbacio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović - kazala je Jovićević odgovarajući na pitanja Piperovića.
Nakon toga advokatat &nbsp;je naglasio da kada je odbačena krivična prijava protiv Jovićević postavlje se pitanje zašto je Zoran Lazović optužen.

Jovićević: Opet bih odbacila prijavu protiv Lazovića, na moje odluke nikada nije uticao Katnić

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kazao je da izrečene mjere nijesu dovoljne za rješavanje alarmantne situacije u Pljevljima po pitanju zagađenja vazduha.
Živković je u Skupštini rekao je da je ovo pitanje nedovoljno opaženo od strane izvršne vlasti i da je potrebna mnogo veća koncentracija društvenih i političkih činilaca da bi se stanje u Pljevljima saniralo.
- Tamo su kontaminirani i vazduh i voda i zemljište dugi niz godina. Ne kažem da je odgovornost na ovoj vlasti, ali plašim se da ćemo odsustvom adekvatne reakcije imati ozbiljne probleme i posljedice u produženom trajanju i moraćemo ozbiljnije tim da se pozabavimo - istakao je on.
Očekuje da se premijer Milojko Spajić oglasi na ovu temu, ili da makar posjeti Pljevlja.
- Jer ono što su sada izrečene mjere neće biti dovoljne da se stanje riješi makar ne na kraći, a kamoli na srednji rok - ocijenio je Živković.
T.K.

Živković: Izrečene mjere nedovoljne za rješavanje situacije u Pljevljima, Spajić da se oglasi

Da psi lutalice predstavljaju ne samo sve ozbiljniji društveni problem, već i bezbjednosni i zdravstveni rizik, iznova je pokazao slučaj koji se juče dogodio u Podgorici.
Naime, na bulevaru Save Kovačevića, pas lutalica napao je osmogodišnju djevojčicu.
Ovaj događaj još jedan je podsjetnik na činjenicu da su djeca najugroženija usljed nemara lokalnih vlasti i službi zaduženih za brigu o napuštenim životinjama.
Upravo u dijelu grada u kojem je napadnuta djevojčica, nalazi se škola "Milorad Musa Burzan", što znači da veliki broj učenika i učenica navedene škole, bez ikakve zaštite, svakodnevno prolazi putem, koji je, kako potvrđuju građani koji žive u tom dijelu grada, prepun pasa lutalica.
Djevojčica je, na sreću, prema pouzdanim saznanjima Antene M, prošla bez ozbiljnijih povreda, koje su spriječene zahvaljujući odgovornoj reakciji prolaznika.
Kako nam je saopšteno, doktorica u Dječijoj bolnici konstatovala je da djevojčici nijesu nanijete teže povrede, ali je doživjela ozbiljnu traumu.
Članovi porodice u 14 sati i 50 minuta pokušali su da pozovu nadležnu službu, ali iz gradskog preduzeća Čistoća nijesu odgovarali na njihove pozive.
Takođe, ističu da su građani više puta ukazivali na porast broja napuštenih pasa, koji se kreću u čoporima, ali je reakcija lokalne vlasti izostala.
<h2>Nikšić niže rekorde</h2>
Da je jučerašnja situacija daleko od izolovanog slučaja, možemo zaključiti na osnovu stanja u drugim opštinama.
Najdrastičniji primjer, svakako je opština Nikšić. Faktički je nemoguće prošetati centrom, odnosno užim jezgrom grada, bez straha od nasrtaja napuštenih i opasnih pasa, koji se u čoporima mogu vidjeti gotovo na svakom koraku. O park šumi Trebjesa i drugim sličnim lokacijama, suvišno je i govoriti.
Napad na dječaka koji se takođe nedavno dogodio u Nikšiću, indikator je zabrinjavajućeg i gotovo alarmantnog stanja.
Paradoksalno, Opština Nikšić, usvojila je Plan za kontrolu populacije pasa, opredijelila sredstva iz opštinskog Budžeta za sterilizaciju uličnih i vlasničkih pasa, identifikaciju i registraciju kućnih ljubimaca, te vakcinaciju protiv bjesnila. Odrađen je i popis kućnih ljubimaca u saradnji sa NVO i stvoreni uslovi za udomljavanje. Prošle godine izgrađen je karantin na dva hektara, u vrijednosti od stotinu hiljada eura.
Istovremeno, u periodu od 2018. do 2024. godine Opština Nikšić je za naknadu štete usljed ujeda pasa isplatila je 2.000.925 eura. Nikšić je, dakle u isto vrijeme rekorder kada su u pitanju sprovedene mjere zaštite, ali i naknada štete, jer lokalna samouprava očito nije osigurala suštinsku funkcionalnost navedenih mjera, zbog čega se građani osjećaju nebezbjedno, čak i prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti.
<h2>Mjere bez praktične primjene</h2>
U završnom izvještaju o realizaciji Programa za kontrolu populacije pasa, navodi se da su crnogorske opštine za naknadu štete građanima zbog ujeda pasa izdvojile najmanje 2,80 miliona eura. No, ni ovi podaci nijesu sasvim precizni, budući da Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, koja je sačinila izvještaj za period 2021 - 2024. godina nije dobila tražene podatke od svih opština.
U izvještaju je navedeno i da je svega devet opština usvojilo Plan za kontrolu populacije pasa, dok je njih 16 obezbijedilo skloništa za smještaj napuštenih životinja.
Kad je riječ o Podgorici, formiran je multidisciplinarni tim za sterilizaciju i vakcinaciju pasa, u okviru skloništa pokrenut je program sa subvencionisanje sterilizacije i kastracije vlasničkih pasa, a dio skloništa za napuštene životinje namijenjen je za pansionski smještaj vlasničkih pasa. Otvoreno je i nekoliko parkova predviđenih konkretno za kućne ljubimce, dok je Čistoća zaključila ugovor o pružanju veterinarskih usluga.
Uprkos sprovedenim mjerama, te otvaranju azila, očito je da nadležne institucije, kao ni cjelokupna zajednica nijesu svjesni konsekvenci nebrige u ovoj oblasti, koja je, s obzirom na sve veći broj pasa lutalica na ulicama evidentna. Iz navedenih podataka, jasno proizilaze razlozi zbog kojih smo se opredijelili za kratku, ali nadamo se, dovoljno upozoravajuću analizu stanja u glavnom gradu i opštini Nikšić.
Očigledno je da se mjere sprovode isključivo s ciljem ispunjenja zakonskih obaveza na papiru, dok praktična implementacija, nažalost, izostaje. U suprotnom, slučajevi ujeda pasa ne bi bili ovoliko učestali, niti bi naknade štete isplaćene iz opštinskih budžeta bile enormno visoke.
Šalje se poražavajuća poruka – da se rizici ignorišu, te da bezbjednost građana u praksi nije među prioritetima lokalnih vlasti, iako bi posljedice takvog neodgovornog odnosa i institucionalno nezrelog pristupa ovoj važnoj temi mogle biti nesagledive.

Pas napao djevojčicu u Podgorici: Dok građani žive u strahu vlasti ne mare za posljedice

Crnogorski košarkaš Nikola Vučević ostvario je dabl-dabl u pobjedi Čikaga protiv Atlante 126:123, u jutros odigranom meču NBA lige.
On je za 31 minut u igri postigao 21 poen, uz deset skokova i četiri asistencije.
Vučević je poenima sa penala potvrdio pobjedu svog tima, 1,5 sekundi do kraja meča.
Efikasniji od Vučevića je bio samo Kobi Vajt sa 24, Džoš Gidi je meč završio sa 19 poena.
U ekipi Atlante istakli su se Džejlin Džonson sa 24 i Tre Jang sa 22, dok je poen manje ubacio Nikel Aleksander-Voker.
Čikago je upisao četvrtu uzastopnu, a petu u posljednjih šest mečeva.
Košarkaši Denvera poraženi su u gostima od Dalasa sa 131:130, uprkos odličnoj partiji Nikole Jokića koji je meč završio sa 29 poena, 14 asistencija i sedam skokova.
Na ostalim utakmicama postignuti su sljedeći rezultati: Šarlot - Vašington 126:109, Filadelfija - Bruklin 106:114, Klivlend - Nju Orleans 141:118, Indijana - Milvoki 94:111, 
Majami - Toronto 91:112, Minesota - Njujork 115:104, San Antonio - Oklahoma 130:110, Finiks - Los Anđeles Lejkers 132:108, Juta - Memfis 128:137, Portland - Orlando 106:110, &nbsp;Sakramento - Detroit 127:136 i 
Los Anđeles Klipers - Hjuston 128:108.

Dabl-dabl Vučevića u pobjedi Čikaga

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.