Izložba "Arhive, skice i povezivanja - Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja" biće otvorena u četvrtak, 15. januara u 19 časova u Galeriji Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore
Izložba predstavlja osvrt na kustosko-istraživački projekat koji koncipiraju i sprovode Anita Ćulafić, Marina Čelebić, Nada Baković i Natalija Vujošević.
Iniciran u jesen 2021. godine, projekat je fokusiran na istraživanje i reaktuelizaciju nasljeđa Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja. Izložba predstavlja nove produkcije i poklone dobijene u okviru projektnih saradnji, u dijalogu sa radovima Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja, kao i arhivske materijale i rituale koji povezuju zajednički rad, drugarstvo i solidarnost. Program izložbe uključuje radionice, razgovore i predavanja, uz predstavljanje dvojezične publikacije "Arhive, skice i povezivanja - Laboratorija kolekcije umjetnosti nesvrstanih zemalja".
Tokom četiri godine rada pokrenut je istraživački program, ostvaren značajan broj međunarodnih saradnji te realizovani brojni izložbeni i edukativni projekti. U okviru dijaloga sa umjetnicima razvijene su nove produkcije zasnovane na istraživanju arhive Galerije, kao i kontinuitet poklona koji je izgradio fond nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja "Josip Broz Tito". Inicijativom članica Laboratorije pokrenut je i postupak proglašenja Zbirke umjetnosti nesvrstanih zemalja pokretnim kulturnim dobrom od nacionalnog značaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Muzej savremene umjetnosti: Izložba "Arhive, skice i povezivanja'' biće otvorena u četvrtak

Savjet Muzeja savremene umjetnosti donio je odluku kojom se Muzej obavezao da, putem zakupa, riješi stambeno pitanje direktora i obezbijedi mu stan u Podgorici na određeno vrijeme - odnosno do isteka mandata.
To je saopšteno iz Državne revizorske institucije (DRI) koja je, revizijom za 2024. godinu, utvrdila da je rukovodstvo Muzeja savremene umjetnosti u značajnom broju slučajeva donosilo diskrecione odluke koje nijesu usklađene sa internim pravilima i procedurama.
Ova odluka, decidni su u DRI, nije u skladu sa čl. 9 Statuta JU Muzej savremene umjetnosti kojim su propisane nadležnosti Savjeta.
- Pregledom relevantnih propisa nije bilo moguće utvrditi zakon ili akt koji bi jasno propisivao ovakav način rješavanja stambene potrebe direktora Muzeja - jasni su u DRI.
Donošenje odluke koja ne proizilazi iz statutarnih ovlašćenja predstavlja, kako su kazali, diskreciono odlučivanje izvan propisanog okvira.
- Takav način postupanja otvara prostor da se i u budućnosti donose odluke koje nijesu u nadležnosti Savjeta, čime se sistem upravljanja udaljava od zakonitosti i postaje podložan diskrecionim odlukama - istakli su u DRI.
<h2>Nezakonit otkup umjetničkih djela</h2>
JU Muzej savremene umjetnosti je u toku 2024. godine, navode u DRI, izvršio otkup svih deset umjetničkih djela putem neposredne pogodbe, u iznosu od 100.500,00 eura.
- Što nije u skladu sa internim Pravilnikom o otkupu muzejskog materijala kojim je ovaj način otkupa propisan kao izuzetak - naveli su u DRI.
JU Muzej savremene umjetnosti nije, dodaju oni, osigurao vođenje adekvatne evidencije o korišćenju privatnih vozila u službene svrhe, uključujući podatke o svrsi korišćenja, datumu, pređenoj kilometraži i prethodnom odobrenju direktora.
- To nije u skladu sa Internim pravilom o korišćenju službenih vozila u svojini JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore - istakli su oni.
Posljedica toga je, kažu u DRI, da se ne može utvrditi u koje svrhe, odnosno za obavljanje kojih poslova su korišćena privatna vozila.&nbsp;
<h2>ASK-u nije dostavljen izvještaj o sponzorstvima</h2>
- Za zaposlene koji su angažovani po osnovu ugovora o dopunskom radu nije obezbijeđena evidencija prisustva na radu van radnog vremena, što nije u skladu sa Internim pravilom o načinu vođenja evidencije prisustva na radu van radnog vremena - naglasili su u DRI.
JU Muzej savremene umjetnosti je, kažu oni, ostvarila prihode po osnovu sponzorstava u ukupnom iznosu od 6.610,06 eura, a nije Agenciji za sprečavanje korupcije dostavila pisani izvještaj o primljenim sponzorstvima sa kopijom dokumentacije u vezi sa tim sponzorstvima, što nije u skladu sa čl. 24 Zakona o sprečavanju korupcije.
- U dokumentaciji koja se odnosi na troškove reprezentacije nema potpisa lica koje je koristilo sredstva reprezentacije i opisa u koje svrhe su nastali troškovi. Navedeno za posljedicu ima da se ne može utvrditi da li su sredstva reprezentacije korišćena u skladu sa internim Pravilnikom o ostvarivanju prava na reprezentaciju, koji propisuje šta se može smatrati troškovima reprezentacije i ko ima pravo na korišćenje sredstava reprezentacije - naveli su u DRI.
<h2>16 preporuka</h2>
Utvrđene nepravilnosti, prema njihovim riječima, jasno ukazuju da rukovodstvo nije obezbijedilo primjenu uspostavljenih pravila na način koji bi garantovao odgovorno, kontrolisano i racionalno upravljanje državnim resursima.
Nepravilnosti su, ističu oni, utvrđene u odnosu na Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakon o sprečavanju korupcije, Uredbu o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, Uredbu o uslovima i načinu korišćenja prevoznih sredstava u svojini Crne Gore, Naredbu o načinu uplate javnih prihoda, Pravilnik o jedinstvenoj klasifikaciji računa za Budžet Crne Gore i budžete opština, Statut JU Muzej savremene umjetnosti i interne procedure.
Državna revizorska institucija izdala je šesnaest preporuka JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore koja bi trebalo da, do 23. januara 2026. godine, izradi i dostavi Državnoj revizorskoj instituciji plan aktivnosti za realizaciju preporuka i do 22. juna 2026. godine, izvijesti DRI o preduzetim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama.&nbsp;
- Konačni izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore za 2024. godinu dostavljen je Ministarstvu kulture i medija i Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore - zaključili su u DRI.

DRI: Savjet Muzeja savremene umjetnosti nezakonito donio odluku kojom je direktoru obezbijeđen stan do isteka mandata

Četiri mjeseca nakon što je Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dostavio Ministarstvu kulture i medija zvaničnu inicijativu za razrješenje direktora Vladislava Šćepanovića, ministarka kulture i medija Tamara Vujović nije preduzela nijedan korak – ni odgovorila na zahtjev Savjeta, ni na Pobjedina novinarska pitanja o razlozima ćutanja.&nbsp;
U međuvremenu je predsjednik Savjeta, doc. dr Zdravko Delibašić, podnio ostavku, a tijelo koje bi trebalo da nadzire rad ustanove svelo se na tri člana – dva vanjska i jednu predstavnicu zaposlenih. Sistem koji bi trebalo da kontroliše zakonitost i transparentnost rada državnih ustanova kulture ponovo je ušao u stanje paralize – ovaj put ne zbog sukoba u Muzeju, već zbog indolencije Ministarstva koje uporno izbjegava odluku.
Inicijativa Savjeta, dostavljena Ministarstvu kulture 7. jula ove godine, poziva se na član 25 Zakona o kulturi i član 13 Statuta Muzeja, koji jasno propisuju da se direktor može razriješiti ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Upravo to se dogodilo 17. aprila ove godine, kada izvještaj o finansijskom poslovanju za 2024. nije dobio potrebnu većinu glasova. U obrazloženju inicijative dvije članice Savjeta, Isidora Damjanović i Natalija Čađenović, detaljno su navele niz navodnih nezakonitosti, sukoba interesa i zloupotreba direktora Vladislava Šćepanovića – od angažovanja firmi povezanih sa njegovim prijateljima za projekte na Venecijanskom bijenalu, do netransparentnog trošenja budžetskih sredstava, krivotvorenja dokumentacije i kršenja Zakona o javnim nabavkama, zbog čega je Muzej i kažnjen od strane inspekcije.
Prema obrazloženju Damjanović i Čađenović, „rukovođenje ovom institucijom od strane direktora Vladislava Šćepanovića ipak je štetno po dalji razvoj institucije“, jer je on „pokazao sklonost ka nezakonitom postupanju, uprkos sugestijama ove dvije članice Savjeta da to ne čini.“ Dokument od više stranica sadrži konkretne primjere sumnjivih postupaka i mogućih zloupotreba, počev od najpoznatijeg slučaja – Venecijanskog bijenala 2024, gdje je direktor, mimo javne nabavke, angažovao beogradsku firmu „Arte Lab“, čiji su vlasnici njegovi prijatelji Milica i Predrag Krstić. Prema navodima Savjeta, toj firmi je isplaćeno gotovo 26 hiljada eura, dok je sam Predrag Krstić, uz to, potpisao i ugovore kao autor glavnog projekta i nadzornik radova – praktično kontrolisao sopstveni posao. Upravo zbog tog postupka Muzej je, nakon inspekcijske kontrole, kažnjen sa 5.000 eura, a direktor sa dodatnih 250, što članice Savjeta navode kao „neplanirani trošak za instituciju i štetu za Budžet Crne Gore“.
Inicijativa dalje ukazuje na neracionalnu potrošnju sredstava i „nepotrebno angažovanje brojnih spoljnih saradnika“, među kojima i stranih državljana „za poslove prevođenja i lekture crnogorskog jezika“, iako je Muzej imao odobrena sredstva za zapošljavanje novih stručnih kadrova. U jednom od primjera izdvaja se i trošak od 6.300 eura za put i boravak direktora u Veneciji, koji je, kako se navodi, „prikazan kao trošak koktela koji se u stvarnosti desio mjesec dana kasnije“.
Savjet problematizuje i otkup umjetnina u vrijednosti većoj od 100.000 eura, obavljen bez javnog poziva i bez procjene licenciranog procjenitelja, pri čemu su tri najskuplja djela kupljena od privatnih vlasnika iz inostranstva, a ne od samih autora. Uz to, navodi se i očigledna neujednačenost u tretmanu domaćih i stranih umjetnika – strancima su odobravani honorari i do 10.000 eura, dok su crnogorski autori za izložbe dobijali između 500 i 1.000 eura.&nbsp;
Jedna od najtežih optužbi odnosi se na krivotvorenje finansijske dokumentacije: prema navodima Savjeta, finansijski izvještaj za 2024. godinu poslat je Ministarstvu kulture sa dopisom da je „usvojen“, iako u tom trenutku nije bio ni razmatran na sjednici. Time je, kako stoji u inicijativi, direktor svjesno unio neistinite podatke u službeni akt.
Članice Savjeta opisuju i atmosferu pritisaka nakon što su glasale protiv usvajanja izvještaja – tvrde da im je direktor „otvoreno prijetio razrješenjem“ i da je „među zaposlenima organizovao potpisivanje peticije za njihovu smjenu“, iako je, po zakonu, jedino Vlada ovlašćena da razrješava članove Savjeta. Konačno, navode i da je direktor bez ikakve saglasnosti Savjeta sprovodio aktivnosti u vezi s projektom izgradnje nove zgrade muzeja, čija je procijenjena vrijednost sa 20 porasla na 60 miliona eura, „bez obrazloženja razloga, troškova i faza projekta“.&nbsp;
<h2>BLOKIRANJE SAVJETA</h2>
 
Iako je dokument sadržavao sve elemente formalne inicijative, Ministarstvo kulture i medija u protekla četiri mjeseca nije dalo nikakav odgovor - ni Savjetu Muzeja, ni javnosti. Iz resora ministarke Tamare Vujović nijesu stigla ni objašnjenja o tome da li je postupak u toku, niti razlozi zbog kojih se odluka odlaže. Ministarstvo je prethodno od Savjeta tražilo pojedinačna obrazloženja o neusvajanju izvještaja, ali poslije njihovog dostavljanja – slučaj je potpuno zaćutao.
Ovakvo višemjesečno ćutanje Ministarstva kulture ne može se tumačiti drugačije nego kao svjesno izbjegavanje zakonske obaveze da postupi po odluci Savjeta. Pravnici sa kojima se Pobjeda konsultovala ističu da inicijativa Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za razrješenje direktora nije preporuka, već akt organa upravljanja zasnovan na Zakonu o kulturi, koji jasno predviđa da direktor može biti razriješen ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Uloga Ministarstva, kao osnivača, u tom slučaju nije da odlučuje „po sopstvenoj procjeni“ da li će direktora zadržati ili razriješiti, već da sprovede odluku Savjeta ili, ako smatra da je nezakonita, da to jasno i obrazloženo saopšti. Ignorisanje inicijative znači faktičko blokiranje nadzorne funkcije Savjeta, a time i suspendovanje zakonskog mehanizma kontrole rada javnih ustanova. Kada ministarstvo odluči da ne odluči, ono ne štiti stabilnost sistema, već direktno potkopava njegovu zakonitost.
U međuvremenu je Savjet, koji je u julu jednoglasno podnio inicijativu za razrješenje, ostao bez predsjednika. Doc. dr Zdravko Delibašić podnio je ostavku iz, kako je naveo za Pobjedu, „ličnih i profesionalnih razloga“. Time je ovo upravljačko tijelo, koje bi trebalo da nadzire zakonitost rada Muzeja, svedeno na tri člana – dvije članice imenovane van institucije i predstavnicu zaposlenih. U takvom krnjem sastavu Savjet ne može ni formalno odlučivati o ključnim pitanjima, dok Ministarstvo, iako upoznato s tim stanjem, ne preduzima ništa da imenuje nove članove. Rezultat je paradoksalan: institucija koja treba da štiti javni interes ostaje bez kontrole, a sistem koji bi morao da reaguje – bira da ćuti.
<h2>TEST SPOSOBNOSTI</h2>
 
Slučaj MSUCG više nije samo pitanje jednog direktora, već test sposobnosti Ministarstva kulture da primijeni sopstvene propise. Ako zakon kaže da direktor može biti razriješen zbog neusvajanja finansijskog izvještaja, a Ministarstvo četiri mjeseca ne odlučuje, onda problem više nije u Muzeju – već u onima koji treba da obezbijede zakonitost njegovog rada. Ćutanje administracije, nekada tehnički pojam, u ovom slučaju postaje simbol političkog komfora i institucionalne inertnosti.
A u kulturi, kao i u društvu, najskuplje košta upravo – tišina.
<h2>Inspekcija postupala zbog anonimne prijave, utvrđeno kršenje Zakona o radu</h2>
Paralelno sa inicijativom Savjeta za razrješenje direktora, u avgustu ove godine Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sprovelo je inspekcijski nadzor u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore po osnovu anonimne prijave. Iz zapisnika u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je Ministarstvo krajem jula zaprimilo anonimnu inicijativu kojom se traži provjera postupanja direktora Muzeja savremene umjetnosti Vladislava Šćepanovića. U toj prijavi, kako piše u zvaničnom zapisniku, navodi se da „direktor ima istovremeno i stalni radni odnos na Fakuletu primenjenih umetnosti u Beogradu, da Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavio prihod po osnovu radnog odnosa u Beogradu, da je sam sebi uvećao zaradu, da neopravdano odsustvuje sa posla, da ne evidentira svoj dolazak i odlazak sa posla, da mu poslodavac plaća troškove stana i garaže...“&nbsp;
Nakon sprovedenog nadzora 6. avgusta, kojemu je bio prisutan Šćepanović, inspektor rada Vlatko Popović u zapisniku precizira da su svi ti navodi citirani isključivo kao dio prijave i da bi Savjet Muzeja, ukoliko raspolaže dokazima, trebalo da o njima obavijesti Ministarstvo kulture i inicira postupak razrješenja direktora. Inspektor, po svemu sudeći, nije utvrdio te nepravilnosti, već ih je proslijedio nadležnim organima na dalje dokazivanje i postupanje. Neosporna činjenica, provjerljiva na internetu, jeste da se na sajtu Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu navodi da je Vladislav Šćepanović na toj obrazovnoj ustanovi zapošljen od 1998. godine, da je u zvanje vanrednog profesora izabran 2011. godine, a u zvanje redovnog 2018. Profesor je na doktorskim studijama tog fakulteta. Zakon o radu, u članu 21, stav 1, kako je to naveo inspektor, propisuje da se ugovor o radu ne može zaključiti sa licem koji ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom. Inspekcija rada je, tim povodom, zaključila da nema ingerencije u odnosu na Ministarstvo kulture i Vladu, te da oni moraju da preduzmu mjere ukoliko je došlo do kršenja zakona.&nbsp;
Ono što je zaista inspektor rada utvrdio tokom kontrole jeste kršenje člana 24 Zakona o radu, jer Ministarstvu rada iz MSUCG nije dostavljen dokaz da je postupak imenovanja direktora sproveden u skladu sa zakonom - konkretno, da je radno mjesto direktora javno oglašeno preko Zavoda za zapošljavanje. Zbog tih nalaza, inspektor je obavijestio Vladu Crne Gore i njenu Komisiju za kadrovska i administrativna pitanja, te proslijedio inicijativu Budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija radi provjere pravilnosti trošenja budžetskih sredstava u MSUCG.

MKM četiri mjeseca prećutkuje inicijativu za smjenu direktora MSUCG: Šćepanović pod velom tišine

Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji predstavljaće snažnu potvrdu kredibiliteta politike proširenja i kontinuirane posvećenosti Unije regionu Zapadnog Balkana, ocijenjeno je tokom sastanaka ministarke evropskih poslova Maide Gorčević u Lisabonu.
Tokom radne posjete Portugalu, Gorčević se sastala sa državnom sekretarkom za evropske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Inješ Domingos, kao i sa predsjedavajućom Odbora za evropske poslove Parlamenta Portugala Edit Eštreljom.
Ministarka je zahvalila na snažnoj i kontinuiranoj političkoj i ekspertskoj podršci Portugala procesu pristupanja Crne Gore EU, ističući da je takva podrška posebno dragocjena u završnoj fazi pregovora. Naglasila je da Crna Gora želi da dodatno osnaži bilateralnu saradnju kroz konkretne projekte u oblasti izgradnje administrativnih kapaciteta, digitalizacije javne uprave, zdravstva i održive energije, kao ključnih segmenata za uspješno zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Sagovornike je upoznala sa mapom puta za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja, navodeći da je Vlada postavila jasne rokove, precizno definisane obaveze i mjerljive kriterijume kako bi osigurala stalan i nepovratan napredak u svim ključnim reformskim oblastima.
– Nema nikakve dileme kada je riječ o političkoj posvećenosti Crne Gore članstvu u EU. Evropska agenda je naš strateški prioritet i temelj ukupnog društvenog razvoja. Odlučni smo da ispunimo sve obaveze iz pregovaračkog procesa i da, uz snažnu podršku naših partnera, 2028. godine zauzmemo svoje mjesto kao punopravna, 28. država članica Evropske unije. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i jasan signal da politika proširenja daje rezultate kada postoji kredibilna posvećenost sa obje strane – poručila je Gorčević.
Državna sekretarka Inješ Domingos ponovila je snažnu podršku Portugala evropskoj integraciji Crne Gore, uz očekivanje da će Podgorica nastaviti da potvrđuje svoje liderstvo kroz mjerljive rezultate, posebno u oblasti vladavine prava.
– Pozdravljamo rezultate koje Crna Gora ostvaruje u pregovaračkom procesu. Oni su važni zbog članstva u EU, ali su još važniji zbog dobrobiti cjelokupnog crnogorskog društva. Nastavite sa uspješnim reformama, a Portugal i cijela EU će nastaviti da vas podržavaju kako biste postali sljedeća članica – kazala je Domingos.
Na sastanku sa predsjedavajućom parlamentarnog Odbora za evropske poslove Edit Eštreljom, ministarka je naglasila da privremeno zatvaranje poglavlja ne predstavlja kraj reformskog procesa, već potvrdu njegove zrelosti.
– Članstvo u EU ne doživljavamo kao cilj sam po sebi, već kao okvir za trajnu transformaciju društva. I nakon pristupanja, Crna Gora će nastaviti da se u potpunosti usklađuje sa pravnom tekovinom EU, da dodatno jača institucionalne kapacitete i osigurava da se evropski standardi ne samo formalno usvoje, već dosljedno i efikasno primjenjuju u praksi – u interesu naših građana – istakla je Gorčević.
Predsjedavajuća Odbora ocijenila je da će članstvo Crne Gore dodatno osnažiti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana i doprinijeti stabilnosti i napretku regiona, ali i Evrope u cjelini, uz poruku da će Portugal nastaviti da pruža snažnu podršku crnogorskom članstvu u EU.
Tokom boravka u Portugalu, ministarka će održati predavanje na Portugalskom istorijskom društvu za nezavisnost o geopolitičkom značaju proširenja Evropske unije i ulozi Crne Gore kao predvodnice pregovaračkog procesa, te razgovarati sa predstavnicima diplomatskog kora, akademske zajednice, izvršne i zakonodavne vlasti.

Gorčević iz Lisabona: Članstvo Crne Gore biće potvrda kredibiliteta politike proširenja EU

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa stalnom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterinom Paniklovom, a tokom razgovora potvrđena je značajna uloga parlamenta u procesu evropskih integracija, jačanju zakonodavnog okvira i unapređenju politika u oblasti zaštite životne sredine i socijalne inkluzije, saopšteno je iz najvišeg zakonodavnog doma.
Kako je navedeno u saopštenju, Paniklova je pohvalila posvećenost i lični angažman predsjednika Skupštine u ubrzavanju ključnih reformskih procesa, ističući da je parlament, pod njegovim rukovođenjem, pokazala institucionalnu odgovornost i snažan reformski kapacitet.
- Paniklova je izrazila zahvalnost na usvajanju Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, naglašavajući da je riječ o reformi na kojoj se radilo dugi niz godina i koja je bila spremna za usvajanje, te da je podrška predsjednika Skupštine bila presudna da zakon konačno bude stavljen na dnevni red i usvojen. Ocijenila je da se time jača sistem zasnovan na ljudskim pravima i unapređuje položaj osoba sa invaliditetom - navedeno je u saopštenju za javnost.
Tokom sastanka razgovarano je i o predstojećem Regionalnom seminaru o klimatskim promjenama, koji Skupština Crne Gore organizuje u saradnji sa Interparlamentarnom unijom, uz učešće delegacija zemalja regiona i međunarodnih partnera.&nbsp;
Istaknuto je da ovaj događaj potvrđuje aktivnu ulogu Skupštine u regionalnoj saradnji i parlamentarnom djelovanju u oblasti zaštite životne sredine i zelene tranzicije.
Sagovornici su se saglasili da partnerstvo Skupštine Crne Gore i UNDP-a ostaje od strateškog značaja za dalje sprovođenje reformi i izgradnju inkluzivnog, održivog i evropski orijentisanog društva.

Mandić-Paniklova: Partnerstvo Skupštine i UNDP-a od strateškog značaja za dalje sprovođenje reformi

"Jutro s Majom" počinjemo razgovorom sa Tiborom Karamehmedovićem iz grupe Silente, koji su nedavno održali koncert u Podgorici.
Naš gost je scenarista i reditelj Stefan Đorđević, čiji film „Vetre, pričaj sa mnom“ nakon velikog međunarodnog uspjeha stiže u naše bioskope. Inspirisan stvarnim događajima, „Vetre, pričaj sa mnom“ je intimno filmsko istraživanje vanvremenskog odnosa majke i sina.
Nakon duže pauze, nastavljamo sa akcijom udomljavanja pasa.
Naši gosti/panelisti ove subote su Jelena Simić glumica, Damir Ljaljević fotograf i Ivan Jovanović instruktor plesa.
Gledajte "Jutro s Majom" na Televiziji E sjutra od devet sati.

Jutro s Majom: O koncertu grupe Silente i filmu „Vetre, pričaj sa mnom“, nastavljamo i udomljavanje pasa...

The Protector of Human Rights and Freedoms of Montenegro assessed that statements made by parish priest Mijajlo Backović, in which he said that „Croats in Boka are a project“, contained elements of public speech that denies and/or relativizes the right of members of Boka’s Roman Catholic community to freely declare themselves nationally as Croats. He therefore recommended that Backović refrain in the future from questioning the authenticity, origin, or identity of members of any national or religious community.
The Protector had previously initiated proceedings ex officio to examine a potential violation of human rights and freedoms, following media reports that Backović, while appearing on the program „Slobodna zona“ on TV Prva, stated that „Croats in Boka are a project“.
- I must go back a bit and say that until the Second World War, Roman Catholics in Boka always said they were Bokelji, or Serbs. Ivo Andrić and Meša Selimović testify to this. Then, within this project, the Croatization of Boka’s Roman Catholics took place and they were forcibly pushed to become Croats. You see when Croatian officials come, they say they are visiting the Croatian national minority. If Adrijan Vuksanović and others looked into who their great-grandfathers were, they would know they were not Croats. I do not dispute their right to declare themselves as they wish, but I am speaking about a project. That is why Morinj is mentioned, while Lora is kept silent about - Backović said at the time.
In the Ombudsman’s opinion, although the priest formally stated that he does not dispute individuals’ right to freely declare their identity, the overall context and content of his statements („project“, „forcibly pushed“, questioning the origin of members of the Croatian national community) have the potential to create feelings of belittlement, exclusion, stigmatization, and non-belonging.
According to the Protector, such statements do not contribute to public debate on matters of general interest in a way grounded in mutual respect and tolerance, but may instead deepen ethnic and religious divisions in a multiethnic society such as Montenegro.
- In this regard, freedom of expression, guaranteed by Article 10 of the European Convention, is subject to limitations when it infringes upon the rights of others, including the right to dignity and the free expression of national identity - the opinion signed by Deputy Protector of Human Rights and Freedoms Nerma Dobardžić states.
The Protector considers that Backović cannot enjoy the protection of freedom of expression under Article 10 of the Convention, given that these are controversial views expressed by a priest of the Metropolitanate of Montenegro and the Littoral who, by virtue of his calling and clerical position, has the potential to influence believers and the community in which he serves. Church representatives are expected to be cautious and measured in statements that may provoke or incite hatred and intolerance.
In the Protector’s view, these are positions that deny and/or relativize the right of members of Boka’s Roman Catholic community to freely declare themselves as Croats, and claims that „Croats in Boka are a project“ are incompatible with the values of democracy and human rights.
For this reason, the Protector recommended that Backović refrain in the future from making statements that question the authenticity, origin, or identity of any national or religious community, bearing in mind that such statements may produce feelings of belittlement, denial of identity, and violation of the dignity of members of minority national communities.
- In the future, bearing in mind his religious authority, he should, through his public appearances, promote the values of dialogue, respect for diversity, and the right of every individual and community to freely express their national and religious identity - the Ombudsman’s recommendation concludes.

Backović’s statement that „Croats in Boka are a project“ denies the right of Boka’s Roman Catholics to freely declare their national identity

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: muzej-savremene-umjetnosti