Američke sankcije NIS-u: Hoće li i kada stupiti na snagu

Uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), većinski u ruskom vlasništvu, odlagano je više mjeseci, a one još nisu stupile na snagu.

Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će sankcije početi da se primjenjuju od 1. oktobra, NIS je saopštio da mu je Ministarstvo finansija SAD izdalo posebnu licencu kojom se „omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 8. oktobra", piše BBC na srpskom.

Amerika je još u januaru najavila uvođenje sankcija jednom od vitalnih preduzeća za privredu Srbije zbog saradnje sa Rusijom, ali su one do sada odlagane šest puta.

NIS je ključno preduzeće za snabdijevanje građana Srbije naftnim derivatima, ali i jedno od najvažnijih za bruto-društveni proizvod i državni budžet.

Iz NIS-a je ranije saopšteno da je 28. septembra podnijet zahtjev američkom Ministarstvu finansiju za izdavanje posebne licence kojom se „odlaže puna primjena sankcija i omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije".

U saopštenju dostavljenom BBC-ju, NIS je naveo da je podneo i dopunu zahtjeva za uklanjanje sa SDN (Specially Designated Nationals) liste.

- Kompanija je obezbijedila dovoljno zaliha sirove nafte za preradu, kao i dovoljne količine naftnih derivata za snabdijevanje tržišta u ovom trenutku. Benzinske stanice kompanije su uredno snabdjevene svim vrstama naftnih derivata i spremne da zadovolje potrebe potrošača - kažu iz NIS-a.

Šta je rekao Vučić?

Tokom boravka u Njujorku na Gneralnoj skupštini Ujedinjenih nacija, Vučić je novinarima rekao da je Srbija, odnosno NIS „dobila odlaganje samo četiri dana i od 1. oktobra sankcije će stupiti na snagu".

- Mi smo tu kolateralna šteta odnosa Amerikanaca i Rusa, Zapada i Rusa, ali ćemo visoku cijenu platiti mi - rekao je Vučić 25. septembra.

Dodao je da je Srbija „bila izrazito korektna i prema ruskim i prema američkim partnerima".

- Ponudili smo mnogo rješenja, ali nijedno nije bilo prihvatljivo ni za Amerikance ni za Ruse - rekao je Vučić.

Uvođenje američkih sankcija kompaniji NIS „apsolutno sve dodatno komplikuje i pravi i političke i ekonomske i svake druge probleme", dodao je on.

Srbiji predstoji „teško vrijeme i teška zima", nastavio je, ali kaže da će „dati sve od sebe" da ljudi imaju „toplu zimu u domovima" i da ne brinu za snabdijevanje što se tiče automobila.

- Sve ostalo će biti mnogo teže - naveo je Vučić.

Kaže da će biti rezervi u narednom periodu, ali da će „biti problema sa isplatama plata zaposlenima u NIS-u, kao i svim drugim transakcijama, pošto nijedna banka neće htjeti da sarađuje sa kompanijom koja je pod američkim sankcijama".

Uoči odluke američke administracije o uvođenju sankcija, djelimično je izmijenjena vlasnička struktura u NIS-u.

Akcionarsko društvo Intelidžens iz Sankt Peterburga, drugog najvećeg ruskog grada i rodnog mjesta predsjednika Vladimira Putina, preuzelo je od Gasproma 11,3 odsto akcija NIS-a, javila je Radio-televizija Srbije.

Ta firma je ćerka Gasproma, a transakcija je završena 19. septembra.

Gasprom je ostao na samo procentu udjela.

U NIS-u sada najveći udeo ima Gaspromnjeft, ćerka firma Gasproma, sa 44,85 odsto, drugi akcionar je država Srbija sa 29,87, a treći je firma Intelidžens sa udjelom 11,3 odsto.

Ostalo su mali akcionari.

Šta ove sankcije znače?

Kada naftna kompanija potpadne pod sankcije OFAK-a i Sjedinjenih Američkih Država, tada je ona praktično isključena sa tržišta, rekla je Nadežda Kokotović iz Briselskog kluba za energetiku za RTS.

- U sadašnjim uslovima, možda griješim, ne postoji ni teoretska mogućnost da se trgovina odvija bez dolara ili eura. Prostor za tako nešto je vrlo sužen prethodnim paketima sankcija (Rusiji) - kaže Kokotović.

Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže za RTS da na početku primjene sankcija neće biti velikog uticaja jer je Srbija pripremila zalihe za dva do tri mjeseca.

Međutim, što duže sankcije budu trajale, situacija će biti teža jer postoje logistički problemi da se uveze tolika količina goriva kako bi se nadomjestila domaća proizvodnja, ukazuje.

- NIS ima veliki distributivni lanac, tako da ćemo vidjeti kako će se to odraziti na same pumpe koje ima u svom vlasništvu, budući da je moguće da banke neće htjeti da sarađuju - kaže Marković.

Ističe da bi jedna od posljedica dužih sankcija bila i nedostatak goriva na pumpama, što će, kako navodi, stvoriti probleme u transportu i kompletnoj industriji.

O američkim sankcijama

Sankcije američkog Sekretarijata za finansije u sklopu mjera protiv ruske kompanije Gaspromnjeft prvobitno je trebalo da stupe na snagu 27. februara, ali su od tada stalno odlagane.

Gaspromnjeft, ćerka firma Gasproma, bila je vlasnik oko 56 odsto akcija NIS-a, država Srbija kontroliše oko 30 odsto vlasništva, a ostatak manjinski akcionari.

Umjesto Gaspromnjefta, u međuvremenu je većinski udio u NIS-u preuzeo Gasprom koji ne potpada pod globalne američke sankcije.

Poslije nove raspodjele, Gasprom sada ima tek procenat udjela u vlasničkoj strukturi NIS-a.

- Suštinski, ova promjena ne mora da znači ništa jer je firma Intelidžens registrovana u Rusiji i zavisna je od Gasproma. Ovo je kozmetička promjena, ruska strana i dalje ima kontrolu u NIS-u, jedino ako žele da prodaju taj udio od 11 procenata - ocijenio je finansijski analitičar Vladan Pavlović za RTS.

Gaspromnjeft je 2008. bez tendera kupio 51 odsto akcija NIS-a za 400 miliona eura, a stručnjaci su upozoravali da je prodaja bila „ispod cijene".

Iz Beogradske berze objavili su krajem februara dokumente koji pokazuju da je Gaspromnjeft vlasnički udio u NIS-u smanjio sa 50 na 44,85 odsto.

Istovremeno je Gasprom, čija je ćerka firma Gaspromnjeft, sopstveni udeo u NIS-u povećao sa 6,15 na 11,30 odsto.

Gasprom, kompanija sa sjedištem u Sankt Peterburgu, pod sankcijama je Amerike od 2022. godine kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, zbog povezanosti sa Kremljom.

Prebacivanjem poslovanja na krovnu firmu Gasprom, sa kojom zemlje Evropske unije (EU) imaju ugovore o isporuci gasa i nafte, Rusija je dosad pokušavala da zaobiđe sankcije.

Od januara 2025. američke vlasti su stavile pod sankcije ruske kompanije iz energetskog sektora Surgutnjeft i Gaspromnjeft i njihove podružnice.

Odluka o uključivanju imovine Gaspromnjefta na američku listu sankcija je neosnovana i nelegitimna, ali će rad biti nastavljen, saopšteno je ranije iz kompanije.

Od januara su trajali pregovori u trouglu Vašington, Beograd i Moskva - i konstantna odlaganja - oko uvođenja američkih sankcija NIS-u.

- Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što je proces koji ne zavisi od Srbije - rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, poslije šestog odlaganja američkih sankcija.

Ponovila je da su sankcije NIS-u „pitanje globalne politike i složenih odnosa i pregovora svjetskih sila".

- NIS će i u otežanim okolnostima nastaviti da obezbjeđuje stabilno snabdijevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim derivatima - kaže ona.

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao je krajem avgusta da NIS trenutno radi normalno, a da su zalihe goriva u Srbiji dovoljne za šest do osam mjeseci.

- Nema opasnosti od cjenovnih udara ili nestašica nafte - tvrdio je tada.

Kako je došlo do (mogućih) sankcija?

Srbija od početka ruske agresije na Ukrajinu uspjeva da izbjegne uvođenje sankcija Moskvi, kao jedina evropska zemlja uz Bjelorusiju koja to još nije učinila.

Od Srbije se traži potpuni izlazak ruskog interesa iz kompanije, rekao je u januaru Vučić.

Tada se sastao sa Ričardom Vermom, zamjenikom američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse.

Verma je rekao da je plan da se „ukloni vlasništvo Rusije u vlasničkoj strukturi" NIS-a i da po Srbiju neće biti nikakvih ekonomskih posljedica ako se to desi.

Vučić je rekao da je Srbija spremna da otkupi ruski dio, ali da nije jasno kako da to izvede.

- Mi da otimamo nečiju imovinu nećemo, pa ni rusku. Hoćemo da platimo, imamo para, samo nam recite gdje i kome da platimo - rekao je tada Vučić.

NIS je u riziku od takozvanih sekundarnih sankcija.

I Velika Britanija se pridružila američkim sankcijama koje su uvedene i za plovila koja prevoze rusku naftu, ali i za imovinu i kompanije desetina poslovnih ljudi iz ruskog energetskog sektora.

Trampova administracija je ovog ljeta uvela carine od čak 50 odsto Indiji zbog uvoza ruskih energenata.

Šta bi sankcije značile za NIS, Srbiju i stanovništvo?

Jedna od direktnih posljedica moglo bi da bude zatvaranje Jadranskog naftovoda (JANAF) sa sjedištem u Hrvatskoj, preko kojeg uglavnom dolazi sirova nafta do Srbije.

A „ukoliko sankcije dugoročno ostanu na snazi, moguća bi bila i destabilizacija privrede", izjavio je u januaru energetičar Miodrag Kapor.

- Inflacija bi porasla, smanjila bi se potrošnja, izvoz bi nam bio skuplji, strane kompanije bi bile obeshrabrene da dolaze u Srbiju, ali ipak ne bih očekivao neke posljedice sankcija poput onih 1990-ih u Jugoslaviji - kaže.

Iako saradnja sa NIS-om donosi „najveći prihod" hrvatskoj kompaniji koja upravlja naftovodom, „ona ne bi rizikovala sopstveno poslovanje održavanjem saradnje sa NIS-om", smatra on.

- Čak i da Evropska unija ne uvede sankcije, bilo koja firma iz EU ne bi rizikovala poslovanje sa kompanijom pod američkim sankcijama, kako i sama ne bi posljedično dobila sankcije - objašnjava energetičar.

Iz JANAF-a kažu da će pokušati da nađu rješenje za nastavak saradnje sa NIS-om, njihovom „dugogodišnjim i najvećim poslovnim partnerom, s kojim ima sklopljeni ugovor o transportu 10 miliona tona nafte do 31. decembra 2026. godine.

Poslije Vučićeve najave da će od 1. oktobra SAD uvesti sankcije NIS-u, iz JANAF-a su saopštili da će narednih dana, posredstvom američkog advokata, i uz podršku hrvatske vlade, obratiti OFAK-u za produženje licence i poslije 1. oktobra.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je ranije da je nedjeljama trajala komunikacija hrvatske vlade i američkih vlasti zbog sankcija Gaspromnejftu i NIS-u koje pogađaju JANAF.

Podsjetio je da 95 odsto nafte koja dolazi u Srbiju ide kroz JANAF, koji je zbog toga važan za energetsku i ekonomsku sigurnost zemlje.

- Mi želimo da JANAF i dalje snabdijeva Srbiju, jer želimo i ekonomsku i energetsku stabilnost našeg susjeda, što srpske vlasti znaju i ovo govorim zbog građana - rekao je Plenković ranije.

U ugovoru hrvatske i srpske kompanije postoji „klauzula o višoj sili", koja podrazumijeva da se ugovor automatski raskida u takvim okolnostima, prenosi list Danas.

U slučaju žalbe NIS-a na takvu odluku odlučivao bi arbitražni sud.

Uprkos važnosti ovog naftovoda za Srbiju, sankcije NIS-u ne bi nužno direktno uticale na sigurnost snabdijevanja tržišta u kratkom roku, kaže stručnjak za ekonomiku energetike Aleksandar Kovačević za BBC na srpskom.

- Ima dovoljno instrumenata i učesnika na tržištu da se očuva ili poboljša sigurnost snabdijevanja, ali je očigledno da sigurnost snabdijevanja zahtijeva više pažnje i više sredstava Vlade Srbije - dodaje Kovačević.

Cijene naftnih derivata i ogreva u Srbiji „već odražavaju uvećane troškove snabdijevanja i percepciju rizika koja postoji na tržištu", ocjenjuje on.

Srbija oko tri četvrtine nafte dobija iz uvoza, najviše iz Iraka (52 odsto) i Rusije (47 odsto).

NIS je uz Elektroprivredu Srbije kompanija sa najvećim prihodom na domaćem tržištu, pokazuju podaci za 2023. godinu Agencije za privredne registre.

Ta firma učestvuje sa devet odsto u državnom budżetu, govorio je Vučić.

- Posljedično bi moglo da dođe i do nestašice goriva, jer NIS kontroliše oko 80 odsto tržišta goriva u Srbiji. Srbija ima strateške rezerve za oko dva mjeseca, ali bi nakon toga uslijedila destabilizacija - dodao je Kapor u januaru.

Ima li izlaza za Srbiju?

Od početka rata u Ukrajini, pominjano je više modela za promjene u vlasništvu NIS-a.

Jedan od njih je nacionalizacija kompanije, ali je Vučić takvu mogućnost odbacio u maju 2022. godine.

- Ne pada nam na pamet da to radimo - naveo je Vučić.

Srbija bi mogla i da djelimično ili u potpunosti otkupi akcije ruske kompanije u NIS-u, ali i da većinski udio u vlasništvu pređe na drugu inostranu kompaniju, čime bi se izbjegle sankcije Sjedinjenih Država.

- Otkup akcija Gasproma ne bi bio problem za Srbiju, to može da se sprovede bez prevelikih posljedica po budžet, jer bi izgradnja nacionalnog stadiona, na primjer, bila višestruko vrijednija investicija - kaže Kapor.

Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar rekao je da bi JANAF bez poslovnog aranžmana s NIS-om ostao bez dobrog dijela prihoda, a bio bi suočen i s povećanjem troškova.

On je prethodno za Večernji list govorio o prijedlogu da JANAF, kao državna kompanija, kupi ruski udio u NIS-u.

Vrijednost jedne akcije NIS-a na Beogradskoj berzi bila je 718 dinara 14. januara 2025.

Ukupna cijena otkupa ruskih akcija u NIS-u mogla bi da iznosi i više od 1,5 milijardi eura, ocjenjuju stručnjaci.

Kristofer Hil, koji je bio američki ambasador u Beogradu kada su najavljene sankcije NIS-u, rekao je ranije da bi „promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, i ovdje i u regionu".

- Ruski vlasnici NIS-a koriste dio profita da finansiraju brutalnu agresiju protiv Ukrajine i ugroze stabilnost na Balkanu i i širom Evrope, a ne da investiraju u budućnost Srbije  rekao je Hil.

Slično rješenje pronašli su u Njemačkoj, gdje je akcije kompanije Sefe, koja se bavi uvozom gasa i do početka rata bila je u vlasništvu Rosnefta, država otkupila po tržišnim uslovima od ruskih vlasnika.

Još jedan izlaz za Srbiju mogli bi da budu pregovori sa Vašingtonom ili Moskvom i razrješenje situacije diplomatskim putem.

Rješenje bi moglo da bude i uvođenje sankcija Moskvi zbog rata u Ukrajini, što Srbija uporno odbija.

Efekti sankcija na NIS zavisiće od „vrste i dubine" ovih mjera, kaže Aleksandar Kovačević.

- Mogu se uskratiti razne transportne ili finansijske usluge, oprema, rezervni djelovi ili profesionalne usluge, a ukoliko do toga dođe, poslovanje bi moglo ozbiljno da bude otežano - kaže savjetnik brojnih međunarodnih organizacija, poput Ujedinjenih nacija, Svjetske banke i Međunarodne agencije za energetiku (IEA).