<article>Investitori iz Bahreina imaju veliko interesovanje da ulažu u Crnu Goru a potencijali za to su brojni - poruka je sa sastanka premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein.Dvodnevnu radnu posjetu Kraljevini Bahrein premijer Spajić je, kako su kazali u Vladi, iskoristio za unaprjeđenje saradnje dvije zemlje u oblasti ekonomije, nauke i investicija te je tim povodom investicioni portfolio predstavio članovima Privredne i industrijske komore ove zalivske zemlje.- Crna Gora ima brojne prirodne potencijale, geografsku poziciju, podsticajnu poresku politiku i stabilnu političku situaciju što je čini jednom od najatraktivnijih zemalja za ulaganje u regionu i Evropi - rekao je Spajić tom prilikom.Predstavnici Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein informisali su premijera Spajića o načinu funkcionisanja i obimu ekonomije Bahreina. Oni su iskazali interesovanje za ulaganja u Crnu Goru posebno u sektoru turizma, energetike, nekretnina i tehnologije. “Čuli smo mnogo toga o Vašoj zemlji, želimo da sarađujemo i radujemo se budućim projektima”, poručili su oni .Kao jedan od izazova na tom planu prepoznata je bolja avio povezanost dvije zemlje i vizna politika, na čemu je, kao su istakli, potrebno intenzivnije raditi u narednom periodu.Sagovornici su, kažu u Vladi, ocijenili da je sigurnost investicija jedan od najvažnijih aspekata razvoja ekonomije u okviru čega je razgovarano o alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova u privredi. Spajić ih je informisao o aktivnostima na uspostavljanju Međunarodnog arbitražnog suda u Privrednoj komori Crne Gore i poručio da je za Crnu Goru bezbjednost investitora apsolutni prioritet.- Na sastanku je dogovoreno uspostavljanje saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore i intenziviranje komunikacije resornih ministarstava na planu prezentacije investicionih potencijala - zaključuje se u saopštenju Vlade.</article>

Investitori iz Bahreina imaju veliko interesovanje da ulažu u Crnu Goru a potencijali za to su brojni - poruka je sa sastanka premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein.
Dvodnevnu radnu posjetu Kraljevini Bahrein premijer Spajić je, kako su kazali u Vladi, iskoristio za unaprjeđenje saradnje dvije zemlje u oblasti ekonomije, nauke i investicija te je tim povodom investicioni portfolio predstavio članovima Privredne i industrijske komore ove zalivske zemlje.
- Crna Gora ima brojne prirodne potencijale, geografsku poziciju, podsticajnu poresku politiku i stabilnu političku situaciju što je čini jednom od najatraktivnijih zemalja za ulaganje u regionu i Evropi - rekao je Spajić tom prilikom.
Predstavnici Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein informisali su premijera Spajića o načinu funkcionisanja i obimu ekonomije Bahreina. Oni su iskazali interesovanje za ulaganja u Crnu Goru posebno u sektoru turizma, energetike, nekretnina i tehnologije. “Čuli smo mnogo toga o Vašoj zemlji, želimo da sarađujemo i radujemo se budućim projektima”, poručili su oni .
Kao jedan od izazova na tom planu prepoznata je bolja avio povezanost dvije zemlje i vizna politika, na čemu je, kao su istakli, potrebno intenzivnije raditi u narednom periodu.
Sagovornici su, kažu u Vladi, ocijenili da je sigurnost investicija jedan od najvažnijih aspekata razvoja ekonomije u okviru čega je razgovarano o alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova u privredi.&nbsp;
Spajić ih je informisao o aktivnostima na uspostavljanju Međunarodnog arbitražnog suda u Privrednoj komori Crne Gore i poručio da je za Crnu Goru bezbjednost investitora apsolutni prioritet.
- Na sastanku je dogovoreno uspostavljanje saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore i intenziviranje komunikacije resornih ministarstava na planu prezentacije investicionih potencijala - zaključuje se u saopštenju Vlade.

Portal ETV

Milojko Spajić sa predstavnicima Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milojko Spajić

Privreda

Bahrein

Sastanak

Vlada Crne Gore

Dolazak u Crnu Goru

Politika

Privrednici Bahreina sa Spajićem: Radujemo se dolasku u Crnu Goru

Investitori iz Bahreina imaju veliko interesovanje da ulažu u Crnu Goru a potencijali za to su brojni - poruka je sa sastanka premijera Milojka Spajića sa predstavnicima Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein.
Dvodnevnu radnu posjetu Kraljevini Bahrein premijer Spajić je, kako su kazali u Vladi, iskoristio za unaprjeđenje saradnje dvije zemlje u oblasti ekonomije, nauke i investicija te je tim povodom investicioni portfolio predstavio članovima Privredne i industrijske komore ove zalivske zemlje.
- Crna Gora ima brojne prirodne potencijale, geografsku poziciju, podsticajnu poresku politiku i stabilnu političku situaciju što je čini jednom od najatraktivnijih zemalja za ulaganje u regionu i Evropi - rekao je Spajić tom prilikom.
Predstavnici Privredne i industrijske komore Kraljevine Bahrein informisali su premijera Spajića o načinu funkcionisanja i obimu ekonomije Bahreina. Oni su iskazali interesovanje za ulaganja u Crnu Goru posebno u sektoru turizma, energetike, nekretnina i tehnologije. “Čuli smo mnogo toga o Vašoj zemlji, želimo da sarađujemo i radujemo se budućim projektima”, poručili su oni .
Kao jedan od izazova na tom planu prepoznata je bolja avio povezanost dvije zemlje i vizna politika, na čemu je, kao su istakli, potrebno intenzivnije raditi u narednom periodu.
Sagovornici su, kažu u Vladi, ocijenili da je sigurnost investicija jedan od najvažnijih aspekata razvoja ekonomije u okviru čega je razgovarano o alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova u privredi. 
Spajić ih je informisao o aktivnostima na uspostavljanju Međunarodnog arbitražnog suda u Privrednoj komori Crne Gore i poručio da je za Crnu Goru bezbjednost investitora apsolutni prioritet.
- Na sastanku je dogovoreno uspostavljanje saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore i intenziviranje komunikacije resornih ministarstava na planu prezentacije investicionih potencijala - zaključuje se u saopštenju Vlade.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta izgradnje druge dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica je 600 miliona EUR, navodi se u Finansijskom sporazumu između Vlade i Evropske komisije za trans-evropske saobraćajne mreže u Crnoj Gori, u okviru Višegodišnjeg akcionog plana za period do 2027. 
 
Kako se navodi u nacrtu sporazuma, glavni cilj izgradnje druge dionice auto-puta je ostvarenje punog regionalnog povezivanja, uz smanjenje regionalnih neravnomjernosti i uvezivanje sa mrežom Trans-evropskih koridora, dostizanje standarda EU i proklamovanih ciljeva koji se odnose na nesmetan protok ljudi, robe, usluga i kapitala, u skladu sa ciljevima kreiranja Jedinstvenog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana i približavanja regiona evropskom tržištu, prenosi Portal RTCG. 
 
Samim tim, cilj predmetne akciije i Finansijskog sporazuma kojim je obuhvaćena je unapređenje postojeće saobraćajne infrastrukture i jačanje drumskog saobraćaja, koji predstavlja nacionalni prioritet za Crnu Goru, posebno u pogledu koridora koji povezuje Bar, glavnu luku Crne Gore, sa granicom Srbije, kod Boljara. 
 
U dokumentu se navodi da poboljšanje transportnih veza smanjuje gužve, olakšava trgovinu unutar zemlje i prekograničnu trgovinu, skraćuje vrijeme putovanja i povećava bezbjednost na putevima. 
 
"Povećana trgovina (i robe i usluga) dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, podstiče konkurentnost i stvara bolje mogućnosti za saradnju i inovacije. Omogućiće efikasnu, bezbjednu i brzu vezu između manje razvijenog sjevernog i razvijenijeg južnog područja Crne Gore, stvarajući mogućnost za povezivanje i integraciju tih područja i poboljšanje prometa ljudi i robe, što će ujedno olakšati pristup regionalnim tržištima", navodi se u Finansijskom sporazumu. 
 
Budući da je autoput Bar-Boljare produžetak koridora Orijent (Bliski Istok)/ Istočni Mediteran (OIM) na Zapadni Balkan, omogućiće se, kako se navodi, efikasnija povezanost između zemalja sjeverne, centralne i južne Evrope i Zapadnog Balkana. 
To će, kako su kazali, ujedno povećati potencijal Luke Bar, jer će doći do poboljšanja njene povezanosti sa OIM koridorom, što će omogućiti povećanje izvoza država u regionu koje nemaju izlaz na more. 
 
Evropska komisija je za ovaj projekat ranije odobrila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir u iznosu od 7,5 miliona EUR za pripremu studije izvodljivosti, njeno ažuriranje i pripremu idejnog projekta. 
 
"Dok je u julu ove godine u okviru Ekonomsko-investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan usvojila odluku o finansiranju granta od 100 miliona EUR iz IPA III sredstava za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice", navodi se u dokumentu Vlade.

Izgradnja druge dionice auto-puta koštaće 600 miliona EUR

Digitalni forenzički centar predstaviće svoje analize na panel diskusiji "Strani uticaji u Crnoj Gori i regiji Zapadni Balkan", koja će se održati u utorak, 3. decembra 2024. godine, s početkom u 18 sati, u Sali 1 Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju u sklopu projekta Geopolis: obrazovanje i bezbjednost.
Na panelu će govoriti: Marko Banović i Draško Jabučanin, analitičari Digitalnog forenzičkog centra.
Diskusiju će moderirati Boban Batrićević, koordinator projekta Geopolis.
Posebna pažnja biće posvećena stranim uticajima, kao i hibridnim i malignim djelovanjima, naročito Srbije, Rusije i Kine, koji imaju značajan uticaj na političku i društvenu dinamiku Crne Gore i šireg regiona Zapadnog Balkana.
Digitalni forenzički centar je prepoznat kao ozbiljna i kredibilna organizacija čije analize i izvještaji već godinama predstavljaju ključan doprinos razumijevanju i suzbijanju stranih uticaja i izazova po bezbjednost Crne Gore.
Panel se organizuje u okviru projekta Geopolis: obrazovanje i bezbjednost, čiji je cilj jačanje svijesti o prijetnjama po demokratiju i stabilnost regiona kao i stvaranje šire mreže za njihovo suzbijanje.
- Pozivamo sve zainteresovane da prisustvuju ovom događaju i doprinesu diskusiji. Projekat Geopolis: obrazovanje i bezbjednost realizuju Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Centar za kulturu Cetinje, WBN: regionalni forum za demokratiju, pomirenje i strateške analize i Crnogorski PEN centar - navodi se u saopštenju.

Panel diskusija "Strani uticaji u Crnoj Gori i regiji Zapadni Balkan" na FCJK

Ako je tačna tvrdnja Čarlsa Bukovskog da, „ako hoćete da saznate ko su vam pravi prijatelji pođite u zatvor“, onda Zoran Lazović i Milivoje Katnić mogu biti zadovoljni.&nbsp;
I na trećem ročištu, održanom proteklog petka, koje je počelo tačno u podne, a završilo se pola sata prije ponoći, ostalo je mnogo njihovih prijatelja ispred zgrade Višeg Suda u Podgorici. Jer u sudnici nije bilo mjesta. Popunjena je čitav sat prije početka suđenja.
<h2>Optuženi dočekani aplauzom</h2>
U ovoj sudnici kao da važe „spartanska“ pravila: ko tokom ročišta jednom iz nje izađe, ne može se više vratiti. Računajući i novinare. Čak i one koji su imali operaciju kičme dva puta. Kao autor ovog teksta. To pravilo, srećom, ne važi za optužene, advokate i sudije.&nbsp;
A prvu pauzu, sudija Zoran Radović je, vjerovali ili ne, dao nakon punih šest sati. Nažalost, neki nijesu uspjeli istrčati taj maraton od sedam sati, ako računamo vrijeme od ulaska u salu, pa se zbog toga sudnica, pri kraju sudjenja, malo prorijedila. Zbog fizioloških potreba i loših kičmi iz „vrteške“ su ispali pretežno stariji ljudi.&nbsp;
Prilikom ulaska u sudnicu optuženi su dočekani dugim aplauzom. Što nije praksa, ali jeste znak velikog poštovanja. Zoran Lazović za proteklih sedam i po mjeseci, nije izgubio na težini, dok Milivoju Katniću dramatičan pad kilaže, bar malo, ublažavaju krupne kosti.
<h2>Montirani politički proces</h2>
Prvooptuženi Zoran Lazović, čim je dobio riječ, gledajući pravo u oči tužioca Miloša Šoškića, uspostavio je pravu dijagnozu:&nbsp;
„Ovaj proces je politički montiran. Iza toga stoji tužilac sa drugovima, mentorima i moćnicima van Crne Gore.“
A sve s ciljem da se Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić „kriminalizuju, kako bi se urušio sektor bezbjednosti i na taj način se dao vjetar u leđa kriminalnim organizacijama koje smo mi procesuirali".
U svom obraćanju sudu, pisanom hemijskom olovkom na više stranica papira, jer u pritvoru u Spužu nijesu dozvoljeni kompjuteri, Lazović je, ledenim glasom, precizirao da se radi o mržnji i nepočinstvima tužioca, te da je časno praštati, ali i braniti drugog od sebe.
Sudija Radović je potom intervenisao i upozorio Lazovića „da dok govori, ne gleda u tužoca Šoškića, već u Vijeće suda“.
Lazoviću je posebno teško pala, i to se moglo jasno vidjeti, tvrdnja tužioca Šoškića da bi se on odrekao svoje porodice i prijatelja, a potom pobjegao iz zemlje, ostavljajući svoje najbliže.
Zbog toga je Lazović istakao da mu je tužilac Miloš Šoškić udario na čast, ugled i dostojanstvo i javno upitao kako bi on mogao da pobjegne, a da ostavi "grobove svojih najbližih, staricu od 80 godina - maćehu koju doživljava kao majku, svoju unučad, svoju ženu, svoju snahu koju voli kao sina, sina u spuškim bedemima, prijatelje...“
Iako je Lazović govorio bez patetike, gotovo je bilo nemoguće da ovo njegovo svjedočenje ne izazove jake emocije kod prisutnih, posebno kod njegovih najbližih. Koji su ovo slušali s bolom u želucu.
- Nadam se da ćete imati hrabrosti da donesete zakonitu odluku - kazao je Lazović, kategorično odbacivši sve navode iz optužnice. Precizirajući da je svoj posao radio časno i pošteno, te da „o tome govore rezultati koje je postigao njegov Sektor kojim je rukovodio“.
<h2>Stojanje je moje prirodno stanje</h2>
Nakon Zorana Lazovića, govornici je pristupio drugooptuženi Milivoje Katnić. I pored svega što je preživio, uspio je da promuklim i umornim glasom, koji se s vremena na vrijeme gotovo gubio, iznese svoju sedmočasovnu odbranu. I to stojeći.&nbsp;
Kada ga je, blizu ponoći, dok se, podrhtavajući čitavim tijelom, jednom rukom držao u predjelu stomaka, sudija Zoran Radović ga je zabrinuto upitao da li hoće da sjedne. Katnić je kategorično odgovorio:&nbsp;
„Ne! Stojanje je moje prirodno stanje u samici, evo će gotovo osam mjeseci. Zahvaljujući i ovom Sudu“.&nbsp;
Što se tiče odbrane, doista je bilo gotovo zadivljujuće kako je Milivoje Katnić, nekadašnji sudija vojnog i apelacionog suda, te doskorašnji GST, primjenjujući svoje ogromno znanje i iskustvo, optužnicu secirao kao žabu. A vrhunac se dogodio, kada je Katnić dokazao, upoređujući originalne SKY komunikacije do kojih je u međuvremenu došao sa onim predočenim sudu, na kojima SDT bazira ključne optužbe, da su one ustvari falsifikovane, selektivno prikazane ili &nbsp;brutalno montirane.
- Što predstavlja krivično djelo i to tužilac Šoškić veoma dobro zna - upozorio je Katnić.
Dok je oboljeli Katnić satima razobličavao te montaže i druge optužbe kada su u pitanju on i Zoran Lazović, u sudnici se osjećao revolt koji stalno raste.
Potom je Katnić, pokazujući rukom na Šoškića, uputio vrlo ozbiljnu poruku, koja se dobro čula u sudnici. Ali će odjeknuti i mnogo dalje.&nbsp;
„Kao što je mene uhapsio, tako će Šoškić uhapsiti i Vladimira Novovića. A svjedok tome će biti ovdje prisutni tužilac Vučinić“.&nbsp;
Kada je to čuo, tužilac Zoran Vučinić je poblijedio. Ili se meni učinilo. Šoškiću nijesam vidio lice, jer mi ga je, dok je govorio, tijelom zaklanjao Katnić. Ali znam da mu nije bilo lako. Katnić je, ustvari, najavio otvaranje Pandorine kutije o interesnim sukobima, opasnim planovima i zavjerama unutar SDT-a.
<h2>Na potezu je sud</h2>
Dakle, tokom ročišta se zorno potvrdilo ono što je Zoran Lazović izjavio na njegovom početku: da se ovdje radi o klasičnom političkom procesu. Jer su advokati, a posebno optuženi, naprosto razbucali Šoškićevu optužnicu. U paramparčad. Dokazujući van svake razumne sumnje, da upotrijebim taj termin iz Haškog Tribunala, da je ova optužnica iskonstruisana, puna falsifikata i montaža. Običan mjehur od sapunice.
Kako bi časno izašao iz ovog montiranog procesa, Viši Sud bi trebalo pod hitno da dozvoli da se Zoran Lazović i Milivoje Katnić brane sa slobode. I to ekspresno. Baš onako kako su i lišeni slobode.&nbsp;
Dokazali su: pobjeći neće. Sve da ih puškom ćeraju.

Mjehur od sapunice

U Crnoj Gori danas će biti promjenljivo oblačno, u južnim predjelima sa dužim sunčanim intervalima. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutro na sjeveru povećana oblačnost, a po kotlinama moguća i magla. 
 
Ujutru ponegdje, a na krajnjem jugoistoku tokom većeg dijela dana, umjeren do pojačan sjeveroistočni vjetar. 
 
Jutarnja temperatura od minus tri do sedam, najviša dnevna od dva do 16 stepeni.

Danas promjenljivo oblačno

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić juče je na ročištu za kontrolu optužnice osam sati analizirao pojedinačno svaku stavku iz optužnog akta i naglasio da specijalni tužilac Miloš Šoškić nije priložio nijedan dokaz za tvrdnje da su on i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović radili za mafiju odnosno kavačku kriminalnu grupu. Istakao je da Lazović nikada od njega nije tražio da učini nešto nezakonito.
Katnić je više puta naglasio da je optužnica podignuta suprotno svim odredbama Zakonika o krivičnom postupku, ukazujući da po zakonu kriminalna organizacija mora da ima tri ili više članova što u ovom aktu nije slučaj.
<h2>PROPUSTI</h2>
- Ovdje su dva člana, ne vidim ih više. Nema drugih – kazao je Katnić.&nbsp;
Objasnio je da krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije ne sadrži tačno vijeme kada je stvorena a čiji član je, kako je rekao, navodno postao. Prema riječima Katnića, tužilac Šoškić je morao da u optužnici navede kako je postignut dogovor da se pristupi kriminalnoj organizaciji, kada su se udružili, kada je stvoren osjećaj zajedništva, kada su prihvatili da izvršavaju naredbe organizatora.
- Toga nema u optužnici kao što nema ni podatka za Petra Lazovića, niti Sašu Čađenovića, koji nijesu saslušani o ovim optužbama - ukazao je Katnić. &nbsp;
Dodao je da Šoškić nije objasnio kako je organizacija sticala moć i dobit. Ostalo je neobjašnjeno kako je i na koji način navodno Zoran Lazović izdavao naređenja, da li usmeno, pisanim putem ili preko posrednika?
Ovo su samo neka od pitanja na koja tužilac Šoškić nije odgovorio u optužnici a samim tim onda taj akt, kako je objasnio Katnić, ne sadrži bitno obilježje krivičnog djela.
- Tužilac je u opisu krivičnog djela dodao i saradnju sa drugom kriminalnom oragnizacijom, a to ne predviđa nijedan član Krivičnog zakonika. Na ovaj način tužilac je napravio krivično djelo – smatra Katnić.
Istakao je da će, ukoliko tužilac bude prilikom podizanja optužnice primijenio ijednu odredbu ZKP-a, od njih 300, priznati djelo i ponovio da je Šoškić prekršio načelo istinitosti i sve članove ZKP.
<h2>O SKAJ KOMUNIKACIJAMA</h2>
Katnić je optužio tužioca Šoškića da je mijenjao i brisao skaj prepisku između Ljuba Milovića, Radoja Zvicera i Petra Lazovića. Tužilac je, prema riječima Katnića, vadio „ono što mu odgovara iz poruka“ a one koje idu u prilog njegovoj odbrani krio.
- Ovakav pristup tužioca Šoškića nije zabilježen u posljednjih 60 godina. Zbog brojnih propusta i nezakonitosti podnio sam 17 krivičnih prijava. Specijalno državno tužilaštvo nije dostavilo originalnu komunikaciju, on skriva prepisku između Zvicera i Milovića koja predstavlja krunski dokaz - upozorio je Katnić.
Upravo iz razgovora Milovića i Zvicera se vidi da nije bilo dokkaza za procesuiranje Novljanina Duška Roganovića jer jedan drugom saopštavaju da SDT nema nijedan dokaz protiv Roganovića. Katnić je kategorično odbacio navode optužbe da je od njega Lazović tražio da se Roganović ne procesuira.
Bivši glavni specijalni tužilac predočio je sudskom vijeću kojim predsjedava Zoran Radović da je, dok je bio na čelu SDT gonio 400 osoba iz škaljarskog i kavačkog klana. Vođe kavčana i viskorangirane članove je, kako je kazao, procesuirao. Kad bi se sabrale sve kazne koje je SDT tražilo za tu grupu sigurno bi se došlo do 4.000 do 5.000 godina zatvora.
On je naveo i primjer za Roganovića, da je upravo za njega traženo ukupno 64 godine zatvora kada se zbroje sva djela koja mu se stavljaju na teret, ali da je maksimalna kazna 40 godina zatvora.
Katnić je ukazao i na svjedočenje bivšeg šefa SPO Dragana Radonjića koji je u iskazu naveo da je bivši glavni specijalni tužilac bio odlučan „oni ili mi“ nakon saznanja da osobe iz kavačke kriminalne grupe planiraju da ubiju Radonjića. Ukazao je i na poruke Zvicera koji saopštava „Miči ga sa nas“ „Katnić je htio iz korijena da nas isčupa“, „Ovo što smo mi preživjeli ne bi niko“.&nbsp;
Katnić je iscitirao sve poruke koje demantuju trvrdnje tužioca Šoškića da je radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
<h2>PRAVNI APSURD</h2>
Katnić je kazao da su njegovu odbranu potvrdili svi viskorangirani službenici uprave polcije. On je naveo i iskaze svjedoka, visokih policijskih funkcionera Milorada Žižića i Nikole Janičića koji su predočili kako su u fokusu rada bile kriminalne grupe, ističući da je mnogo više osoba procesuirano iz kavačke organizacije.
On je naveo i da je Žižić na saslušanju u svojstvu svjedoka pred tužiocem Šoškićem saopštio da je najviše informacija o kavačkoj krimalnoj grupi donio upravo Petar Lazović i da su na osnovu tih informacija formirali veliki broj predmeta i optužili na desetine osoba iz tog mafijaškog klana. Upravo je, kako kaže, Lazović došao i do svjedoka saradnika protiv kavačke kriminalne grupe.
Kada je u pitanju odluka o njegovom pritvoru tek tu postoji pravni apsurd jer, kako je Katnić objasnio, u jednom dijelu pritvor mu određen zbog opasnosti od bjekstva – da ne bi mogao pobjeći kod Radoja Zvicera a u drugom da ne bi mogao ostvariti prijetnje Zviceru i njegovim saradnicima da će ih ubiti ukoliko bude Radonjiću „falila dlaka s glave“.
Katnić je tokom osmosatnog izlaganja izanalizirao sve svjedočke iskaze, navode iz optužnog akta i skaj prepiske.
- Logično bi bilo da tužilac postupa po zakonu, ali ne postupa – kazao je Katnić. Jedina svijetla tačka u svemu, ako tako može reći, jeste to što je tužilac odustao od optužbi za pranja novca u njegovom slučaju.
- Neko je napravio vilu na primorju a ja kuću u Barjamovici. Ja u Barjamovici a oni na Ibici – naveo je Katnić.
On je dodao da je njegovom izjašnjenju, takođe juče, prethodilo i saslušanje u SDT povodom predmeta koji je formiran protiv njega, bivšeg ministra pravde Zorana Pažina i suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića a u vezi sa postupanjem u slučaju terorizam u pokušaju. Katnić je podsjetio vijeće i da je u junu, samo nekoliko dana prije produženja pritvora SDT pokrenulo, nakon 32 godine, istragu zbog navodnog ratnog zločina u Cavtatu.
Nakon višesatnog Katnićevog izlaganja, sudija Radović ga je upitao: "Okvirno, koliko će trajati Vaše izlaganje", na što Katnić odgovorio kontrapitanjem da li sudija zna do kada će on biti u zatvoru i nakon toga konstatovao: "Živjeću 100 godina dok me ovaj inat drži".
Ročište za kontrolu optužnice u Višem sudu je počelo juče u 12 sati i, uz polusatnu pauzu, trajalo je do 23:30 sati.
&nbsp;

Katnić ogolio Šoškićevu namjeru: Prekršio je načelo istinitosti i brisao Skaj prepiske

Nevladina organizacija „Srbi u Crnoj Gori“, koju promovišu opskurni portali, a koji su dio malignog stranog uticaja, objavila je na svojoj Instagram stranici da 19. decembra u Tuzima planira skup kod spomenika „srpskog Đurađa Kastriotića“. Kako navode u objavi, obavijestili su Upravu policije o organizovanju skupa a on će „biti posvećen trojici mladića iz Crne Gore koji su bili u obilasku srpskih svetinja na Kosovu, a otela ih je parapolicija tzv. Kosovske. Dok su srpski političari zauzeti formiranjem vlasti u Podgorici i Budvi, kao i izborima u Beranama, mi smatramo da su ovi mladi vjernici važniji od svake vlasti“.&nbsp; NVO „Srbi u Crnoj Gori“ upisana je u registar Minsitarstva javne uprave 26. marta ove godine, a ovlašćeni zastupnik joj je Dejan Mešter, inače Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore, koji je bio na odborničkoj listi Socijalističke narodne partije na lokalnim izborima u Podgorici 2014. godine, kada joj je nosilac bio današnji lider Demokrata Aleksa Bečić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201101240_56772ad936348cd551aa1949c05a88cc2edeec31505a83cf785e7548daf13b85" data-rendition-name="original" width="2048" height="921" loading="lazy" alt="Dejan Mešter"> <figcaption>Dejan Mešter, Rukovodilac regionalnog centra Pošte Crne Gore i predsjednik NVO Srbi u Crnoj Gori(Photo: FB)</figcaption> </figure>  Ova očigledna provokacija nije prošla bez reakcije, pa je nakon jučerašnje objave na Instagramu NVO „Srbi u Crnoj Gori“ unutar albanske zajednice na društvenim mrežama počeo da se širi „Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima“. - Dragi Albanci u Crnoj Gori, 19. decembra najavljen je jedan skup određenih grupa koji najavljuju ulaz u opštinu Tuzi da nas provociraju, da šire mržnju i da pokušaju da zavade našu zajednicu. Ovaj čin je otvoreni napad na mir i suživot koji smo mi, građani Malesije, gradili godinama i na šta smo ponosni – navodi se u pozivu.&nbsp; Dodaje se da je neprihvatljivo da ne mogu pristati da grupe i pojedinci mračnih namjera dođu na njihova ognjišta i da im govore kako da žive i postupaju u svojoj kući. - Ovo je direktan napad na naše dostojanstvo i jedinstvo kao autohtonog naroda u Crnoj Gori – ističe se u pozivu Zato, kako kažu, upućuju jasan i odlučan poziv da nijednoj nijednoj provokaciji izvana nema mjesta u Malesiji.&nbsp; - Nećemo dozvoliti da naše mjesto bude arena za razjedinjenje i mržnju. Ujedinimo se svi kao Albanci kako bi zaštitili mir, kulturu, i našu tradiciju od bilo koje prijetnje. Odbacimo svaki pritisak sa strane, pokazujući da je Malesija mjesto harmonije i zajedničkog života, a iznad svega da je naša. Pozivamo sve Albance u Crnoj Gori da 19. decembra ostanemo budni i ujedinjeni kako bismo pokazali da Malesija niije mjesto za razdor ni za potčinjavanje. Podsjećamo da mi imamo slavnu istoriju izdržljivosti i nećemo nikome dozvoliti da ugrozi naš identitet – zaključuje se u pozivu na albanskom jeziku koji se širi društvenim mrežama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201101240_8187e23f845250d0ab774339e59ecd0d62fc533f73c159ef04e64110548c7146" data-rendition-name="original" width="737" height="1315" loading="lazy" alt="Poziv Akbanci"> <figcaption>REAKCIJA NA PROVOKACIJU: Poziv za zaštitu digniteta i jedinstva na našim ognjištima</figcaption> </figure>

OPASNE NAMJERE: NVO „Srbi u Crnoj Gori“ najavila skup u Tuzima kod „srpskog Đurađa Kastriotića“

Nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović, tokom današnjeg ročišta povodom kontrole optužnice u Višem sudu, upitao je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da objasni javnosti zbog čega je bio kod Lazovića na ručku 2020. godine ako je tada znao da je visoki policijski funkcioner šef organizovane kriminalne grupe. &nbsp; -Ako je specijalni tužilac Miloš Šoškić navodno znao da sam šef organizovane kriminalne grupe, ako je u optužnici naveo da sam te godine, kao vođa kriminalnog klana, zloupotrebljavao položaj i činio krivična djela, zbog čega je te 2020. godine Miloš Šoškić bio kod mene na ručku. On je tada bio sa koleginicom kod mene – kazao je Lazović tokom svog izlaganja na ročištu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129171148_60a948c7ea13905ae40301da68ea9579b227d453ea87d03c0f43b2fb8524c2db" data-rendition-name="original" width="1200" height="628" loading="lazy" alt="Miloš Šoškić "> </figure>  Nekadašnji visoki policijski funkcioner istakao je da specijalni tužilac ,,ne treba da se brine” zbog toga što navodno Lazović ima, za Šoškića kompromitujuće snimke sa Zlatibora, sa savjetovanja pravnika, kao i snimke iz Beograda. &nbsp; -Sve i da imam te kompromitujuće, eksplicitne, snimke, nije moje da ih plasiram u javnost, niti bih to ikada radio – kazao je Lazović. &nbsp; Iako se u pritvoru nalazi sedam mjeseci, nekadašnji visoki policijski funkcioner je istakao da će izdržati svu torturu koja se nad njim čini. Napomenuo je i da on nema skijališta kao Šoškićev drug ,,koji bije žene” te naglasio da je sve za što se on optužnicom tereti - ,,njihovo maslo”. &nbsp; -Notorne su neistine krivična djela koja mi je stavljaju na teret - kazao je u obraćanju pred Vijećem podgoričkog Višeg suda bivši pomoćnik direktor UP.&nbsp; Iznoseći odbranu Lazović je ocijenio da je optužnica protiv njega politički montiran proces koji je “dio misije koju su sastavili moćnici van Crne Gore” i izrazio nadu da će ,,danas prestati selektivna primjena pravde".&nbsp; -Ponašali su se kao da sam terorista. Cilj misije je da nas neutrališu i kriminalizuju - dodao je Lazović. Tvrdi da je specijalni tužilac i tužilaštvo uradilo “specijalnu platformu” te da je on predmet linča da mu se sudi u medijima, u Skupštini, na skupštinskim odborima, a sve sa ciljem, kako je kazao, stvaranja pogrešne slike o njemu prije sudjenja.&nbsp; Osvrnuo se i na navode optužnice da bi - da je na slobodi - pobjegao, ostavio porodicu, da je lažno prikazao svoje imanje. Te su mu riječi, kako je kazao, najteže pale. -Neću da bježim. Crna Gora je koj usud i sudbina. Kako da ostavimgrobove, djecu, unučad, ženu, prijatelje, sina u spuškim bedemima. Ako sam po nečemu prepoznatljiv, to je da držim do riječi -, naglasio je Lazović.&nbsp; Govoreći o dispozitivu optužnice, Lazović je rekao da su “kopali po njegovom životu”, ali da ništa nijesu našli.“ -Nemam skrivene račune, nemam skijališta, ugostiteljske objekte, kazina , nemam hacijencu… Sve je stečeno kao kupovina, nasljedje i poklon. To je lako dokazivo”, kazao je Lazović dodajući da je ASK-u ranije dao pismeno odobrenje za uvid račune.&nbsp; Lazović je otkrio i da je tri, četiri mjeseca prije hapšenja, dobio podatke iz okruženja Šoškića kako će da ga hapsi jer to je, tvrdi bivši pomoćnik direktora UP, &nbsp;tužilac pričao.&nbsp; Rekao je i da je nakon tih informacija obavijestio advokata da obavijesti Specijalno državno tužilaštvo da je tu i “neće nigdje da ide”.&nbsp; -Pričao je kako će da me hapsi, kako ću ostati u zatvoru do kraja života - dodao je. Lazović i ocijenio da se iza optužnice krije i lična mržnja tužioca Šoškića prema njemu.&nbsp; -Prijatelj Šoškića, ,,junak”, ispred Gurmana dok je skupljao hrabrost da napadne novinarku Anu Raičković, govorio je pokojni Lazović, pokojni Katnić. To godinama radi na portalu Aktuelno, djelove toga vidim i u optužnici… Sve radi i dogovoru sa glavnim specijalnim tužiocem Novovićem, jer navodno posjedujem snimke i fotografije sa Zaltibora kojim mogu da ih kompromitujem. Evo im kažem da nemam, oni nisu bilo predmet mog interesovanja. Mogu biti relaksirani što se mene tiče. I da sam imao, ne bih nikad to zloupotrijebio”, jasan je Lazović.&nbsp; Naveo je da su krivična djela koja mu se stavljaju na teret optužnicom od stvaranja kriminalne organizacije, zloupotrebe službenig položaja i pranja novca, notorna neistina.&nbsp; -Saslušano je na desetine svjedoka, niko od njih nije potvrdio nijednu riječ navoda optužnice, već naprotiv, najljepše su riječi rekli o njemu. Vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića produžavali su mi status štićenog svjedoka, valjda ne bi produžavali da sam u kriminalnoj organizaciji”, kazao je on. O tački optužnice koja se tiče skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru kriminalcima iz Srbije Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, Lazović ističe da nije tačno da je tražio da se zabrana skine.&nbsp; -Nije tačno da sam od Enisa Bakovića tražio skidanje zabrane ulaska. Nisam nikome dao naredbu niti sam mogao to, jer nije bilo u mojoj nadležnosti. Na stotine je skinutih zabrana, a samo je ova procesuirana”, ukazao je on.&nbsp; &nbsp;Lazović je istakao i da su tom akcijom spriječili četiri likvidacije. -Sve je dokumentovano. Milorad Žižić (načelnik odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela) je 24 sata bio na vezi sa kolegama jz Srbije. Realizacijom te policijske akcije uhapšeno je više osoba, našli smo oružje, štek stanove, eksploziv, kreč, benzin… Jedna od najboljih akcija koja će se izučavati na institutima bezbjednosti - poručio je Lazović.&nbsp; Osvrnuo se i na krivično djelo pranje novca, koje mu se optužnicom stavlja na teret. Naglašava da je sve prihode prijavljivao.&nbsp; -Prihode sam prijavljivao, nisu virtuelni već su vidljivi. Istražitelji su bili u prilici da sve vide sa najjačom tehnikom. Ušli su mi u štale, boksove za pse, bačve rakije… Nisam imao registar kasu to je jedina istina. Ali uredno plaćam porez - jasan ne Lazović.&nbsp; Lazović smatra da nema od čega da se brani.&nbsp; -Moj problem nije optužnica, već lični odnos i mržnja tužioca i njegovih istražitelja. Moj problem je moj antifašizam i nesaginjanje glave, briga za porodicu i prijatelje. Pošto su me moćnici već sahranili, odgovoriću im - “još sam živ”. Za mene smrt nije tragedija - poručio je Lazović. Izlaganje Lazovića, prisutna javnost u sudnici pozdravila je aplauzom.&nbsp; &nbsp;

LAZOVIĆ PITAO ŠOŠKIĆA: Ako ste znali da sam šef kriminalne grupe, zašto ste bili sa mnom na ručku 2020. godine?

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

Privrednici Bahreina sa Spajićem: Radujemo se dolasku u Crnu Goru

Tagovi

Izgradnja druge dionice auto-puta koštaće 600 miliona EUR

Panel diskusija "Strani uticaji u Crnoj Gori i regiji Zapadni Balkan" na FCJK

Mjehur od sapunice

Danas promjenljivo oblačno

PRATITE TVe UŽIVO