Crna Gora nije ispunila gotovo polovinu zahtjeva iz Reformske agende. Umjesto predviđenih 18 miliona eura, dobili smo svega 10, što je direktna posljedica slabog učinka institucija - kazala je za Antenu M politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović.
Umjesto predviđenih 18 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije za zapadni Balkan Crnoj Gori je dodijeljeno svega deset miliona. Ipak, Vlada, a u prvom redu Ministarstvo evropskih poslova, kako piše Antena M, umjesto analize uzroka koji očigledno leže u neučinkovitosti ključnih resora zaduženih za sprovođenje reformske agende, upozoravajuće umanjenje sredstava danima unazad pokušava da predstavi kao značajan rezultat i indikator napretka.
Podsjećaju da je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala da reforme nijesu usporene, već je Vlada samo preusmjerila energiju.
<h2>Rezultati i činjenice</h2>
Đukanović naglašava da Vlada, kao i prethodne, rezultate uvijek predstavlja u najboljem svjetlu.
- Ali to često znači namjerno prećutkivanje činjenica koje su ključne za savjesno informisanje građana - podvlači Đukanović.
Tako je, napominje ona, bilo i sa IBAR-om.
- Tada je građanima predstavljeno da smo ispunili apsolutno sve zahtjeve, iako je Briselu bilo poznato da smo, uz politički dogovor, dobili dodatni rok za obaveze koje nijesmo realizovali do juna 2024. Godine. Sada se slična manipulacija ponavlja: dodijeljenih 10 miliona eura Vlada predstavlja kao veliki uspjeh, dok se zanemaruje činjenica da sada nijesmo dobili skoro polovinu predviđenih sredstava upravo zbog neispunjenih obaveza - izričita je Đukanović.
Na taj način se, kako ističe, građanima šalje iskrivljena slika i zamagljuje istina da reformski proces stagnira, a da su "institucije nesposobne i nezainteresovane da sprovedu ono što su se obavezale".
<h2>Proevropski kurs dominantno retorički</h2>
Komentarišući politiku Brisela prema Crnoj Gori, između sve češćih kritika vlasti, ali i pretjerane tolerancije u odnosu na brojne štetne poteze, sagovornica Antene M naglašava da je tačno da se u posljednjim izvještajima i porukama sve jasnije prepoznaju slabosti aktuelne vlasti, od napada na slobodne medije i kritičare, do nepoštovanja ljudskih prava, slavljenja ratnih zločinaca i politike koja je u suprotnosti sa evropskim vrijednostima.
- To potvrđuje da je proevropski kurs vladajuće većine dominantno retorički, dok je u praksi riječ o opasnim politikama koje nas udaljavaju od EU - kategorična je Đukanović.
Međutim, smatra da je Evropska unija i dalje previše tolerantna prema urušavanju demokratije na Zapadnom Balkanu.
- Vidjeli smo to na primjeru Srbije, a i u slučaju Crne Gore Brisel i dalje računa da je riječ o maloj državi na koju će lako uticati kada to bude potrebno - podvlači Đukanović.
Ukazuje da nam geopolitika s jedne strane ide na ruku, jer EU ne želi da region prepusti drugim akterima, ali, kako upozorava, istovremeno stvara rizik da se zbog geopolitičkih interesa zatvaraju oči pred ozbiljnim unutrašnjim problemima.
- Tako problemi poput diskriminacije, partitokratije i urušavanja institucija ostaju „pod tepihom“ - izričita je Đukanović.
Napominje da je Evropski parlament u ocjenama često direktniji i kritičniji, dok je Evropska Komisija, kako kaže, sklonija političkom pragmatizmu.
- To stanje može potrajati, ali ne beskonačno, jer bez stvarnih reformi nema članstva, koliko god geopolitički kontekst bio važan - poručuje sagovornica Antene M.
<h2>Sabotaža reformi</h2>
Istina je, naglašava Đukanović, da je Brisel Crnoj Gori pružio veliku šansu, ali ona je protraćena.
- Umjesto suštinskog ubrzanja reformi, svjedočimo stagnaciji i čak nazadovanju u oblastima poput vladavine prava, demokratizacije i zaštite ljudskih prava. Vlada često koristi evropsku retoriku, ali istinske reforme sabotira, jer one podrazumijevaju ukidanje privilegija koje nosi partijsko zapošljavanje, kontrola institucija i netransparentno odlučivanje - izričita je Đukanović.
Zbog toga, kako podvlači, tvrdnje da će Crna Gora zatvoriti sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine nemaju realno uporište.
- Naprotiv, ovim tempom se jasno vidi da su te ambicije već sada nedostižne, a evropska perspektiva dodatno udaljena -- upozorava Đukanović.
<h2>Povjerenje se gradi rezultatima&nbsp;</h2>
Na pitanje može li najavljena rekonstrukcija Vlade poslužiti premijeru Milojku Spajiću kao manevarski potez kojim će pokušati da poboljša sopstveni rejting i poziciju u očima međunarodnih partnera odgovorila je da sumnja.
- Premijer Spajić je svojim potezima već ozbiljno narušio kredibilitet i u domaćoj i u međunarodnoj javnosti. Rekonstrukcija Vlade može izgledati kao pokušaj da se situacija popravi, ali bez stvarnih reformi i promjene političke kulture, to je samo kozmetika - poručuje Đukanović.
Kako naglašava, povjerenje Brisela se ne gradi personalnim manevrima, već rezultatima.
<h2>Pažnja EU</h2>
Upitana možemo li očekivati da, ukoliko Vlada nastavi da usporava reformski tempo EU preusmjeri focus na neku od zemalja kandidatkinja koju karakteriše snažnija posvećenost ispunjenju reformskih zadataka, ali i stabilnost unutrašnjih političkih prilika, Đukanović ocjenjuje da je to već očigledno.
- Albanija je najbolji primjer, ta država će otvoriti sva pregovaračka poglavlja u roku od godinu dana, jer pokazuje veću posvećenost reformama i koristi evropsku šansu na pravi način. Ako Crna Gora nastavi sa stagnacijom i simulacijom reformi, logično je da će Brisel pažnju usmjeriti ka onim zemljama koje napreduju, jer EU želi rezultate, a ne prazna obećanja - zaključuje Đukanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Đukanović: Briselska šansa protraćena, umjesto ubrzanja reformi svjedočimo stagnaciji i nazadovanju

Evropski parlament (EP) u posljednjem usvojenom izvještaju izražava zabrinutost zbog sporazuma ili projekata Crne Gore kojima se zaobilaze pravila javnih nabavki, transparentnost i zahtjevi za otvorene konsultacije, a što je obaveza shodno nacionalnom zakonodavstvu i standardima Evropske unije (EU).
Stoga je upućen poziv Vladi Crne Gore da obezbijedi puno poštovanje principa transparentnosti, odgovornosti, inkluzivnog donošenja odluka i vladavine prava u svim inicijativama za javnu infrastrukturu i razvoj.
- Crna Gora treba da smanji broj postupaka javnih nabavki bez obavještenja - napomenuto je u izvještaju EP.
<h2>Smanjiti deficit i javni dug</h2>
Izveštaj i rezolucija izvjestioca za Crnu Goru Marjana Šareca predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na izvještaje Evropske komisije za 2023. i 2024. godinu. Od 649 poslanika, za izvješaje o Crnoj Gori glasalo je 470, 102 bila protiv, a 77 je bilo uzdržano.
U usvojenom dokumentu pozitivno se tumači ekonomski rast Crne Gore i pozdravljaju napori za smanjenje fiskalnih ranjivosti. Međutim, poziva se na dodatne korake za smanjenje budžetskog deficita i javnog duga, i na dalje uklanjanje izuzeća od indirektnih poreza koja nijesu usklađena sa pravnim tekovinama EU.
EP ponavlja potrebu za povećanim javnim ulaganjima u obrazovni sistem za održivi društveni i ekonomski razvoj.
- Javni dug Crne Gore prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama mogu se koristiti kao sredstvo za uticanje na njene političke odluke, posebno one koje se odnose na Kinu i Rusiju - konstatuje se u izvještaju.
Izražena je zabrinutost zbog finansijskog tereta i nedostatka transparentnosti u vezi sa izgradnjom auto-puta Bar-Boljare, plaćenom iz kineskog kredita.
- Tajnost koja prati ugovore o kreditima i izgradnji izaziva zabrinutost u pogledu odgovornosti - konstatuje se u izvještaju.
EP je pozdravio napore za smanjenje ranjivosti i pozvao vlast da dodatno ublaži ekonomsku zavisnost od Kine. Traži se da Crna Gora nastavi da koristi Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan, inicijativu EU „Globalna kapija“ i Mehanizam za reforme i rast, sa ciljem pronalaženja ekološki prihvatljivijih i transparentnijih alternativa za finansiranje infrastrukturnih projekata.
- Crna Gora se poziva da poveća transparentnost u budućim infrastrukturnim projektima, obezbijedi konkurentno nadmetanje i izbjegne prekomjernu zavisnost od duga stranih kreditora - poručeno je u izvještaju.
<h2>Mogućnosti za bolje poslovanje i konkurentnost</h2>
Takođe, EP je pozitvnim ocijenio uključivanje Crne Gore u SEPA platne šeme, smanjujući tako troškove za građane i preduzeća. Ističe se da ovo otvara mogućnosti za širenje poslovanja, povećanu konkurentnost, inovacije i bolji pristup stranim direktnim investicijama.
Kao značajan izdvaja se Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je cilj intergracija regiona u jedinstveno tržište EU, unapređenje regionalne ekonomske saradnje i produbljivanje EU-reformi. Plan uključuje i Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura.
Pozitivnim se ocjenjuje i usvajanje agende reforme Crne Gore i podstiče se njena puna implementacija. Napominje se da bi sprovođenje definisanih mjera reformi u okviru ove agende kroz Plan rasta omogućilo pristup preko 380 miliona eura u grantovima i povoljnim kreditima, pod uslovom uspješne implementacije.
Takođe, naglašava se važnost inkluzivnih konsultacija sa zainteresovanim stranama, uključujući lokalne i regionalne vlasti, socijalne partnere i civilno društvo, u fazama stvaranja, implementacije, praćenja i evaluacije.
<h2>Finansiranje uslovljeno napretkom</h2>
U izvještaju EP Crna Gora se ohrabruje da što bolje iskoristi sva sredstva EU dostupna u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III), Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan, IPARD programa i Fonda za reforme i rast za Zapadni Balkan, kako bi ubrzala socio-ekonomsko približavanja Evropskoj uniji i dalje uskladila svoje zakonodavstvo sa EU u dijelu sprečavanju prevara.
EP podsjeća da finansiranje EU može biti modifikovano ili obustavljeno u slučaju značajnog ili stalnog nedostatka napretka u ključnim oblastima.
EU i zemlje Zapadnog Balkana se pozivaju da uspostave okvir za efikasnu saradnju između Evropskog javnog tužilaštva (EPPO) i zemalja u pristupanju. Cilj je, kako je objašnjeno, da se olakša bliska saradnja i krivično gonjenje zbog eventualne zloupotrebe sredstava EU, uključujući i putem slanja nacionalnih oficira za vezu u EPPO.
U tom smislu, Crna Gora se ohrabruje da u potpunosti sprovede radne aranžmane sa EPPO, a EU poziva da napravi neophodne pravne i političke aranžmane kako bi se proširila nadležnost EPPO na sredstva EU namijenjena Crnoj Gori kao zemlji kandidatu.
<h2>Hitno se pozabaviti odlivom mozgova</h2>
Kroz izvještaj je upućen poziv crnogorskim vlastima da preduzmu mjere za suzbijanje depopulacije i emigracije, posebno kroz ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, naročito na sjeveru zemlje, kao i kroz decentralizaciju ulaganjem u gradove srednje veličine.
Takođe, pozdravljaju se pozivi za brzu integraciju svih zemalja Zapadnog Balkana u jedinstveno digitalno tržište EU prije stvarnog članstva u Uniji, što bi ključno omogućilo stvaranje digitalno bezbjednog okruženja.
Istovremeno, ukazuje se da je Crnoj Gori potrebna brža digitalna transformacija i razvijanje politike tržišta rada zasnovane na dokazima, u cilju rješavanja hronično visoke stope nezaposlenosti, posebno među ženama i mladima. Dodatno, naglašava se da je potrebno ojačati institucionalne kapacitete, unaprijediti temeljni okvir digitalne politike i obezbijediti efikasnu primjenu Garancije za mlade i nove Strategije za mlade.
- Vlasti treba da se hitno pozabave odlivom mozgova. Podstiče se razvoj ciljanih preventivnih mjera i podsticaja za legalizaciju neformalnih preduzeća i zaposlenih, jer veliki neformalni sektor nastavlja da ometa ekonomski i društveni razvoj u Crnoj Gori - ističe se u izvještaju.
<h2>Roming kao kod kuće</h2>
EP je pozdravio smanjenje troškova rominga između EU i zemalja Zapadnog Balkana. Poručeno je vlastima, privatnim akterima i zainteresovanim stranama da preduzmu sve neophodne korake ka približavanju cijena rominga domaćim tarifama do 2028. godine.
Izraženo je žaljenje zbog izostanka napretka u ključnim sektorskim reformama u oblasti transportne politike i upućen je poziv za usklađivanje razvoja transporta sa Strategijom održive i pametne mobilnosti za Zapadni Balkan, fokusirajući se na željeznice, multimodalnost i smanjenje emisije CO2 i drugih uticaja na životnu sredinu.
<h2>Povećati energetsku otpornost</h2>
U izvještaju se Crna Gora poziva i da poveća energetsku otpornost tako što će konačno usvojiti i sprovesti dugo očekivani Nacionalni plan za energiju i klimu, zakone o energetskoj efikasnosti i dalje se integrisati sa energetskim tržištima EU. Svi novi projekti zelene tranzicije, pojašnjeno je, moraju se sprovesti u skladu sa standardima EU o životnoj sredini, državnoj pomoći i koncesijama.
Data je podrška usvajanju sektorskih strategija za upravljanje otpadom, kvalitet vazduha i vode, zaštitu prirode i klimatske promjene, obezbjeđujući strateško planiranje investicija.
- Primećuje se nedostatak napretka i povezani rastući troškovi u izgradnji neophodnih postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kako bi se spriječilo zagađenje rijeka i mora kanalizacijom u sedam opština - konstatuje se u izvještaju.

Tamara Klikovac

500x500

EP upozorava: Crna Gora zaobilazi pravila javnih nabavki, Vlada da obezbijedi punu transparentnost i poštovanje EU standarda

Vlada je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je, u veoma uspješnoj zajedničkoj koordinaciji Ministarstva finansija i Ministarstva evropskih poslova, a na temelju zaokruženog pravnog osnova i ključnih iskoraka resornih institucija državne uprave u prethodnom polugodištu, Crna Gora potvrdila fokusiranu posvećenost evropskim integracijama i održivom razvoju.
- Ministarstvo finansija je i zvanično dostavilo Evropskoj komisiji Zahtjev za isplatu prve tranše iz dostupnog finansijskog okvira Plana rasta, shodno ostvarenim i mjerljivim rezultatima crnogorskih institucija koje su prepoznate za nosioce sveobuhvatnog procesa reformi - navodi se u saopštenju.
U okviru Plana rasta, Evropska unija je za Crnu Goru predvidjela ukupno 383,5 miliona eura, od čega 110,1 milion euro čine bespovratna sredstva, dok se 273,4 miliona eura odnosi na povoljne kredite.
- Ova sredstva će se koristiti za sprovođenje ključnih reformi, unapređenje poslovnog okruženja, jačanje vladavine prava i poboljšanje životnog standarda građana - objasnili su iz Ministarstva.
Kreditna sredstva će biti dostupna kroz više periodičnih tranši, koje će se isplaćivati polugodišnje do 2028. godine, a njihov iznos će zavisiti od dalje dinamike ispunjenja obaveza iz Reformske agende 2024-2027. Uz rok otplate do 40 godina i grejs period do deset godina, obezbjeđuje se stabilno i dugoročno finansiranje prioritetnih razvojnih projekata
- Navedena finansijska podrška, za nas kao državu kandidata, znači i brži put ka EU, jače institucije, sigurnije poslovno okruženje i kvalitetniji život za sve građane. Ovim programom Crna Gora ne samo da postaje ekonomski konkurentnija, već i dokazuje svoju spremnost za pridruživanje evropskoj zajednici - smatraju u Ministarstvu.
Progres te vrste zamajac je i za procese koji slijede u okviru upravljanja strukturama i dostupnim sredstvima pretpristupne finansijske podrške EU, kroz finansijsku perspektivu IPA III, kao i za ambijent u kojem će se kreirati stabilan upravljački okvir za apsorpciju EU fondova od momenta članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće 26. oktobra u Podgorici u okviru turneje po državama Zapadnog Balkana, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako navode, čelnica Evropske komisije danas boravi u Tirani, koja je prva stanica u okviru turneje, a predviđeni su sastanci sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Fon der Lajn učestvovaće i na inauguraciji Kampusa Evropskog koledža u Tirani.
Prema najavama iz Evropske komisije, posjeta će biti potvrda posvećenosti Evropske komisije zemljama regiona. Ovo će takođe biti prilika da Von der Leyen promoviše Plan rasta, najveći paket Evropske unije (EU) do sada za region.
Radi se o finansijskom paketu od šest milijardi eura koji će se zemljama regiona raspodijeliti shodno broju stanovnika i domaćem bruto proizvodu. Zemlje će iz ovog paketa dobiti jedan dio u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći i drugi dio u obliku povoljnih kredita.
Jedino je Bosna i Hercegovina izuzeta jer Briselu nije dostavila kompletnu reformsku agendu ali je Evropska komisija dala vremena zemlji da upotpuni ovaj dokument.
Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Nakon Albanije, 24. oktobra Fon der Lajen odlazi u Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. U Bosni će posjetiti i područja pogođena poplavama 4. oktobra, te će izraziti spremnost EU da pomogne u rješavanju posljedica.
Fon der Lajen će 25. oktobra boraviti u Srbiji, gde će se sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Nakon toga ide na Kosovo u subotu, 26. oktobra, gdje će se sastati sa predsjednicom Vjosom Osmani &nbsp;premijerom Albinom Kurtijem.
Ona će svoju posjetu regionu završiti sastankom sa čelnicima Crne Gore 26. oktobra u Podgorici.

Fon der Lajen dolazi 26. oktobra u Podgoricu

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen rekla je da bi države Zapadnog Balkana prvi novac iz Plana rasta trebalo da dobiju do kraja godine.
- Pet od šest reformskih agendi biće usvojeno ove nedjelje i to znači da isplata šest milijardi eura Plana rasta može da počne prije kraja godine - rekla je Fon der Lajen novinarima u Berlinu.
Ona je istakla da je Plan rasta most između Zajedničkog regionalnog tržišta i Jedinstvenog tržišta EU.
U Berlinu je danas održan samit Berlinskog procesa i usvojen novi Akcioni plan za zajedničko regionalno tržište.

Fon der Lajen: Isplata novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan počinje do kraja godine

Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Potpisan je i novi sporazumu o mobilnosti, koji uključuje pristup visokom obrazovanju.
Kako je prethodno, najavljujući potpisivanje, rekao domaćin samita, njemački premijer Olaf Šolc, potpisani dokumenti će “olakšati život ljudima”.
Potpise na novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište za period od 2025. do 2028. godine stavili su premijeri Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije, te predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Države članice EU već su 11. oktobra odobrile reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, kako bi one dobile pravo za prijem finansijskih sredstava iz evropskog Plana rasta za region.
Jedino Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo jer je Sarajevo u septembru poslalo Briselu nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterijume EK, pa reformska agenda nije ni razmatrana na nivou država EU.
Na sastanku koledža Evropske komisije (EK), koji će biti održan 16. oktobra, očekuje se da ova institucija i formalno usvoji reformske agende za pet država Zapadnog Balkana.
Za EU pristupanje država Zapadnog Balkana je geopolitički prioritet, naglasio je komesar za proširenje Oliver Varhelji za vrijeme samita u Berlinu 14. oktobra.
- Sa svim našim instrumentima radimo na ubrzanju procesa kako bismo ga ostvarili u bliskoj budućnosti - kazao je Varhelji.
<h2>Šolc pozvao na novu dinamiku u odnosima Kosova i Srbije</h2>
Njemački kancelar je, otvarajući samit, pozvao Kosovo i Srbiju da se aktivnije angažuju na normalizaciji međusobnih odnosa, obećavši da će lično sarađivati sa obje zemlje.
.Potrebna nam je nova dinamika… Rekao bih danas prijateljima iz Beograda i Prištine: Molim vas, nemojte dozvoliti da vas prošlost zaustavi na putu ka mirnoj i prosperitetnoj budućnosti. Uvjeren sam da je ta budućnost u EU i tamo je samo jedan način da se do toga dođe: puna implementacija postignutih sporazuma”, rekao je Scholz tokom uvodnog govora.
- Nastaviću lično da se sarađujem sa obje zemlje kako bih osigurao da iskoriste ovu priliku - dodao je on.
Šolc je rekao da je Berlinski proces “najbolji instrument ne samo za regionalnu saradnju, već i za ubrzanje evropskih integracija svih zemalja Zapadnog Balkana”.
- EU je kompletna sa Zapadnim Balkanom kao dijelom - rekao je on.
<h2>Kurti objavio da će Kosovo dozvoliti građanima BiH ulazak sa ličnom kartom</h2>
Cilj sastanaka sa liderima država Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, koji se održavaju svake godine od 2014, je postepeno približavanje Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji.
Od šest država, zvanično kandidat za članstvo u EU nije jedino Kosovo, čiji je premijer Aljbin Kurti na samitu 14. oktobra u Berlinu rekao kako je “krajnje vrijeme da Kosovo dobije status zvaničnog kandidata”.
U govoru na samitu kosovski premijer objavio je jednostranu odluku da će Kosovo od 1. januara 2025. dozvoliti građanima Bosne i Hercegovine (BIH) ulazak sa ličnom kartom.
- Tokom jedne decenije, postignut je značajan napredak u Berlinskom procesu, ali je potrebno više akcija. Paradoks je nastao u januaru ove godine kada su građani Kosova dobili bezvizni režim za putovanje u EU, ali i dalje nisu imali slobodu kretanja u Bosnu i Hercegovinu - rekao je Kurti u Berlinu.
<h2>Šefica EK vidi budućnost EU sa svih šest država Zapadnog Balkana</h2>
EU nije primila novu članicu otkako je učlanjena Hrvatska 2013. godine. Međutim, zvaničnici EU su rekli da rat u Ukrajini i drugi geopolitički problemi ističu važnost strateškog partnerstva između EU i Balkana.
Novi Akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, koji je potpisan u Berlinu 14. oktobra se nadograđuje na rezultate prethodnog Akcionog plana od 2021. do 2024. godine, usvojenog na Samitu Berlinskog procesa 2020. u Sofiji.
Njime su ostvareni konkretni rezultati za građane Zapadnog Balkana, poput Sporazuma o smanjenju cijena usluga rominga na Zapadnom Balkanu, Deklaracije o romingu između EU i Zapadnog Balkana, otvaranja zelenih koridora tokom pandemije korona virusa, kao i potpisivanje 17 sporazuma, odnosno deklaracija, radi olakšavanja kretanja građana, studenata i stručnjaka u regionu.
Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je kako je na 10. godišnjicu Berlinskog procesa 14. oktobra bilo “dobro biti u Berlinu sa zapadnobalkanskim partnerima”.
- Da se osvrnemo na naša dostignuća, ali posebno da gledamo naprijed. Prema budućnosti u kojoj su svih šest zapadnobalkanskih partnera dio naše Unije - poručila je na dan samita na mreži X.
Samit je održan tamo gdje je Berlinski proces kao međuvladina inicijativa i pokrenut prije deset godina, a inicirala ga je nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel.
Cilj procesa je povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU i pomaganje da međusobne veze grade na bazi evropskih vrijednosti.
Služi kao platforma za saradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, a fokus je stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.
Cilj je da zemlje Zapadnog Balkana sarađuju u razvoju infrastrukture, smanjenju nezaposlenosti, povećanju konkurentnosti privrede, međusobnom pomirenju, obrazovanju, ekologiji.
U okviru Berlinskog procesa potpisani su sporazumi o međusobnom priznavanju ličnih karti, univerzitetskih diploma i profesionalnih kvalifikacija. Takođe je dogovorena saradnja u oblasti prometa, energetike, ekologije, digitalizacije i rominga.
Samiti Berlinskog procesa održavaju se jednom godišnje, a prethodni je održan u novembru 2022. u Berlinu. Sve zemlje Zapadnog Balkana potpisale su na samitu istovjetne sporazume i obavezale se na njihovu ratifikaciju.

1250x600

1084x550

Šolc na samitu Berlinskog procesa: Potpisani dokumenti će olakšati život ljudima

Crna Gora će, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan, sredstva Evropske unije (EU) moći da uloži u nacionalne reforme, od čega će koristi imati i građani i privreda, saopštio je ambasador Unije u Crnoj Gori, Johan Satler.
- Glavna korist koju će Crna Gora imati od Plana rasta jeste da će putem njega veliki iznosi sredstava EU biti uloženi direktno u nacionalne reforme, koje će unaprijediti kvalitet života građana i stvoriti značajne nove prilike za privredu - rekao je Satler agenciji Mina-business.

On je naveo da će sredstva iz Plana rasta biti iskorišćena, između ostalog, za izgradnju novih škola i puteva, veće zapošljavanje mladih i digitalizaciju javnih usluga.

Prema njegovim riječima, sa najnovijim izdašnim ulaganjem u okviru Plana rasta, uz sva prethodno opredijeljena sredstva EU, kao što su IPA, Zapadno-balkanski investicioni okvir i prekogranična saradnja, finansijska podrška EU Crnoj Gori se približava nivou sredstava koje Unija opredjeljuje za same države članice korisnice budžeta EU.

- Dodatna važna korist od Plana rasta jeste da će omogućiti Crnoj Gori postepeno uključivanje u Jedinstveno tržište EU, uz 450 miliona ljudi koji će biti potencijalni potrošači crnogorskih proizvoda i usluga. Pristupanje SEPA, platnom sistemu EU, može biti prvi veliki uspjeh u tom pravcu, eliminišući skupe provizije na finansijske transakcije između Crne Gore i država članica EU - objasnio je Satler.

On je saopštio i da nacionalna Reformska agenda, koju se Crna Gora sprema da usvoji, predstavlja ključnu pokretačku snagu Plana rasta.

- Crnoj Gori će biti na raspolaganju do 383 miliona eura sredstava koja će se isplaćivati kako dogovorene reforme budu sprovođene. Riječ je o ambicioznoj agendi, pri čemu su neke reforme zahtjevnije od drugih, ali, uz punu pažnju nadležnih institucija, svakako su izvodljive. A, naravno, moj tim i ja ćemo dati sve od sebe da vas podržimo na svakom koraku ovog procesa - zaključio je Satler.

Veliki iznos sredstava EU biće uložen u nacionalne reforme

Moskva će ostvariti svoje ciljeve u Ukrajini vojnim putem ako pregovori sa Kijevom propadnu, upozorio je danas ruski predsJednik Vladimir Putin i dodao da njegove snage ostaju „u ofanzivi“ na cijelom frontu. 
 
- Vidjećemo kako će se situacija razvijati. U suprotnom (ako pregovori propadnu), moraćemo da riješimo naše probleme vojno - rekao je Putin koji boravi u Pekingu.
Ruski predsjednik je dodao da su sve grupe ruskih oružanih snaga u ofanzivi u svim sektorima fronta.
Putin je izrazio uvjerenje da ukrajinske snage nemaju sredstva za sprovođenje „velikih ofanzivnih operacija“ i da samo pokušavaju da drže svoje položaje.
&nbsp;Brojnija i bolje opremljena, ruska vojska već mjesecima napreduje u određenim djelovima fronta, uglavnom u Donjeckoj oblasti na istoku, uprkos velikim gubicima.
Putin je ponovo osporio legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, nazivajući ga „šefom ukrajinske administracije“, uz uvjeravanje da će biti spreman da se sastane sa njim.
- Ako je Zelenski spreman, neka dođe u Moskvu - rekao je Putin.
Moskva optužuje Zelenskog da je „nelegitiman“ jer je njegov petogodišnji predsjednički mandat istekao 2024. godine. Međutim, vanredno stanje, koje je na snazi u Ukrajini od početka ruskog napada početkom 2022. godine, sprječava održavanje izbora.

Putin: Rusija će vojnim putem ostvariti svoje ciljeve ako propadnu pregovori sa Ukrajinom

Dok Španci i Italijani sve glasnije najavljuju igranje svojih ligaških utakmica van granica Evrope, Njemačka fudbalska liga (DFL) jasno je stavila do znanja da takvog scenarija neće biti u Bundesligi.
Predsjednik nadzornog odbora DFL-a, Hans-Joahim Vacke, koji je ujedno i potpredsjednik Njemačkog fudbalskog saveza (DFB) i UEFA-e, odbacio je ideju da se takmičarski mečevi njemačkog prvenstva sele u inostranstvo.
- Dok sam ja odgovoran u ligi, neće biti utakmica u inostranstvu kada su u pitanju takmičarski mečevi. Tačka - poručio je Vacke, nakon što je u srijedu ponovo izabran na svoju funkciju.
Njegove riječi došle su u trenutku kada La Liga priprema duel Viljareala i Barselone u decembru u Majamiju, a Serija A planira da u februaru organizuje meč Milana i Koma u Pertu, Australija.
Predsjednik UEFA-e Aleksandar Čeferin potvrdio je da evropska krovna kuća fudbala nije oduševljena idejom igranja mečeva van kontinenta. „Fudbal treba da se igra u Evropi, navijači treba da gledaju fudbal kod kuće, a ne da moraju da putuju u Australiju ili SAD da bi gledali svoje timove“, rekao je Čeferin u razgovoru za Politico.
Ipak, dodao je da UEFA nema mehanizme da spriječi takve poteze nacionalnih liga.
- Otvorićemo ovu diskusiju i sa FIFA-om i sa svim savezima, jer ne mislim da je to dobra stvar - dodao je on.
Na pitanje da li očekuje da će se u budućnosti spriječiti odigravanje ligaških utakmica van Evrope, Čeferin je odgovorio: „Da, barem da možemo da odlučujemo samo u slučajevima kada apsolutno nema druge opcije.“
Navijačka organizacija "Football Supporters Europe" ove sedmice upozorila je FIFA-u da bi odobravanje igranja domaćih ligaških mečeva u inostranstvu predstavljalo „opasan presedan“.
Debata je sve glasnija – La Liga i Serija A pokušavaju da osvoje nova tržišta, dok Njemačka ostaje čvrsto pri stavu da domaće prvenstvo pripada domaćim stadionima.

Njemačka zatvara vrata igranju ligaških utakmica u inostranstvu

Na teritoriji Ćeklića došlo je do nezgode kada je Cetinjanin R.N. upao u bunar dubine šest do sedam metara, kroz izuzetno uzak otvor.
Kako saznaje Radio Cetinje, R.N. je upućen u Klinički centar Crne Gore. Za sada nije poznat stepen povreda koje je zadobio.
Prema riječima komandira Službe zaštite i spašavanja Prijestonice Cetinje Miloša Ćećanovića, akcija spašavanja bila je veoma zahtjevna.
- U bunar su uspjela da se spuste samo dva mršavija spasioca, krupniji nijesu mogli da prođu kroz otvor. Jedva su ga izvukli, nakon čega je odmah predat ekipi Hitne medicinske pomoći, koja je bila na licu mjesta - kazao je Ćećanović.

Ćeklići: Vatrogasci izvukli muškarca iz bunara

U kotorsku luku danas su uplovila četiri kruzera sa ukupno 5,15 hiljada putnika i katamaran Antonija koji plovi na redovnoj liniji Dubrovnik-Kotor-Dubrovnik. 
 
Prema informacijama iz Luke Kotor, brod La Belle de L'Adriatiquel sa 164 putnika na vezu ostaje do 17 sati, kada isplovljava za Dubrovnik. 
 
Na sidrištu 1 do 17 sati i 30 minuta je Celebrity Eclipse sa 3,02 hiljade putnika, a na sidrištu 2 do 16 sati Royal Clipper sa 211 putnika, prenosi Radio Kotor. 
 
Na sidrištu 3 do 17 sati je Marella Explorer 2, sa 1,76 hiljada putnika.

U kotorskoj luci četiri kruzera i katamaran

U selu Petnjica nadomak Šavnika, na tlu suverene države, juče su se, u okviru Dana Radovana Bećirovića Trebješkog, a uz podršku šefa crnogorskog &nbsp;parlamenta Andrije Mandića, te podršku Crkve Srbije, vijorile zastave druge zemlje, slavili osuđeni ratni zločinci, pjevale strane himne, klicalo "srpskom svetu". Sve je to, vjerovali ili ne, obezbjeđivala crnogorska policija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901090948_cec0c3afc21e89717a3010ab29462341dbc43b41e491d21b1ea55799472d5e14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U Petnjici, rodnom mjestu osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, održana je manifestacija recitala, poezije, gusala, u kojoj je Karadžić predstavljen kao "čestiti predsjednik" i "vrhovni komandant Vojske Republike Srpske", dok su govornici slavili njegove "zasluge" i "borbu za očuvanje srpskih ognjišta". Sve je bilo ispraćeno pjesmama o "svetom Kosovu" i "nepresušnoj mržnji" prema svemu što nije srpsko, te veličani boraca sa Košara. Sve je to fotografijama i video snimcima zabilježio i Portal ETV.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FEhbxa8ThC1E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>VELIČANJE RATNOG ZLOČINCA</h2> Da podsjetimo, veličali su juče Karadžića, koji je pravosnažno osuđen za genocid, teror i sistematsko uništavanje čitavih zajednica u Bosni i Hercegovini. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjCl-BogP2lQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ / ICTY) optužio je Karadžića za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Godinama se skrivao, a uhapšen je tek 2008. u Beogradu, gdje se krio pod lažnim identitetom kao „doktor Dabić“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Suđenje mu je počelo 2009. godine u Hagu, a presuda je donijeta 2016. godine, kasnije potvrđena i pooštrena 2019. pred Mehanizmom za međunarodne krivične sudove (MICT). On je 2016. osuđen na 40 godina zatvora, dok mu je 2019. godine kazna preinačena u doživotni zatvor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250901090948_63171be97b7c521407c31985bb5ff5799fccd6a327b92ab6351fe2960fb90d6d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1415" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Gotovo isti scenario ponovio se i u Šavniku. U Centru za kulturu održano je "epsko veče posvećeno", kako napisaše, "herojima Paštrika i Košara i slavnoj vojsci Republike Srpske". Prisutni su bili šef crnogorskog parlamenta i prvi čovjek NSD Andrija Mandić, jedan od mitropolita Crkve Srbije Metodije, funkcioneri Nove srpske demokratije, gosti iz Srbije i Republike Srpske... Dominirale su majice sa napisima Srpska dobrovoljačk garda, ikonografija sa tri podignuta prsta, slavljenje ratnih simbola i pjevanje himne druge države: "Bože pravde", pa je veče nastavljeno sa "Tamo daleko", "Onamo, 'namo". <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FD2nzQQePgLQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedini znak da se sve to dešava u Crnoj Gori bio je geografski - sve ostalo govorilo je suprotno. Mnogo vozila je na teritoriji Petnjice bilo sa registarskim oznakama iz Srbije. Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, na teritoriji Petnjice i Šavnika juče su bile i "agenture" iz Srbije, odnosno iz BIA, ali i bezbjednosnih struktura Republike Srpske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250901090948_9101ea8cec12448aa5db736b7160a65c323526d1129dc02c07385805a1c9ff07" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <h2>POČETAK U VILI GORICA</h2> Dan je počeo sastankom u Vili Gorica, gdje su se predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević sastali sa Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine Republike Srpske. Povod: Dolazak Stevandića na poziv organizatora manifestacije "Dani Radovana Bećirovića Trebješkog" u Šavniku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FrntekfKswV8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>OKUPACIJA</h2> Manifestacija se sinoć u Šavniku završila porukama o "vjekovnim srpskim ognjištima", "Kosovu kao svetoj zemlji", te militarizovanim pjesmama koje veličaju rat, mržnju i lažnu istoriju. Sve to - na teritoriji Crne Gore, zemlje koja je članica UN, međunarodno priznata i, prema Ustavu - građanska, sekularna i nezavisna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250901090948_2ad895d6eedfc8f4e72dd132a9d7a1f28331a690e9ad4803f7eeb4dfb2c19dbe" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Jučerašnji dan bio je ogledalo političke realnosti: Crna Gora se nalazi pod mekom, kulturno-identitetskom i političkom okupacijom. Na njenoj teritoriji slave se tuđe pobjede, ratni zločinci, tuđe ideologije - dok domaće institucije ćute ili, još gore, učestvuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250901090948_5c8ec8cef25dd48fa8de56e6f7ffebf004c99f9e4a5de7babfc11d37087ff5b7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Ono što se desilo u Petnjici i Šavniku nije incident. To je politika. I to više nije pitanje simbolike - to je pitanje državnog dostojanstva i opasno klimave nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250901090948_aa4a5752ef47e299b40d06cb8a8d512a05dc25f0784d30a54e81b08978b1fcb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države"> <figcaption>Šavnik i Petnjica ogledala porobljene države(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Šavnik juče bio ogledalo porobljene države: Slavio se ratni zločinac Radovan Karadžić, pjevale tuđe himne i vijorile tuđe zastave

Direktor podgoričkih "Puteva", funkcioner NSD, Radoš Zečević, nastavlja sa zloupotrebom resursa Glavnog grada. Dva kombija tog preduzeća juče su prevozila goste do Šavnika, na manifestaciju gdje se pjevaju tuđe himne i veličaju ratni zločinci, a kliče Republici Srpskoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250901160924_b32f4018b4e3a07b1f659cb779f433017383c04ff329c360de80d965f47f9a4a" data-rendition-name="original" width="1067" height="1601" loading="lazy" alt="Putevi"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  Naime, dva kombija preduzeća Putevi, što je zabilježio Portal ETV, dovezla su jedan broj gostiju koji su bili dio manifestacije Dani Radovana Bećirovića Trebješkog. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsavnik-i-petnjica-juce-bili-ogledala-porobljene-drzave-slavio-se-ratni-zlocinac-radovan-karadzic-pjevale-tude-himne-i-vijorile-tude-zastave&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Ovo nevjerovatno ponašanje i zloupotreba resursa gradskog preduzeća za potrebe ovakvih manifestacija predstavlja ne samo zloupotrebu, već i opasnu demonstraciju moći i bahatosti, ali i odnosa prema suverenoj Crnoj Gori i njenim simbolima. <h2>IMA PARA ZA NAVIJAČE SRBIJE</h2> Da podsjetimo javnost da su navijači fudbalske reprezentacije Srbije iz Podgorice uživali u utakmicama tokom Evropskog prvenstva u Njemačkoj, pored ostalog, zahvaljujući i lokalnom preduzeću “Putevi”, koje je njihovu navijačku strast podržalo sa 500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250901160924_60b3fa461cea2cbc05ff3b62d3ddfb62f12eeae82f30b822b60ab355f47e784a" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250901160928_dd52331b6631f9bfb52c6f80dbc700ee9605ca448b4c354de3d6056191be63d6" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Šavnik"> <figcaption>Foto: Portal ETV</figcaption> </figure>  - Klubu navijača reprezentacije države Srbije odobrava se dodjela novčanih sredstava u iznosu od 500 eura povodom odlaska na Evropsko prvenstvo u fudbalu koje se održava u Njemačkoj... Obratili su se zahtjevom za sponzorstvo broj 6.677 dana 18. juna 2024. godine u cilju pomoći za smještaj navijačima reprezentacije Srbije na Evropskom prvenstvu u fudbalu. Odluka stupa na snagu danom donošenja, a njenu realizaciju pratiće Služba za ekonomsko-finansijske i komercijalne poslove - piše u odluci. <h2>ODBILI NAVIJAČE CRNE GORE</h2> Nakon toga je, podsjetimo, Neformalni klub navijača Crne Gore obratio se direktoru podgoričkih "Puteva" Radošu Zečeviću sa zahtjevom za finansijsku pomoć odlasku u Plzen, na utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u fudbalu. Na ovaj korak su se odlučili inspirisani Zečevićevom odlukom da iz kase gradske kompanije izdvoji 500 eura kao podršku navijačima reprezentacije Srbije iz Podgorice koji su bodrili susjednu zemlju na Evropskom prvenstvu u Njemačkoj. Međutim, kada je u pitanju pomoć crnogorskim navijačima, reakcija je izostala, iako su iz "Puteva" nedavno rekli da ne vrše selektivnu podršku "niti favorizuju bilo koju navijačku, nacionalnu ili sportsku grupaciju". <h2>OZBILJNE SUMNJE</h2> Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac optužio je u junu direktora preduzeća „Putevi“ d.o.o. Podgorica, Radoša Zečevića, da prećutkuje ozbiljne optužbe koje, prema njegovim riječima, potresaju to lokalno preduzeće. - Zašto direktor 'Puteva' Radoš Zečević ne saopšti odbornicima i javnosti da policija sumnjiči da je vozilom preduzeća, registarskih oznaka PG CGC, jedan zaposleni dilovao narkotike? - upitao je Klikovac na mreži X.

Kombiji podgoričkih 'Puteva' prevozili goste do Šavnika, đe su juče pjevane tuđe himne i klicalo Republici Srpskoj - Zečević ne prestaje sa zloupotrebama

,,Svi kući da glasaju Demokrate, svi kući da glasaju Demokrate, ka ono standardno, razumiješ. Svi znači moraju da glasaju Demokrate! Svi!” Ovakvu glasovnu poruku, preko kriptovane Skaj komunikacije, Janko Vukadinović, visokopozicionirani član škaljarskog klana, slao svom bratu Predragu Vukadinoviću, takođe pripadniku organizovane kriminalne grupe. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902190956_0c81b2d0b4c3f7c6581ebbcb1fa7453bdf3b83a9c9aa10d0e17ce8f3f9a8a5e7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE POLITIČKOG UTICAJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Ilustracija(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,DOLAZIM KUĆI AKO PADNE MILO...” Skaj komunikacija se, sudeći prema dostupnoj dokumentaciji, odvija 13. avgusta 2020. godine, 27 dana pred parlamentarne izbore. Janko Vukadinović se u tom času u zatvoru i očekuje da će brzo izaći ukoliko dođe do promjene vlasti 30. avgusta. &nbsp; Zato i daje instrukcije bratu Predragu, da prenese svim članovima mafijaške ekipe i njihovim prorodicama da moraju glasati za Demokrate Alekse Bečića. &nbsp; U odgovoru Predrag Vukadinović ističe da neki ljudi, ne precizirajući ko je u pitanju, daju i po ,,250 eura za ličnu”. &nbsp; - Ako pane milo a sad smo dobili info da pada ja izlazim za 1. god kuci, brate – poručuje Janko bratu Predragu. Očito je: braća, višestruki povratnici u kriminalu, vjerovali su da bi pobjeda opozicije značila preokret i zato su maksimalno se trudili da se Demokrate podrže 30. avgusta. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250902190956_5ba4f911a9b2d9cc4c42ee48317863e43f38af605935d80d35913e2ddebb4df3" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović"> <figcaption>ORGANAIZATOR KRIMINALNE GRUPE: Janko Vukadinović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  PODEBLJI DOSJE &nbsp; Janko Vukadinović je 2019. godine priznao da je bio šef kriminalne grupe koja se bavila švercom droge i oružja, ali je negirao učešće u ubistvu Miloša Šakovića i Radivoja Jovanovića u podgoričkom lokalu ,,Forum”. &nbsp; Svojevremeno je bio u zatvoru u Spužu zbog podmetanja bombe ispred vrata stana tadašnjeg šefa policije Miloša Radulovića. &nbsp; Kako se Predrag Vukadinović u tom vremenu skrivao od crnogorske policije, zbog bojazni od hapšenja zbog ubistva Saše Klikovca, brat Janko mu obećava da će se moći odmah vratiti u Crnu Goru, ukoliko dođe do promjene vlasti i ukidanja specijalnog tima. Na kraju komunikacije 13. avgusta 2020. godine Janko Vukadinović ponovo šalje glasovnu poruku bratu Predragu. &nbsp; -Svi za Demokrate, svi! Do pobjede, svi, sviii, svi svi svi, pada pada poda pada pada pada pada – egzaltirano poručuje Janko Vukadinoviću. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090220090_dbba35b1ca347bd6a73f2135624f5364b5bceae7e2ed8e5ce9dccbd73adf4744" data-rendition-name="original" width="1800" height="1013" loading="lazy" alt="PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić "> <figcaption>PODRŠKA PRED IZBORE 30.AVGUSTA 2020: Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,300 GLASOVA ZA BEČIĆA...” Skaj komunikacija braće Vukadinović, koju danas objavljuje Televizija E, samo je dio jedne veće zbirke razgovora pripadnika kriminalnih grupa koji su, u različitim situacijama, odlučivali se za podršku Demokratama, odnosno koaliciji ,,Mir je naša nacija” pred izbore 30. avgusta 2020. godine. &nbsp; M portal, kao i portal Standard objavili su Skaj komunikaciju škaljarca Vladana Radomana sa tadašnjim vođom škaljarskog klana Jovicom Vukotićem. Tako, dan pred izbore, 29. avgusta 2020. godine Radoman obavještava Vukotića da je na Cetinju, citiram, ,,sve upro evo 10 dana i svi će glasati za Bečića” i da je obezbijedio 300 glasova za lidera Demokrata. Televizija E je prije koji mjesec objavila i transkripte razgovora, takođe iz avgusta 2020. godine, Vladimira Ulame i Stevana Đurišića, pripadnika barske kriminalne grupe. &nbsp; Osim što planiraju više krivičnih djela, Ulama i Đurišić &nbsp;dogovaraju kupovine ličnih karata za potrebe političke grupacije Demokratska Crna Gora. Iz Skaj prepiske se vidi da je Đurišić član Demokrata i da je toj stranci pristupio na nagovor Marka Ljubiše zvanog Kan kao i Ognjena Kažanegre, visokopozicioniranih članova OKG ,,Budvanska”. OCJENA OGNJENA KAŽANEGRE Samo godinu kasnije, upravo će Kažanegra, u razgovoru sa članom Ure Blažom Rađenovićem vrlo mučno okarakterisati Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; -Ovi naši, sad ću ti ja samo nešto, dobro Demokrate, to su najveće pi**e. Evo neka slušaju ovo ako slušaju. Demokrate su najveće pi**e. Njih samo interesuju njihove fotelje, zato, zato će vazda da izgube na izbore katastrofalno svuđe – poručio je Kažanegra. &nbsp;&nbsp; Snimak razgovora Ognjena Kažanegre nije iz Skaj prepiski, već je riječ o mjerama tajnog nadzora koje je Viši sud odobrio po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog razotkrivanja djelovanja kriminalne grupe Budvanska. &nbsp; &nbsp;I, sudeći po Skaj prepisci kojom raspolaže Specijalno državno tužilaštvo, konekcije članova Demokrata sa visokopozicioniranim članovima škaljarskog klana su postojale i bile čvrste i prije i nakon 2020. godine. &nbsp;&nbsp;&nbsp; BEČIĆEVA ZAKLETVA I... Zato je javna zakletva lidera Demokrata, potpredsjednika Vlade Alekse Bečića djelovalo prilično karikaturalno kada se obratio u Skupštini Crne Gore, tokom skupštinskog ispitivanja ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. &nbsp;&nbsp;&nbsp; - Ako ikada iko priloži jedan dokaz da smo se vidjeli, razgovarali a kamoli dogovarali i sarađivali bilo sa Zvicerima, Vukotićima, Drešajima, Mićunovićima, bilo kim iz tog miljea, istog trena, nevezano je li ili nije krivično djelo u pitanju, napuštam ne politiku nego Crnu Goru – kazao je lider Demokrata. &nbsp; Nakon objelodanjivanja Skaj prepiski u kojima se uočavaju veze pripadnika kriminalnih klanova sa Demokratama, lider Demokrata se nije oglašavao da bi redigovao zakletvu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090220090_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac "> <figcaption>DA LI JE VLAST NEDODIRLJIVA ZA SDT: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ...ĆUTANJE SDT-A Očito da potpredsjednik Vlade Crne Gore vjeruje da će Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović i dalje tihovati kada su u pitanju veze avgustovske vlasti sa organizovanim kriminalom. &nbsp; I zaista, teško je objasniti zbog čega nema reakcije specijalnog tužialštva, makar da se formira predmet na osnovu objava crnogorskih medija. Ili da se, u slučaju da je riječ o medijskim manipulacijama, procesuiraju ljudi iz crnogorskih glasila. &nbsp; Umjesto toga SDT – uporno ćuti. Da li je u ovom slučaju ćutanje – znak odobravanja ili, što bi bilo poražavajuće po društvo, posljedica nemoći? Ili, još i gore, političke korupcije? &nbsp; &nbsp;

,,Brate, svi za Demokrate!”

Bivši komandir nikšićke policije Darko Mađarić i nekadašnji načelnik Centra bezbjednosti u Nikšiću Tihomir Goranović podnijeli su Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije zbog mobinga i naknade štete zbog povrede prava ličnosti. Na udaru čelnika bezbjednosnog sektora a, sve pod izgovorom vetinga, kako bi opravdali bezakonje i progon službenika sa dugogodišnjim iskustvom našli su se Mađarić koji je početkom avgusta suspendovan, dok Goranović čeka rješenje o suspenziji. <h2>POLITIČKI PRITISAK</h2> Njihov zastupnik, advokat Veselin Radulović, u tužbama koje je 2. septembra podnio Sudu detaljno navodi, koje su sve poslove u Upravi policije obavljali Mađarić i Goranović, ukazujući da su nagrađivani zbog rezultata do 2021.godine od njihovih neposrednih starješina. Mađarić je 20 godina zaposlen u Upravi policije a Goranović 25. Radulović ukazuje da je Mađarića i Goranovića 27. februara 2021. godine telefonom kontaktirao tadašnji vd direktora Uprave policije Zoran Brđanin i saopštio im da su razriješeni sa funkcije komandira stanice policije Centar bezbjednosti Nikšić i sa mjesta načelnika CB Nikšić i da će biti raspoređeni na nova radna mjesta. - Jedan od ključnih razloga smjene tužilaca bio je politički pritisak određenih struktura na tadašnji menadžment Uprave policije – navodi u tužbama Radulović. U tužbi koju je podnio za Mađarića advokat ističe da njegov klijent tri godine nije bio raspoređen od kada je razriješen sa funkcije komandira stanice policije CB Nikšić pa do 10. januara 2024. godine, kada mu je uručeno novo rasporedno rješenje. <h2>DEGRADIRANJE</h2> - Mađarić nije bio pozvan, niti raspoređen na konkretno radno mjesto, bio je faktički isključen iz radnog procesa bez ikakvog objašnjenja, imao je formalno rješenje na poziciji komandira CB Nikšić, ali nije imao nikakvih zaduženja, bio je izolovan, profesionalno zanemaren, bez mogućnosti obuke, bez prava na dodatni rad i bez mogućnosti napredovanja – piše u tužbi. Advokat Radulović ističe da je Mađarić tri godine bio profesionalno i ljudski ponižavan, uz psihološke posljedice koje su se reflektovale i na njegov porodični život. U januaru 2024. godine Mađarić je dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je određeno da bude u Odjeljenju za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada i analitiku. - Međutim, mobing prema mom klijentu nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Željko Peković, a po nalogu tadašnjeg VD pomoćnika direktora Lazara Šćepanovića i saopštio mu da se javi koordinatoru za maloljetničku delinkvenciju, kako bi obavljao izvršilačke poslove. Nakon što je Mađarić Pekoviću pojasnio opis poslova rasporednog rješenja i zatražio pisani nalog za delegirane poslove, Peković je kazao da će se o tome konsultovati sa Šćepanovićem – piše u tužbi. Advokat Radulović u tužbi koju je predao za Tihomira Goranovića takođe navodi istovjetan princip postupanja kao i u slučaju Mađarića. Ukazao je da je Goranović u januaru 2024. godine dobio rješenje od 22. novembra 2023. godine kojim je raspoređen da bude u Odjeljenju za analitiku. - Mobing prema Goranoviću nastavljen je i u novom odjeljenju, jer mu rasporedno rješenje nije uručio neposredni starješina – načelnik odjeljenja, već policijski službenik OB Nikšić Željko Peković,a po nalogu Šćepanovića i saopšti mu da je „odlučeno na većem nivou“ da bude u stanici policije OB Nikšić i da će mu starješina Goran Đurđevac davati radne zadatke – piše u tužbi. Nakon toga Goranović je ukazao Pekoviću da ima zvanje glavnog policijskog inspektor i da starješina nišeg zvanja ne može mu davati radne naloge. Nakon toga Peković je rekao da će o tome informisati Šćepanovića pa neka on odluči što je „najbolje rješenje“. U tužbi Radulović ističe da je i tokom 2025. godine nastavljeno zlostavljanje na radu i to kontinuiranim djelovanjem radnih naloga koji su ispod Goranovićevog stručnog zvanja glavnog policijskog inspektora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250903070952_eab11cd9a9e0dbe8cedff936f37acb9636ad4447b6decc4b9a5051929d2f120c" data-rendition-name="original" width="295" height="472" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>  <h2>SMJENE TRAŽILI POLITIČARI</h2> Radulović za Portal ETV kaže da „radnje“ koje su u kontinuitetu preduzimane prema policijskim službenicima koji su se našli na meti nezakonitog „vetinga“ Demokrata nesumnjivo pokazuju da se radilo o klasičnom mobingu. - Takođe, zlostavljanje na radu ili mobing pokazuje kako se sprovodi „veting“ u bezbjednosnom sektoru. Bez pravnog osnova, sa proizvoljnim targetiranjem, bez poštovanja minimalnih prava, odnosno bez upoznavanja sa time šta im se stavlja na teret, bez upoznavanja sa dokazima i spisima predmeta i uz konstantno javno optuživanje i dovođenje u vezu sa kriminalnim grupama. Činjenica je da su smjene Mađarića i Goranovića tražili političari, da su njihove smjene javno proslavljali nakon što su se desile, da nakon toga Mađarić i Goranović nijesu dobili novi raspored u službi tri godine i da su, nakon novog rasporeda, dobijali zadatke koji su ispod nivoa stečenih znanja i iskustva. Činjenica je i da su nakon svega toga neosnovano i bez ijednog dokaza optuženi za veze sa kriminalnim klanovima, ali zbog nepostojanja dokaza za tako nešto, protiv njih nije podnešena krivična prijava. Tako izgleda „veting“ koji sprovodi jedna politička partija, za koju konstantno javnost dobija podatke sa skaj aplikacije da je glasove dobijala od pripadnika kriminalnih klanova - istakao je Radulović. On očekuje da sud odgovorno i zakonito postupi po tužbama radi utvrđenja mobinga i da pruži zaštitu oštećenima i zabrani takvo postupanje ubuduće.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250903070952_6fccc28c48ea0cf5440397c718513b4f4dfd33aa2bd6735d9a348d91cae77066" data-rendition-name="original" width="295" height="445" loading="lazy" alt="tužba"> </figure>

Tag: plan-rasta-za-zapadni-balkan