Đukanović: Briselska šansa protraćena, umjesto ubrzanja reformi svjedočimo stagnaciji i nazadovanju

Crna Gora nije ispunila gotovo polovinu zahtjeva iz Reformske agende. Umjesto predviđenih 18 miliona eura, dobili smo svega 10, što je direktna posljedica slabog učinka institucija - kazala je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.

Umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan Crnoj Gori je dodijeljeno svega deset miliona. Ipak, Vlada, a u prvom redu Ministarstvo evropskih poslova, kako piše Antena M, umjesto analize uzroka koji očigledno leže u neučinkovitosti ključnih resora zaduženih za sprovođenje reformske agende, upozoravajuće umanjenje sredstava danima unazad pokušava da predstavi kao značajan rezultat i indikator napretka.

Podsjećaju da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da reforme nijesu usporene, već je Vlada samo preusmjerila energiju.

Rezultati i činjenice

Đukanović naglašava da Vlada, kao i prethodne, rezultate uvijek predstavlja u najboljem svjetlu.

- Ali to često znači namjerno prećutkivanje činjenica koje su ključne za savjesno informisanje građana - podvlači Đukanović.

Tako je, napominje ona, bilo i sa IBAR-om.

- Tada je građanima predstavljeno da smo ispunili apsolutno sve zahtjeve, iako je Briselu bilo poznato da smo, uz politički dogovor, dobili dodatni rok za obaveze koje nijesmo realizovali do juna 2024. Godine. Sada se slična manipulacija ponavlja: dodijeljenih 10 miliona eura Vlada predstavlja kao veliki uspjeh, dok se zanemaruje činjenica da sada nijesmo dobili skoro polovinu predviđenih sredstava upravo zbog neispunjenih obaveza - izričita je Đukanović.

Na taj način se, kako ističe, građanima šalje iskrivljena slika i zamagljuje istina da reformski proces stagnira, a da su "institucije nesposobne i nezainteresovane da sprovedu ono što su se obavezale".

Proevropski kurs dominantno retorički

Komentarišući politiku Brisela prema Crnoj Gori, između sve češćih kritika vlasti, ali i pretjerane tolerancije u odnosu na brojne štetne poteze, sagovornica Antene M naglašava da je tačno da se u posljednjim izvještajima i porukama sve jasnije prepoznaju slabosti aktuelne vlasti, od napada na slobodne medije i kritičare, do nepoštovanja ljudskih prava, slavljenja ratnih zločinaca i politike koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.

- To potvrđuje da je proevropski kurs vladajuće većine dominantno retorički, dok je u praksi riječ o opasnim politikama koje nas udaljavaju od EU - kategorična je Đukanović.

Međutim, smatra da je Evropska unija i dalje previše tolerantna prema urušavanju demokratije na Zapadnom Balkanu.

- Vidjeli smo to na primjeru Srbije, a i u slučaju Crne Gore Brisel i dalje računa da je riječ o maloj državi na koju će lako uticati kada to bude potrebno - podvlači Đukanović.

Ukazuje da nam geopolitika s jedne strane ide na ruku, jer EU ne želi da region prepusti drugim akterima, ali, kako upozorava, istovremeno stvara rizik da se zbog geopolitičkih interesa zatvaraju oči pred ozbiljnim unutrašnjim problemima.

- Tako problemi poput diskriminacije, partitokratije i urušavanja institucija ostaju „pod tepihom“ - izričita je Đukanović.

Napominje da je Evropski parlament u ocjenama često direktniji i kritičniji, dok je Evropska Komisija, kako kaže, sklonija političkom pragmatizmu.

- To stanje može potrajati, ali ne beskonačno, jer bez stvarnih reformi nema članstva, koliko god geopolitički kontekst bio važan - poručuje sagovornica Antene M.

Sabotaža reformi

Istina je, naglašava Đukanović, da je Brisel Crnoj Gori pružio veliku šansu, ali ona je protraćena.

- Umjesto suštinskog ubrzanja reformi, svjedočimo stagnaciji i čak nazadovanju u oblastima poput vladavine prava, demokratizacije i zaštite ljudskih prava. Vlada često koristi evropsku retoriku, ali istinske reforme sabotira, jer one podrazumijevaju ukidanje privilegija koje nosi partijsko zapošljavanje, kontrola institucija i netransparentno odlučivanje - izričita je Đukanović.

Zbog toga, kako podvlači, tvrdnje da će Crna Gora zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine nemaju realno uporište.

- Naprotiv, ovim tempom se jasno vidi da su te ambicije već sada nedostižne, a evropska perspektiva dodatno udaljena -- upozorava Đukanović.

Povjerenje se gradi rezultatima 

Na pitanje može li najavljena rekonstrukcija Vlade poslužiti premijeru Milojku Spajiću kao manevarski potez kojim će pokušati da poboljša sopstveni rejting i poziciju u očima međunarodnih partnera odgovorila je da sumnja.

- Premijer Spajić je svojim potezima već ozbiljno narušio kredibilitet i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti. Rekonstrukcija Vlade može izgledati kao pokušaj da se situacija popravi, ali bez stvarnih reformi i promjene političke kulture, to je samo kozmetika - poručuje Đukanović.

Kako naglašava, povjerenje Brisela se ne gradi personalnim manevrima, već rezultatima.

Pažnja EU

Upitana možemo li očekivati da, ukoliko Vlada nastavi da usporava reformski tempo EU preusmjeri focus na neku od zemalja kandidatkinja koju karakteriše snažnija posvećenost ispunjenju reformskih zadataka, ali i stabilnost unutrašnjih političkih prilika, Đukanović ocjenjuje da je to već očigledno.

- Albanija je najbolji primjer, ta država će otvoriti sva pregovaračka poglavlja u roku od godinu dana, jer pokazuje veću posvećenost reformama i koristi evropsku šansu na pravi način. Ako Crna Gora nastavi sa stagnacijom i simulacijom reformi, logično je da će Brisel pažnju usmjeriti ka onim zemljama koje napreduju, jer EU želi rezultate, a ne prazna obećanja - zaključuje Đukanović.