<article>U napadu ruske bespilotne letilice na Kijev rano 27. novembra ranjene su dvije osobe i oštećena nestambena zgrada, rekao je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko na svom Telegram kanalu.U međuvremenu, ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da je Rusija lansirala 89 dronova u osam regiona - Kijevu, Černigovu, Sumi, Harkovu, Poltavi, Žitomiru, Hmjenjickom i Mikolajevu.Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 36 bespilotnih letilica u napadu, dok je 48 izgubljeno zbog ometanja njihovih navigacionih sistema elektronskim putem, saopštile su vazduhoplovne snage na Telegramu.Pet drugih dronova napustilo je teritoriju Ukrajine u pravcu Bjelorusije i nazad u Rusiju, navodi se u saopštenju.Rusko Ministarstvo odbrane je odvojeno saopštilo da je njegova protivvazdušna odbrana oborila 10 ukrajinskih dronova iznad Rostovske regije i dva kod crnomorske luke Sevastopolj.</article>

U napadu ruske bespilotne letilice na Kijev rano 27. novembra ranjene su dvije osobe i oštećena nestambena zgrada, rekao je gradonačelnik glavnog grada Ukrajine Vitalij Kličko na svom Telegram kanalu.
U međuvremenu, ukrajinske vazduhoplovne snage su saopštile da je Rusija lansirala 89 dronova u osam regiona - Kijevu, Černigovu, Sumi, Harkovu, Poltavi, Žitomiru, Hmjenjickom i Mikolajevu.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 36 bespilotnih letilica u napadu, dok je 48 izgubljeno zbog ometanja njihovih navigacionih sistema elektronskim putem, saopštile su vazduhoplovne snage na Telegramu.
Pet drugih dronova napustilo je teritoriju Ukrajine u pravcu Bjelorusije i nazad u Rusiju, navodi se u saopštenju.
Rusko Ministarstvo odbrane je odvojeno saopštilo da je njegova protivvazdušna odbrana oborila 10 ukrajinskih dronova iznad Rostovske regije i dva kod crnomorske luke Sevastopolj.

Portal ETV

Vatrogasci na lokaciji ruskog vazdušnog udara u Harkovu 15. septembra.

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina

Rusija

Vazdušni napad

Kijev

Vitalij Kličko

Svijet

Dvoje mrtvih u ruskim napadima na Kijev

Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru odredilo je zadržavanje licu M.S. (1966), iz Kotora, zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, navode u saopštenju iz ODT-a Kotor.&nbsp;
- Osumnjičeni je ugrozio sigurnost supruge S.S. (1974), prijetnjom da će napasti na njen život i tijelo, na način što joj je u prisustvu zajedničkog maloljetnog djeteta uputio riječi „Zaklaću te“ – navode u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;
&nbsp;

Zadržano lice zbog nasilja nad suprugom u prisustvu djeteta

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Priznajem, umorna sam i ja od Vas i Vi od mene, ali svaki Vaš nastup je nepresušni izvor inspiracije i kako (a i zašto) da odolim. Elem, osvrnuću se na Vaše jutros zapaženo gostovanje u emisiji Link na Javnom servisu. Doduše, Vaš način pripovijedanja ukrašen elementima guslarskog pojanja nameće mi odmah ideju da bi se emisija mogla preimenovati u „Razgovori uz ognjište“, ali to je već druga tema. 
Da odmah istaknem ključnu poruku iz Vašeg gostovanja - Radnici RTCG mogu da budu spokojni, a onog trenutka kad ste ugazili u ovu kuću, sunce nas je ogrijalo! To je otprilike suština Vašeg današnjeg izlaganja. 
Sad idemo u detalje.
Rekli ste: „Da krenemo s krova!“. I ja sam za to. S krova nego kako. Ali ne, Vi ste usmjerili misao u drugom pravcu, pa smo čuli sljedeće: 
„Na krovu su elektrane. Smanjili smo potrošnju električne energije. Drugo, mi nijesmo samo krečili. Mi smo i popravljali, mi smo stvarali uslove da vi možete da funkcionišete dostojno čovjeku i novinaru u Javnom servisu, medijskoj kući koja je ogledalo jedne države. Uslovi su, enormno, iz dana u dan, mnogo bolji. I biće još bolji i nećemo mi stati na tome”.
Ja sad ne znam, je li normalno da na krovu bilo koje institucije bude elektrana? Da nam temelj energetske efikasnosti bude na krovu? Ali, svejedno. Znam šta Vas je ponijelo da pričate o elektranama. Potresna svjedočanstva nekih zaposlenih da su tokom zemana prethodnih garnitura bili biveni i mučeni i hladnoćom iznurivani! 
Evo, recimo za vrijeme prošlog menadžmenta ja sam, pred polazak na posao, pakovala TA peć u tašnu, runo od ovna oko vrata i tako opremljena išla na posao u RTCG. Takva bila vremena. Više od 50 odsto zaposlenih, u to doba, zbog promrzlina zarađenih na poslu, završavalo je u bolnici. Nego javnost to ne zna, morali smo da ćutimo. Tako je bogami bilo, ali nijesmo smjeli da pričamo. Katanac na usta bio stavio hladni nenarodni režim. 
Evo još i ova Vaša tvrdnja: „Javni servis, onako kako smo ga zatekli, nakon tri godine - svetlosna godina“.
Sve tačno. Svjetlosna godina je ništa, kakva je to razlika sad i nekad. Pa se neko pita što smo, dok Vi i Bobi nijeste došli, bili nikakvi. Pa nijesmo znali kako treba. Nama nijedna predthodna uređivačka garnitura nije umjela da objasni šta je novinarstvo! 
A, Bobi je to juče na nekoj konferenciji objasnio u stilu PAF-PAF. 
„Novinarstvo je balans i uspostavljanje konsenzusa“. Kratko i jasno. Eto, sad kad znam, lako bih ja. Samo da me pustite u studio. Ne bih, recimo, puštala Milojka i Jakova da izađu dok se ne iznivelišu i uspostave bratsko pomirenje, zvano konsenzus. Pa emisija nek traje kolko traje.
Poštovani Docentu,
Lako je kad neko zna, a neće. Muka je kad neko ništa ne zna, a sve oće. 
Srećan nam Jubilej!
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Razgovori uz ognjiše

Funkcionerska kampanja predstavlja ozbiljan problem, a kazne od 200 eura za kršenje propisa nikoga neće motivisati da ne ponovi prekršaj, poručeno je sa trećeg panela konferencije „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“, u organizaciji Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Kako su naveli u saopštenju iz CDT-a, direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac, ukazao je da su važeći zakoni dominantno usvojeni tako da ne ograničavaju vlast da učestvuje u predizbornoj kampanji, te da zbog funkcionerske kampanje više niko ne može da se sjeti šta su bile ključne poruke prije izbora u Podgorici.&nbsp;
- Ja se sjećam jedino da je Bulevar Vojislavljevića baš tada morao biti najavljen - rekao je Milovac.
On je dodao da partije ne smiju da stavljaju svoj logo na stvari koje se plaćaju javnim novcem, kao i da nema partije koja nije radila upravo to. Dodaje da put nije asfaltiran novcem Demokratske partije socijalista (DPS) ili Građanskog pokreta URA ili bilo koga, i da je to naš novac.&nbsp;
Milovac je naglasio da su partije koje čine vlast nakon 2020. već potrošile kredite čineći isto što i njihovi prethodnici.&nbsp;
- Imali smo korisnu rupu u zakonu da se zabrana zapošljavanja prije izbora ne odnosi na firme u državnom vlasništvu, vidjeli smo sada u jednom dokumentarcu da partije nove vlasti ne samo masovno koriste tu rupu već formiraju nove kompanije koje služe tome. DPS i njihovi sateliti su imali 30 i više godina da grade svoju biračku bazu na taj način, dajući ugovore na 6 mjeseci, ugovore za stalno, partije nove većine nisu imale taj luksuz, zbog toga je to kršenje bilo tako brutalno - rekao je Milovac.&nbsp;
On je ukazao da Agencija za sprječavanje korupcije mora ubrzati svoje djelovanje, dodajući da stvari moraju ići brže, jer se sada niko ne sjeća koliko je novca uplatila Olivera Injac za one “nesretne autobuse“, naveo je on. &nbsp;
- Ne šalje se poruka da se korupcija ne isplati, treba nam mnogo jači ASK, koji se neće bojati da kaže partiji da takva vrsta ponašanja nije prihvatljiva. Teško je očekivati da će građani na izborima kazniti partije upravo zbog toga - rekao je Milovac.
Načelnica odjela za finansiranje u ASK-u, Nevena Stevanović, kazala je da je u Agenciji 600 postupaka u toku te da su neki slučajevi i iz 2018. godine.&nbsp;
- Već je riješeno oko 100 slučajeva iz svih oblasti, do kraja ove sedmice, ili sljedeće, biće na sajtu ASK-a, rekla je Stevanović.&nbsp;
Ona je kazala da funkcionerska kampanja predstavlja ozbiljan problem i da je ASK ukazivala na to.&nbsp;
- U Zakonu treba definisati i propisati norme kako bi se ograničili funkcioneri, trebalo bi pojačati saradnju sa drugim nadležnim institucijama, minimum standarda bi bilo da svako korišćenje resursa moramo da dobijemo konkretan odgovor, kako bi znali šta je dopušteno šta nije, sadašnji zakonski okvir ne definiše jasno ovu oblast – istakla je Stevanović.
Poslanica GP URA, Ana Novaković Đurović je ocijenila da su izbori u Podgorici i Budvi pokazali da funkcionerska kampanja neće pomoći da se osvoji vlast već da će odmoći.
- Bulevar treba da predstavi Glavni grad a ne premijer na pres konferenciji iako Vlada nije imala ništa s tim - kazala je Novaković Đurović.
Milovac je odgovorio i da se kandidat URA Luka Rakčević slikao u svakom parku koji postoji u Podgorici, i &nbsp;dodaje da javna funkcija nije prćija.
- Shvata se da je sekretarica i plaćen telefon prilika da se nešto uradi za partiju, a ne za građane - rekao je Milovac.&nbsp;
On se osvrnuo na spot koji je tokom kampanje objavio predsjednik Jakov Milatović i naglasio da je snimanje takve vrste spotova iz kabineta predsjednika apsolutno neprihvatljivo.&nbsp;
Kazne, kako je kazao, treba da budu oštrije, ističući da je problem &nbsp;što je u pitanju iznos od 200 eura, i da ona ne motiviše nikoga da ne uradi opet isto.&nbsp;
<h2>Svi predsjednički kandidati imali neplaćene troškove</h2>
Milovac je kazao da se u izvještajima o troškovima u kampanji koje partije dostavljaju ASK-u ne može vidjeti trošak aktivista koje vidimo na ulicama.&nbsp;
- Kako je NVO to istraživao tako su partije mijenjale način rada, sad imamo komplikovanije sofisticiranije načine da se pokriju troškovi kampanju, četiri od četiri predsjednička su kandidata imali neplaćene troškove od oko milion eura, nemamo informaciju ko je platio te račune. Dvije su opcije – mediji su postali skriveni sponzori što nije neuobičajeno, ili da je neko drugo umjesto partije pokrio fakturu kod nekog medija, onda govorimo o donatorima iz sjenke, ne znamo ko je podržao tu partiju i da li će ona predstavljati birače ili one koji su ih doveli na vlast“, kazao je Milovac.
<h2>Kazne za duplo negativno mišljenje DRI da budu stroge ali srazmjerne</h2>
Govoreći o mišljenjima koje na finansijske izvještaje daje Državna revizorska institucija (DRI), poslanica GP URA je kazala da politički subjekti treba da trpe kaznu nakon duplog negativnog mišljenja, ali jednako kao i drugi subjekti.&nbsp;
- Treba li da ponavljamo koliko javnih preduzeća je imalo duplo negativno mišljenje bez ove vrste sankcija - rekla je Novaković Đurović.&nbsp;
Činjenica je, navela je Novaković - Đurović, da u praksi imamo situaciju da neki organ javne uprave ili ministarstvo ima prekoračenje u izvještaju DRI od nekoliko stotina eura, a sa druge strane imamo zloupotrebe u, recimo, duplom negativnom mišljenju u nekom javnom preduzeću gdje govorimo o nekoliko stotina hiljada eura ili milionima.&nbsp;
- U praksi, kazne ne postoje ili budu iste i onda se ovi propusti i zloupotrebe nivelišu kroz ove manje slučajeve, koji takođe jesu kršenje, ali nisu u toj mjeri. Zalažem se za strožiju kaznenu politiku, ali i za proporcionalnost kada su u pitanju kazne baš kako bi u situacijama neograničenih zloupotreba javnih resursa bili predmet krivične odgovornosti, dok bi ovi manji predmeti bili prekršajne ili neke druge politike sankcija“, rekla je Novaković – Đurović.
Milovac je dodao da bi svaki izvještaj DRI trebalo da bude „sveto pismo“ za tužilaštvo i da nakon svakog krenu da istražuju.&nbsp;
Govoreći o uticaju trećih strana, Novaković - Đurović je kazala da je postignut konsenzus o važnosti ovog pitanja, da postoji mogućnost rigidnijeg rješenja kada je u pitanju uticaj trećih strana, kao i to da je pristalica čvršćeg rješenja koje onemogućava bilo kakav uticaj.&nbsp;
On je istakao i da je prepoznat uticaj Sprske pravoslavne crkve i pravoslavna zajednice u mobilizaciji svih događaja koji su se dogodili 2020. godine ali generalno i drugih vjerskih zajednica, te uticaj Rusije preko Srbije na dešavanja u Crnoj Gori, kao i finansiranje kroz kriptovalute.

Funkcionerska kampanja ozbiljan problem; Kazne od 200 eura nikoga neće motivisati da ne ponovi prekršaj

Svaka organizaciona jedinica u okviru Uprave policije brojčano je desetkovana jer planskog podmlađivanja policije nema, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata Policije Igor Rmandić u Drugačijoj radio vezi Antene M i ukazao da su građani u opasnosti jer su službenici sve umorniji i oslabljeni da pruže adekvatan odgovor na zadatke.
Da je svaka organizaciona jedinica u okviru Uprave policije brojčano desetkovana, uz elitnu Protivterorističku jedinicu, Rmandić argumentuje primjerima.
- Ako u obzir uzmemo Podgoricu, na potezu od Skadarskog jezera do Vučijeg potoka, dakle na granici sa Albanijom prema Andrijevici, nekada je postojalo sedam karaula, a na svakoj je bilo od 20 do 30 ljudi. Danas čitav taj potez pokriva samo jedna policijska patrola sastavljena od dvojice ili eventualno trojice službenika. Tako da svaka jedinica je potpuno desetkovana brojno - ukazuje Rmandić.
<h2>Država službenicima okrenula leđa </h2>
Država je, poručuje Rmandić, okrenula leđa policijskim službenicima, s obzirom na činjenicu da je u posljednjih nekoliko godina zaposlenima u tom sektoru smanjivala plate u šest ili sedam navrata.
- Mi smo dovedeni na rub prosjačkog štapa, u tu fazu da policijski službenici moraju u svoje slobodno vrijeme da idu da rade jako teške fizičke poslove da bi zaradili određenu dnevnicu, da bi imali da prehrane svoje porodice. I, zamislite kada čovjek danas kopa kanal kod nekoga, a sjutra obuče uniformu i tog istog koji mu je dao dnevnicu zatekne u nekom prekršaju. On je u tom trenutku u moralnoj dilemi - ilustruje sagovornik Antene M okolnosti u kojima rade njegove kolege.
<h2>Odakle Vojska Crne Gore u akciji hapšenja?</h2>
Rmandić je objašnjavao i potez Ministarstva unutrašnjih poslova da u potragu za Alijom Balijagićem uključi pripadnike Vojske Crne Gore, iako oni nemaju nadležnost bilo kakvog hapšenja ili privođenja građana.
- Angažovanje vojske vjerujem da je urađeno na osnovu određenih procjena da je njihovo angažovanje potrebno i mislim da su ljudi koji su to radili, odnosno koji su rukovodili akcijom, potpuno svjesni da vojnik ne može da uhapsi građanina i da su u tom pravcu pripadnici Vojske, odnosno vojnici i službenici policije zajedno djejstvovali na terenu i da su te akcije bile sinhronizovane. Ja bih u najvećoj mogućoj mjeri isključio mogućnost da se vojnik nađe oči u oči sa ovim kriminalcem, već da je tu uvijek bio najmanje jedan ili dvojica policijskih službenika kako bi sve bilo urađeno po zakonu - kaže Rmandić.
<h2>Brđanin na meti kritika zbog nepojavljivanja u javnosti</h2>
Rmandić kaže kako je jasno da što god policija uradi, neće biti ocijenjeno kao dovoljno dobro, pa tako ukazuje da je direktor UP Zoran Brđanin pretrpio kritike jer se odlučio za pristup da ne bude prisutan u javnosti, već da radi svoj posao mimo medija i kamera.
- Čovjek je izabrao drugu metodu, odnosno drugu taktiku - da radi i da se ne pojavljuje u javnosti, nego da svoj profesionalni angažman ostvaruje kroz aktivnosti na terenu, što mislim da je takođe vrlo legitimno i nemam nikakav problem sa tim. On je dugodišnji službenik, zna kako služba funkcioniše iznutra, kakvi su ti odnosi među službom i način na koji se služba treba postaviti prema javnosti - navodi on.
<h2>Policija izgubila autoritet</h2>
Mir države počiva na policijskim službenicima, naglašava Rmandić, i ukazuje na odgovornost ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji, kako smatra, ne vodi dovoljno brige o dostojanstvu i izgledu službe koja bi trebalo da zavrijeđuje autoritet pred građanima.
- Radimo u patikama koje smo kupili od svojih plata. Mi nemamo službenu obuću. Mi istu uniformu nosimo već osam godina. Pocijepanu, zakrpljenu, majice za ljetnju uniformu kupujemo sami po crnogorskim pijacama. Jedna služba to nije obezbijedila. Ja mislim i vjerujem da je to sramota za jedno društvo, za službu koja treba da bude jedna od najozbiljnijih u državi. I kako ćemo mi da izađemo sjutra da budemo dostojanstveni pred građanima ako stojimo pred njima u iscijepanoj uniformi – zaključuje Rmandić.

Rmandić: Policija brojčano desetkovana u svim jedinicama, građani u opasnosti

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Dvoje mrtvih u ruskim napadima na Kijev

Tagovi

Zadržano lice zbog nasilja nad suprugom u prisustvu djeteta

Razgovori uz ognjiše

Funkcionerska kampanja ozbiljan problem; Kazne od 200 eura nikoga neće motivisati da ne ponovi prekršaj

Rmandić: Policija brojčano desetkovana u svim jedinicama, građani u opasnosti

PRATITE TVe UŽIVO