<article><p>Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.</p><p>Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.</p><p>Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.</p><p>Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.</p><p>Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.</p><p>Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke <b>Đorđe Meloni</b> pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.</p><p>Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.</p><p>Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.</p><p>- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.</p><p>Ministar unutrašnjih poslova Italije <b>Mateo Pjantedosi </b>rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.</p><p>Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.</p><p>Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.</p><p>Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.</p></article>

<p>Brod italijanske obalske straže u subotu je u Italiju vratio prvih 12 migranata iz novootvorenih imigracionih centara u Albaniji poslije sudske presude u Rimu.</p>
<p>Italijanski sud je u petak presudio protiv poteza desničarske vlade da drži migrante u objektima za obradu azila van Evropske unije prema sporazumu Italije i Albanije.</p>
<p>Sud je naveo da migranti moraju da budu vraćeni u Italiju jer se njihove zemlje porijekla – Egipat i Bangladeš – ne mogu smatrati bezbjednim.</p>
<p>Migranti su ove nedjelje prebačeni u objekat u mjestu Gjader gdje bi, prema sporazumu Albanije i Italije, trebalo da prođu kroz ubrzane granične procedure.</p>
<p>Njih je isprva bilo 16, ali je četvoro već vraćeno u Italiju – dvoje iz zdravstvenih razloga i dvoje zbog maloljetnosti.</p>
<p>Sudska presuda predstavlja problem u aranžmanu između Italije i Albanije koji je vlada premijerke <b>Đorđe Meloni</b> pozdravila kao novi "model" za rješavanje ilegalnih migracija.</p>
<p>Sporazum predviđa da će o zahtijevima migranata za azil, dok su u centrima u Albaniji, odlučivati italijanski sudija.</p>
<p>Obraćajući se novinarima tokom posjeti Libanu, Meloni za odluku suda rekla da jenazvala "pristrasna" i dodala da je na njenoj vladi da odredi koje su zemlje bezbjedne, a koje nisu, sugerišući da će izraditi nova pravila za rješavanje tog pitanja.</p>
<p>- Možda vlada treba bolje da razjasni šta se podrazumijeva pod "bezbjednom zemljom" -rekla je ona.</p>
<p>Ministar unutrašnjih poslova Italije <b>Mateo Pjantedosi </b>rekao je na konferenciji za novinare da je uvjeren da će odluka biti poništena, dodajući da će vlada podnijeti žalbu Vrhovnom sudu ako treba.</p>
<p>Za sada, sudska presuda znači da će svi migranti morati da budu prebačeni u Italiju.</p>
<p>Centri u Albaniji će koštati Italiju 730 miliona dolara tokom pet godina. Objektima upravlja Italija i nalaze se pod italijanskom jurisdikcijom, dok albanski čuvari pružaju spoljno obezbjeđenje.</p>
<p>Italija je pristala da primi migrante kojima je odobren azil, dok se onima čiji zahtevi budu odbijeni suočavaju s deportacijom direktno iz Albanije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Italija

Albanija

Migranti

Svijet

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

<p>Na jugu Crne Gore sjutra se, tokom jutra i prijepodneva, očekuje povećana oblačnost i uglavnom suvo vrijeme.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasnije tokom dana biće i dužih sunčanih intervala.<br/>
<br/>
Na sjeveru će biti pretežno oblačno.<br/>
<br/>
Vjetar sjeveroistočni i sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan, ponegdje na udare i jak.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do 12, najviša dnevna od minus tri do 18 stepeni.</p>

Sjutra do 18 stepeni

<p>Njemačka je odbila prijedlog visokog predstavnika Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Džozefa Borelja da EU, zbog ratova u Gazi i Libanu, prekine politički dijalog s Izraelom.<br/>
<br/>
Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da su uvijek za to da kanali dijaloga ostanu otvoreni, dodajući da se to odnosi i na Izrael, prenosi dpa.<br/>
<br/>
- Prekid dijaloga s Izraelom ne koristi ni ljudima koji pate u Pojasu Gaze, ni Hamasovim taocima, a isto tako ni ljudima u Izraelu koji su spremni na dijalog - navodi se u saopštenju njemačkog Ministarstva vanjskih poslova.<br/>
<br/>
Iz Berlina je poručeno da Savjet o pridruživanju EU -Izrael stvara “prikladni okvir” da se s izraelskom vladom razgovara o pridržavanju načela humanitarnog međunarodnog prava.<br/>
<br/>
Borelj je predložio da države članice EU obustave politički dijalog s Izraelom zbog rata te države u Pojasu Gaze.<br/>
<br/>
Inicijativa, koja je predstavljena na sastanku ambasadora EU u srijedu, biće razmatrana na sastanku ministara vanjskih poslova u ponedjeljak u Briselu.</p>

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

<p>Svjetska banka objavila je u četvrtak da je trenutni sukob između Izraela i Hezbolaha Libanu prouzrokovao štetu i gubitke u iznosu od 8,5 milijardi dolara, s očekivanjem da će konačni iznos značajno porasti kako se sukob nastavlja.</p>
<p>Sukob, koji je eskalirao zbog rata u Gazi, traje gotovo godinu dana, a intenziviran je u septembru kada je Izrael započeo ofanzivu s teškim bombardovanjem i kopnenim napadima na jug Libana. Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski gubici Libana mogli bi iznositi 5,1 milijardu dolara u narednih 12 mjeseci, a najviše će biti pogođeni trgovina, turizam i poljoprivreda.</p>
<p>Prema procjeni štete koju je izradila Svjetska banka, direktna fizička šteta u Libanu iznosi najmanje 3,4 milijarde dolara, pri čemu je sektor stanovanja najviše pogođen, sa procijenjenom štetom od 2,8 milijardi dolara i preko 99.000 djelimično ili potpuno oštećenih stambenih jedinica.</p>
<p>Predviđa se da će realni BDP Libana opasti za najmanje 5,7 odsto u 2024. godini zbog sukoba, u poređenju sa projektovanim rastom od 0,9 odsto u scenariju bez sukoba. Ovakav pad je veliki udarac za zemlju koja se još uvijek oporavlja od finansijskog kolapsa koji se dogodio prije pet godina.</p>
<p>- Ovo dodatno komplikuje petogodišnji period oštrog ekonomskog pada u Libanu, koji je premašio 34 odsto realnog BDP-a, što je gubitak ekvivalenta od 15 godina ekonomskog rasta - istakla je Svjetska banka.</p>
<p>Poljoprivreda je posebno pogođena na južnim područjima Libana, s gubicima većim od 1,1 milijardu dolara, koji su rezultat uništenja usjeva i stoke te raseljavanja poljoprivrednika. Šteta u trgovinskom sektoru iznosi 178 miliona dolara, dok se ekonomski gubici u tom sektoru procjenjuju na 1,7 milijardi dolara.</p>
<p>U sektoru obrazovanja gubici se procjenjuju na 215 miliona dolara, dok je ekološka šteta iznosila 221 milion dolara. Zdravstveni sektor pretrpio je gubitke od 338 miliona dolara, dok su turizam i ugostiteljstvo, koji su ključni za ekonomiju Libana, zabilježili gubitke od 1,1 milijardu dolara.</p>
<p>Izvještaj Svjetske banke takođe ističe šire društvene i ekološke posljedice sukoba, uključujući pogoršanje nesigurnosti hrane u zemlji, prenosi Reuters.</p>

Svjetska banka: Sukob Izraela i Hezbolaha nanio Libanu štetu od 8,5 milijardi dolara

<p>Izraelski ministar za energetiku Eli Koen izjavio je danas da je Izrael bliži postizanju sporazuma o prekidu vatre sa libanskim Hezbolahom nego što je ikada bio od početka rata.</p>
<p>Koen, član užeg sastava izraelske vlade zaduženog za bezbjednost, je međutim u izjavi za Rojters rekao da Izrael mora zadržati slobodu djelovanja u Libanu ako bilo koji sporazum bude prekršen.</p>
<p>Ključni kamen spoticanja za Izrael je, kako je rekao taj ministar, osiguranje slobode akcije ako se Hezbolah vrati u pogranična područja gdje može da predstavlja prijetnju po izraelske zajednice.</p>
<p>- Manje ćemo praštati nego ranije za pokušaje da se stvore uporišta na teritoriji kraj Izraela - rekao je Koen.</p>
<p>Izraelski mediji su javili da odgovor Libana na predlog o prekidu vatre poslat Bejrutu iz SAD može stići u naredna 24 sata.</p>
<p>Ministar za strateške poslove Ron Dermer je u Vašingtonu ove nedjelje razgovarao sa zvaničnicima administracije predsjednika SAD Džozefa Bajdena o konačnim detaljima predloga, uključujući pisane garancije da Izrael ima slobodu akcije protiv prijetnji Hezbolaha u Libanu.</p>
<p>Dermer se takođe sastao s novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom.</p>
<p>Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar je nedavno rekao da je postignut određeni napredak u nastojanjima da se postigne prekid vatre u sukobu sa Hezbolahom.</p>
<p>Nešto kasnije je izraelski ministar odbrane Izrael Kac najavio da Izrarl neće odstupiti dok ne budu postignuti ciljevi rata.</p>
<p>On je to u srijedu ponovio i naveo da su ciljevi razoružavanje Hezbolaha, da se ta proiranska organizacija potisne preko rijeke Litani i omogući stanovnicima sjevernog Izraela da se bezbjedno vrate u svoje domove.</p>
<p>Intenzivno bombardovanje Libana započelo je 23. septembra, a cilj su prvenstveno uporišta Hezbolaha. U oktobru je pokrenuta kopnena ofanziva na Liban.</p>
<p>Po podacima libanskih vlasti više od 3.200 ljudi, uglavnom civila je poginulo od početka sukoba između Izraela i teško naoružane organizacije, dan poslije početka rata u Gazi, 8. oktobra prošle godine. Većina je poginula od kraja septembra.</p>
<p>U Izraelu je poginulo 76 ljudi, uključujući 31 vojnika, navodi Asošijeted pres.</p>

Izraelski ministar: Bliži smo sporazumu o prekidu vatre sa Hezbolahom nego ikada

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Migranti vraćeni iz Albanije u Italiju poslije presude suda u Rimu

Tagovi

Sjutra do 18 stepeni

Njemačka odbila predlog Borelja za prekid političkog dijaloga sa Izraelom

Svjetska banka: Sukob Izraela i Hezbolaha nanio Libanu štetu od 8,5 milijardi dolara

Izraelski ministar: Bliži smo sporazumu o prekidu vatre sa Hezbolahom nego ikada

PRATITE TVe UŽIVO