Cijena nafte porasla za više od 25 odsto, na putu je rekordnog dnevnog skoka zbog eskalacije rata s Iranom
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za više od 25 odsto, dostigavši najviši nivo od sredine 2022. godine, jer su neki veliki proizvođači smanjili zalihe, a strah od produženih poremećaja u isporuci obuzeo je tržište zbog širenja američko-izraelskog rata s Iranom.
Cijena Brent sirove nafte, referentne vrijednosti za cijenu nafte, porasla je za 24,96 dolara ili 27 odsto, na 117,65 dolara po barelu jutros u 05:51 sati po našem vremenu.
Cijena nafte je na putu ka najvećem skoku ikada u jednom danu, dok su fjučersi američke nafte West Texas Intermediate (WTI) porasli za 25,72 dolara, ili 28,3 posto, na 116,62 dolara.
Prije današnjeg porasta cijena, Brent je prošle sedmice već porastao za 27 odsto, a WTI za 35,6 odsto.
Energetska tržišta su posebno nervozna jer se kriza odvija oko Hormuškog moreuza, kroz koji obično prolazi otprilike petina svjetskih zaliha nafte. Prekidi u kretanju tankera i rastući sigurnosni rizici već su usporili brodarsku aktivnost, ostavljajući azijske kupce posebno ranjivim s obzirom na njihovu veliku zavisnost od bliskoistočne sirove nafte.
Cijenu nafte je također podiglo imenovanje novog lidera Irana Mojtabea Hameneija, jer to signalizuje da ista tvrdokorna struja ostaje na vlasti.
- Ukoliko se protok nafte kroz Hormuški moreuz uskoro ne obnovi i regionalne tenzije se ne smire, pritisak na rast cijena vjerovatno će se nastaviti - rekao je Vasu Menon, generalni direktor za investicijsku strategiju u OCBC-u u Singapuru.
Irak i Kuvajt su počeli smanjivati proizvodnju nafte, nadovezujući se na ranije smanjenje proizvodnje tečnog prirodnog gasa iz Katara, jer je rat blokirao isporuke s Bliskog istoka. Analitičari očekuju da će Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija uskoro morati smanjiti proizvodnju kada im ponestane skladišta nafte.