<article>Pozivamo predsjednika Donalda Trampa da naloži državnoj tužiteljki Pem Bondi da odmah objavi sav preostali materijal koji se odnosi na, spominje ili sadrži fotografiju Bila Klintona - poručio je portparol bivšeg predsjednika SAD-a Angel Urenja povodom objave dokumenata iz slučaja Džefrija Epstina, u kojima se Klinton spominje više puta.Klinton je u izjavi za javnost naveo da je objava dokumenata izrazito važna, te je pohvalio zakon kojim je omogućeno objelodanjenje ovih spisa i uputio kritiku Ministarstvu pravde zbog načina objave.- Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea (Epstein Files Transparency Act) nameće jasnu zakonsku obavezu Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da objavi potpunu i cjelokupnu dokumentaciju koju javnost traži i zaslužuje. Međutim, ono što je Ministarstvo pravde do sada objavilo, kao i način na koji je to učinilo, jasno ukazuje na jedno: Neko ili nešto se štiti. Ne znamo ko, šta ili zašto - rekao je Klinton u izjavi koju je objavio Urenja.Naveo je da "takva zaštita njemu nije potrebna".Objavljivanje, kako dodaje, "uključuje bez ograničenja sve zapise koji eventualno postoje i koji podliježu objavi u skladu sa Zakonom, uključujući transkripte velike porote, bilješke sa saslušanja, fotografije i nalaze Kabineta državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Njujork (kako je pod zakletvom navedeno pred Kongresom od državnog tužioca iz Trampovog prvog mandata)"-Bilo koji drugi potez, kako ističu, osim potpune objave dokumenata pokazao bi da se radi o političkim motivima za selektivnu cenzuru.- Odbijanje da se to učini potvrdiće raširenu sumnju da dosadašnje aktivnosti Ministarstva pravde nisu usmjerene na transparentnost, već na insinuacije, korištenje selektivnih objava kako bi se sugerisala krivica pojedinaca koje je isto to Ministarstvo pravde, tokom mnogih godina, pod predsjednicima i državnim tužiocima iz obje stranke, već više puta oslobodilo svake odgovornosti - zaključio je Klinton u saopštenju.</article>

Pozivamo predsjednika Donalda Trampa da naloži državnoj tužiteljki Pem Bondi da odmah objavi sav preostali materijal koji se odnosi na, spominje ili sadrži fotografiju Bila Klintona - poručio je portparol bivšeg predsjednika SAD-a Angel Urenja povodom objave dokumenata iz slučaja Džefrija Epstina, u kojima se Klinton spominje više puta.
Klinton je u izjavi za javnost naveo da je objava dokumenata izrazito važna, te je pohvalio zakon kojim je omogućeno objelodanjenje ovih spisa i uputio kritiku Ministarstvu pravde zbog načina objave.
- Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea (Epstein Files Transparency Act) nameće jasnu zakonsku obavezu Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da objavi potpunu i cjelokupnu dokumentaciju koju javnost traži i zaslužuje. Međutim, ono što je Ministarstvo pravde do sada objavilo, kao i način na koji je to učinilo, jasno ukazuje na jedno: Neko ili nešto se štiti. Ne znamo ko, šta ili zašto - rekao je Klinton u izjavi koju je objavio Urenja.
Naveo je da "takva zaštita njemu nije potrebna".
Objavljivanje, kako dodaje, "uključuje bez ograničenja sve zapise koji eventualno postoje i koji podliježu objavi u skladu sa Zakonom, uključujući transkripte velike porote, bilješke sa saslušanja, fotografije i nalaze Kabineta državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Njujork (kako je pod zakletvom navedeno pred Kongresom od državnog tužioca iz Trampovog prvog mandata)"-
Bilo koji drugi potez, kako ističu, osim potpune objave dokumenata pokazao bi da se radi o političkim motivima za selektivnu cenzuru.
- Odbijanje da se to učini potvrdiće raširenu sumnju da dosadašnje aktivnosti Ministarstva pravde nisu usmjerene na transparentnost, već na insinuacije, korištenje selektivnih objava kako bi se sugerisala krivica pojedinaca koje je isto to Ministarstvo pravde, tokom mnogih godina, pod predsjednicima i državnim tužiocima iz obje stranke, već više puta oslobodilo svake odgovornosti - zaključio je Klinton u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bil Klinton

Džefri Epstin

Donald Tramp

Svijet

Klinton: Objavite sve Epstinove dokumente gdje se spominjem, ne treba nam zaštita

Integrisani sistem upravljanja prihodima (IRMS), čija je vrijednost oko 12 miliona eura, predstavlja ključni reformski projekat modernizacije Poreske uprave Crne Gore, koji po prvi put uvodi jedinstven, potpuno digitalizovan sistem za registraciju, prijavu i naplatu poreza sa ciljem efikasnije, transparentnije i stabilnije naplate javnih prihoda - kazala je pomoćnica direktora u Sektoru za informacione sisteme u Poreskoj upravi Snežana Drobnjak za PR Centar.
Integrisani sistem upravljanja prihodima – IRMS, kako ističe, predstavlja jedan od najvažnijih reformskih koraka u modernizaciji rada Poreske uprave Crne Gore.&nbsp;
- Rad na ovom projektu počeo je još 2021. i 2022. godine, kroz temeljnu analizu postojećih IT sistema, poslovnih procesa i institucionalnih kapaciteta. Već tada je bilo jasno da fragmentisani sistemi i parcijalna digitalizacija ne mogu odgovoriti na savremene potrebe poreske administracije - kazala je Drobnjak.
Pojasnila je da je zato IRMS osmišljen kao centralni stub Reforme poreske administracije – RARP, koja se sprovodi uz snažnu podršku međunarodnih partnera, prije svega Svjetske banke.
- Cilj reforme nije bio samo tehnički, već institucionalni: uspostaviti jedinstven, integrisan i održiv sistem za upravljanje javnim prihodima - istakla je Drobnjak.
Podsjetila je da je Ugovor o implementaciji IRMS-a potpisan je 2023. godine, čime je projekat ušao u fazu pune realizacije.
&nbsp;- Ukupna vrijednost projekta iznosi oko 12 miliona eura, od čega se 8,5 miliona odnosi na softversku komponentu. Preostala sredstva uložena su u transformaciju poslovnih procesa, migraciju i čišćenje podataka, obuke zaposlenih i tehničku asistenciju. Važno je naglasiti da IRMS nije klasična IT nabavka, već reformski projekat koji postavlja temelje za dalju digitalizaciju i stabilniju naplatu prihoda - objasnila je Drobnjak.
Prema njenim riječima, u funkcionalnom smislu, IRMS se zasniva na centralnim modulima koji pokrivaju kompletan životni ciklus poreskog obveznika – od registracije do naplate.
- Time se po prvi put omogućava cjelovit, takozvani „360 stepeni“ pregled svakog poreskog obveznika - dodala je Drobnjak.
Ukazala je da je prvi ključni modul elektronska registracija.
- Po prvi put biće omogućena elektronska registracija privrednih i drugih subjekata putem novog portala, uz korišćenje elektronskog potpisa, kao i drugih povezani procesi poput elektronske prijave i odjave zaposlenih - kazala je Drobnjak.
Pojasnila je da se drugi core modul odnosi se na elektronske poreske prijave, navodeći da novi sistem omogućava stabilnije i pouzdanije podnošenje prijava, uz jasniju strukturu podataka i manji prostor za greške.
- Treći ključni modul je poresko računovodstvo, koje obezbjeđuje konzistentnije podatke i znatno bržu implementaciju budućih zakonskih i procesnih izmjena. Četvrti core modul je naplata, sa faznom automatizacijom redovne i prinudne naplate, elektronskim uvjerenjima i planskim povezivanjem sa drugim institucijama - rekla je Drobnjak.
Istakla je da sve ove funkcionalnosti povezuje elektronsko sanduče, kao zvaničan i bezbjedan kanal komunikacije između Poreske uprave i poreskih obveznika.
- Pored centralnih modula, IRMS obuhvata i dodatne funkcionalnosti koje unapređuju rad administracije. Među njima su modul inspekcije, koji omogućava analitiku i ciljanje kontrola na osnovu procjene rizika, kao i eDMS – elektronski sistem za upravljanje dokumentima, koji doprinosi većoj efikasnosti, kraćem vremenu obrade predmeta i ujednačenom postupanju - kazala je Drobnjak.
Istakla je da novi portal predstavlja centralnu tačku cijelog sistema.
- Sva komunikacija sa Poreskom upravom odvijaće se elektronskim putem, čime IRMS postaje temelj savremene, efikasne i transparentne poreske administracije - poručila je Drobnjak.

Drobnjak: IRMS postaje temelj savremene, efikasne i transparentne poreske administracije

U posljednjih nekoliko godina imali smo izuzetan broj pokušaja da se dronovima u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija unesu telefoni, narkotici, raznorazni predmeti, ali je UIKS, prema mojim podacima, osujetio gro tih pokušaja - kazao je stručnjak za bezbjednost dr Ivan Pekić u "Budilniku" na Televiziji E.
Smatra da je potrebna preventivna kontrola, da ih ne bude samo kada se desi incident i kada se dopremi određeno sredstvo, oružje, telefon ili narkotik, kako bi se poboljšala cjelokupna bezbjednost same institucije.
Nedavni pokušaj unošenja mobilnog telefona u Istražni zatvor u Spužu dronom pokazao je da dronovi predstavljaju sve veći izazov.
Pekić smatra da je pohvalno što je niz incidenata spriječen i što su oboreni dronovi, koji su prenosili nedozvoljena sredstva, puškama koje je nabavila Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
- Problematično je što određeni broj dronova vjerovatno nekad i uspije da dopremi nešto od određenih narkotika, a možda čak i telefona. Prije samo dva dana mogli smo pročitati u medijima je da učestalom kontrolom službenika UIKS-a nađeno na desetine mobilnih telefona, tako da mislim da način fizičkog dopremanja telefona i dalje funkcioniše - naveo je Pekić.
UIKS je, podsjeća, nabavio anti-dron sisteme i to je samo jedan od niza koraka koje ta institucija mora uraditi u toj novoj bezbjednosnoj prijetnji.
- To je potpuno novi bezbjednosni izazov. Do juče ste imali fizičkim naporima da se određeni rođaci, prijatelji, čak i bliži krvi srodnici pokušavali da na raznorazne načine prevaziđu barijere prilikom bezbjednosnih provjera na ulasku u UIKS, a danas je to potpuno novi, moderniji način - istakao je Pekić.

Pekić: Uprava za izvršenje krivičnih sankcija spriječila više pokušaja unošenje nedozvoljenih sredstava dronom

Prvi put se prešlo na konkretne korake kada je u pitanju zaštita svjetske baštine u Kotoru, a predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom je pozitivan iskorak - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, profesor ekonomije i turizma i prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam Ivo Županović.
Poslije 11 -12 godina, kaže Županović, sa verbalnih obećanja prešlo se na konkretne korake u naporima da Kotor ne izgubi &nbsp;UNESCO zaštitu.&nbsp;
- Mislim da je tu bitno i liderstvo kad je premijer u pitanju i njegovo predsjedavanje Nacionalnom komisijom, mislim da je tu iskazana jedan pozitivni iskorak. Sa druge strane najavljena je izmjena legislative. Istini za volju ja sam te izmjene zakona mogao da vidim u medijima, nijesam našao taj neki nacrt prijedloga zakona i mislim da su na fonu toga da dođe do ključnih izmjena koje bi doprinijele čitavom nizu operativnih mjera koje bi slijedile u budućnosti, a koje bi doprinijele da Kotor ostane pod zaštitom i na UNESCO mapi- rekao je Županović.
UNESCO traži reviziju zakona iz 2010, 2013, 2018. i 2019.godine kako bi se zaštitila svjetska baština, a profesor Županović smatra da sve potiče od zakonskih izmjena. Bez zakonskih izmjena nije moguće operacionalizovati aktivnosti koje doprinose rješavanju problema Kotora.&nbsp;
- Ja bih tu dodao da je jako bitno da se poput susjedne Hrvatske, koja isto ima ogromne probleme kad su u pitanju odnosi apartmana i hotela, paralelno sa legislativom iz prostornog planiranja &nbsp;donese i izmjena Zakona o turizmu, gdje bi se jasni i mjerljivi parametri održivog turizma, takozvani Kevin capacity parametri uveli i u Zakon o turizmu. Onda bi mogli govoriti o paralelnim aktivnostima koje bi prekomjerni turizam doveli u neku normalnu ravan, jer se to ne može riješiti preko noći da jednostavno imamo dominaciju osnovnih parametara u turizmu, odnosno hotela- istakao je Županović.
Podsjećamo, ukoliko se preporuke iz poslednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje. U dokumentu se naglašava da hitne potrebe za očuvanjem Kotora zahtijevaju pojačano upravljanje i široku mobilizaciju svih nadležnih institucija, uz jasno upozorenje da je upis na Listu svjetske baštine u opasnosti realna mogućnost ukoliko se preporuke ne sprovedu.&nbsp;

Županović: Predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom za UNESCO pozitivan iskorak

Iz tivatskog Evropskog saveza upitali su tamošnju gradsku vlast ko radi na plaži Belane, poručujući čelnicima te opštine da će nastaviti da traže odgovore na ovo, po građane Tivta, važno pitanje.
- Dok nas tri ključna subjekta tivatske vlasti, koalicija “Narod pobjeđuje”, “Demokratski front” i “Krtoljska lista” “zabavljaju” međusobnim optužbama ko je od njih više kriv što nakon pet godina njihovog “harmoničnog” i “stabilnog” upravljanja upisujemo jednu prinudnu upravu, dva privremena finansiranja (sjajan učinak zaista) i priličan broj sekretara sekretarijata, šefova službi i službenika koji su napustili Opštinu bježeći od sudjelovanja u nečasnim radnjama, na plaži Belane se gradi još jedan, poslužićemo se rječnikom predsjednika Komnenovića, “parametar” koji govori o kakvoj se vlasti radi- &nbsp;poručili su iz Evropskog saveza Tivat.
Naime, kako pojašnjavaju, u okviru projekta izgradnje šetališta na Belanima, tog tivatskog Skadra na Bojani, na samoj plaži se gradi objekat za koji nije najjasnije ko ga gradi, ko je investitor, ko je izvođač radova i koja mu je buduća namjena. Radi se o dijelu obale na kojem je u junu ove godine održan građanski protest u cilju njenog očuvanja kao javnog i slobodnog obalnog prostora, a na kojem je učestvovao i dobar dio predstavnika gradske vlasti i opozicije.
Živjeli su, kažu, u uvjerenju da je investitor Opština Tivat.
- Nezvanično i putem društvenih mreža smo zatim doznali da je investitor JP Morsko dobro, da je dobar dio tog objekta predviđen za budući restoran, a manji dio tek za tuševe i higijenski čvor. Ipak, JP Morsko dobro tvrdi da nije investitor te da je Opština Tivat izdala urbanističko-tehničke uslove, sprovela postupak javne nabavke, zaključila ugovor o izvođenju radova i ugovorila stručni nadzor nad izvođenjem radova. Iz ovog Javnog preduzeća upućuju da je sva pitanja u vezi sa realizacijom projekta ipak potrebno uputiti Opštini Tivat- poručili su iz Evropskog saveza-
Zato, imajući u vidu činjenicu da ispred ovog objekta ne postoji tabla za građenje objekata sa zakonom propisanim informacijama, koriste priliku da predsjedniku Opštine, gdinu. Komnenoviću, predsjedniku Skupštine Opštine, gdinu. Markoviću i potpredsjedniku Opštine, gdinu. Briniću upute sljedeća vrlo kratka i jasna pitanja.
- Neka odgovori ko god želi od njih trojice, nama je sasvim svejedno ko će. Ko je investitor objekta koji se gradi na plaži Belane? Ko je izvođač radova? Za koje namjene se objekat gradi? Ko će biti upisan kao vlasnik objekta?- postavili su iz ES pitanja tivatskoj vlasti,
Naglašavaju da neće biti toliko naivni da im eventualno “prebacivanje loptica” između Opštine Tivat i JP Morsko dobro i moguće smišljeno zamajavanje građanki i građana Tivta nemuštim odgovorima skrene fokus sa ove teme, kako bi se objekat na kraju izgradio, postao “svršen posao kojem mane nema” u ko zna čijem vlasništvu.&nbsp;
- Tu školu i tu vrstu trikova smo sa aktuelnom tivatskom i državnom vlašću dobro izučili- zaključuje se u saopštenju.

ES pita tivatsku vlast: Ko gradi na plaži Belane?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Klinton: Objavite sve Epstinove dokumente gdje se spominjem, ne treba nam zaštita

Tagovi

Drobnjak: IRMS postaje temelj savremene, efikasne i transparentne poreske administracije

Pekić: Uprava za izvršenje krivičnih sankcija spriječila više pokušaja unošenje nedozvoljenih sredstava dronom

Županović: Predsjedavanje premijera Nacionalnom komisijom za UNESCO pozitivan iskorak

ES pita tivatsku vlast: Ko gradi na plaži Belane?

PRATITE TVe UŽIVO