U Albaniji je održan novi antivladin protest koji je protekao uz napetosti i sukobe s policijom, javlja Anadolu.
Protest opozicije održan je na 35. godišnjicu rušenja spomenika bivšem diktatoru Enveru Hodži, koja se obilježava 20. februara, uz zahtjev za ostavkom premijera Edija Rame. Organizovala ga je Demokratska stranka (PD) uz podršku drugih opozicionih stranaka ispred sjedišta Vlade Albanije u Tirani.
Protestnici su bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva prema zgradi Vlade, pri čemu je tokom nereda izbio požar u vanjskom dijelu objekta. Policija je odgovorila vodenim topovima.
Predsjednik Demokratske stranke i bivši premijer Sali Beriša izjavio je da su oni istinska opozicija i da će spasiti Albaniju.&nbsp;
- Slobodna Albanija, Albanija slobodnih građana proglasiće krađu građana teškim zločinom. Kazniće dvostruko više one dužnosnike koji pobjegnu- poručio je Beriša.
Nakon njegovog obraćanja, protest se premjestio ispred zgrade plenarne dvorane Skupštine Albanije, gdje su sukobi nastavili.&nbsp;
Protestanti su ponovo bacali Molotovljeve koktele i pirotehnička sredstva, a policija je reagovala suzavcem i vodenim topovima. Suzavac je zahvatio i vanjski prostor džamije u blizini parlamenta, zbog čega su se neki protestanti sklonili kako bi izbjegli dim, dok su vjernici obavljali vjerske obrede u džamiji.
Organizatori tvrde da je tokom sukoba bilo i povrijeđenih
Opozicija takođe traži ostavku zamjenice premijera i ministarke infrastrukture i energetike Belinde Balluku, optužene za kršenje ravnopravnosti učesnika u javnim konkursima.
U proteklim mjesecima u Albaniji je održano više antivladinih protesta, a opozicione stranke najavile su njihov nastavak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Protesti u Albaniji: Molotovljevim koktelima gađali zgradu Vlade

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je danas u Nju Delhiju da je tokom razgovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem otklonio strahove Srbije u pogledu odbrambene saradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.
- Otklonili smo strahove za koje smo razumjeli da postoje u Srbiji od saradnje između ministarstava odbrane Hrvatske, Kosova i Albanije. Pojasnio sam da je ta saradnja usmjerena na tehničku saradnju naših resora i da nije usmjerena ni na koji način protiv Srbije. Koliko sam vidio iz njegove izjave, to je sada prihvaćeno- rekao je Plenković novinarima na marginama samita o vještačkoj inteligenciji u Nju Delhiju.
Vučić je juče izjavio da mu je Plenković rekao kako saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova nije usmjerena protiv Srbije. Vučić je u izjavi novinarima beogradskih medija iz Nju Delhija naveo da je „dugo razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem“ i da su prvi put govorili o „vojnom savezu Tirane, Zagreba i Prištine“.
Plenković je održao više sastanaka. Vučić je ranije, na konferenciji u Njemačkoj, rekao da je najveća prijetnja Srbiji upravo taj „vojni savez“. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su prošle godine Deklaraciju o saradnji na području odbrane i sigurnosti, za koju je rečeno da je usmjerena na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi, podršku euroatlantskom putu te jačanju saradnje i savezništva triju prijateljskih država.
Plenković se danas sastao i s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, a među temama je bio sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Mercosura, trgovinskog bloka s Brazilom kao punopravnim članom. Plenković je naglasio da će to biti prilika za hrvatski izvoz i da poljoprivrednici ne bi trebali strahovati.
- Trebao bi otvoriti i šanse hrvatskoj ekonomiji za veću prisutnost naših izvoznika na tržištu cijele Latinske Amerike. Ponavljam, taj sporazum ima vrlo jasne zaštitne mehanizme u slučaju da dođe do nekih poremećaja u pojedinim sektorima- rekao je Plenković. Kasnije danas sastaće se i s glavnim sekretarom Ujedinjenih nacija &nbsp;Antoniom Guterešom.

Plenković: Otklonio sam strahove Vučića o našoj saradnji s Albanijom i Kosovom

Dok su demonstranti prošle sedmice bacali molotovljeve koktele na zgradu vlade Albanije u centru Tirane, a policija odgovarala suzavcem i vodenim topovima, jedan povik se posebno izdvajao: „Rama, idi kući! Ova korumpirana vlada treba da podnese ostavku!“
Napetosti su rasle otkako je specijalno tužilaštvo, poznato kao SPAK, u decembru podiglo optužnicu protiv zamjenice premijera Edija Rame, Belinde Baljuku, zbog sumnje da je uticala na dodjelu dvaju građevinskih ugovora 2021. godine, vrijednih više od 200 miliona eura.
Baljuku, zvijezda u usponu koju Rama, kako se čini, vidi kao potencijalnu nasljednicu, negira bilo kakvu krivicu, a on joj je cijelo vrijeme pružao podršku.
Međutim, posljedice ovog slučaja, uz niz korupcionaških skandala tokom protekle godine, dodatno su zakomplikovale situaciju.
Uporni protesti i činjenica da kriza uključuje jednu od njegovih najbližih saveznica predstavljaju ozbiljan izazov za Ramu, koji vodi balkansku državu od 2013. godine, prošle godine je ubjedljivo osvojio četvrti mandat i ima dobre odnose sa liderima od Brisela do Vašingtona.
To bi takođe moglo da zakomplikuje njegov plan da zemlja postane članica EU do 2030. godine.
„Albanija mora da shvati da je poštovanje vladavine prava preduslov za članstvo u EU“, rekao je Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa Kraljevskog koledža u Londonu. „To mora da se shvati ozbiljno, u suprotnom neće izgledati dobro pred EU.“
Odgovarajući na pitanja Reutersa, portparolka Rame branila je njegov dosadašnji rad.
„Albanija zaslužuje da se pridruži (EU) iz mnogo razloga, a odlučna borba protiv korupcije je jedan od njih“, rekla je Manđola Hasa.
Albanija je gotovo 50 godina bila izolovana od svijeta pod komunističkim režimom koji je pao početkom devedesetih godina. Kao i u mnogim djelovima istočne Evrope, kraj komunizma donio je period raširene korupcije.
Ipak, pravosudne reforme iz 2016. godine, osnivanje SPAK-a 2019. i stabilan ekonomski rast ojačali su njen put ka članstvu u EU.
Pregovori sa EU počeli su 2022. godine, a 17. novembra prošle godine Albanija je otvorila završnu rundu pregovaračkih poglavlja kao jedna od vodećih zemalja u projektu proširenja EU na Balkan.
Tri dana kasnije, u saopštenju SPAK-a objavljeno je da je protiv Baljuku podignuta optužnica.

Istraga o korupciji u vrhu vlade Albanije

Na dnevnom nivou iz susjedne Albanije, preko dva granična prelaza, Sukobin i Božaj, u Crnu Goru, u ranim jutarnjim satima uđe oko 2.000 radnika, koji se istog &nbsp;dana, posle podne vraćaju u Skadar i okolna mjesta. To je potvrđeno Primorskom portalu iz Uprave policije.
- Na ulazu u Crnu Goru tokom jednog dana preko graničnog prelaza Sukobin evidentiran je prelazak do 1.600 državljana Republike Albanije. Istog dana iz Crne Gore vratilo se u Albaniju oko 1.300 osoba, uglavnom muškaraca - naveli su u odgovoru Primorskom portalu iz Uprave policije.
Iz Skadra i okoline, radnici na posao u Crnu Goru putuju i preko graničnog prelaza Božaj.
- Tokom jednog dana preko graničnog prelaza Božaj u Crnu Goru uđe oko 500 državljana Republike Albanije i isto se toliko njih vrati u tu državu - kažu iz Uprave policije.
Ovaj trend je aktuelan posljednjih nekoliko godina. Većina radnika iz Albanije radi u građevinskom sektoru u Ulcinju, Baru, Podgorici…
Nezvanično Primorski portal saznaje da se konstantno povećava broj radnika koji se zapošljavaju u građevinarstvu, privrednoj grani koja je poslednjih godina u velikoj ekspanziji u Crnoj Gori.
Međutim, većina vlasnika građevinskih firmi uglavnom zapošljava samo inženjerski kadar, a prilikom izgradnje objekata sklapaju ugovore sa kooperantima koji imaju svoje radnike. Crna Gora skoro da nema građevinsku radnu snagu pa na građevinama uglavnom rade radnici iz Albanije i Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine.
Posebna je tema koliko radnika je angažovano na crno na građevinama u južnoj i centralnoj regiji Crne Gore.
Primorskom portalu je potvrđeno da manji broj radnica i radnika iz okoline Skadra redovno dolaze na posao i obavljaju djelatnosti iz oblasti poljoprivrede.
Na pitanje Primorskog portala, ima li organizovanog prevoza na posao iz Skadra do crnogorskih gradova, rečeno je da mnogi dolaze do Sukobina, ili Božaja mini busevima, ili privatnim vozilima, pješke prelaze granični prelaz gdje ih sa druge strane čeka prevoz. To je radnicima iz Albanije jeftinija i brža varijanta, nego da putuju svojim automobilima.

Oko 2.000 radnika svakodnevno iz Albanije dolazi na posao u Crnu Goru

U protestima koji su sinoć održani u Tirani, povrijeđeno je najmanje 16 policajaca, a uhapšeno je 13 osoba.
Ovi protesti su bili posljednji u nizu nemirnih antivladinih skupova koje je sazvao lider opozicije Sali Beriša.
Mete su bili i parlament i sjedište vlade. Neki demonstranti su bacali molotovljeve koktele, dok je policija koristila vodene topove kako bi rastjerala gomilu.
Beriša, bivši premijer i ogorčeni rival sadašnjeg socijalističkog lidera Edija Rame, rekao je da je poslanik iz njegove stranke desnog centra prevezen u bolnicu sa povredama.
Političke tenzije eskalirale su od decembra, nakon što je Posebno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Ramine zamjenice Belinde Baluku zbog navodnog miješanja u javne tendere za velike infrastrukturne projekte i pogodovanja određenim kompanijama, što Baluku negira.
Hiljade ljudi na glavnom trgu u Tirani nosile su zastave i transparente te uzvikivale: "Rama, idi kući, ova korumpirana vlada treba podnijeti ostavku".

1250x600

1084x550

Epilog brutalnih protesta u Albaniji: Povrijeđeno 16 policajaca, uhapšeno 13 osoba

Predstavnici ministarstava odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske održali su trilateralni sastanak s ciljem jačanja vojne saradnje i odbrambenih kapaciteta, što je izazvalo hitnu i oštru reakciju zvaničnog Beograda, koji ovaj potez vidi kao direktnu prijetnju stabilnosti regiona.
Sastanak je održan u skladu s realizacijom Trilateralne deklaracije potpisane 2025. godine, a ključna tema razgovora direktora sektora za odbrambenu politiku i naoružanje bila je unapređenje saradnje između odbrambenih industrija tri strane.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane Kosova, delegacije su razmijenile mišljenja o mogućnostima zajedničkog razvoja odbrambenih sposobnosti, povećanju interoperabilnosti kroz obrazovanje i zajedničke vojne vježbe, kao i suprotstavljanju hibridnim prijetnjama.
Cilj ove inicijative, prema navodima učesnika, jeste jačanje bezbjednosti i stabilnosti u jugoistočnoj Evropi, uz pružanje kontinuirane podrške euroatlantskim integracijama. Delegaciju Kosova predvodio je direktor za odbrambene politike Faruk Geci, a naglašeno je da se ovim aktivnostima sprovode dogovorene oblasti saradnje, koje uključuju i koordinisane napore u suočavanju s novim bezbjednosnim izazovima.
Međutim, ovaj potez naišao je na snažno neodobravanje u Srbiji. Kancelarija Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju ocijenila je da odbrambena saradnja Tirane, Zagreba i Prištine predstavlja aktivnost koja direktno ugrožava mir na Zapadnom Balkanu. Direktor Kancelarije Petar Petković izjavio je da je Srbija, kao vojno neutralna država, očigledna meta ovog, kako ga je nazvao, „trojnog pakta“.
Petković je u svojoj reakciji istakao da saradnja nije motivisana ekonomskim interesima ili regionalnim prosperitetom, već da ima „maligne namjere“. Iako je priznao da Albanija i Hrvatska, kao članice većeg vojnog saveza i suverene države, mogu sarađivati, uključivanje Prištine u formalne bezbjednosne inicijative okarakterisao je kao direktnu provokaciju i napad na vitalne srpske interese, kao i kršenje Rezolucije 1244 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Iz Beograda poručuju da je Kosovo postkonfliktno područje u kojem o bezbjednosti brine KFOR, te da je formalizovanje vojnih aranžmana s Prištinom opasan presedan i otvoreno iskazivanje animoziteta prema Srbiji.
Petković je zaključio da bi susjedne države, umjesto „ulaganja u destabilizaciju“, trebalo da slijede politiku mira i ekonomskog napretka koju, prema njegovim riječima, zastupa Srbija.

Albanija, Hrvatska i Kosovo jačaju vojnu saradnju, iz Srbije oštro reagovali: "Pakt protiv nas"

U pograničnom pojasu, na teritoriji Tuzi u mjestu Zbelj, policija je pronašla više od 100 kilograma marihuane za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije.
- Policija je, vršeći pojačane aktivnosti i nadzor šireg rejona državne granice, uočili jedno putničko motorno vozilo koje se kretalo velikom brzinom i koje je na jednoj lokaciji u mjestu Vranj zatečeno bez vozača. Detaljnim pregledom vozila pronađeno je više PVC kesa i crnih platnenih torbi u kojima se nalazilo 95 manjih PVC pakovanja sa sadržajem biljne materije zelene boje, nalik na marihuanu, mase oko 107 kilograma, za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu postupajući policijski službenici preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju identifikacije, lociranja i hapšenja osobe koja je pokušala da prokrijumčari marihuanu.
- Uzimajući u obzir da je istraga u toku, javnost će biti blagovremeno obaviještena o daljem toku postupka - zaključili su u policiji.

Zaplijenjeno preko 100 kg marihuane za koju se sumnja da je prokrijumčarena iz Albanije

Albanija je tokom prošle godine uvezla više od 374 hiljada tona žitarica, a vodeći izvoznik bila je Srbija.
Količina uvezenih žitarica tokom prošle godine uvećana je za gotovo 40 hiljada tona u odnosu na 2024, i to kao posljedica nedovoljne domaće proizvodnje, prenosi Tanjug.&nbsp;
"Imamo reforme, ali ne i konkretne mjere. Ne postoji finansiranje poljoprivrede. Naša država je podbacila u pogledu subvencija, zbog čega smo u ovakvom stanju - ne proizvodimo, već uvozimo", rekao je stručnjak iz oblasti poljoprivrede Zef Gjeta, javlja albanski A2 CNN.&nbsp;
Prema navodima tog medija, promjene u geografiji spoljne trgovine i smanjenje troškova transporta uticali su da cijena uvezenih žitarica bude niža.&nbsp;
Žitarice sada uglavnom stižu iz Srbije, a ranije su stizale iz Rusije i Rumunije. &nbsp;
"Svuda u svijetu proizvodnja pšenice se subvencioniše. U Srbiji, Kanadi, Francuskoj i drugim zemljama proizvodnja pšenice je subvencionisana. Poljoprivrednik ne može sam da preuzme cio proces", rekao je menadžer u mlinarskoj kompaniji Andi Hadžijmeri.&nbsp;
Albanija ima oko 875 hiljada hektara zemljišta, uključujući oranice, bašte, livade, travnjake, pašnjake i močvare.&nbsp;
Od toga se površina koja sadrži humus i mineralne materije, odnosno poljoprivredno zemljište, procenjuje na gotovo 700 hiljada hektara.&nbsp;
Međutim, iz godine u godinu, površina zasejana pšenicom, kukuruzom, ovsom, ječmom i drugim poljoprivrednim kulturama se smanjuje, dok se površina zapuštenog zemljišta povećava.

Albanija povećava uvoz žitarica

U luci Šenđin, u Medovskom zalivu u Albaniji, biće postavljena spomen-ploča u znak sjećanja na crnogorske dobrovoljce stradale u Prvom svjetskom ratu.&nbsp;
To će, kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, biti učinjeno zahvaljujući zalaganju predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
- Svečano otkrivanje spomen-ploče planirano je tokom zvanične posjete predsjednika Milatovića Albaniji u martu ove godine. Upravo se u 2026. godini navršava 110 godina od Medovske tragedije, kada je 6. januara 1916. godine u moru stradalo 385 crnogorskih dobrovoljaca koji su iz Sjeverne Amerike krenuli ka domovini u odbranu njene slobode - naveli su oni u saopštenju.
Iako se i ranije pominjala inicijativa da se ovim herojima podigne spomen-ploča, do danas nije realizovana.
- Tek su se, uz institucionalnu podršku i diplomatski angažman predsjednika Jakova Milatovića, stvorili uslovi da se sjećanje na pale junake dostojanstveno obilježi. Njihova žrtva svjedoči o bezrezervnoj privrženosti domovini i borbi za slobodu kao temeljnim vrijednostima crnogorskog društva. Stoga, postavljanje spomen-ploče u Medovi u godini kada se obilježava 110 godina od ovog tragičnog događaja predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema crnogorskoj istoriji - istakli su u kabinetu Milatovića.

Milatović postavlja spomen-ploču poginulim crnogorskim junacima u Medovi

&nbsp;U Albanij opozicione stranke nastavljaju antivladine proteste, dok su istovremeno pozvale na ostavku premijera Edija Ramu i zamjenicu premijera Belindu Balluku, javlja Anadolija.
Demokratska partija Albanije (DP) i Stranka Pokret Zajedno organizovale su odvojene proteste u Tirani.
Protest najveće opozicione stranke, pod nazivom "Foltore", održan je ispred sjedišta Ureda premijera Albanije.
Tokom govora na protestu, lider DP-a Sali Berisha rekao je da protest "svjedoči o našoj volji i otporu".
- Albanija nikada neće imati Ustav i zakon bez trijumfa opozicije, bez trijumfa građana, bez mirnog ustanka Albanaca - rekao je Berisha.
S druge strane, Stranka Pokret Zajedno održala je protest ispred sale za plenarne sjednice albanskog parlamenta, prije i poslije današnjeg parlamentarnog zasjedanja.
Prema riječima pristalica opozicione stranke, protest je organizovan "protiv korupcije i siromaštva".
Stranka Pokret Zajedno je objavila da zahtijeva "ukidanje imuniteta i smjenu zamjenice premijera i ministrice infrastrukture i energetike Belinde Balluku, smjenu premijera Edija Rame, otvaranje puta za prijevremene izbore kao pravi način za izlazak iz krize i usvajanje zakona o minimalnoj plaći i statusu rudara".
Opozicione stranke su upozorile da će se antivladini protesti nastaviti u narednim sedmicama.

U Albaniji nastavljeni antivladini protesti

Na putnom pravcu Berane - Kolašin sinoć je došlo do tuče u kojoj su učestvovali pitomci Policijske akademije iz Danilovgrada, saznaje<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/tuca-na-putu-berane-kolasin-zbog-nasilnickog-ponasanja-uhapsena-dvojica-pitomaca-policijske-akademije"> Portal Analitika</a> nezvanično iz policije.
Kako im je saopšteno, E. C. je prijavio Odjeljenju bezbjednosti Berane da su ga napale njenu tri nepoznate osobe.
Prema nezvaničnim saznanjima Analitike, policija je došla do informacija da je E. C. preticao vozilo u kojem su se nalazila dvojica pitomaca Policijske akademije i još jedna osoba.
Nakon preticanja E. C. je pokazao srednji prst trojici momaka, a prilikom preticanja, kako su kazali policiji, ugrožavao im je bezbjednost.
Nakon toga, pitomci Policijske akademije i još jedna osoba, pretekli su vozilo u kojem je bio E. C, prepriječili mu put i tada je došlo do tuče.
Dvojica Andrijevčana i jedan Beranac, od kojih su dvojica pitomci Policijske akademije u Danilovgradu, uhapšeni su i osumnjičeni za nasilničko ponašanje.
Ovim povodom kontaktirali su i direktora Policijske akademije Nenada Vojinovića.
- Imamo nezvanične informacije da se dogodio neki događaj u kojem su naša dva akademca učestvovala. Nakon eventualnih potvrda preduzeće se mjere i radnje shodno pravilnicima Policijske akademije - kazao je Vojinović za Analitiku.

Tuča na putu Berane - Kolašin: Zbog nasilničkog ponašanja uhapšena dvojica pitomaca Policijske akademije

U podgoričkom naselju Konik su održane dvije radionice u okviru projekta "Edukacijom do ravnopravnosti - Jačanje žena iz romske i egipćanske zajednice u Podgorici" koje predstavljaju značajan korak ka stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva, u kojem su prava i mogućnosti žena iz romsko- egipćanske zajednice prepoznata i podržana.
Koordinatorka ovog projekta je, kako se navodi u saopštenju, Behija Ramović.
- Radionice su okupile ukupno 50 učesnica, a rad je prilagođen u grupama,čime je omogućen kvalitetan i interaktivan rad, prilagođen potrebama učesnica. Aktivnosti su bile usmjerene na osnaživanje žena iz romske i egipćanske zajednice kroz edukaciju, razmjenu informacija i podsticanje aktivnog učešća u društvenim procesima Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Tokom radionica obrađene su različite teme od značaja za unapređenje položaja žena, počevši od ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, integracije u društvu, kao i prava na obrazovanje, zapošljavanje i aktivno učešće u zajednici.&nbsp;
- Poseban akcenat stavljen je na jačanje samopouzdanja, informisanosti i svijesti o važnosti ravnopravnog položaja žena u društvu, kao i na prevazilaženje prepreka sa kojima se suočavaju u svakodnevnom životu. Učesnice su imale priliku da kroz otvoren dijalog i praktične primjere unaprijede svoja znanja ali i dobiju određene informacije sa ciljem unapređenja položaja i integrisanja u društvu - istaknuto je u saopštenju.
Zahvaljuju se Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, koji je prepoznao značaj ovog projekta i pružio finansijsku podršku.

Edukacija o jačanju žena iz romske i egipćanske zajednice: Značajan korak ka stvaranju inkluzivnijeg i pravednijeg društva

Slovačka će obustaviti snabdijevanje Ukrajine električnom energijom od 23. februara ukoliko Kijev ne obnovi tranzit nafte kroz naftovod Družba, izjavio je premijer Robert Fico.
- Slovačka je ponosna i suverena zemlja, a ja sam ponosan i suveren Slovak. Ako snabdijevanje naftom za Slovačku ne bude nastavljeno u ponedjeljak, zatražiću od SEPS-a da prestane sa isporukom električne energije Ukrajini - napisao je Fico na Fejsbuku.
Prema riječima premijera, u januaru 2026. godine bilo je potrebno dvostruko više električne energije da se stabilizuje ukrajinski energetski sistem nego u cijeloj 2025. godini.
- Ako Zapad ne prigovara zbog sabotaže gasovoda Sjeverni tok, Slovačka ne može slovensko-ukrajinske odnose doživljavati kao jednosmjernu vezu koja koristi samo Ukrajini - naveo je on.
Fico je naveo da je samo obustava snabdijevanja gasom Slovačke prouzrokovala štetu od 500 miliona eura, dok je obustava tranzita nafte izazvala još veću štetu i logističke probleme.
- S obzirom na neprihvatljiv stav (ukrajinskog predsjednika Volodimira) Zelenskog prema Slovačkoj kao neprijateljskoj zemlji, smatram apsolutno ispravnim da se Slovačka ne uključuje u vojni zajam (Evropske unije) Ukrajini od 90 milijardi eura - zaključio je premijer.
TASS je nedavno saznao da je Ukrtransnafta, koja vrši tranzit nafte kroz Ukrajinu, zabranila isporuku sirove nafte Slovačkoj i Mađarskoj.
Prema navodima izvora, 6. februara kompanija je uklonila vanrednu situaciju na stanici Brodi, ali tok nafte još nije krenuo.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je Zelenskog da blokira isporuke kako bi stvorio probleme mađarskoj vladi pred parlamentarne izbore.
Evropska komisija je prekjuče saopštila da su Mađarska i Slovačka obustavile isporuke dizel goriva Kijevu.
A Mađarska je juče najavila da će blokiraji zajam od 90 milijardi eura iz Evropske unije Ukrajini.

Slovačka spremna da prekine izvoz struje Ukrajini i ne učestvuje u zajmu EU, ako ne dobije naftu

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da podiže globalne carine na 15 odsto.
Ova najava Trampa dolazi samo dan nakon što je Vrhovni sud SAD ukinuo njegove prethodne uvozne poreze.
Tramp je u petak rekao da će zamijeniti carine, koje je ukinuo Vrhovni sud, sa 10 odsto nameta na svu robu koja dolazi u SAD.
Ipak, američki predsjednik najavio je danas na mreži Truth Social da će carine biti povećane na 15 odsto, prenosi BiBiSi (BBC).
Ove carine će stupiti na snagu u utorak 24. februara i mogu ostati na snazi samo oko pet mjeseci prije nego što Trampova administracija bude morala da traži odobrenje Kongresa.

Tag: albanija