Biserko: Što Vučić duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji

Podizanje i uklanjanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru još jednom je pokazalo da se ključna politička i društvena moć u Crnoj Gori prelama preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) i struktura koje je podržavaju. To je u razgovoru za Portal Analitika ocijenila predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.

Kako dodaje, iako formalno vlast drži Vlada Milojka Spajića, jasno je da bez konsenzusa unutar prosrpskih partija i crkvenih krugova (znači i Beograda) mnoge odluke nemaju punu političku težinu.

SPC kao ključni instrument “srpskog sveta” u Crnoj Gori

- Upravo zbog toga se nameće pitanje ko je stvarni „vladar“ Crne Gore – izabrane institucije ili mreža interesa koja povezuje SPC, političke aktere bliske Beogradu i finansijsko-političke krugove - kaže Biserko. 

Mišljenja je da, ukoliko se dešavanja u Srbiji razvijaju ka kraju aktuelnog režima, uticaj SPC u Crnoj Gori ne bi nestao, ali bi se, kaže, sigurno relativizovao. 

- Do sada je Crkva bila ključni instrument za realizaciju koncepta „srpskog sveta“ ne samo u Crnoj Gori, već i u širem regionu. Međutim, „srpski svet“ kao ideja je već oslabio, iako je još prisutan. Svi akteri povezani s ovim konceptom trenutno se suočavaju sa problemima i bore se za vlastito preživljavanje ili za miran odlazak – uključujući Dodika, Vučića, a vjerovatno i neke protagoniste u Crnoj Gori. Povratak suverenističkih snaga u Crnoj Gori mogao bi da stvori stabilnije proevropsko pozicioniranje zemlje i bio bi dodatna garancija za članstvo u EU, koje se ionako najavljuje - ocjenjuje Biserko.

Vučićev pad potresao bi vladajuću koaliciju u Podgorici

Dešavanja u Srbiji, ističe Biserko, imaju odjek u Crnoj Gori, jer je politički prostor Zapadnog Balkana duboko povezan. 

- Aleksandar Vučić i njegov režim dugo su igrali ulogu svojevrsnog zaštitnika i političkog pokrovitelja prosrpskih partija u Crnoj Gori. Njegov eventualni pad bi oslabio njihovu poziciju, što bi otvorilo prostor za novu dinamiku u vladajućoj većini. Ako bi došlo do slabljenja ili pada Vučića, očekivala bi se i prekompozicija u crnogorskoj vladajućoj koaliciji. Partije koje se oslanjaju na podršku Beograda mogle bi izgubiti dio uticaja, dok bi prozapadni i suverenistički akteri pokušali da ojačaju svoju poziciju - navodi Biserko.

Što se tiče same rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, kaže Biserko, ona djeluje prilično izvjesno i bez obzira na razvoj događaja u Beogradu. 

- Vlada funkcioniše na klimavoj većini, uz stalne tenzije između različitih partnera. Pritisci međunarodne zajednice, prjie svega EU i SAD, takođe idu u pravcu jačanja stabilnosti i reformske agende u Crnoj Gori, što bi moglo ubrzati proces rekonstrukcije i pokušaj da se formira šira, stabilnija koalicija. Uostalom, EU predviđa da će i Crna Gora i Albanija uskoro postati članice EU. To bi bilo veoma važno i za Srbiju jer tek tada bi njen uticaj postao zanemarljiv - ističe Biserko.

Srbija nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu situaciju

Kada je riječ o trenutnoj društvenoj i političkoj situaciji u Srbiji, Biserko ocjenjuje da je napeta i “na ivici”. Prema njenim riječima, postoji potencijal za još veće nasilje, koje će Vučić, kaže, gotovo sigurno koristiti kako bi zastrašio građane. 

- Paralelno, svi koji u državnom aparatu podržavaju proteste ili studente bivaju zastrašivani ucjenama i otpuštanjima. Posebno se obrušio na školstvo – smjenjuje direktore srednjih škola, otpušta nastavnike sa ugovorima na određeno vrijeme, vrijeđa ih i ponižava. Rekla bih da u ovom momentu nijedna strana nema nadmoć - navodi Biserko. 

Smatra da Srbija trenutno nema unutrašnji kapacitet da sama iznese ovu izuzetno rizičnu situaciju, pa je, dodaje, potrebna međunarodna podrška – bilo kroz okrugli sto ili kroz neki drugi mehanizam koji bi omogućio mirnu tranziciju vlasti. 

- Za sada, Vučić to, čini se, odbija, ukoliko su i postojale ikakve ponude. Mislim da će Vučić ipaK morati ići na izbore i prihvatiti neku vrstu posredovanja. To bi bilo racionalno i s njegove tačke gledišta. EU i NATO pažljivo prate situaciju u regionu i neće dozvoliti oružane sukobe. Ipak, to ne znači da u samoj Srbiji ne postoji potencijal za eskalaciju nasilja. Kriza se odužila - u svakoj normalnoj zemlji ovakav režim bio bi primoran na odlazak, dok se ovdje još uvijek oslanja isključivo na represivnu moć - pojašnjava Biserko.

Upitana kako gleda na sve brutalnije postupanje policije u Novom Sadu, podsjeća da je Novi Sad poseban slučaj. 

- To je ne samo ranjen grad, već i grad koji je decenijama ponižavan, eksploatisan i demografski preoblikovan. Upravo tamo otpor ima najozbiljniji i najbolje organizovan oblik. Vojvodina je još od antibirokratske revolucije 1988. pod stalnim nadzorom i kontrolom radikala. Taj bunt neće nestati, zbog čega je Vučić posegnuo za najbrutalnijom silom, koja samo dodatno raspiruje bijes građana - kaže Biserko.

Smijenjeni komandant SAJ-a vrhunski profesionalac, vlast ga doživljava kao prijetnju

Kada je riječ o nedavnoj smjeni komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, Biserko ističe da nisu svi spremni da se povinuju svakoj Vučićevoj naredbi koje u suštini, kako dodaje, služe odbrani njega i njegovog klana. 

- Specijalna antiteroristička jedinica (SAJ) postoji radi borbe protiv terorizma, oslobađanja talaca, neutralisanja posebno opasnih kriminalnih grupa, zaštite važnih ličnosti i objekata, kao i drugih visokorizičnih zadataka – a ne za suzbijanje mirnih protesta sopstvenih građana. U trenutku kada se prebrojava ko je na čijoj strani, svako ko ostane po strani biva smijenjen. Tako je i komandant SAJ-a, Spasoje Vulević, razriješen dužnosti, dok će sama jedinica, po najnovijoj uredbi, vjerovatno biti podvrgnuta novoj sistematizaciji. Važno je napomenuti da je Vulević u javnosti percipiran kao vrhunski profesionalac, što vlast doživljava kao prijetnju - ističe predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava.

Na pitanje kako doživljava javne nastupe Vučića, Biserko kaže da je on očekivao da će protesti tokom ljeta oslabiti, ali, podsjeća, dogodilo se suprotno. 

- Građani su svakodnevno organizovali aktivnosti širom Srbije, a cio pokret poprimio je karakter sveopšteg bunta. Upravo je predsjednik svojim ponašanjem – uvredljivim izjavama i prijetnjama – dodatno raspirivao nezadovoljstvo. Polovinom avgusta brutalnost policije je eskalirala, a kulminacija je viđena na posljednjem protestu u Novom Sadu. Može se reći da je Vučić izgubio političku moć u društvu, ali i dalje raspolaže mehanizmima represije. U njih sada uključuje i tzv. “lojaliste”, presvučene u policajce i uglavnom maskirane – ljude sa kriminalnim dosjeima, navijače i slične grupacije - navodi ona.

Vučić više ne uživa povjerenje EU, Rusija i Kina ga koriste protiv Evrope i NATO-a

Vučićev odlazak u Peking, a prije toga i u Moskvu, uprkos upozorenjima iz Brisela da ne ide, kaže, predstavlja pokušaj da učvrsti svoj međunarodni imidž koji je posljednjih godina, podsjeća, ozbiljno narušen. 

- I u Moskvi i u Pekingu dočekan je bez posebnog tretmana, iako to u domaćoj javnosti uvijek predstavlja kao dokaz posebnog odnosa prema njemu i „maloj Srbiji“. Sa druge strane, ni Moskva ni Peking neće ga napustiti, iako su svjesni njegove nepouzdanosti. On im i dalje služi kao koristan instrument protiv EU i NATO. U samoj EU Vučić više ne uživa povjerenje, ali jedina realna podrška Srbiji i dalje dolazi upravo iz Brisela. Istovremeno, vodeći zapadni mediji već neko vrijeme prenose izrazito kritičnu sliku Srbije, a Evropski parlament je otvorio raspravu o stanju u zemlji, što može dovesti i do promjene evropskog stava prema Beogradu - ukazuje Biserko.

U tom pogledu, dodaje, najvažniji je stav predsjednika EPP-a Manfreda Vebera koji je rekao da EPP „ne zatvara oči pred onim što se događa“ i najavio je raspravu o Srbiji. 

- Vučić, međutim, tvrdi da ne očekuje promjenu statusa SNS u EPP i promjeni odnosaHrišćansko-demokratske unije (CDU) kojoj pripada i predsjednica Komisije Ursula Fon der Lajen - podsjeća sagovornica Analitike.

Upitana može li pritisak koji vrše studenti u blokadi i građani u jednom trenutku slomiti Vučićev otpor prema raspisivanju vanrednih izbora, Biserko odgovara da je teško predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati. 

- Vučić sigurno i dalje kalkuliše i vjerovatno smatra da još drži konce u svojim rukama. On će raspisati izbore kad bude siguran da može izmanipulisati kakvu takvu pobjedu kako bi ipak obezbijedio EXPO27 i, kako mnogi ukazuje, sproveo još jednu pljačku - upozorava ona

Studenti heterogena grupa, povezuje ih otpor prema nasilju, represiji i korupciji

Stavove studenata u blokadi vidi kao veoma heterogene što je, kaže, normalno. 

- Oni su konzervativni, što je uostalom dio šireg evropskog trenda. Istovremeno, oni su digitalna generacija, organizovana i informisana putem platformi, a ne tabloida i Vučićevih televizija. Na to ukazuje i prvo temeljno istraživanje sprovedeno među studentima Univerziteta u Beogradu i Univerziteta umjetnosti – učesnicima studentskih plenuma – koje su uradili profesori Slobodan Marković i Miloš Bešić. Ono je donijelo značajne uvide i razbilo mnoge predrasude. Pokazalo se da studenti nisu monolitna grupa, već politički raznoliki – od liberalnih do konzervativnih, od onih koji podržavaju evropske integracije do skeptika. Ono što ih povezuje jeste otpor prema nasilju, represiji i korupciji, kao i zalaganje za pravdu, institucije i vladavinu prava. To je izuzetno ohrabrujuće. O njima se još uvijek premalo zna - podsjeća Biserko. 

Što se tiče odnosa studenata prema EU, smatra da njihovi zahtevi jesu evropske vrijednosti. 

- Oni percipiraju EU kako oslonac Vučiću, ali ipak su išli u Brisel i Strazbur. Jedino se na transparentima pojavljivalo ime Lore Kobveši, evropske tužiteljke koja je poznata po svom učinku u Rumuniji po pitanju korupcije - podsjeća Biserko.

EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, to nije argument za podršku Vučiću

Upitana koga vidi kao alternativu ukoliko dođe do raspisivanja izbora te imaju li postojeće opozicione političke partije dovoljno kapaciteta da pošalju SNS i SPS u političku prošlost ili je potrebna nova snaga na političkoj sceni Srbije, Biserko kaže da na to pitanje nema odgovor. 

Nije da nema alternativa, dodaje, već je potrebna veća organizovanost i artikulisanost – a ne isključiv fokus na Vučića. 

- EU stalno postavlja pitanje ko je alternativa, ali to ne može biti valjan argument za podršku Vučiću. Što on duže ostane na vlasti, to će i Srbija i region biti u goroj poziciji. Tranzicija u društvu kakvo je srbijansko nije jednostavna i može potrajati godinama. Ipak, postoje četiri proevropske partije koje bi morale da izađu sa zajedničkim programom koji bi okupio sve proevropske snage. Trenutno, podrška EU iznosi oko 33%, ali procenat neodlučnih građana je takođe značajan. Važno je imati na umu da kada odlaze iz zemlje – a odlaze u velikom broju – građani Srbije odlaze na Zapad - zaključuje Biserko.