Država kandidatkinja za članstvo u EU suočava se sa rastućim političkim tenzijama nakon podizanja optužnice protiv potpredsjednice vlade.
Hiljade građana okupile su se u ponedjeljak u albanskoj prijestonici Tirani, zahtijevajući ostavku premijera Edija Rame zbog optužbi za korupciju na račun njegove zamjenice, Belinde Baluku, čiji je poslanički imunitet do sada spriječio njeno hapšenje.
Politička kriza u ovoj balkanskoj državi traje sedmicama, otkako su tužioci za borbu protiv korupcije optužili Baluku da je intervenisala u velikim državnim ugovorima. Situacija je eskalirala u ponedjeljak veče, kada su na zgradu kancelarije premijera bačeni molotovljevi kokteli.
Tokom sukoba uhapšena su četiri demonstranta, a sedam je stavljeno pod istragu. Dva policajca su povrijeđena, dok se jedan demonstrant slučajno zapalio, prenose lokalni mediji.
Protest, koji je organizovao dugogodišnji lider opozicije Sali Beriša i njegova Demokratska partija, uslijedio je nakon haotičnih scena u albanskom parlamentu prošle sedmice, kada je policija intervenisala zbog tuče poslanika koji su palili baklje u skupštinskoj sali.
– Ne opravdavamo bilo kakvu vrstu nasilja – posebno nasilje onih koji su na vlasti. Nema brutalnijeg oblika nasilja od iznude i sistematske pljačke koju Edi Rama i njegovi ministri vrše nad albanskim narodom – poručio je Beriša za “Politico”, navodeći putem portparola da protesti imaju za cilj da “zaustave to nasilje”.
Tužilaštvo i opozicioni poslanici traže ukidanje imuniteta Belindi Baluku kako bi tužioci za borbu protiv korupcije mogli da je uhapse i izvedu pred sud. Rama i njegova vladajuća Socijalistička partija za sada odugovlače sa glasanjem, poručujući da će sačekati odluku Ustavnog suda koja se očekuje u januaru.
Baluku se, zajedno sa više zvaničnika i privatnih kompanija, tereti za manipulaciju javnim tenderima u korist određenih firmi na velikim infrastrukturnim projektima, uključujući Tiranski obilazni prsten i tunel Llogara.
Ona je optužbe nazvala “insinuacijama”, “poluistinama” i “lažima”, uz tvrdnju da će u potpunosti sarađivati sa pravosudnim organima. Baluku je i ministarka infrastrukture, zadužena za neke od najvećih javnih projekata u državi.
Premijer Rama stao je u njenu odbranu, optužujući specijalnu antikorupcijsku agenciju SPAK da normalizuje privođenja prije suđenja, nazivajući ih “hapšenjima bez suđenja” koja ne ispunjavaju evropske demokratske standarde. U intervjuu za “Politico” u srijedu, Rama je rekao da je “normalno” da SPAK pravi greške, jer se radi o “tek stvorenoj instituciji sa novostečenom nezavisnom moći” koja je već “napravila dosta grešaka”.
Na pitanje o eskalaciji protesta i zahtjevima za ostavku, Rama je odbio da komentariše. Poručio je da ne želi da napada političke protivnike, “jer oni, na kraju, nijesu neprijatelji koje treba izlagati pred svijetom, već samo očajni sunarodnici, sa kojima se treba suočiti i nositi unutar okvira naše političke stvarnosti”.
Beriša je uzvratio optuživši Ramu za krađu izbora i poručujući da je “vrijeme da ode”.
– On nema legitimitet da ostane na vlasti ni jedan dan više – rekao je Beriša za “Politico”. Rama je u maju ponovo izabran za premijera, po četvrti put.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kabinet albanskog premijera gađan molotovljevim koktelima dok se rasplamsavaju protesti zbog korupcije

Demonstranti u Tirani bacali su molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet premijera Edija Rame, zahtijevajući ostavku vlade nakon što su tužioci podigli optužnicu protiv zamjenice premijera zbog navodne korupcije.
Političke tenzije u Albaniji eskalirale su posljednjih sedmica nakon što su iznesene optužbe protiv zamjenice premijera Belinde Baluku. Zajedno s nekoliko zvaničnika i privatnih kompanija, optužena je da je koristila državna sredstva kako bi pogodovala pojedinim firmama u velikim infrastrukturnim projektima.
Ona je prošlog mjeseca u parlamentu optužbe opisala kao "blaćenje, insinuacije, poluistine i laži" te izjavila da će u potpunosti sarađivati s pravosuđem.
Specijalno tužilaštvo, zaduženo za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zatražilo je ove sedmice od parlamenta da ukine Baluku imunitet i omogući njeno hapšenje. Nije jasno kada se očekuje glasanje u parlamentu, u kojem Ramina vladajuća stranka ima većinu.
Dok su demonstranti u ponedjeljak bacali molotovljeve koktele, policija u opremi za razbijanje nereda štitila je zgradu vlade, ali nije potiskivala demonstrante.
- Dosta nam je, jer se radi o desetinama i stotinama miliona eura ukradenih, a ona ne podnosi ostavku. Ovo je sramotno - rekao je demonstrant Arben Sulo.
Baluku je ujedno i na čelu Ministarstva infrastrukture, koje upravlja stotinama miliona eura vrijednim projektima poput cesta, mostova i tunela.

Neredi u Albaniji: Demonstranti bacali molotovljeve koktele na zgradu Vlade u kojoj se nalazi kabinet Edija Rame

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od zajedničke izgradnje mosta na Bojani, kazali su za Portal ETV u resoru Ministarstva saobraćaja, kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.
- Zvanično nijesmo dobili informaciju da je albanska strana odustala od ovog projekta - kratko su odgovorili Portalu ETV.
Pojedini albanski mediji pišu da je Albanija odustala od ovog projekta. Kako navode, u posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoju, više ne postoji. Tamošnja Vlada uklonila je projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe.
Još 2022. godine tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura, koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebalo je da bude smanjena na svega jedan kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta.
U januaru 2023. godine potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta, što je ujedno bio i posljednji konkretan korak. Danas gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da od projekta neće biti ništa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falbanski-mediji-most-preko-bojane-odnijela-reka-projekat-koji-su-sa-velikom-pompom-lansirali-abazovic-i-rama-vlada-ponistava%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od mosta na Bojani

U Albanskom parlamentu danas je došlo do haosa kada su poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu tokom sjednice, a sve zbog sukoba oko korupcije u vladi, prenosi Dejli Telegraf.
Dramatične scene iz Tirane prikazuju dim koji se širi dvoranom dok se poslanici guraju, a obezbjeđenje pokušava da uspostavi red. Incident je kulminacija višenedjeljnih napetosti u kojima opozicija optužuje vladu za ignorisanje zahtjeva za istragom o korupcijskim aferama koje potresaju zemlju.
Korupcija je već godinama jedno od ključnih političkih i društvenih pitanja u Albaniji, a međunarodne institucije i organizacije redovno upozoravaju na probleme u pravosuđu, javnoj upravi i sistemu javnih nabavki.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSlavicNetworks%2Fstatus%2F2001683377422807399%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001683377422807399%7Ctwgr%5E9a3c8864608f6ae0b3329d8096eae9c0a9575ea1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprkos reformama koje su formalno pokrenute, posebno u pravosuđu uz podršku Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, percepcija raširene korupcije i dalje je snažna u javnosti, piše hrvatski portal Index.
Posebnu pažnju izazivaju slučajevi koji uključuju visoke državne zvaničnike, gradonačelnike i osobe bliske vladajućim strukturama, što dodatno potkopava povjerenje građana u institucije i politički sistem.
Albanska opozicija koristi upravo pitanje korupcije kao glavno uporište kritike vlade premijera Edija Rame, optužujući je za zarobljavanje institucija i selektivnu primjenu zakona.
Oni upozoravaju i na zloupotrebu državnih resursa, pritiske na medije te nedostatak transparentnosti, ističući da bez stvarne borbe protiv korupcije Albanija teško može napredovati prema punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

(VIDEO) Haos u Albaniji: Poslanici opozicije zapalili baklje i bacali vodu

President of the European Commission Ursula von der Leyen stated last night in Brussels that Montenegro and Albania have made impressive progress in the process of European integration, which should inspire other partners from the Western Balkans.
Following the European Union - Western Balkans summit, which Serbia did not attend for the first time, von der Leyen said in a written statement that “EU enlargement, for the first time in more than ten years, has become a realistic possibility”.
- I would like to commend the enormous progress made by Albania and Montenegro. What they have achieved is impressive. Their progress is an impressive source of inspiration for other Western Balkans partners and sends a strong message to the world about the attractiveness of the European offer. It is an offer of solidarity, opportunity, and stability. To turn this offer into reality, we are working intensively on gradual integration - von der Leyen said.
She noted that the Growth Plan for the Western Balkans serves this purpose as well, thanks to which the countries of the region are more integrated into the EU than any enlargement partners before them.
- Investment alone cannot generate sustainable growth. And reforms without resources cannot be fully implemented. That is why the Growth Plan combines the two: Reforms to unlock resources and resources to enable reforms. With this combination, the region already benefits from integration even before full membership. The development gap between the Western Balkans and the EU has for too long constrained investment, job creation, and opportunities. The Growth Plan directly addresses this with six billion euros in investments. And now we have six ambitious reform agendas - she added.
The President of the European Commission pointed out that the first concrete results are already visible and that the Western Balkans is expected to achieve growth of around three percent next year, which “reflects confidence in the European future of the region, the impact of reforms, and the benefits of closer economic integration with the EU”.
- And there is more to come. We have integrated our partners into the Single Euro Payments Area (SEPA). This could save businesses and citizens up to 500 million euros per year. We are also saving time through our „green lanes“, which will strengthen supply chains, improve logistics, and cut transit times by up to 80 percent. With the Growth Plan, the region’s economy could double over the next decade - she said.
She added that the investment plan has so far mobilized 18 billion euros, including six billion euros in EU grants, and that more than 68 projects are being implemented across the region to finance key infrastructure in transport, energy, digital connectivity, and environmental protection.
- These investments make the region more competitive and better connected to the EU Single Market. Artificial intelligence is a good example: We are establishing a network of AI factories across the EU and opening them to the Western Balkans, with „antennae“ of AI factories in Serbia and North Macedonia. This will allow companies from across the region to connect to these factories and gain access to European AI infrastructure - von der Leyen noted.
She said that all of this is attracting private investment and added that during EU investment conferences in Albania and Montenegro, investment declarations from private investors worth more than four billion euros were secured.
Von der Leyen also expressed satisfaction at being able to announce that the EU is moving toward lifting punitive measures against Kosovo, following the peaceful transition of power in local governments in the north after the recent local elections, noting that 216 million euros in financial assistance are planned, of which 205 million euros will be disbursed at the beginning of next year.
She also stated that the Common Regional Market is “the fastest path to competitiveness, the most direct bridge to the EU Single Market, and the clearest proof that the region can act as one”.

Von der Leyen: Impressive progress by Montenegro and Albania, a strong message to the world about the attractiveness of the European offer

Tokom plenarne sjednice albanskog parlamenta došlo je do bacanja dimnih bombi i sukoba opozicionih poslanika s pripadnicima Garde, nakon što su članovi Demokratske stranke blokirali govornicu i ministarska mjesta, onemogućivši normalan rad parlamenta, prenosi N1.
U sali za plenarne sjednice albanskog parlamenta u Tirani tenzije su izbile prije i nakon početka sjednice, kada su poslanici opozicione Demokratske stranke (DP) blokirali govornicu i mjesta predviđena za članove vlade.
U salu su bačene i dimne bombe, dok su se članovi opozicije sukobili i sa zaposlenima u Gardi Republike Albanije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkos_data%2Fstatus%2F2001641501504471318%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2001641501504471318%7Ctwgr%5E02e941a0391feb10806a546092076fa148666297%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Tokom tenzija, članovi opozicije pozvali su parlamentarnu većinu da "preda zakonu" zamJenicu premijera i ministarku infrastrukture i energetike Albanije Belindu Balluku.
Specijalni sud prvog stepena za korupciju i organizovani kriminal (GJKKO) odlučio je 19. novembra da suspenduje zamJenicu premijera Balluku sa dužnosti, odluku koju je Ustavni sud suspendovao dok se slučaj ne preispita.

VIDEO - Dimne bombe i sukobi u albanskom parlamentu

Najmanje jedna osoba stradala je u Albaniji u poplavama koje su izazvale jake kiše, koje su padale proteklih nekoliko dana, saopštila je danas albanska policija.
Policija je saopštila da je tijelo žene (76) pronađeno nakon što se nivo vode povukao u poplavljenoj jugoistočnoj opštini Devol, prenosi AP.
Poplave su najviše štete izazvale u ruralnim regionima na jugu Albanije, a u selu Dušar je 30 porodica odsječeno od svijeta, jer su zbog poplava neprohodni putevi.
Padavine su izazvale izlivanje rijeka Vjosa i Seman, a prema Agenciji za civilnu zaštitu, u sjeverozapadnom regionu Leža oko 220 hektara zemljišta je pod vodom.

Albanija pod vodom: Pronađeno tijelo žene, ogromna šteta pričinjena u ruralnim krajevima

Velike padavine izazvale su ozbiljne probleme u Albaniji, a naročito u djelovima prema granici sa našom državom.
Kako javljaju tamošnji mediji, u planinama na sjeveru Albanije više je sela potpuno odsječeno usljed bujica koje su nastale juče.
Riječ je o naseljima na području Teta i u okolini, istočno od Skadra. U djelovima te planinske regije nema ni struje. Pritom, pet vozila sa devet ljudi bilo je blokirano na putu kod Teta, a nadležni su pravovremeno reagovali.
Problema je bilo i na putu od Skadra ka Vrmoši.
Kako navode albanski mediji, u požaru je izgorjela jedna kuća u selu Preknicaj u Velikoj Malesiji, a pretpostavlja se kako je uzrok svemu grmljavina.
Više naselja poplavljeno je u Lješu.
U drugom dijelu države takođe je bilo neprilika, a u Valoni je vjetar čupao drveće.

Albanija: Više sela odsječeno, izgorjela kuća, ljudi bili 'zarobljeni' na putevima, naselja pod vodom

Albanija je danas otvorila posljednji, šesti klaster u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), saopštio je Evropski savjet.
&nbsp;Taj klaster čine poglavlja 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 13 (ribarstvo i akvakultura), 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata) i 33 (finansijske i budžetske odredbe), saopštio je Brisel.
&nbsp;Prvi klaster u pregovorima sa EU Albanija, koja je status kandidata za članstvo dobila 2014, otvorila je u oktobru prošle godine, što znači da je za oko godinu otvorila sve klastere, prenosi N1.
&nbsp;Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere rekla je da proširenje geopolitička nužnost za EU i ključni prioritet za dansko predsjedavanje.
- Pristupanje naših partnera sa Zapadnog Balkana nakon završetka neophodnih reformi je veoma važno. Današnji korak otvaranja poslednjeg pregovaračkog klastera sa Albanijom pokazuje posvećenost zemlje daljem unapređenju svog puta ka članstvu u EU - rekla je Bjere.
Albanski premijer Edi Rama opisao je otvaranje posljednjeg klastera u pregovorima kao “rekordno dostignuće”.
On je dodao da ništa neće zaustaviti put Abanije ka članstvu u EU 2030. i da je cilj vlade da završi pregovarački proces do 2027. godine.

Albanija otvorila posljednji klaster u pregovorima sa EU

Albanija će u ponedjeljak otvoriti posljednji, šesti klaster u pregovorima sa EU i ima ambiciozne planove oko članstva u Uniji i za dalje.
Na sedmom sastanku konferencije o pristupanju Albanije EU biće otvoren klaster pet koji se odnosi na resurse, poljorivredu i koheziju.
Taj klaster čine poglavlja 11 (poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika), 13 (ribarstvo i akvakultura), 22 (regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata) i 33 (finansijske i budžetske odredbe), saopštio je Brisel.
Prvi klaster u pregovorima (osnove) sa EU Albanija, koja je status kandidata za članstvo dobila 2014, otvorila je u oktobru prošle godine, što znači da je za oko godinu otvorila sve klastere.
Albanski premijer Edi Rama opisao je otvaranje poslednjeg klastera u pregovorima kao "rekordno dostignuće".
Rekao je i da ništa neće zaustaviti put Abanije ka članstvu u EU 2030. i da je cilj vlade da završi pregovarački proces do 2027, prenio je albaniandailynews.com.
U prilog ambicijama Tirane govori i to da je italijanska premijerka Đorđa Meloni juče na konferenciji za štampu posle prvog samita Italija - Albanija u Rimu podržala albanske planove za pridruživanje EU.
Meloni je najavila da će postaviti za cilj da politički pregovori sa Albanijom o ulasku Uniju počnu u prvih šest mjeseci 2028, kada će Italija predsjedavati EU, prenio je Politiko.

Albanija otvara posljednji klaster u pregovorima sa EU

Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Jug Australije pogođen je toplotnim talasom, sa temperaturom koja je u nekim gradovima prešla 40 stepeni Celzijusovih, zbog čega su nadležne službe izdale zdravstvena upozorenja i izazvale opterećenje elektroenergetskih mreža i rasplamsavanje šumskih požara.
Meteorolozi navode da su u pitanju najteži uslovi u posljednjih šest godina, podsjećajući na takozvano "Crno ljeto", kada su u požarima poginule 33 osobe, prenio je Rojters.
Nacionalni meteorološki zavod izdao je upozorenja za države Novi Južni Vels, Viktoriju, Južnu Australiju i Tasmaniju, sa posebno visokim rizikom od požara u Viktoriji i Južnoj Australiji.
Temperatura je dostigla 44 stepena u Viktoriji, 41 stepen u Melburnu, 43 stepena u Adelejdu, 32 stepena u Pertu i 31 stepen u Sidneju.
Vlasti su savjetovale stanovnicima da ostanu u zatvorenom i hidriraju se, dok se vatrogasci bore sa brojnim požarima.
Neki javni prostori produžili su radno vrijeme, kako bi građanima omogućili rashlađivanje, dok su drugi privremeno zatvoreni.
U Adelejdu je više od 2.000 domova ostalo bez struje.
I dok je u Australiji danas zabilježena najviša dnevna temperatura od 48,2 stepena, prema podacima Ogimeta - stranice koja prikuplja informacije o vremenu iz čitavog svijeta, kao najhladnije mjesto na svijetu navodi se Suhana u oblasti Jakutije u Rusiji sa minus 53,5 stepeni. Najviše kiše danas je palo u oblasti grada Ternate na ostrvu Maluku u Indoneziji - 229,2 mm, a potom u Albaniji, u Đirokastri i Korči, 149 mm.

Toplotni talas zahvatio jug Australije, šumski požari u porastu

Prema podacima sa mjernih stanica, nivo Morače u Podgorici danas u 11 časova iznosio je 11 metara, što je dvadesetak centimetara više nego juče u isto vrijeme. Kakav je rast u pitanju, najbolje će reći podatak da je vodostaj Morače u glavnom gradu za četiri dana veći čak devet metara.
Zeta je u Danilovgradu danas bila na 11,3 metara, što je takođe neznatno više u odnosu na juče ujutro.&nbsp;
Cijevna je kod mosta na Trgaju jutros dostizala visinu od 3,8 metara.
Podaci o rastu stižu i sa Bojane i sa područja Skadarskog jezera.
Jutros je vodostaj Bojane iznosio 4,4 metra, što je oko dva metra više nego prekjuče, a pola metra iznad jučerašnje vrijednosti.
Kada je u pitanju Skadarsko jezero, u odnosu na juče, njegov nivo porastao je na Vranjini za 80 centimetara, a na Plavnici oko 60.

Morača i Zeta iznad 11 metara: Raste nivo Skadarskog jezera i Bojane

Evropski put Crne Gore odvija se u ambijentu snažnih regionalnih i globalnih potresa. Dok Podgorica ostaje najdalje odmakla država Zapadnog Balkana u procesu evropskih integracija, paralelno se suočava sa otvorenim i prikrivenim pritiscima koji dolaze iz Srbije. U tom kontekstu, politika Aleksandra Vučića, uloga Srpske pravoslavne crkve, kao i rastući ruski uticaj, predstavljaju ozbiljan test za političku stabilnost i strateško opredjeljenje Crne Gore. O tim pitanjima, ali i o mogućim promjenama na političkoj sceni Srbije, stanju u srpskom društvu, protestima, represiji vlasti, kao i energetskoj zavisnosti Beograda od Moskve, za Portal ETV govorila je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko.&nbsp; Portal ETV: Da li smatrate da će Beograd i Aleksandar Vučić pokušati, na sve moguće načine, da zaustave evropski put Crne Gore i njeno članstvo u Evropskoj uniji? BISERKO: Vučić će sigurno nastaviti sa opstrukcijom Crne Gore i njenog ubrzanog kretanja ka članstvu u EU. Međutim, treba imati u vidu da je situacija u Srbiji veoma fragilna i da će od toga zavisiti kakve su Vučićeve mogućnosti da djeluje u tom pravcu. Kada je riječ o Crnoj Gori, od nje same zavisi koliko je suštinski zainteresovana za članstvo. Čini se da određeni krugovi nijesu i da se trude da zadrže status quo. Ipak, vjerujem da će prevagnuti trezvenost crnogorskih građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230336_c2cd640f011faf8b505ffa28f8f77b665723ad8b13480de95348e23551ea65d8" data-rendition-name="original" width="1493" height="867" loading="lazy" alt="Aleksandar Vučić"> <figcaption>Aleksandar Vučić(Photo: AP)</figcaption> </figure>  <h2>Uloga SPC, BIA i ruskog faktora</h2> Portal ETV: Mislite li da bi u tom poduhvatu ulogu mogli imati Srpska pravoslavna crkva i Bezbjednosno-informativna agencija (BIA)? Šta, po vašem mišljenju, možemo očekivati u tom kontekstu? BISERKO: SPC je najvažniji eksponent Beograda i od 2020. godine imala je ključnu ulogu u formiranju svih crnogorskih vlada do sada. Međutim, treba imati u vidu da je i ruski uticaj veoma važan i da će, moguće, biti sve veći, jer je Zapadni Balkan poprište na kojem se prelamaju različiti interesi. Rusi Zapadni Balkan lako mogu destabilizovati, jer imaju jaku bazu u Srbiji, Republici Srpskoj, ali i u Crnoj Gori. <h2>Da li 2026. donosi politički preokret u Srbiji?</h2> Portal ETV: Da li je 2026. godina ona u kojoj bi neminovno moglo doći do promjena na političkoj sceni Srbije? Da li Vučić odlazi? BISERKO: Beograd će nastaviti sa svojom politikom, ali ipak treba imati u vidu da je Vučićeva politika doživjela krah na međunarodnom i unutrašnjem planu. Pitanje je kakav će biti njen epilog i ko će se nametnuti kao glavni akter nakon što on ode. To može potrajati, ali nema povratka na staro. Nažalost, do sada još nije došlo do jasne proevropske orijentacije. Poslije višedecenijske nacionalističke i populističke politike, društvo se osvješćuje, ali je jasno da je za to potrebno vrijeme. Rekla bih da je u pitanju proces koji će eventualno iznjedriti nove aktere. <h2>Pad Vučića – nemiri ili spor proces promjena?</h2> Portal ETV: Može li eventualni pad Vučića dovesti do nestabilnosti ili nemira u Srbiji? BISERKO: Da li će biti nemira – vlast je na proteste reagovala represijom, otpuštanjem sa posla svih onih koji su podržali studente, hapšenjima i podizanjem optužnica, kao i medijskim hajkama. Dakle, Srbija je kontinuirano u nekoj vrsti opsade. Ono što je značajno jeste da je strah razbijen. Strah je promijenio stranu. Režim reaguje panično i arogantno. Uglavnom se oslanja na lojaliste sa kriminalnim backgroundom, jer nema povjerenja u sopstveno okruženje. U toku je i paralelni proces u okruženju Vučića – u tužilaštvu, sudovima, ali i drugim institucijama. Za sada još uvijek čvrsto drži kontrolu nad medijima, koji su njegov važan instrument uticaja. Međutim, društvene mreže su postale ključne za komunikaciju studenata i demonstranata. Suštinske promjene biće spore. Ali da bi se to desilo, neophodan je veliki angažman svih ujedinjenih proevropskih aktera, naravno uz snažnu podršku Evropske unije. <h2>Sudbina NIS-a i ruski pritisak</h2> Portal ETV: Kako očekujete da će se završiti situacija sa NIS-om? Kakav potez, prema Vašem vašem mišljenju, može povući ruska strana? BISERKO: Sudbina NIS-a još uvijek je neizvjesna. Moskva nije pokazala namjeru da izađe u susret Vučiću, čemu se on nadao, i zato nije preduzimao mjere da diversifikuje nabavku energenata, uprkos preporukama Evropske unije, od koje je dobio i finansijsku podršku za to. To pokazuje da ne razumije međunarodni kontekst i da je daleko precijenio svoj međunarodni značaj. Osim toga, politički je kukavica da donese jedinu racionalnu odluku, a to je nacionalizacija NIS-a. Time je Srbija dovedena u poziciju ruskog taoca. Spekuliše se da bi Mađarska mogla biti kupac, ali to ne rješava problem Srbije, jer je jasno da iza toga stoji Moskva. Živimo u veoma dramatičnim vremenima i teško je anticipirati budući razvoj događaja.

Tag: albanija