Sudija u Albaniji ubijen je u ponedeljak iz vatrenog oružja tokom zasijedanja Apelacionog suda u Tirani.
Albanski mediji su identifikovali ubijenog sudiju kao Astrita Kalaju. Policija je saopštila da je osumnjičeni E. Š. (30) bio strana u suđenju.
R. K. (65) i E. K. (45), otac i sin, koji su bili druge strane u postupku, povrijeđeni su u incidentu.
Prema navodima vlasti, povrijeđeni su van životne opasnosti.
- Policijske službe su odmah po prijemu dojave stigle na mjesto događaja i uspjele da uhapse i privedu u prostorije Policijske uprave Tirana osumnjičenog, državljanina E. Š, kao i da zaplijene oružje kojim je izvršeno krivično djelo - navodi se u saopštenju policije.
Albanski mediji su izvijestili da je sudski slučaj povezan s imovinskim sporom i da je osumnjičeni pucao na sudiju jer je znao da će izgubiti slučaj na sudu.
Prema navodima Top kanala, ubijeni sudija Kalaja je bio član Apelacionog suda posljednjih sedam godina, a ukupno je 18 godina proveo u pravosudnom sistemu.
Predsjednik Albanije Bajram Begaj osudio je ubistvo sudije Kalaje, opisujući ga kao napad na pravosudni sistem.
- Ovaj strašan napad na istaknutog sudiju, ali i na pravosuđe kao takvo, mora naići na najdublji prezir i neslaganje cijelog društva, jer je ovaj čin monstruozan atentat na sam sistem, na kome se zasnivaju suživot i društveni mir - napisao je Begaj na Fejsbuku.
Premijer Albanije Edi Rama na mreži Iks (X) je naveo da taj čin, koji je okarakterisao kao kriminalni napad na sudiju, zahtijeva ekstreman pravni odgovor prema osumnjičenom.
Prema njegovim riječima, ovaj događaj predstavlja snažan argument za podršku pooštravanju Krivičnog zakonika za kazne za ilegalno posjedovanje oružja.
Ministar pravde Besfort Lamalari ocijenio je da ovaj slučaj predstavlja "napad na svakog službenika zakona, institucija i albanskog društva".
- Ubistvo sudije Kalaje na dužnosti je krivično djelo koje zaslužuje najstrožu kaznu uz punu snagu zakona. Nećemo dozvoliti da ovakvi napadi, niti bilo koji drugi oblik nasilja, naruše povjerenje javnosti u pravosuđe, niti da zasijene naše kontinuirane napore za jačanje vladavine prava u Albaniji - rekao je Lamalari
Dodaje da postoji potreba za revizijom bezbjednosnog sistema unutar sudova, dok je Rama tražio pooštravanje kazni za nelegalno posjedovanje oružja u novom Krivičnom zakoniku, za koji su već započete javne konsultacije.
Nelegalno poskedovanje oružja kao krivično djelo, kako je najavio Lamalari, više neće biti tretirano kao do sada.
- Bezbjednost pravosudnih radnika je crvena linija koju niko ne smije da pređe. Nijedno krivično djelo poput današnjeg nikada neće moći da zastraši pravdu ili misiju sudija. Ministarstvo pravde stoji uz pravosudne institucije - napisao je Lamalari na Fejsbuku.
Za nelegalno posjedovanje oružja u Albaniji zakoni predviđaju kaznu do tri godine zatvora.
Prema podacima Centra za Jugoistočnu Evropu i Istočnu Evropu za kontrolu lakog naoružanja (SEESAC), u Albaniji su zabilježena 213 incidenta s vatrenim oružjem od januara do juna 2025. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sudija ubijen u sudnici u Albaniji

Albanija je danas otvorila Klaster 4 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom (EU), peti za nepunih godinu dana, navodeći da joj je cilj da posljednji klaster otvori do kraja godine.
Na međuvladinoj konferenciji EU i Albanije u Briselu otvoreni su pregovori o zelenoj agendi i održivoj povezanosti, čime je do sada otvoreno ukupno 28 poglavlja.
Klaster 4 obuhvata poglavlja 14 (transportna politika), 15 (energetika), 21 (transevropske mreže) i 27 (životna sredina i klimatske promjene). Premijer Albanije Edi Rama je na konferenciji za novinare izjavio da je EU „carstvo“ kojem Albanija želi da pripada.
- Danas smo otvorili još jedan klaster, peti za 11 mjeseci. Mislim da je to rekord. Želimo da do kraja godine otvorimo i posljednji klaster, znam da je to ambiciozno, ali nadam se da ćemo uspjeti - rekao je Rama.
On je kazao da je pred Albanijom još puno izazova i napora, ali da nema drugog puta.
- Konačno prvi put u istoriji možemo slobodno da biramo s kim želimo da se vjenčamo. U prošlosti smo bili u prinudnom braku sa drugim carstvima, ali ovo je carstvo čiji dio želimo da budemo. Carstvo vrijednosti, prava i bezbjednosti u kojem će naši građani biti uvjereni da im sloboda i prava neće biti oduzeta - kazao je Rama.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos rekla je da je Albanija uradila „impresivan posao“ i da je uvjerena da će, ako nastavi ovim tempom, do kraja godine otvoriti i posljednji klaster.
- Znam da reforme koje zahtijevamo od zemalja kandidata nekad nijesu lake i zahtijevaju fundamentalne promjene, ali Albanija je pokazala da je pozitivna promjena moguća i da EU to nagrađuje - izjavila je Kos.
Evropska komesarka je pohvalila albanske vlasti za reforme koje su sprovodile proteklih godina, dodajući da nije lako otvoriti klastere, ali da je još teže zatvoriti poglavlja i da Albanija mora da nastavi sa reformama, posebno u oblastima reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije, prava manjina i slobode medija.
Kos je navela da je cilj albanske vlade da završi pregovore u tehničkom dijelu do kraja 2027. godine i da Evropska unija podržava tu viziju.
- Nema sumnje da je budućnost Albanije u EU, a danas smo jedan korak bliže tom cilju - kazala je Kos.&nbsp;
Ona je pred početak međuvladine konferencije dodala da se među zemljama kandidatima vide razlike, a da jednu od najvećih uloga u procesu pristupanja ima rukovodstvo zemlje.&nbsp;
- Ako rukovodstvo pokazuje proevropsku orijentaciju, onda građani imaju osjećaj da zemlja ide u dobrom pravcu - rekla je Kos.
Danska ministarka za evropske poslove Mari Bjere, čija zemlja predsjedava EU, kazala je da je otvaranje još jednog klastera u pristupnim pregovorima Albanije značajan korak i da pokazuje da stvarne reforme donose stvarne rezultate.
- Albanija je tokom godina učinila velike napore u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i usklađivanju sa spoljnom politikom EU. Pokazala je da jasno vidi svoju budućnost u Evropi, daje rezultate i zaslužuje priznanje - kazala je Bjere.&nbsp;
Ona je dodala da će dansko predsjedavanje EU nastaviti da radi na procesu proširenja, koje je poslije ruske invazije na Ukrajinu postalo geopolitička neophodnost.
- Moramo da nastavimo proširenje za jaču i bezbjedniju EU i zato je proširenje prioritet danskog predsjedavanja - rekla je Bjere.
Albanija je od oktobra 2024. do maja ove godine otvorila četiri klastera – 1 (osnove), 2 (unutrašnje tržište), 3 (konkurentnost i inkluzivan rast) i 6 (spoljna politika).
Jedini klaster koji je ostao neotvoren je Klaster 5, koji se odnosi na resurse, poljoprivredu i koheziju.
Za članstvo u EU Albanija se prijavila 2009. godine, status kandidata dobila je 2014., a prva međuvladina konferencija Evropske unije i Albanije održana je 2022. godine.

1250x600

1084x550

Albanija otvorila klaster 4 u pregovorima o članstvu u EU, peti za nepunih godinu dana

Dok se vijest o imenovanju prve ministarke na principu vještačke inteligenciju u Albaniji prenosi s kontinenta na kontinent, mi u Crnoj Gori možemo samo da se nasmijemo – ne od podsmijeha, nego od prepoznavanja.
Jer, dok je susjedima to novitet, kod nas je to realnost već neko vrijeme. Samo što niko nije imao snage da to jasno kaže: Crna Gora već ima AI premijera, ministre, pa i cijelu vladu. I to ne beta verziju – nego onu finalnu, integrisanu u sistem, sa podrškom na WhatsApp-u.
Ako ste kojim slučajem čuli za neku od sjednica Vlade, jasno vam je o čemu pričamo. Glasanja telefonom, odluke koje „prođu same od sebe“, ministri koji odgovore GIF-om, lajkom, ili uopšte ne odgovore – jer su, razumije se, na putu, u šopingu, na kupanju, ili u oblacima (bukvalno i figurativno).
Znate li onu scenu kad je bivši premijer u tehničkom mandatu, Dritan Abazović, na sjednici Vlade saopštio da „Crna Gora pokreće svemirski program“?
Reče čovjek ozbiljno, gledajući ravno u kameru:
“Informacija možda će izazvati podsmijeh kod nekih ljudi, ali je stvar ozbiljna. Crna Gora pokreće svoj svemirski program. Kreće razvoj satelita Luča, koji treba da se lansira u svemir.”
Mi danas, godinu kasnije, shvatamo da nije bila šala. Jer, ako smo mogli da pokrenemo svemirski program bez ijednog astrofizičara, možemo i da vodimo državu bez stvarnih ministara. Uz satelitsku Vladu, imamo i virtualnu. Toliko virtualnu, da često ne znamo ni ko su članovi, ni da li ih ima, ni koliko ih ima, a pogotovo – da li uopšte glasaju.
I sad vi recite da to nije AI? Možda ne onaj univezalni, ali neka domaća verzija – sa brdom bugova i „crnogorskim softverom“, koji često padne kad se uključi ozbiljno pitanje.
Ne bi nas čudilo da, kad stigne neka važna odluka iz Brisela, neko iz Vlade pita:
“Aj pitaj ChatGPT, da vidimo što kaže, pa ćemo mi ako treba samo da prepravimo zaglavlje.”
A kad ni to ne pomogne – tačka ide interno, i riješena je.
Ima logike i pretpostavka da će premijer Milojko Spajić pri rekonstrukciji tražiti nove ministre direktno iz baze podataka: možda iz Singapura, možda Japana. AI zna što radi. Samo… kako narod reče – nemamo mi ministarske sreće. I njih bi mi "đavolisali".

Miraš Dušević

Ma kakva albanska AI ministarka, Milojkova Vlada je odavno virtualna

Samo na primjerima broja destinacija ka kojima iz Podgorice i Tirane lete dva low cost giganta, Wizz Air i Ryanair, jasno je gdje je danas Crna Gora. 
Nekada perjanica balkanskog turizma i biser Evrope, Crna Gora danas polako gubi korak — i to ne samo na kopnu i moru, već i u vazduhu. Dok susjedna Albanija grabi krupnim koracima naprijed i ruši turističke i avio-rekorde, crnogorska avio-infrastruktura se urušava. 
Od kako su “oslobodioci” preuzeli, Crna Gora je gotovo iščezla sa evropskih avio-mapa kao relevantna destinacija. Destinacija do kojih se leti je nikad manje dok su privremeni parking prostori na šljunku i povećanje cijena sata parkiranja postali realnost. A to više nije ni sramota — to je čista propast.
U međuvremenu, Tirana gradi, modernizuje i širi se. Low-cost giganti poput Wizz Aira i Ryanaira biraju Albaniju kao regionalni centar, a Crna Gora ostaje po strani.
<h2>BROJKE KOJE GOVORE SVE </h2>
<ul><li>Wizz Air Tiranu povezuje sa 56 destinacija</li><li>Wizz Air iz Podgorice – svega devet destinacija </li><li>Ryanair iz Tirane povezuje 31 grad </li><li>Ryanair iz Podgorice – svega šest destinacija </li></ul>
Direktor Međunarodnog aerodroma Tirana, Piervittorio Farabbi, nedavno je izjavio da sve više crnogorskih građana bira Tiranu zbog drastično veće ponude letova i povoljnijih cijena.
Prema podacima Albanske granične policije, u prvoj polovini 2025. godine na aerodromu u Tirani registrovano je oko 76.000 crnogorskih pasoša — što predstavlja rast od 13 odsto u odnosu na isti period prošle godine. 
U cijeloj 2024. godini, aerodrom u Tirani koristilo je preko 120.000 građana Crne Gore. A stvarni broj je vjerovatno još veći, jer mnogi putuju sa pasošima drugih zemalja.
<h2>AIR MONTENEGRO VS MONTENEGRO AIRLINES</h2>
Nacionalna avio.kompanija Air Montenegro iz Podgorice i Tivta leti ka 13 destinacija. 
Nekadašnji nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines letio je ka 30 destinacija u 15 država.
Tokom cijele godine, redovne destinacije su bile Beograd, Beč, Cirih, Frankfurt, Ljubljana, Moskva, Pariz, Rim. Od aprila do oktobra, u ljetnjoj sezoni, MA je letio ka Diseldorfu, Hanoveru, Kopenhagenu, Lajpcigu, Lionu, Londonu, Minhenu i Sankt Peterburgu.
Putem čartera letjelo se, zavisno od doba godine i za Bari, Tel Aviv, Prag, Grac, Linc, Klagenfurt, Bratislavu, Krf, Tatre, Ren, La Rošel, Dovil, Limož, Brive, Lion, Sent Etjen, Klermon Feran.
Montenegro Airlines je ukinut je odlukom "oslobodilaca" 25. decembra 2020.

Wizz Air i Ryanair iz Tirane lete ka 87 destinacija, iz Podgorice ka svega 15

Katastrofalni požari koji danima bukte širom Albanije odneli su još jedan život – u okrugu Elbasan pronađena je preminula osoba za koju se sumnja da je nastradala usljed gušenja dimom.
Samo dan ranije, osamdesetogodišnji muškarac je stradao nakon što je pokušao da zapali vatru u svom dvorištu, što je izazvalo širenje požara i ozbiljno ugrozilo lokalno stanovništvo i imovinu.
Do sada su desetine ljudi zadobile simptome trovanja dimom, dok su čitava sela ostala bez domova. Na desetine kuća je potpuno izgorjelo.

U požarima u Albaniji izgorjelo šest sela, dvije osobe stradale, najmanje 10 povrijeđenih

Požari danas prave mnogo problema i u susjednoj Albaniji. Jedan od većih požara trenutno bukti u pograničnom dijelu sa Grčkom.
Kako prenose tamošnji mediji, naročit problem je što se na tom području nalazi mnogo zaostalih mina iz Drugog svjetskog rata, što posebno otežava intervenciju vatrogasaca.
U mjestu Polićan na jugu države od subote bjesni požar - ugrožene su bile i kuće, a evakuisani su svi iz jednog doma starih u tom mjestu. Požar se danas velikom brzinom širi ka drugim opštinama.
Veći požar trenutno je aktivan i u okolini Sarande, odakle su takođe evakuisani posjetioci.

Albanija: Bukti mnogo velikih požara, jedan zahvatio i minsko polje

Srbija mora biti oštrija prema Crnoj Gori, a u međunarodnim odnosima postoji jedno jedino pravilo - reciprocitet. To je između ostalog poruka srpskog politikologa i novinara Cvijetina Milivojevića.
Milivojević je inače čest gost medija u Srbiji koji važe za opozicione, poput N1 i Nove S, pisao je kolumne i za Danas.
On je za beogradsku produkciju Balkan Info govorio kako Srbiji fali reciprocitet u odnosu sa svima, a posebno prema "slabijim zemljama kao što je Crna Gora".&nbsp;
<h2>Možda da podržimo našu braću Albance u Malesiji ili da priznamo CG ali bez stare Hercegovine</h2>
Pomenuo je da se Crna Gora i Sjeverna Makedonija ponašaju kao "lobisti Kosova kad se traži njegov ulazak u UNESKO ili Interpol", da je to "nevjerovatno" i da "Srbija to trpi".&nbsp;
- Nama fali odnos reciprociteta sa svima. Mi sa Crnom Gorom nijesmo razriješili, uslovno rečeno bratskom i prijateljskom. Čekajte ljudi moji, promijenile se sad već tri garniture vlasti poslije pada Mila Đukanovića. Šta bi sa time što je Crna Gora otpriznala Srbiju? CG nas ne priznaje. Ona nas ne priznaje, ako se dobro sjećam, da li od 2009. Ona je priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Dakle, ona nas priznaje u smanjenom kapacitetu od 85 odsto teritorije.
On je u emisiji naveo "šta su uradili kao recipročnu mjeru".
- Povukli smo tadašnjeg ambasadora, je li bješe onaj Tarzan Milošević, ne znam, na diplomatski razgovor, šta je bilo od toga? Šta smo mi konkretno uradili? Ako nema recipročnog, na primjer da mi kažemo priznajemo CG od sada, ali bez stare Hercegovine. To vam je sve do Nikšića. To nikad nije bila Crna Gora do 1945. godine. Znači, ne priznajemo to. Ne priznajemo onu Sutorinu, izlazak Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na more. To je do 1945. godine, do dogovora Blaža Jovanovića i Đure Pucara bio dio teritorije Bosne i Hercegovine. Danas je to Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Dakle, ne priznajemo to. Je li to 15 odsto? Nije dovoljno. Dobro. Hajde da vidimo, da razgovaramo sa našom braćom Albancima u Malesiji. Oni imaju tamo neke potrebe da imaju nekakvu autonomiju, možda s pravom...
Možda, dodaje, da podrže, možda će time otopliti odnose sa "njihovim" Albancima na Kosovu.
- Ili možda sa Albancima u Albaniji. Sa državom Albanijom. Pa da kažemo, tako je, Malesija ima pravo na autonomiju unutar Crne Gore. Za početak. I to je za mene recipročno. Pa ne bi se to svidjelo Crnoj Gori. A je li? A je li se državi Srbiji sviđa što je Crna Gora priznala Kosovo? I što je čak i Crna Gora imala međunarodno ponovno reviziju onih graničnih prelaza prema Kosovu - izjavio je Milivojević.&nbsp;
<h2>Cetinje čuva Pećki prijesto&nbsp;</h2>
Rekao je da je "mitropolit crnogorsko primorski čuvar Pećkog prijestola".
- On je čovjek koji je egzarh. Cetinje čuva Pećki prijesto. Pa kako to CG prizna Kosovo kao nezavisnu državu? Pazite, ovo što sam ja rekao, kao ideja za recipročne mjere, je apsolutno na mjestu. Čak da Srbija ne traži otcjepljenje stare Hercegovine ili Sutorine ili Malesije, pogotovo pripajanje Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini, ovamo Albaniji. Ne, nego autonomiju sa staru Hercegovinu. Pa zašto? Kako nema razloga? Pa ima li neko u tom prostoru stare Hercegovine ko se izjašnjava da je Crnogorac po nacionalnosti? Ima, ali to je tolika manjina, to je nenormalno. Svi se osjećaju Srbima i Hercegovcima. Takođe, Herceg Novi. Čak i u vrijeme Mila Đukanovića, to je bio grad koji ima uvijek srpsku vlast. Pa čekajte, je l' bi zaboljelo da kažemo, dobro, Herceg Novi nek' bude dio CG, ali sa autonomijom srpskom - izjavio je Milivojević.
Kompletnu njegovu izjavu možete poslušati <a href="https://youtu.be/2EndVrAzfvM?si=UhTDeKM15V_SuXOG">ovdje.</a>

Atak srpskog politikologa na teritorijalni integritet CG: Đukanović pao, a mi ih i dalje trpimo; Razgovarajmo sa braćom Albancima u Malesiji

Službenici Sektora granične policije su na graničnom prelazu Božaj, prilikom pokušaja ulaska u Crnu Goru, uhapsili albanskog državljanina E. H. (46) koji se potražuje po potjernici Interpola, saopšteno je iz Uprave policije.
Za stanovnikom Skadra je NCB Interpola Luksemburg raspisao crvenu međunarodnu potjernicu zbog vođenja krivičnog postupka koji se vodi protiv njega.
- E. H. se potražuje na osnovu naloga za hapšenje koji je izdao Okružni sud u Dikirhu, radi vođenja krivičnog postupka zbog sumnje da je izvršio krivična djela pranje sredstava stečenih kriminalom i teška krađa - naveli su iz Uprave policije.

Na Božaju uhapšen Albanac sa crvene međunarodne potjernice: Traži se zbog "pranja novca" stečenog kriminalom

Na Graničnom prelazu Hani Hotit u Republici Albaniji održan je sastanak Zajedničke ekspertske komisije za sprovođenje Sporazuma o graničnim prelazima između Crne Gore i Albanije, kao i Zajedničke komisije za obnavljanje, popravku i održavanje graničnih oznaka duž crnogorsko-albanske granice. Sastanak su organizovala ministarstva unutrašnjih poslova dvije države, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore.
Tokom sastanka razmatrana su aktuelna pitanja bilateralne saradnje, uz poseban fokus na predstojeću ljetnju turističku sezonu. Dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i robe, te koordinacija aktivnosti graničnih službi — policije, carine, veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija — s ciljem pojednostavljenja prelaska granice, uz prioritetnu brigu o bezbjednosti građana i država. Regionalni rukovodioci i šefovi susjednih graničnih prelaza dogovorili su svakodnevno praćenje stanja, razmjenu informacija i efikasno rješavanje eventualnih problema, u skladu sa zakonima o graničnoj kontroli Crne Gore i Albanije.
Dogovoreno je i nastavak radova na obnavljanju i održavanju graničnih piramida, međupiramida i drugih oznaka. Uprava za nekretnine Crne Gore planira tokom 2025. godine popravku oštećenih oznaka B-17, B-18, B-23 i B-28, kao i nastavak radova na postavljanju plovnih graničnih oznaka na Skadarskom jezeru, u skladu sa sporazumima između dvije države.
Razmatran je i status sprovođenja sporazuma o otvaranju zajedničkih graničnih prelaza Ckla-Zogaj i Sveti Nikola-Puljaj, kao i uspostavljanju zajedničke granične kontrole. Dogovorene su aktivnosti na pripremi protokola o hitnim prekograničnim potjerama, koji će biti potpisani u skladu sa sporazumima o policijskoj saradnji.
Sprovođenje graničnih provjera, naročito na zajedničkim prelazima, doprinijeće racionalnijem korišćenju resursa, jačanju uzajamnog povjerenja i efikasnijoj borbi protiv prekograničnog kriminala.
Sastanku su prisustvovali predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova i graničnih policija Crne Gore i Albanije, Uprave za nekretnine Crne Gore, te topograf Albanije. Sastanak su vodili Milan Paunović i Saimir Spahija, predsjedavajući Mješovite crnogorsko-albanske komisije.

Sastanak Zajedničke ekspertske komisije Crne Gore i Albanije o graničnoj saradnji na prelazu Hani Hotit

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće danas na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Tirani, na poziv albanskog kolege Bajrama Begaja.
Milatović će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, govoriti na plenarnoj sjednici na temu „Podsticanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i evropske integracije“.
- Na marginama Samita planirani su i bilateralni sastanci - navodi se u saopštenju.
Samit SEECP predstavlja najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.
SEECP uključuje 13 zemalja jugoistočne Evrope, koje su već članice Evropske unije (EU) ili sa perspektivom integracije u evropske i evroatlantske strukture.
Iz kabineta Milatovića su kazali da Samit ima posebnu važnost u kontekstu evropskih integracija, jer pruža platformu za usklađivanje regionalnih prioriteta i jačanje koordinacije s institucijama EU.

Milatović na SEECP Samitu u Tirani

Biro Narodne skupštine, najviše kolegijalno telo donjeg doma francuskog parlamenta donio je odluku da ne razmatra postupak impičmenta protiv predsjednika Emanuela Makrona, koji je predložila ljevičarska stranka "Nepokorena Francuska" (LFI).
Na današnjoj sjednici pet članova biroa glasalo je za, deset protiv, a pet je bilo uzdržano, prenosi BFM TV.
Nekoliko minuta nakon što je objavljena odluka, Matild Pano, predsjednica poslaničke grupe LFI u Nacionalnoj skupštini, izrazila je nezadovoljstvo zbog uzdržanosti pet poslanika iz partije.
- Opet, kao i obično, Nacionalno okupljanje spasava Emanuela Makrona - izjavila je Pano, optužujući ovu stranku da "na neki način podržava predsjednika".
Prijedlog za impičment Emanuela Makrona podnijela je stranka "Nepokorna Francuska" Žan-Lik Melanšona, nekoliko minuta nakon što je Sebastijan Lekorni, peti premijer u dvije godine, podnio je ostavku na tu funkciju.
Prijedlog je podržalo 104 poslanika. Lekorni je predstavio svoj kabinet 6. oktobra, manje od mjesec dana nakon stupanja na dužnost, ali su ljevičarska i desničarska opozicija odbile sastav vlade.
Trenutno su u toku pregovori o tome ko bi mogao da vodi kabinet, a neke stranke zahtijevaju premijera iz ljevice.
Pregovori između Lekornija i političkih stranaka, uključujući socijaliste, ekologe i ljevice, i dalje traju.
Lekorni će izložiti svoje zaključke Emanuelu Makronu i očekuje se da se francuski predsjednik obratiti javnosti u večerašnjem Dnevniku na France 2 u 20 sati.

Francuski parlament odbio da razmatra pitanje opoziva Makrona

Specijalno državno tužilaštvo je u Naredbi o sprovođenju istrage sa predlogom za određivanje pritvora protiv okrivljenih Aleksandra Mijajlovića, Draga Spičanovića, Vladana Lazovića, Milovana Pavićevića, Andrijane Nastić i Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25, pominje da je „djelovanje organizacije uticalo na formiranje sredstava javnog informisanja“, između ostalog i na pokretanje M portala.
SDT navodi da to „proizilazi i iz sadržine komunikacija koje je putem aplikacije "Viber" okrivljeni Aleksandar Mijajlović ostvario sa licem Milošem Nikolićem, poslanikom i portparolom Demokratske partije socijalista Cme Gore, kao korisnikom broja telefona +382 69*** 088, pa tako dana 1. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sadržine: "Daj mi oznaku boje DPS-a", a lice Miloš Nikolić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Kako mislis?", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje poruku sadržine: "I ljubcastu i zutu... Znaju to tacno dizajneri ... Da bi Mportal bio te boje". Dana 13. jula 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", a potom i poruku sadržine: "Ako mozes momke samo da malo po mrezama provuku televiziju i portal. Dana 8. septembra 2022. godine, okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje licu Milošu Nikoliću poruke: "Kad cemo mijenjati direktora Mportala?", a lice Miloš Nikolić odgovara okrivljenom Aleksandru Mijajloviću porukom sadržine: "Moramo ovih par dana to zavrsiti“.
Da je okrivljeni Aleksandar Mijajlović birao web adresu "mportala", proizilazi iz poruka koje je isti razmijenio sa licem Sonja Drobac, koja koristi broj telefona +382 67*** 022. Naime, dana 3. marta 2022. godine, Sonja Drobac šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine: "me-portal.me meportal.me mportal.me m-portal.me Glasaj za ime portala", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović istoj poruke sadržine "Bez crtica. Ne vole ih ljudi... Ostalo koji hoces"
Dana 12. jula 2022. godine, lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sljedeće sadržine „Kad krece?", a okrivljeni Aleksandar Mijajlović licu Danijelu Živkoviću poruku sadržine "Od sjutra eksperimentalno“, nakon čega lice Danijel Živković šalje okrivljenom Aleksandru Mijailoviću poruku sadržine „Odlicno! Sjutra ću potražiti“, a okrivljeni Aleksandar Mijajlović poruku sa linkom „Mportal <a href="https://mportal.me/" target="_blank">https://mportal.me/</a>“.
Dana 12. jula 2022. godine, okrivljena Andrijana Nastić šalje okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruke sadržine: "Ooo sa srecom pocela... Kako se zove? Samo E? ... Ja ne mogu naci... Ide mi 19, pa 21 na Telemach", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruke sadržine: "Od ujutro... Trebalo je od ponoci ali Tcom zeznuo za par sati", a okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poruku sadržine: "Aj dobro, izdrzacemo do", nakon čega okrivljeni Aleksandar Mijajlović šalje okrivljenoj Andrijani Nastić poruku sa linkom sadržine: "MPortal https://mportal.me/", da bi okrivljena Andrijana Nastić okrivljenom Aleksandru Mijajloviću poslala poruke sadržine: "I ovo je novo u sklopu TV?... A nema, ne mirujes... ne sjedis ti kuci i cekas posao na biro J“.
Mijajlovića, Spičanovića, Pavićevića, Lazovića i Nastić pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja su priveli u prošli petak, Boškovića u ponedljeljak, a 30-odnevni pritvor određen je samo Mijajloviću i Spičanoviću, dok su ostali pušteni na slobodu pod različitim mjerama nadzora.
Oznaka tajnosti sa predmeta je skinuta 5. oktobra kasno poslijepodne, nakon što je dio medija već objavio djelove sadržaja Naredbe.
Mada je nakon svega teško povjerovati u objektivnost Specijalnog državnog tužilaštva, tužilaca Jovana Vukotića, Ivane Petrušić Vukašević i Miroslava Turkovića koji potpisuju ovakvu Naredbu, ali i Specijalnog policijskog odjeljenja na čijem je čelu Predrag Šuković, uredništvo M portala se nada da će u nastavku istrage, u kojoj će neminovno biti saslušani i urednici medija koji se pominju u Naredbi, pristati da u nju uvrste i ljude koji su zaista pokušavali da utiču na uređivačku politiku M portala, a čija će im imena uredništvo rado saopštiti. &nbsp;

SDT uticaj Mijajlovića na M portal vidi u crtici, boji i slanju linkova

Glavni urednik Televizije E Draško Đuranović u Drugačijoj radio vezi komentarisao je združeni pokušaj obračuna Demokratske Crne Gore, SDT i njihove medijske posluge sa nekoliko preostalih kritičkih glasila, uz indikativan muk ambasada Kvinte i Delegacije EU u Crnoj Gori, uz naglasak da vjeruje da će, ipak, te adrese reagovati.
- Očekujem rekcije, jeste Crna Gora mala, ali je značajna jer treba da uđemo u EU. A, ako ćemo da uđemo u EU bez slobodnih medija, i ako zbog ovoga Evropa ne reaguje, onda mi moramo reagovati- kazao je Đuranović.
Ponašanje SDT je, kaže Đuranović, pokazatelj da je Vladimir Novović postalo politička batina u rukama vlasti jer je na djelu obračun sa ljudima koji pripadaju drugoj političkoj opciji, „mislim na opoziciju i na kritičke medije koji ne glorifikuju poteze ove vlasti..“
- SDT je postalo politički zvučni top koji treba da dezorijentiše medije koji otkrivaju poteze vlasti. Strašno je da se troje tužitelja našlo u toj poziciji da potpisuju naredbu za sprovođenje istrage. Naredba je koncipirana u nekim krugovima koji su najbliži bezbjednosno-političkim krugovima, a cilj je da država sprovede neku vrstu političke kontrole, ne samo nad opozicijom nego nad kompletnim društvom. Tome, naravno, služi uslužni servis Vijesti i u svemu tome je dramatično glupo obrazloženje o skidanju zabrane tajnosti... Neke informacije su prvo dostavljene Vijestima, pa je skinuta tajnost- ističe Đuranović.
On smatra da je najveći problem što je državna institucija iskorištena za politički progon i targetiranje medija, naglašavajući da je ovo prvi put da Tužilaštvo udara na integritet nekoliko medijskih kuća.
- Oni našim parama pokušavaju da ugase nas. Mi nemamo drugog načina zarade osim da svojim integritetom obezbjeđujemo egzistenciju a oni udaraju na ključ naše egzistencije. Stavljati Darka Šukovića, Draška Đuranovića, Danicu Nikolić u kontekst kriminalne organoizacije je drsko, nije samo kršenje zakona... Nije ovo 1948. godina, nego je gore, jer tada je bilo suđenja bez suda, a ovdje je pokušaj kriminalizacije ljudi i medija bez osnova..- rekao je Đuranović.
<h3>Signal opomene cjelokupnom društvu</h3>
Đuranović dalje ističe kako je važan tajming u kom se sve ovo dešava, navodi tri ključna motiva:
- Pošto se priča o stvaranju kriminalne organizacije od 2018. do 2024. i da se u okviru te kriminalne organizacije nalazi portal ETV, ukazujem da je Aleksandru Mijajloviću telefon oduzet 19. februara 2024. godine, a Portal ETV je sa radom počeo 05. septembra!? Ja bih volio da mi neko od ovo troje tužitelja objasni kako je moguće putovanje kroz vrijeme, kako je moguće u februaru urađivati nešto nastalo u septembru?- upitao je Đuranović.
Mislim da su tri osnovna motiva za ovu akciju SDT. Prvi je, definitivno, činjenica da je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, Anto Nobilo saopštio javno, da je specijalni tužilac Miloš Šoškić u optužnici falsifikovao, mijenjao, ispravljao Skay poruke. Nobilo ima originalnu Europolovu prepisku i na osnovu toga je zaključio, i javno rekao da je specijalni tužilac napravio zloupotrebu službenog položaja, što je krivično djelo.
Drugi od razloga je zanimljivo ubacivanje državne tužiteljke Andrijane Nastić u čitavu tu priču. Zašto? Zato što je Andrijana Nastić imala, nažalost, tu nesreću da bude dežurna kada su se desila dva teška masovna zločina na Cetinju. Dakle, nekome je bilo strašno važno da tužiteljka Nastić više ne postupa u ta dva slučaja. To je, nažalost, veliki signal opomene za cjelokupno društvo.
Treći motiv je u tome što je ovo ponavljanje napada na novinare i medije. Jula 2024. prije godinu i dva, tri mjeseca, specijalni tužilac Miloš Šoškić je targetirao sve nas“, objašnjava Đuranović.
<h3>Država mora dati odgovore</h3>
Glavni urednik Televizije E smatra da SDT pokušava da rutinske novinarske poslove predstavi javnosti kao nezakonito ponašanje.
&nbsp;- Dakle, ja smatram i mislim da je ovo pokušaj jedne državne institucije da uguši slobodu govora i slobodu riječi. Moramo da tražimo odgovore od države, od VDT-a, moramo da tražimo odgovore od glavnog specijalnog tužioca. Neću da živim u vremenu u kome ja treba da se pravdam jesam li ja Milivoja Katnića zvao da vidim kakvo mu je zdravlje ili prehlađen ili da provjerim da li ima nešto da mi kaže u slučaju pokušaja terorizma. Neću da se pravdam- kategoričan je.
Dodaje da sve što radi, radim javno.&nbsp;
- Kao novinar imam pravo na svoje izvore. Kao novinar imam obavezu da zovem ljude koji su na čelu institucija. Kao novinar koji se bavi, ne možda u onoj meri koliko bih želio, istraživačkim novinarstvom, ja želim u javnom interesu da djelujem. A ako je rad u javnom interesu nezakonit, onda mi živimo u nekoj zemlji koju ja ne poznajem- navodi Đuranović.
<h3>„Hronika najavljenih hapšenja“</h3>
Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je jedna medijska kuća objavila informaciju kakao je policajac Milovan Pavićević uhapšen, a da je on u tom trenutku bio u jednom restoranu u Podgorici il ispred njega, Đutranović kaže:
- Apsolutno je tačno, postoje svjedoci koji su ga vidjeli. U 9.27 je objavljeno da je uhapšen čovjek koji je u tom trenutku tamo stajao sa svojom ženom. Suprugu Milovana Pavićevića su zvali da pitaju, dok je bila sa njim, je li on uhapšen. Dakle, skandalozno, to je sramotno! To je, što bi rekli, hronika najavljenih hapšenja- kazao je Đuranović.
U svemu ovome, čudna je još jedna okolnost, navodi Đuranović: „Zašto je recimo, Libertas na spisku Tužilaštva? Onaj Libertas koji je objavio Skye poruke u kojima se pominje Vampir, to je Daka Davidović, Kudravi, Maradona...?“
Čudno je, dodaje Đuranović, što je akcija SPO i SDT sprovedena na dan kada su svi optuženi za kopanje Tunela u centru Podgorice oslobođeni optužbi, a među njima je i čovjek kojeg sumnjiče za dvostruko ubistvo na Cetinju:
- Sve se dešava u trenutku kad se završava suđenje za slučaj Tunel, oslobađajućom presudom. Zašto oslobađajućom presudom? Zato što je sudija rekao da je bila nemoguća rekonstrukcija, jer je Vlada Dritana Abazovića 20 dana nakon otkrivanja tunela dala naredbu da se tunel zatrpa!? Zato što je Abazović, tadašnji premijer, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem i tadašnjim ministrom Kovačem kontaminirao lice mjesta dok je foreznika još trajala, i uništio mogućnost otkrivanja dokaza- dodaje Đuranović.
Đuranović naglašava da upravo na taj dan kad su svi osumnjičeni za kopanje tunela oslobođeni, imamo hapšenje koje SDT i policija ne saopštavaju, čovjeka koji je oslobođen.&nbsp;
- A taj čovjek koji je oslobođen zbog slučaja tunela, sad je osumnjičan da je pomagao u dostrukovom ubistvu na Cetinju. S kojim pravom policija krije tu informaciju? S kojim pravom se objavljuje to četiri dana poslije? Vjerovatno da bi se završila priča, da ne bi smetalo aferi, uslovno rečeno, hapšenja Mijajlovića i drugih?- traži odgovore Đuranović.

Đuranović: Državna institucija politička batina vlasti iskorištena za progon i targetiranje medija

Biznismen Aleksandar Mijajlović, koji je od 5. oktobra u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, ne prima neophodnu terapiju, saopštio je za Portal ETV njegov advokat Zoran Piperović. Na pitanja Portala ETV zašto nije dobio neophodnu terapiju, iz UIKS-a su odgovorili da se takvi podaci &nbsp;smatraju ličnim te da „moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka“.
Naime, Piperović je kazao da je danas bio u posjetu svom branjeniku Mijajloviću koji mu je saopštio da još nema neophodne ljekove.
„Rekao mi je da još nema ljekova i da terapiju ne uzima peti dan. S obzirom da je srčani bolesnik, a boluje i od dijabetesa, ljekovi su mu nužni svakog trenutka“, istakao je Piperović.
Piperović je kazao da je juče tokom dana dobio poziv od službenika UIKS-a koji mu je i sam rekao da „nema liste ljekova i da Mijajlović nije u posjedu istih“. &nbsp;
„Odgovorio sam službeniku UIKS-a da su ljekovi dostavljeni u ponedjeljak na portirnicu i da su tamo, te da se isti mogu preuzeti. Zahvalili su se i završili smo razgovor. Zato sam bio iznenađen, da ne kažem šokiran, kada mi je danas Aleksandar u pritvoru kazao da on još ljekove nije dobio“, kaže advokat.
Piperović je uputio molbu upravi UIKS-a da se preuzmu ljekovi kako bi Mijajlović odmah počeo sa terapijom.
„Hvala vam što ste me pozvali da ovo objasnim i javno zamolim upravu UIKS-a da sa prijavnice preuzmu ljekove da bi Mijajlović počeo sa urgentnom terapijom koliko je odmah“, poručio je advokat.
UIKS: Podaci lični, moraju ostati zaštićeni
Iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, na pitanje Portala ETV zašto Mijajlović nije dobio neophodnu terapiju, saopštili su da se ti podaci smatraju ličnim koji moraju biti zaštićeni u skladu sa propisima o zaštiti podataka.
„Iz tog razloga nijesmo u mogućnosti da Vam dostavimo informacije koje se odnose na bilo koje konkretno pritvoreno lice“, naveli su u odgovoru.
Međutim, iz UIKS-a tvrde da je zdravstvena zaštita zatvorenika i pritvorenika organizovana u skladu sa zakonom.
„Prilikom prijema u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, svako lice lišeno slobode prolazi medicinski pregled u roku od 24 sata od prijema u zatvor. Na prava zatvorenika i pritvorenika, a u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite shodno se primjenjuje zakon kojim se uređuju prava pacijenata. Unutar Uprave za izvršenje krivičnih sankcija obezbijeđeni su svi potrebni uslovi za adekvatno pružanje zdravstvenih usluga, uključujući prostor, medicinsku opremu i stručni kadar, a u skladu sa propisima kojima se reguliše zdravstvena zaštita. Kada je priroda zdravstvenog problema takva da se adekvatna zaštita ne može pružiti unutar UlKS-a, pritvorenici i zatvorenici se upućuju u javne zdravstvene ustanove, uključujući Klinički centar Crne Gore, opšte i specijalizovane bolnice“, pojasnili su.
Naglašavaju da se u potpunosti poštuju zakonske obaveze u vezi sa pružanjem zdravstvene zaštite licima lišenim slobode, uključujući dostupnost potrebnih ljekova.&nbsp;
„Ljekovi neophodni za terapiju pritvorenika i zatvorenika redovno se nabavljaju i distribuiraju putem zdravstvene službe UlKS-a. U slučaju da ljekovi nijesu dostupni u Upravi, porodice pritvorenika imaju pravo da ih nabave, a isti se dostavljaju pritvorenim licima (u odnosu na koji postupak pritvorena lica imaju pravo žalbe)“, zaključuju iz UIKS-a.
Na osnovu podataka koje je saopštio advokat Piperović, portal ETV ponovo je uputio pitanja UIKS-u, tražeći objašnjenje zbog čega ljekovi nijesu predati s obzirom da su uredno dostavljeni na portirnici.

Piperović moli UIKS da dostavljene ljekove daju Mijajloviću: Urgentno početi sa terapijom

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: albanija