Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je bivši američki predsjednik Bil Klinton 1999. godine, tokom njegovog prvog mandata, tražio od Mađarske da kopneno napadne Srbiju kako bi otvorila drugi front u jeku rata na Kosovu.
Orban je tu tvrdnju iznio tokom vikenda na sastanku Fidesovih Digitalnih građanskih krugova u Sombatelju, piše Telex, prenosi Index.hr.
Prema Orbanovim riječima, Klinton je tražio da Mađarska napadne Srbiju ili da „barem puca na njih iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda“.
Orbanova vlada je to, kako tvrdi, odbila, a na izričit zahtjev američkog predsjednika odgovorili su sa „Ne, gospodine!“.
&nbsp;- Da smo tada imali premijera koji je znao da kaže samo ‘Da, gospodine’, bili bismo u ratu do grla - zaključio je Orban.
Mađarski premijer kaže da je tada upitao Klintona šta bi se u tom slučaju dogodilo sa 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini.
Tvrdi da je takođe upozorio Klintona kako se na paljbu sa jedne lokacije uzvraća vatrom te upitao: „Treba li da dozvolimo bombardovanje Segedina, je li to plan? Ili Hodmezovašarhelja i Makova?“.&nbsp;
Orban je rekao da su se dogovorili da o tome lično razgovaraju na samitu NATO-a sedam dana kasnije, ali tvrdi da Amerikanci to pitanje više nikada nisu pomenuli.
- Moguće je reći ‘ne’ kada za to imate hrabrosti - poručio je publici u Sombatelju. Dodao je da će za nekoliko godina diplomatska istorija otkriti kojim su kanalima i informacijama ubijedili američkog predsjednika da takav zahtjev više nikada ne postavi.
<h2>„Nema dokaza za takav zahtjev“</h2>
Na premijerove reči reagovao je Aron Tabor, stručnjak za SAD i predavač na Univerzitetu Eotvos Lorand. Napomenuo je da, iako su 1999. tokom rata na Kosovu postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO-a, za njih nije bilo stvarne političke podrške i nema dokaza da je od Mađarske zatraženo da napadne Srbiju.
Tabor je takođe naveo da je Bil Klinton na samom početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi smanjio američke i savezničke žrtve.
Iako se u Evropi tada govorilo o takvoj mogućnosti, a Vašington Post je objavljivao slične planove, čelnici NATO-a su, prema tadašnjim izvještajima, kategorički negirali da planiraju kopneni napad. Tábor podsjeća i da je u to vrijeme sam Viktor Orban izvijestio parlament da su članice NATO-a smatrale kopnenu operaciju toliko nepotrebnom da uopšte nije uvrštena na dnevni red samita.
<h2>Slične tvrdnje i ranijih godina</h2>
Ovo nije prvi put da mađarski premijer iznosi takve tvrdnje. Orban je i 2024. godine izjavio da su „oni“ hteli da uvuku Mađarsku u rat, ali on to nije dozvolio.
Njegov srpski saveznik, Aleksandar Vučić, još 2022. godine tvrdio je da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. tražio od Orbána da napadne Srbiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban tvrdi: Klinton 1999. tražio da Mađarska napadne Srbiju

Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Pozivamo predsjednika Donalda Trampa da naloži državnoj tužiteljki Pem Bondi da odmah objavi sav preostali materijal koji se odnosi na, spominje ili sadrži fotografiju Bila Klintona - poručio je portparol bivšeg predsjednika SAD-a Angel Urenja povodom objave dokumenata iz slučaja Džefrija Epstina, u kojima se Klinton spominje više puta.
Klinton je u izjavi za javnost naveo da je objava dokumenata izrazito važna, te je pohvalio zakon kojim je omogućeno objelodanjenje ovih spisa i uputio kritiku Ministarstvu pravde zbog načina objave.
- Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea (Epstein Files Transparency Act) nameće jasnu zakonsku obavezu Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da objavi potpunu i cjelokupnu dokumentaciju koju javnost traži i zaslužuje. Međutim, ono što je Ministarstvo pravde do sada objavilo, kao i način na koji je to učinilo, jasno ukazuje na jedno: Neko ili nešto se štiti. Ne znamo ko, šta ili zašto - rekao je Klinton u izjavi koju je objavio Urenja.
Naveo je da "takva zaštita njemu nije potrebna".
Objavljivanje, kako dodaje, "uključuje bez ograničenja sve zapise koji eventualno postoje i koji podliježu objavi u skladu sa Zakonom, uključujući transkripte velike porote, bilješke sa saslušanja, fotografije i nalaze Kabineta državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Njujork (kako je pod zakletvom navedeno pred Kongresom od državnog tužioca iz Trampovog prvog mandata)"-
Bilo koji drugi potez, kako ističu, osim potpune objave dokumenata pokazao bi da se radi o političkim motivima za selektivnu cenzuru.
- Odbijanje da se to učini potvrdiće raširenu sumnju da dosadašnje aktivnosti Ministarstva pravde nisu usmjerene na transparentnost, već na insinuacije, korištenje selektivnih objava kako bi se sugerisala krivica pojedinaca koje je isto to Ministarstvo pravde, tokom mnogih godina, pod predsjednicima i državnim tužiocima iz obje stranke, već više puta oslobodilo svake odgovornosti - zaključio je Klinton u saopštenju.

Klinton: Objavite sve Epstinove dokumente gdje se spominjem, ne treba nam zaštita

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavilo je hiljade novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, ali je najmanje 550 stranica u tim dosijeima u potpunosti zacrnjeno, objavio je CBS.
Prema navodima tog medija, novoobjavljeni dokumenti sadrže fotografije osoba iz Epstinovog okruženja, snimke iz njegovih rezidencija i istražne zapise sa detaljima o optužbama protiv pokojnog seksualnog prestupnika.
Ipak, obimna redakcija izazvala je kritike pojedinih demokrata i republikanaca, dok Ministarstvo pravde tvrdi da je postupalo u skladu sa zakonom. CBS je naveo da su tri uzastopna dokumenta, ukupne dužine 255 stranica, u potpunosti redigovana, pri čemu je svaka stranica prekrivena crnim okvirom.
Još jedan dokument od 119 stranica, označen kao "Velika porota - Njujork", takođe je u cjelosti zacrnjen.
Taj dokument se pojavljuje neposredno iza transkripta u kojem tužilac 2020. godine traži od velike porote da razmotri dokaze za zamjensku optužnicu protiv Epstinove saradnice Gislen Maksvel.
Najmanje 180 dodatnih stranica u drugim fajlovima je potpuno zacrnjeno, iako su same datoteke djelimično redigovane. U pojedinim slučajevima, stranice sa naslovima ili fotografijama fascikli prethode nizu stranica koje su u potpunosti prekrivene redakcijom.
U drugim dokumentima redakcije su bile ograničenije. Policijski izvještaj od 96 stranica o istrazi Epstina na Floridi sredinom 2000-ih rediguje imena žrtava i određene detalje, ali ostavlja vidljivim veći dio sadržaja. Dio fotografija koje su sinoć objavljene takođe je djelimično redigovan, pri čemu su lica nekih osoba zamagljena.
Fotografije bivšeg predsjednika SAD-a Bila Klintona, pjevača Majkla Džeksona i drugih javnih ličnosti djelimično su redigovane, dok su same ličnosti ostale vidljive. Objavljivanje dokumenata uslijedilo je nakon usvajanja Zakona o transparentnosti dosijea o Epstinu, kojim se od Ministarstva pravde zahtijeva da objavi dosijee koje posjeduje u vezi sa Epstinom i Maksvel.
Zakon dopušta redakcije radi zaštite ličnih podataka preživjelih, uklanjanja nasilnih fotografija i materijala o seksualnom zlostavljanju djece, kao i u slučajevima kada bi objavljivanje moglo da ugrozi aktivne istrage ili krivične postupke.
Prema navodima CBS, u nekim slučajevima nije jasno zbog čega su pojedini djelovi dokumenata zacrnjeni.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš naveo je u pismu Kongresu da je više od 200 advokata Ministarstva pravde pregledalo dokumenta kako bi identifikovalo imena preživjelih i druge podatke koji podliježu redakciji. On je dodao da se pregled dosijea nastavlja i da će dodatni dokumenti biti objavljivani postepeno.
U pismu je takođe navedeno da je prilikom pregleda transkripata velike porote bio potreban dodatni pravni nadzor, uključujući zahtjev sudije u slučaju Gislen Maksvel da glavni savezni tužilac na Menhetnu lično potvrdi da dokumenti ne sadrže lične podatke žrtava. Objavljivanje dokumenata izazvalo je kritike pojedinih zakonodavaca.
Demokratski kongresmen Ro Kana iz Kalifornije i republikanski kongresmen Tomas Masi iz Kentakija ocijenili su da objavljeni materijal nije u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea o Epstinu.
Kana je objavljivanje nazvao "nepotpunim i previše redigovanim", dok je Masi naveo da ono "krši duh i slovo zakona".
Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer kazao je da objavljivanje velikog broja potpuno zacrnjenih stranica krši principe transparentnosti i zatražio objašnjenje za takvu praksu. Ministarstvo pravde je odbacilo kritike.

Objavljene hiljade novih dokumenata o Epstinu: Pominju se Klinton, Majkl Džekson...

Američka državna tužiteljka Pem Bondi zadužila je tužioca na Menhetnu u Njujorku da istraži bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i druge osobe imenovane u imejlovima ozloglašenog pedofila Džefrija Epstina nekoliko sati pošto joj je aktuelni predsjednik Donald Tramp naredio da to učini.
Kako je ocijenjeno u tekstu "Njujork tajmsa", potez Bondi je "očigledna demonstracija njene spremnosti da se odrekne tradicionalne nezavisnosti Ministarstva pravosuđa kako bi služila Trampovoj ličnoj političkoj agendi".
- Hvala vam - poručila je državna tužiteljka Trampu u objavi na mreži Iks (X).
Dodaje da je Džej Klejton "jedan od najsposobnijih i najpouzdanijih tužilaca u zemlji".
- Zamolila sam ga da preuzme vođstvo. Kao i sa svim pitanjima, Ministarstvo će ovo nastaviti hitno i s integritetom kako bi pružilo odgovore američkom narodu - dodala je Bondi.
Odluka tužiteljke Bondi da nastavi s istragom predstavlja potpuni zaokret u odnosu na memorandum koji su izdali Ministarstvo pravosuđa i FBI u julu ove godine, u kojem se navodi da su "zvaničnici temeljno pregledali Epstinove dosijee i da u njima nisu pronašli ništa što bi moglo da opravda otvaranje daljih istraga protiv bilo koga".
Trampov zahtjev je došao nekoliko dana pošto je američki Kongres objavio više od 20.000 imejlova Džefrija Epstina u kojima se spominje i američki predsjednik.
Demokrate optužuju Trampa da pokušava da skrene pažnju s pitanja o njegovom odnosu s Epstinom.
Mejlovi, koje je objavio Odbor za nadzor Zastupničkog doma, uključuju niz visokoprofilnih osoba. Pregled "Vol strit žurnala" je otkrio da se Tramp spominje u više od 1.600 od ukupno 2.324 imejlova.

Tramp naredio tužilaštvu da ispita veze Klintona i Epstina

Bivši predsjednik SAD-a Bil Klinton izjavio je da izraelski premijer Benjamin Netanjahu već dugo želi ratovati s Iranom jer bi mu to omogućilo da zauvijek ostane na vlasti.
- Netanjahu već dugo želi rat s Iranom jer bi mu to omogućilo da ostane na vlasti zauvijek. Mislim, bio je tamo većinu posljednjih 20 godina - rekao je bivši predsjednik SAD-a.
Klinton je rekao da je pozvao predsjednika SAD-a Donalda Trampa da smiri aktuelni sukob između Izraela i Irana i zaustavi neprestano ubijanje civila.
- Mislim da bi trebalo pokušati smiriti situaciju i nadam se da će predsjednik Tramp to učiniti - rekao je Klinton.
Bivši predsjednik SAD-a takođe je izjavio da ne misli da Netanjahu ni Tramp žele izazvati punu regionalnu katastrofu. Naglasio je važnost da SAD štiti svoje saveznike u regiji, dok istovremeno zagovara suzdržanost.
- Moramo uvjeriti naše prijatelje na Bliskom istoku da ćemo stajati uz njih i pokušati ih zaštititi, ali biranje neprijavljenih ratova u kojima su primarne žrtve civili, koji nisu politički uključeni ni na koji način, koji samo žele živjeti pristojnim životom, nije baš najbolje rješenje - rekao je bivši predsjednik SAD-a.
Tramp je ranije rekao da će konačnu odluku o uključenju Amerike u ovaj rat donijeti u naredne dvije sedmice.
Amerika od početka sukoba, kojeg je napadom inicirao Izrael, pruža logističku podršku ovoj zemlji.

Klinton: Netanjahu dugo želio rat s Iranom jer tako može vječno ostati na vlasti

Poslanik Evropskog parlamenta i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstaviće sjutra nacrt izvještaja o napretku Crne Gore, u kojem se navode ključna dostignuća i izazovi koji su, po njegovoj procjeni, ključni za dalji napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji. A da Crna Gora intenzivno radi i da je spremna za zatvaranje još jednog poglavlja u pregovorima sa EU, poglavlja 21 - transevropske mreže, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Očekuje da će do kraja godine biti više međuvladinih konferencija u Briselu, jer ćemo, kako kaže, zatvarati poglavlja kako budu spremna.&nbsp;
Ponovila je da je namjera Crne Gore da do kraja 2026. zatvori svih 20 poglavlja

Gorčević: Crna Gora spremna za zatvaranje još jednog poglavlja

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je večeras u 20 časova registrovao zemljotres srednje jačine, sa epicentrom 35 km jugozapadno od Elbasana u Albaniji.
Kako su kazali, jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.1 jedinicu Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI stepeni Merkalijeve skale (MCS).
- Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 14 km. Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području- navodi se u saopštenju.

Jači zemljotres pogodio Albaniju: Epicentar u blizini Elbasana

Fudbaleri Atletiko Madrida prvi su tim koji je iz plej-ofa osigurao plasman u osminu finala.
U večerašnjem revanš susretu u Madridu, izabranici Dijega Simeonea savladali su Briž, rezultatom 4:1 (1:1). Prvi duel u Belgiji, odigran prošle sedmice, okončan je rezultatom 3:3.
Junak pobjede Madriđana je Aleksander Serlot, koji je postigao tri pogotka.
Špansku ekipu će u osmini finala čekati duel protiv Engleza - biće to ili Totenhem ili Liverpul.
Domaći su poveli u 23. minutu - Oblak je ispucao loptu, primio je Serlot, koji je potom istrčao do šesnaesterca, a onda sa desetak metara iskosa šutirao i - uz 'pomoć' očajne reakcije Minjolea - pogodio za 1:0.
Belgijanci su poravnali u 35. minutu. Stanković je uputio lijep centaršut iz kornera, a Ordonjez je rutinski poslao loptu u mrežu.
Nastavak je u potpunosti pripao 'jorgandžijama', koje su sa tri pogotka potvrdile plasman u sljedeću rundu - još dva postigao je Serlot, a jedan Kardoso.

Liga šampiona: Atletiko Madrid u osmini finala

Francuski predsjednik Emanuel Makron danas je prihvatio ostavku direktorke muzeja Luvr, koja se našla na meti kritika nakon pljačke francuskog kraljevskog nakita u toj instituciji.
Iz predsjedničke kancelarije saopšteno je da je direktorka Luvra, Lorans de Kar, podnijela ostavku.
U saopštenju se navodi da je Makron pohvalio njenu odluku kao čin odgovornosti u trenutku kada je najvećem muzeju na svijetu potreban mir i snažan novi zamah za sprovođenje velikih projekata, uključujući unaprjeđenje bezbjednosti, modernizaciju i druge inicijative.
Podsjetimo, lopovima je u oktobru prošle godine bilo potrebno manje od osam minuta da tokom vikenda, neposredno nakon otvaranja muzeja, ukradu kraljevski nakit procijenjene vrijednosti od 88 miliona eura iz Luvra, najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Pljačka je izazvala nevjericu širom svijeta. Policija je ubrzo uhapsila osumnjičene, ali ukradeni nakit do danas nije pronađen.

Tag: bil-klinton