<article>Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, danas je telefonom razgovarao s iranskim kolegom Abasom Arakčijem o situaciji na Bliskom istoku.U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije navodi se da se razgovaralo o razvoju događaja u regiji koji su, kako je navedeno, rezultat neizazvane oružane agresije Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana. Tokom razgovora naglašeno je da takve akcije krše temeljne norme međunarodnog prava i imaju ozbiljne posljedice za cijeli bliskoistočni region.Lavrov je potvrdio principijelni stav Rusije u korist deeskalacije situacije, odustajanja od upotrebe sile i prelaska na političko-diplomatsko rješavanje sukoba, ističući spremnost Rusije da tome doprinese na svaki mogući način. Takođe je naglašen prioritet preduzimanja mjera za osiguranje bezbjednosti civila i civilne infrastrukture u svim zemljama regije.SAD i Izrael su u subotu pokrenuli veliki napad na Iran, pri čemu su ubijeni visoko rangirani iranski lideri, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Ali Hamenei. Teheran je odgovorio napadima dronovima i raketama na lokacije u Izraelu i na objekte povezane sa SAD-om u zemljama Persijskog zaliva.Donald Tramp, američki predsjednik, izjavio je da će uništiti iranske rakete, sravniti raketnu industriju sa zemljom i uništiti mornaricu, ponavljajući da Iran ne može posjedovati nuklearno oružje. Napadi su se dogodili unatoč pregovorima između Vašingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu, u kojima je posredovao Oman.</article>

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, danas je telefonom razgovarao s iranskim kolegom Abasom Arakčijem o situaciji na Bliskom istoku.
U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Rusije navodi se da se razgovaralo o razvoju događaja u regiji koji su, kako je navedeno, rezultat neizazvane oružane agresije Sjedinjene Američke Države i Izrael protiv Irana. Tokom razgovora naglašeno je da takve akcije krše temeljne norme međunarodnog prava i imaju ozbiljne posljedice za cijeli bliskoistočni region.
Lavrov je potvrdio principijelni stav Rusije u korist deeskalacije situacije, odustajanja od upotrebe sile i prelaska na političko-diplomatsko rješavanje sukoba, ističući spremnost Rusije da tome doprinese na svaki mogući način. Takođe je naglašen prioritet preduzimanja mjera za osiguranje bezbjednosti civila i civilne infrastrukture u svim zemljama regije.
SAD i Izrael su u subotu pokrenuli veliki napad na Iran, pri čemu su ubijeni visoko rangirani iranski lideri, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Ali Hamenei. Teheran je odgovorio napadima dronovima i raketama na lokacije u Izraelu i na objekte povezane sa SAD-om u zemljama Persijskog zaliva.
Donald Tramp, američki predsjednik, izjavio je da će uništiti iranske rakete, sravniti raketnu industriju sa zemljom i uništiti mornaricu, ponavljajući da Iran ne može posjedovati nuklearno oružje. Napadi su se dogodili unatoč pregovorima između Vašingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu, u kojima je posredovao Oman.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija

Iran

Sukob na Bliskom Istoku

Sergej Lavrov

Svijet

Lavrov poručio iranskom šefu diplomatije: Rusija je spremna da pomogne

Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je danas da je pozvao predsjednicu Evropske komisije &nbsp;Ursulu fon der Lajen da "sprovede Sporazum o pridruživanju između EU i Ukrajine, koji obavezuje Ukrajinu da dozvoli isporuke nafte Mađarskoj" i ponovo uspostavi rad naftovoda "Družba".
Orban je u pismu predsjednici EK, koje je objavio na Iksu (X), naveo da "ne postoji tehnički ili operativni razlog koji bi spriječio" da se naftovod Družba, koji Ukrajina, kako je naveo, blokira, "odmah vrati u normalan rad".
On je napisao da se Mađarska "neće predati ucjenama" predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
&nbsp;- Nedostatak spremnosti Ukrajine da ponovo otvori naftovod Družba posljedica je isključivo političkih razloga, sa namjerom da se miješa u tekuću predizbornu kampanju u Mađarskoj- naveo je Orban.
On je napisao da su Mađarska i Slovačka predložile "misiju za utvrđivanje činjenica uz učešće stručnjaka (iz Mađarske i Slovačke) kako bi se procijenio status gasovoda u Ukrajini", ali da su "svi naši napori odbijeni".
- Iako postupci Ukrajine krše njene zakonske obaveze prema Evropskoj uniji, nemamo razloga da vjerujemo da bi pravna sredstva prema međunarodnom i pravu EU dala opipljive rezultate u obnavljanju našeg snabdijevanja energijom u kratkom roku- dodaje se u objavi.
Orban je pozvao EK da podrži Mađarsku u "neutralizaciji energetskog oružja koje koristi Ukrajina".
- Očekujem da će Evropska komisija povećati politički pritisak na Ukrajinu kako ne bi potkopavala energetsku bezbjednost Mađarske i Slovačke. Takođe očekujem da će Evropska komisija sprovesti relevantne odredbe Sporazuma o pridruživanju između EU i Ukrajine- navodi se.
Orban je dodao da "ne možemo prihvatiti strano miješanje u naše demokratske procese i odbićemo sve takve pokušaje".
- U tom duhu bih želio da vas obavijestim da, dok se Ukrajina ne vrati u normalno stanje, nisam u poziciji da podržim bilo kakvu odluku u Evropskoj uniji koja ide u korist Ukrajini- zaključuje se u objavi.

Orban: Nećemo se predati ucjenama Zelenskog, pozivam EU da sprovede Sporazum o pridruživanju Ukrajine

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je u Skoplju da je posvećenost te alijanse Zapadnom Balkanu stalna i da neće dozvoliti da se pojavi "bezbjednosni vakuum".
On je to rekao na zajedničkoj konferenciji za novinare sa predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom-Davkovom, ističući da njena zemlja igra značajnu ulogu u zaštiti bezbjednosti na Zapadnom Balkanu.
- Sjeverna Makedonija igra značajnu ulogu u zaštiti bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, regionu od strateškog značaja za naš savez. Naša posvećenost regionalnoj stabilnosti je stalna. Nećemo dozvoliti da se pojavi bezbjednosni vakuum- rekao je Rute.
Istakao je da Sjeverna Makedonija dugo vremena podržava NATO misiju na Kosovu – KFOR i da će se Alijansa potruditi da osigura da ta misija "ostane takva kakva je potrebna da ispuni svoje ciljeve".
- KFOR produžava da igra ključnu ulogu u dugotrajnom miru, koji je koristan za sve ljude koji žive na Kosovo. Produžićemo da osiguramo da će KFOR ostati takav kakav je potreban da ispuni svoje ciljeve- rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rute u Skoplju.

Rute u Skoplju: Nećemo dozvoliti da se u regionu pojavi bezbjednosni vakum

Vojske Pakistana i Avganistana nastavile su danas sa međusobnim napadima duž granice dviju zemalja, a misija Ujedinjenih nacija (UN) u Avganistanu upozorila je da je u tom sukobu u posljednjih sedam dana poginulo 42 ljudi.
Sukob je zaoštren nakon što je Pakistan prošle sedmice raketama napao više avganistanskih gradova, prenosi agencija Rojters (Reuters).
Islamabad je lansirao rakete na vojne lokacije avganistanskih talibana, a ciljao je i njihovu vladu zbog sumnje da krije pobunjenike koji napadaju Pakistan, što avganistanska strana odbacuje.
Ministar informisanja Pakistana Atalah Tarar izjavio je danas da je vojska uspješno napala bazu Bagram, sjeverno od Kabula, bivše uporište američke vojske.
- Imali smo obavještajne podatke da postoje municija i kritična oprema koju koriste teroristi za borbu protiv pakistanske vojske duž granice, kao i avganistanske talibanske trupe- rekao je Tarar za Rojters u prvom zvaničnom pakistanskom priznanju napada.
Avganistanska policija je u nedjelju saopštila da je napad na Bagram odbijen protivavionskim topovima, dok pakistanski bezbjednosni izvori tvrde da će se napadi nastaviti dok se Kabul ne obračuna sa pobunjenicima.
Avganistansko ministarstvo odbrane saopštilo je danas da su talibani „zauzeli“ pakistanski vojni položaj u regionu Kandahar, dok je pakistansko ministarstvo informisanja izvijestilo o napadima na više od 20 lokacija.
Misija UN u Avganistanu navodi da je 42 civila ubijeno, a 104 ranjeno u „indirektnim napadima u prekograničnim sukobima“ od 26. februara do 2. marta, na osnovu „preliminarnih“ podataka.
Predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari rekao je juče da Islamabad „neće dozvoliti nijednom entitetu – domaćem ili stranom – da koristi susjednu teritoriju za destabilizaciju našeg mira“.
UN su pozvale na prekid borbi u dvjema zemljama i upozorile da je u sukobu raseljeno oko 16.400 domaćinstava.
- Ograničenja kretanja u pograničnom području zbog aktivnog sukoba smanjila su kapacitet humanitarnih agencija i partnera da pruže pomoć koja spašava živote i drugu pomoć u najpogođenijim područjima- navode UN.

Novi napadi u Pakistanu i Avganistanu, UN prijavile 42 mrtvih

Iranska skupština stručnjaka izabrala je Modžtabu Hoseinija Hamneija (56), sina Alija Hamneija, za sljedećeg vrhovnog vođu pod pritiskom Revolucionarne garde, rekli su informisani izvori za Iran Internešenel.
Modžtaba Hamenei je drugi po starosti sin ubijenog ajatolaha Alija Hameneija. Sveštenik je srednjeg ranga, a prema navodima, ima bliske veze sa Iranskom revolucionarnom gardom. Služio je u oružanim snagama tokom iransko-iračkog rata.
U izvještaju lista "Njujork tajms" navodi se da je Ali Hamnei prošle godine identifikovao trojicu visokih sveštenika kao potencijalne nasljednike i da Modžtaba nije bio među imenima u užem izboru.

Izabran novi vrhovni vođa Irana: Alija Hamneija će zamijeniti sin

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Lavrov poručio iranskom šefu diplomatije: Rusija je spremna da pomogne

Tagovi

Orban: Nećemo se predati ucjenama Zelenskog, pozivam EU da sprovede Sporazum o pridruživanju Ukrajine

Rute u Skoplju: Nećemo dozvoliti da se u regionu pojavi bezbjednosni vakum

Novi napadi u Pakistanu i Avganistanu, UN prijavile 42 mrtvih

Izabran novi vrhovni vođa Irana: Alija Hamneija će zamijeniti sin

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO