Bertuci: Nije neophodno da bilateralni problemi budu riješeni da bi Crna Gora ušla u EU, Hrvatska se učlanila iako je imala teritorijalne sporove sa Slovenijom

Nije neophodno da bilateralni problemi budu riješeni da bi Crna Gora ušla u Evropsku uniju. Znamo da se i sama Hrvatska učlanila iako je imala bilateralne probleme i teritorijalne sporove sa Slovenijom koji nisu riješeni - kazao je novinar Euronews-a Luka Bertuci za Televiziju E.

On je, komentarišući poruku hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana da Crna Gora ne može očekivati ulazak u EU ako ignoriše Hrvatsku navodeći da pitanje bivše jugoslovenske vojne imovine, uključujući školski brod "Jadran" i iznos od oko 2,7 milijardi dolara nije samo bilateralni spor, već i pitanje o vladavini prava i evropskim vrijednostima, kazao da na Zapadnom Balkanu uvijek ima bilateralnih sporova, ali da se moraju razgraničiti problemi.

- Mislim da ova pitanja već utiču na proces pristupanja. Crna Gora jeste najnaprednija zemlja na evropskom putu, ali Hrvatska blokira zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Jasno je da, ukoliko sva poglavlja ne budu zatvorena, Crna Gora ne može potpisati pristupni ugovor niti završiti proces ratifikacije. Pitanje je koliko će brzo ova bilateralna pitanja biti riješena sa Hrvatskom - naveo je Bertuci.

Hrvatska je, prema njegovim riječima, izvukla ova pitanja u prvi plan na samom kraju, a u velikoj mjeri su bila u pozadini tokom cijelog integracionog procesa Crne Gore. 

- Hrvatska je odlučila da ih izvuče u prvi plan na samom kraju, što u velikoj mjeri može biti strategija vršenja maksimalnog pritiska na Crnu Goru - ocijenio je Bertuci. 

Moraju se, dodaje, razgraničiti probleme. 

- Postoji nekoliko bilateralnih pitanja i nisu sva u jednakoj mjeri kompleksna i važna. Mislim da je jasno da Hrvatska traži procjenu štete od Crne Gore kako bi se pokazala dobra volja i kako bi se ovi problemi konačno riješili - rekao je Bertuci

Ne mora, kako je istakao, nužno biti riječ o trajnoj blokadi, već je sve to dio pregovora. 

- Proces pristupanja se jednostavno koristi kao poluga u bilateralnim pregovorima između Hrvatske i Crne Gore - kazao je Bertuci.

Na pitanje kada bismo mogli očekivati sljedeću Međuvladinu konferenciju odgovara da bi trebalo da se održi sljedećg utorka, te a se očekuje zatvaranje najmanje dva poglavlja - 18 i 19.

- Da li će ih biti više u ovom trenutku je teško precizno reći, uzimajući u obzir bilateralne probleme sa Hrvatskom - naveo je Bertuci.

Na pitanje kolika je podrška Crnoj Gori među državama članicama EU kaže da postoji čvrsta podrška među državama članicama, posebno među takozvanim "prijateljima Zapadnog Balkana", uključujući Italiju, Austriju, Slovačku itd..

- Crna Gora je pokazala izuzetno veliku posvećenost i veoma je blizu kraju procesa. Mislim da u ovom trenutku postoje određene političke prepreke koje sprečavaju Crnu Goru da brže napreduje u narednim mjesecima, što može biti povezano sa bilateralnim problemima, ali se slični izazovi mogu javiti i kasnije, tokom samog procesa ratifikacije. Znamo da Francuska ima poseban režim za usvajanje sporazuma o pristupanju - uz potrebnu tropetinsku većinu u parlamentu ili putem referenduma, a očito je da politička klima u Francuskoj trenutno nije previše otvorena prema proširenju - naveo je Bertuci.

Dodaje da je poenta da ako Crna Gora ne uspije, to će biti izuzetno razoran udarac za proces proširenja EU u cjelini. 

- Zato mislim da svi u EU žele to da izbjegnu, jer bi se time poslala veoma snažna negativna poruka susjedima Evropske unije koji teže članstvu - naglasio je Bertuci.

Govoreći o novom paketu proširenja Evropske komisije koji obuhvata  putokaze i pravila za buduća pristupanja rekao je da je to jedna vrsta strateškog okvira o tome kako će EU primati nove zemlje članice i pokriva nekoliko aspekata. 

- Na primjer, predstavljeni su zaštitni mehanizmi u slučaju da se nova članica ogluši o demokratske standarde i vladavinu prava, što direktno proističe iz iskustva sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. Ideja je da se uspostavi tranzicioni period od 15 godina kako bi se osiguralo da zemlja snosi posljedice ukoliko dođe do kršenja vladavine prava, pri čemu se uvodi i mogućnost suspenzije prava na veto. To su ti zaštitni mehanizmi. Postoji i zamisao o proširenju koja podrazumijeva postepeno približavanje zemalja kandidata Evropskoj uniji, tako što će im se omogućiti da osjete rane benefite. To vjerovatno nije u velikoj mjeri relevantno za Crnu Goru, jer je ona ubjedljivo najnaprednija u procesu pristupanja - rekao je Bertuci.

Tu su, prema njegovim riječima, i aspekti institucionalnih reformi. 

- Ako se EU širi, mora se naći način da ona funkcioniše efikasno čak i sa 30 ili više članica. To ne utiče direktno na Crnu Goru sada, ali bi vremenom moglo uticati kada postane članica - što uključuje napuštanje principa jednoglasnosti u oblasti spoljne politike i bezbjednosti, kao i smanjenje broja komesara - objasnio je Bertuci.

Postoje i djelovi koji podrazumijevaju nove obaveze za buduće članice kako ne bi blokirale ulazak narednih država u Evropsku uniju. 

- To se odnosi i na nedavna iskustva o kojima smo govorili, poput problema sa Bugarskom i Sjevernom Makedonijom, ili ovoga u procesu pristupanja Crne Gore. Ukoliko se Crna Gora učlani, moraće da se obaveže da neće koristiti pravo veta za sprečavanje ulaska novih članica na osnovu bilateralnih sporova - rekao je Bertuci.

Za mape puta je naveo da se očekuje da će one biti predstavljene do kraja ovog mjeseca. 

- Crna Gora je veoma napredovala i EU će podržati cilj koji je Podgorica postavila - da postane 28. članica do 2028. godine. Ove mape puta služe upravo tome - da se raščlane preostali koraci kako bi se taj cilj ostvario - kazao je Bertuci. 

Crna Gora, prema njegovim riječima, planira da završi svoj dio posla do kraja ovog mjeseca, pa nije siguran koliko će uopšte biti vremena da se primjenjuju te novine.

- Kada Crna Gora završi svoj zadatak, na članicama EU ostaje da prihvate i finiširaju proces pristupanja, pristupni ugovor i ratifikaciju - objasnio je Bertuci.

Na pitanje da li je Brisel zabrinut aktuelnom političkom situacijom i može li politička nestabilnost usporiti evropske integracije zemlje odgovara da je domaći zadatak Crne Gore skoro završen, te da zbog toga misli da eventualne domaće smetnje nisu toliko zabrinjavajuće za Brisel.

- Ipak, ti problemi se ne ignorišu, naročito kada je riječ o veličanju ratnih zločina i pojedinaca poput Ratka Mladića. Kao što smo vidjeli na primjeru reakcija Brisela u sličnim situacijama, jasno je da je glorifikacija ratnih zločinaca crvena linija za Komisiju i države članice. Zato smo od najviših zvaničnika EU i čuli pozive na političko jedinstvo - naglasio je Bertuci. 

Brisel, prema njegovim riječima, očigledno nastoji da se ne miješa direktno u unutrašnja pitanja.

- Istovremeno je svjestan da je većina do sada pokazala čvrstu posvećenost evropskim integracijama, koje uživaju ogromnu podršku među građanima Crne Gore - zaključio je Bertuci.