<article>Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive. Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.</article>

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive.&nbsp;
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Evropska unija

Roming

Ukidanje rominga

Ukrajina

Moldavija

Region

Svijet

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Ukrajina i Moldavija zvanično su se uključile u roming prostor Evropske unije (EU) od 1. januara.
To je Generalni direktorat Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo objavio na mreži Iks (bivši Tviter).
- Ljudi iz Ukrajine i Moldavije sada mogu da zovu, šalju tekstove i koriste svoje mobilne podatke sa lokalnih telefonskih brojeva za komunikaciju sa 27 zemalja EU bez dodatnih troškova, a isto važi i u obrnutom smjeru - piše u objavi.
Pored toga što je zgodno i štedi troškove ovaj korak ima duboki značaj za EU agendu za proširenje i ukazuje na posvećenost Brisela tome da podržava reforme i integraciju zemalja kandidata, čak i prije punopravnog članstva u Uniji, piše portal EUalive. 
Slično tome, cilj Brisela za 2026. godinu jeste da se čitav zapadnobalkanski region uključi u režim mobilne telefonije "u romingu kao kod kuće", koji bi građanima šest partnera sa Zapadnog Balkana omogućio da u EU telefoniraju, šalju poruke i koriste mobilni internet po domaćim tarifama.
Za sredinu 2026. godine predviđeno je priključenje Srbije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Time bi se slijedio primjer Moldavije i Ukrajine koje su se području EU rominga pridružile 1. januara.

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Ekonomski učinak u godini za nama
- Upozorenje na obilne količine padavina za naredne dane, stiglo iz HMZCG&nbsp;
- Hrvatski istoričar <a href="https://etv.me/politika/trenutno-sve-ide-u-prilog-negaciji-istorije-i-na-mlin-mandicu-i-knezevicu-izbori-2027-bice-novo-crnogorsko-biti-ili-ne-biti">Goran Cvjetinović za Portal ETV</a> - Mandić zna šta treba činiti da bi došao do mjesta mandatara
- Pet dana žalosti u Švajcarskoj zbog tragedije u Kran Montani
Gost emisije je ekonomski analitičar Ratko Nikolić.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Ratko Nikolić

Beranac A.L. (29) osuđen je danas na 21 dan zatvora, nakon što je odbio da se testira na prisustvo opojnih droga u organizmu, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su kazali iz budvanskog Suda za prekršaje, A.L. je kao taksi vozača rano jutros, oko dva sata i 15 minuta, na lokalnoj saobraćajnici u Budvi kontrolisala patrola policije.
- Tom prilikom je odbio da se podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu - navodi se u saopštenju.
Iz Suda za prekršaje su rekli da je A.L. izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Dio partija vladajuće koalicije već zauzima startnu poziciju za naredne izbore i pokušava da radikalizacijom mobiliše svoje članstvo, otvaranjem identitetskih pitanja koja odvlače pažnju građana sa važnijih stvari - ocijenio je nezavisni poslanik Nikola Janović.
Janović je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da vjeruje da Crna Gora može iskoristiti povoljnu političku klimu unutar Evropska unije (EU) i postati članica u narednih nekoliko godina, ukoliko političari budu zajednički rješavali otvorena pitanja i budu odgovorni prema svojim obavezama.
On je upozorio da će, ako ne bude takve vrste političkog dogovora i odgovornosti, taj cilj biti daleko.
- Nažalost, plašim se da dio partija koje čine vladajuću koaliciju već zauzima startnu poziciju za naredne izbore i pokušava da radikalizacijom mobiliše svoje članstvo. To se prije svega odnosi na otvaranje starih identitetskih pitanja koja su i do sada odvlačila pažnju građana od onoga što je puno važnije - ekonomskog boljitka svih nas - kazao je Janović.
On je, govoreći o ključnim reformama, rekao da će prijem Crne Gore u EU zavisiti prije svega od dosljednog ispunjavanja obaveza iz poglavlja 23 i 24.
- U pitanju je, ne samo usvajanje dobrih zakona, nego i njihovo kvalitetno sprovođenje, a to je moguće samo ako imamo istovremeno sinergiju sve tri grane vlasti - zakonodavne, izvršne i sudske - rekao je Janović.
Kako je naveo, ako bilo koja od tri grane vlasti ne bude na visini zadatka, put Crne Gore prema EU, i pored političke volje članica, biće usporen.
- Ne treba zaboraviti da vladavina zakona podrazumijeva jednakost građana pred zakonom. Da budem do kraja jasan: pravila i zakoni moraju da važe jednako za sve i ne smiju da zavise od političke volje partija na vlasti - istakao je Janović.
Upitan razmišlja li o osnivanju nove političke partije, on je odgovorio da odluka da i dalje nastavi da se bavi politikom pokazuje da i ta mogućnost postoji.
- Da li će se to desiti, u kojoj političkoj formi ili obliku, kao i svi drugi detalji, zavisiće od procjene mogućnosti i ambijenta - dodao je Janović.
On je istakao da je svoje ime izgradio prije ulaska u politiku, da je ostvaren lično i profesionalno, pa nema potrebu da se ikome pravda ili dokazuje.
Janović je naglasio da je jedino što ga zanima - da Crnoj Gori i građanima bude bolje.
- Jednako kao dok sam kao kapiten predvodio našu reprezentaciju do uspjeha i uvijek vodio računa da svojim izjavama ne dijelim nego spajam ljude. Nakon svake naše sportske pobjede ponosno sam izjavljivao da je to pobjeda cijele Crne Gore i svih njenih građana - rekao je Janović i dodao da je zato, kao ministar i sada poslanik, uvijek znao koliko je važno slati takve poruke.
On smatra da je Crna Gora danas u problemu.
- Sa jedne strane imamo dramatični populizam, bujanje nacionalizma, osjećaj nestabilnosti kod građana, blamiranje i neozbiljnost institucija, vrijednosno propadanje, a sa druge politiku koja ne daje rezultate, bez strategije i cilja - smatra Janović.
On je kazao da se uvijek borio na fer način, svjestan da se rezultati računaju, i dodao da razumije da ljudi koji su se samo bavili politikom i iza kojih ne stoje realni rezultati, bez obzira iz koje partije dolaze, teško mogu to da razumiju.
- Zato smatram da politikom treba da se bavimo na drugačiji način i sa više lične i profesionalne odgovornosti. Iza priče mora stajati integritet ličnosti i integritet političke ponude - naglasio je Janović.
On je poručio da će svako ko želi da Crna Gora ide naprijed i pobjeđuje u njemu imati saveznika, dok je, kako je dodao, spreman da „stane na crtu“ svakom ko to ne želi.
Janović je, govoreći o djelovanju u parlamentu kao nezavisni poslanik, rekao da vjeruje da je i do sada pokazao odgovoran odnos prema poslaničkim obavezama na plenarnim sjednicama i u radu skupštinskih odbora.
- Važno je da probleme jasno definišemo i da ih rješavamo. Sve što sam smatrao ranije, smatram i danas, ni za milimetar svoja stanovišta i pogled na vrijednosti važne za naše društvo i državu nijesam promijenio, niti imam namjeru - rekao je Janović.
On je poručio da će se prema svemu što smatra važnim za napredak Crne Gore, njene interese i interese građana, bez obzira da li predlozi dolaze od vlasti ili opozicije, odnijeti odgovorno i sa dužnom pažnjom.
Janović smatra da način na koji je funkcionisao parlament krajem godine - ogroman broj zakona koji su prolazili skupštinsku proceduru bez mogućnosti prave rasprave i potom išli na glasanje, govori o neodgovornosti, bahatosti i spremnosti vlasti da zloupotrijebi činjenicu da imaju opoziciju koja želi Crnu Goru u EU.
- Zakoni se usvajaju na brzinu zbog kratkog vremena koje je ostavljeno, i zato sa jedne strane gubimo na kvalitetu, a sa druge kod građana stvaramo utisak neozbiljnosti - dodao je Janović.
On je upitao da li iko smatra da je bilo koji poslanik u Skupštini u stanju da pročita, sagleda i ozbiljno se odnese prema desetinama zakonskih predloga koji su ostavljeni za par dana pred kraj godine.
- Kada se tu dodaju i amandmani sa kojim se ti isti predlozi zakona suštinski mijenjaju u posljednjem trenutku da bi se interes neke partije vlasti ili nekog iz vlasti "završio", a sve pod plaštom ubrzavanja našeg puta ka EU, onda je definitivno jasno u kakvom problemu se danas nalazimo - kazao je Janović.
Kako je istakao, aktuelna vlast je u dosadašnjem radu pokazala da nije dorasla brojnim izazovima koji su se našli pred državom.
Janović je naveo da su nova zaduživanja, nerealna obećanja, velika kašnjenja sa realizacijom infrastrukturnih objekata, gašenja nacionalnih kompanija, koketiranje sa istorijskim revizionizmom i urušavanje vrijednosti na kojima počiva crnogorsko drustvo, osnovna obilježja najglomaznije Vlade u istoriji Crne Gore.
- Teško da možemo pobrojati sve promašaje, bez obzira na činjenicu da smo zatvorili pet poglavlja u posljednjem trenutku, manje našom zaslugom, a više zbog činjenice da nas EU očigledno nosi na leđima do članstva - rekao je Janović.
On je naglasio da sve to, kao i promašaji bez bilo kakve odgovornosti, govore da je jako važno kakva će Crna Gora uopšte stići do EU, ako se tako nastavi.
Janović je rekao da će kao nezavisni poslanik djelovati samostalno, kao opozicioni poslanik, navodeći da, bez obzira na sve loše što rade partije na vlasti, i opozicija ima dio odgovornost za ono što se dešava u crnogorskom društvu.

Janović: Dio partija vlasti radikalizacijom pokušava da mobiliše članstvo

Iz Automoto saveza Crne Gore (AMSCG) za Portal Analitika kazali su da je zbog trenutno obustavljen saobraćaj od Kolašina, preko tunela Klisura, za Berane.
Na ostalim djelovima bilo je otežanog saobraćanja, najčešće zbog teretnih vozila.&nbsp;
- Na putu Podgorica - Nikšić, kod tunela Budoš, došlo je do iskliznuća jednog teretnog vozila, i čim je uklonjeno saobraćanje je uspostavljeno - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0338%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-zbog-nevremena-otezan-saobracaj-na-putu-podgorica-niksic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

AMSCG: Uspostavljen saobraćaj na auto-putu i prema Nikšiću, totalna obustava od Kolašina prema Beranama

Cijene dionica na svjetskim berzama prošle godine su u prosjeku porasle oko 20 odsto, vrijednost zlata zabilježila je najveći godišnji skok u 46 godina, dolar je oslabio prema korpi valuta više od devet odsto, a cijene nafte oko 20 odsto.&nbsp;
Cijene dionica na berzama prošle godine su snažno ojačale, bez obzira na to što rast najvećih svjetskih ekonomija nije bio posebno impresivan i što je Vašington uveo carine na sav uvoz u SAD, prenosi SEEbiz.
MSCI indeks svih svjetskih berzi, koji obuhvaća dionice više od 2,5 hiljade kompanija, porastao je prošle godine 21 odsto i krajem godine dostigao rekordni nivo od 1.024 boda.
Pritom je na Wall Streetu Dow Jones indeks porastao oko 13 odsto, S&amp;P 500 oko 16,4 odsto, a Nasdaq 20,4 odsto.
U aprilu je S&amp;P 500 indeks bio na ivici tržišta medvjeda, jer je pao gotovo 20 odsto ispod rekordnog nivoa, nakon što je američki predsjednik Donald Trump uveo carine na gotovo sav uvoz u SAD. To je uzdrmalo svjetske berze, jer su se ulagači plašili trgovinskog rata između SAD-a i Kine, ali i EU.
Situacija se postupno smirila, Vašington je s nekim zemljama potpisao trgovinske sporazume, s nekima nije, a ta tema je vremenom pala u drugi plan.
Od maja do kraja godine berzanski indeksi su snažno porasli, najviše zahvaljujući nastavku euforije oko razvoja vještačke inteligencije, pa su najviše rasle cijene dionica tehnoloških kompanija.
Posljednjih mjeseci tehnološki sektor je vrlo nestabilan, jer se ulagači boje da su cijene dionica nakon dugotrajnog rasta previsoke, a dugovi kompanija preveliki.
Podršku najvećoj svjetskoj berzi pružilo je i smanjenje kamatnih stopa američke centralne banke.
Zbog slabosti tržišta rada Fed je od septembra do decembra kamatne stope smanjio u tri navrata, svaki put za po 0,25 procentnih bodova. Zahvaljujući tome nastavljena je vladavina bikova na tržištu, koja započela u oktobru 2022.
Evropske berze takođe su snažno porasle. STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica ojačao je 16,6 odsto i dostigao je rekordne nivoe, iznad 590 bodova.
Po rastu je prednjačio madridski IBEX indeks, sa skokom od gotovo 50 odsto. Slijedio je italijanski FTSE MIB indeks s rastom od 31,5 odsto, što je njegov najveći skok od 1998. godine.
Njemački DAX indeks porastao je oko 23 odsto, zahvaljujući podsticajnim mjerama Vlade, od fiskalnih podsticaja do ulaganja u infrastrukturu.
Londonski FTSE indeks ojačao je oko 22 odsto, dok je najmanji rast zabilježio pariški CAC indeks, oko 10,5 odsto, zbog političke krize te rasta budžetskog deficita i javnog duga.
Na evropskim berzama najveći dobitnik je prošle godine bio finansijski sektor, s rastom od 67 odsto, zahvaljujući relativno stabilnom poboljšanju ekonomije, većem broju spajanja i preuzimanja te smanjenju kamata Evropske centralne banke.
Snažno je, 56.5 odsto, porastao i odbrambeni sektor, jer su članice EU najavile pojačana ulaganja u naoružanje zbog prijetnji iz Rusije.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica prošle godine je porastao 27 odsto, najviše od 2017. godine, uglabnom zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih tehnoloških kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju.
Južnokorejski Kospi indeks skočio je 76 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 18 odsto, a u Hong Kongu 28 odsto. Japanski Nikkei indeks ojačao je 26 odsto.
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta prošle godine je pala 9,4 odsto, najviše od 2017. godine. To je posljedica smanjenja kamata Feda, smanjenja razlike između kamatnih stopa na dolar i druge važne valute, političke nesigurnosti, zabrinutosti ulagača zbog fiskalnog deficita, kao i pitanja nezavisnosti Feda s obzirom na stalne pritiske američkog predsjednika Donalda Trumpa na centralnu banku.

Svjetske berze lani solidno rasle

"Putinovo napadačko razmetanje pokazuje da je Rusija ta koja stoji na putu miru". Ovako glasi naslov članka koji je objavio "Njujork post", a koji je na društvenoj mreži "Truth" podijelio Donald Tramp.
Tramp je objavio link članka i citirao sam naslov u svojoj objavi.
Kako ljudi zaključuju u komentarima, Tramp se slaže sa svim onim što je napisano u gorepomenutom članku,
<h2>Tramp sprema kraj rata, Putin "pali požare"</h2>
Kako piše "Njujork post", raspoloženje je poslednjih dana bilo optimistično nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na kompromis po mnogim tačkama mirovnog plana, a Tramp je rekao da je spreman da poseti Ukrajinu kako bi lobirao u parlamentu za teritorijalne ustupke.
- Kraj razornog rata bio je bliži nego ikada ranije - rekao je Tramp.
A onda je, kao po komandi, ruski lider Vladimir Putin ponovo izabrao laži, mržnju i smrt, piše ovaj list.
Putin je tvrdio da su Ukrajinci lansirali dronove kako bi ga ubili u jednoj od njegovih mnogobrojnih raskošnih rezidencija. Zbog toga, navodno, Rusi nisu imali drugog izbora nego da budu "rigidniji" u pregovorima, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
<h2>Vladimir Putin palata</h2>
Ironično je da Putin, koji već skoro četiri godine vodi brutalan rat, smatra da svako nasilje u njegovoj blizini zaslužuje posebnu osudu. Na kraju krajeva, Rusija je na Božić lansirala 131 dron na Kijev i druge gradove, ubivši sedam civila.
Prema pisanju ovog medija, Kremlj namerno gađa stambene zgrade i energetska postrojenja kako bi kaznio obične ljude u Ukrajini. Rusi otimaju djecu. Muče i pogubljuju zarobljenike. Štaviše, Moskva je više puta pokušala da ubije Zelenskog. Ali evo u čemu je stvar: napad dronom se vjerovatno nikada nije ni dogodio. Zelenski je to energično demantovao. Peskov je rekao da Rusi ne mogu da pruže nikakav dokaz i pozvao medije da "uzmu reč Kremlja zdravo za gotovo".
U članku koji je Tramp podelio stoji i sledeća rečenica:
"Kao i u Aljasci, Putinu je ponuđen mir, a on je umjesto toga pljunuo Americi u lice".
Dalje navode da Putin podržava korumpirani režim Nikolasa Madura u Venecueli, umešan u trgovinu drogom, i protivi se Trampovim operacijama tamo.
A nedavni izvještaj je utvrdio da je ruski teretni brod iz "senkovite flote", koji je prošle godine potonuo kod obale Španije, verovatno krijumčario nuklearne djelove u Sjevernu Koreju.
Širom svijeta, Rusija se suprotstavlja Trampovoj agendi. Odgovor ne bi trebalo da budu dodatni ustupci, već veći pritisak. Kijev je uradio svoj dio posla. Teret bi trebalo da bude na Putinu da se urazumi ili da se suoči sa strožim sankcijama i smrtonosnijim oružjem u Ukrajini.
- Uprkos prkosu, Putinovi postupci odaju pogoršanje unutrašnje situacije. Njegova ekonomija stagnira. Propaganda posrće dok se vojnici vraćaju bez udova. Njegova pobjeda nije ni blizu, niti je neizbježna. Poštedite nas njegovih krokodilskih suza i pojačajte pritisak - zaključuje se.

Tramp podijelio članak koji najoštrije osuđuje Putina

Rusija je saopštila da ima dokaze o navodnom ukrajinskom napadu na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti i da planira da ih predstavi Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Rusko Ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je informacije o meti napada dobilo sa memorijskog uređaja jednog od dronova koji su učestvovali u napadu.
"Tokom posebnog tehničkog pregleda bloka navigacionog sistema jednog od ukrajinskih dronova, koji je pogođen u noći 29. decembra u vazdušnom prostoru Novgorodske oblasti, ruske specijalne službe su uspjele da pronađu datoteku sa rasporedom leta koja je postavljena u njegovu memoriju", kaže se u saopšštenju.
Dešifrovanje podataka o ruti je, kako se navodi, pokazalo da je "krajnji cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra bio jedan od objekata rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti.
"Ovi materijali će biti poslani američkoj strani putem utvrđenih kanala", tvrdi rusko Ministarstvo, prenosi Anadolija.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u ponedjeljak da je Kijev izveo napad koristeći 91 bespilotnu letjelicu na Putinovu državnu rezidenciju u Novgorodu u noći 29. decembra.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svi dronovi su uništeni i nije bilo prijavljenih žrtava ili štete od olupine.
Ukrajina je negirala pokretanje napada i optužila Moskvu da je ometala mirovne pregovore koje vode SAD s ciljem okončanja gotovo četvorogodišnjeg rata.
Komentirajući incident, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da mu se ne sviđaju vijesti i da nijesu dobre.

Moskva tvrdi da ima dokaze o ukrajinskom napadu na Putinovu rezidenciju

Rusija je danas saopštila da je izvukla i dekodirala fajl sa ukrajinskog drona oborenog ranije ove sedmice, za koji tvrdi da pokazuje kako je cilj bio ruska predsjednička rezidencija, i da će relevantne informacije predati Sjedinjenim Američkim Državama.
Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev da je pokušao da pogodi rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u ruskoj sjevernoj Novgorodnoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Navodno je Rusija saopštila da će preispitati svoj pregovarački stav u tekućim razgovorima sa SAD o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajina i zapadne zemlje osporile su ruski izvještaj o navodnom pokušaju napada.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije objavljenom danas na Telegramu stoji: “Dekodiranje podataka o rutiranju pokazalo je da je konačni cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra 2025. godine bila institucija u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Novgorodskoj oblasti”.
- Ovi materijali biće preneseni američkoj strani preko utvrđenih kanala - dodaje se u saopštenju.
The Wall Street Journal je u srijedu izvijestio da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije ciljala Putina niti neku od njegovih rezidencija u napadu dronom. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvještaj.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u početku pokazao razumijevanje prema ruskoj optužbi, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu i da je bio “veoma ljut”.
Do juče, Tramp je djelovao skeptičnije, dijeleći na društvenim mrežama urednički članak New York Posta koji je optuživao Rusiju da blokira mir u Ukrajini.
Ukrajina je negirala izvršenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformacija, namijenjene da stvori raskol između Kijeva i Vašingtona nakon vikend sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

EU ukinula roming za Ukrajinu i Moldaviju: Priključenje našeg regiona planirano za sredinu godine

Tagovi

Informativna emisija 24 sata: Gost Ratko Nikolić

Taksista odbio test na droge, osuđen na 21 dan zatvora

Janović: Dio partija vlasti radikalizacijom pokušava da mobiliše članstvo

AMSCG: Uspostavljen saobraćaj na auto-putu i prema Nikšiću, totalna obustava od Kolašina prema Beranama

PRATITE TVe UŽIVO