<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović </b>učestvovaće danas na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Tirani, na poziv albanskog kolege <b>Bajrama Begaja</b>.</p>
<p>Milatović će, kako je najavljeno iz njegovog kabineta, govoriti na plenarnoj sjednici na temu „Podsticanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i evropske integracije“.</p>
<p>- Na marginama Samita planirani su i bilateralni sastanci - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Samit SEECP predstavlja najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.</p>
<p>SEECP uključuje 13 zemalja jugoistočne Evrope, koje su već članice Evropske unije (EU) ili sa perspektivom integracije u evropske i evroatlantske strukture.</p>
<p>Iz kabineta Milatovića su kazali da Samit ima posebnu važnost u kontekstu evropskih integracija, jer pruža platformu za usklađivanje regionalnih prioriteta i jačanje koordinacije s institucijama EU.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović na SEECP Samitu u Tirani

<p>Albanija je u četvrtak, dok se Crna Gora odmarala, otvorila u Briselu na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Evropskoj uniji pregovore u Klasteru 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast, koji obuhvata osam pregovaračkih poglavlja. Time je Albanija povećala broj otvorenih poglavlja na 24, prestigavši Srbiju koja je posljednja pregovaračka poglavlja otvorila još u decembru 2021, i ozbiljno konkurišući Crnoj Gori.</p>
<p>Albanija vodi uspješno ubrzanim tempom pristupne pregovore s Evropskom unijom. Juče je otvorila četvrti klaster, čime se broj pregovaračkih poglavlja u kojima naš južni susjed pregovara popeo na 24.</p>
<p>EU je 2020 uvela novu metodologiju pregovora tako što je 35 pregovaračkih poglavlja smjestila u šest tematskih klastera. Od tada zemlje kandidatkinje ne otvaraju pregovore u pojedinim poglavljima, nego otvaraju klastere s više poglavlja, dok se poglavlja zatvaraju i dalje pojedinačno.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMartaKosEU%2Fstatus%2F1925596411292197032%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1925596411292197032%7Ctwgr%5E560725f1644945bbeafb2aabb119537ac6af1e2a%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Albanija je najprije 15. oktobra 2024. otvorila Klaster 1 – Osnove procesa pristupanja koja uključuje pet poglavlja: 5 – Javne nabavke; 18 – Statistika; 23 – Pravosuđe i osnovna prava; 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost; i 32 – Finansijska kontrola). Zatim je 17. decembra 2024. otvorila pregovore u Klasteru 6, koji čine poglavlja 30 – Vanjski odnosi i 31 – Vanjska sigurnosna i odbrambena politika. Sljedeća grupa pregovaračkih poglavlja koja je Albanija otvorila 14. aprila 2025. je Klaster 2 –Unutrašnje tržište u kojem devet pregovaračkih poglavlja: 1 – Slobodno kretanje robe; 2 – Slobodno kretanje radnika; 3 – Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga poslovnog nastanjivanja; 4 – Slobodno kretanje kapitala; 6 – Pravo privrednih društava; 7 – Pravo intelektualne svojine; 8 – Konkurencija; 9 – Finansijske usluge; i 28 – Zaštita potrošača i zdravlja. I juče je otvoren Klaster 3 – Konkurentnost i inkluzivni rast u kojem je osam poglavlja: 10 – Digitalna transformacija i mediji; 16 – Oporezivanje; 17 – Ekonomska i monetarna politika; 19 – Socijalna politika i zapošljavanje; 20 – Preduzetništvo i industrijska politika; 25 – Nauka i istraživanje; 26 – Obrazovanje i kultura; i 29 – Carinska unija.</p>
<p>Silovit tempo kojim Albanija vodi pregovore najbolje se uočava kada se on uporedi s procesom pristupnih pregovora Crne Gore.</p>

Dok Crna Gora stagnira, Albanija otvorila još jedan klaster u pregovorima s EU

<p>Predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b> učestvovaće danas na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani, na kojem će više od 50 evropskih lidera razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa suočava.</p>
<p>Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Milatović će večeras, uoči početka Samita, prisustvovati večeri za lidere Zapadnog Balkana, čiji je domaćin predsjednik Evropskog savjeta<b> Antonio Košta</b>.</p>
<p>- Samit pod nazivom „Nova Evropa u novom svijetu“ okupiće više od 50 evropskih lidera koji će razgovarati o najvažnijim izazovima sa kojima se Evropa danas suočava - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Milatović će, kako je najavljeno, uz prisustvo plenarnoj sesiji Samita, sa premijerom Slovenije <b>Robertom Golobom </b>biti kopredsjedavajući okruglog stola „Jačanje evropske konkurentnosti i bezbjednosti kroz inovacije i otpornost“.</p>
<p>- Evropska politička zajednica ima za cilj da podstiče politički dijalog i saradnju u rješavanju pitanja od zajedničkog interesa: jačanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta evropskog kontinenta - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da su prethodni sastanci Samita održani u Pragu, Kišinjevu, Granadi, Londonu i Budimpešti.</p>

Milatović na Samitu Evropske političke zajednice u Tirani

<p>Lideri 47 evropskih zemalja i organizacija okupiće se u danas na jednodnevnom samitu u glavnom gradu Albanije kako bi razgovarali o izazovima bezbjednosti i odbrane širom kontinenta, s ruskom agresijom na Ukrajinu kao glavnom temom na dnevnom redu.</p>
<p>Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.</p>
<p>Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo - Saradnja - Zajedničko djelovanje", biće riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.</p>
<p>Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.</p>
<p>Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.</p>
<p>Za Albaniju, koja se još bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.</p>
<p>Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer <b>Edi Rama</b> službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.</p>
<p>Lider opozicije i bivši premijer <b>Sali Berisha</b> najavio je mirne proteste tokom samita u petak.</p>
<p>Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije - uključujući one <b>Džareda Kušnera</b>, zeta bivšeg američkog predsjednika <b>Donalda Trampa</b> - ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.</p>
<p>- EU traži jednu priču o uspjehu. Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU - ističe<b> Andi Hodžaj</b>, stručnjak za Balkan sa londskonskog Kings koledža.</p>
<p>Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.</p>
<p>Hodžaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.</p>
<p>Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.</p>
<p>Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić </b>ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.</p>
<p>Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.</p>
<p>Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.</p>

Evropski lideri na samitu Evropske političke zajednice u Tirani

<p>Specijalno državno tužilaštvo je predalo je optužnicu protiv državljanina Albanije <b>T. M. </b>zbog osnovane sumnje da je "oprao" skoro milion eura, saopšteno je iz ovog tužilaštva.</p>
<p>Optužnica je, kako se navodi u saopštenju, predata Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage.</p>
<p>- Predmet optužnice je to što je okrivljeni u novembru prošle godine, po dogovoru sa za sada neidentifikovanom osobom, držao i vršio prenos novca stečenog prodajom opojne droge u visini od 940.000 eura, tako što ga je, sakrivenog u teretnom vozilu kojim je upravljao i teretu koji je prevozio, prenio iz Austrije u Sloveniju, iz Slovenije u Hrvatsku i iz Hrvatske u Crnu Goru - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Namjera mu je bila, kako se navodi, da ga preda nepoznatoj osobi u Albaniji, ali je novac pronađen, kontrolom i pretresanjem na Graničnom prelazu Božaj između Crne Gore i Albanije i privremeno oduzet od službenika Uprave carina i Specijalnog policijskog odjeljenja Uprave policije, koji su pojedine radnje preduzeli u saradnji i po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.</p>
<p>- U optužnici je predloženo da se okrivljenom produži pritvor i da mu se, uz kaznu, izrekne i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta - pronađenog novca i vozila koja je koristio za izvršenje krivičnog djela - kazali su iz SDT-a.</p>

SDT: Optužnica protiv državljanina Albanije zbog sumnje da je "oprao" skoro milion eura

<p>Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta <b>Antonio Košta</b>.</p>
<p>Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.</p>
<p>On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.</p>
<p>- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.</p>
<p>On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.</p>
<p>- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.</p>

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

<p>Preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Albaniji pokazuju da je vladajuća Socijalistička partija u vođstvu, dok su glasači podržali napore zemlje za članstvo u Evropskoj uniji i kandidaturu aktuelnog premijera <b>Edija Rame</b> za četvrti mandat.</p>
<p>Sa oko 25 procenata prebrojanih glasova, Ramini ljevičarski socijalisti su obezbijedili 53 procenta glasova, dok je opozicioni desničarski koalicioni blok, predvođen Demokratskom partijom i <b>Salijem Berišom</b>, osvojio 35 procenata.</p>
<p>Ovi procenti daju socijalistima najmanje 71 mandat potreban za samostalno upravljanje, a vjerovatno i više nego u prethodnom mandatu.</p>
<p>Preliminarna izlaznost na glasanje u nedjelju bila je oko 42,16 procenata, što je četiri procenta manje nego prije četiri godine.</p>
<p>Oko 3.7 miliona građana sa pravom glasa u Albaniji i van nje glasalo je za izbor 140 poslanika za četvorogodišnji mandat. Zbog visokog nivoa emigracije, zemlja sa 2.8 miliona stanovnika ima veći broj registrovanih glasača. Po prvi put, oko 191.000 Albanaca iz dijaspore imalo je mogućnost da glasa putem pošte.</p>
<p>Predsjednik Centralne izborne komisije, Ilirjan Celibashi, izjavio je da je proces glasanja u nedelju bio uglavnom miran, sa nekoliko izolovanih nepravilnosti koje su uključivale kandidate i njihove pristalice, ali se ne očekuje da će uticati na rezultat.</p>
<p>"Proces je, u cjelini, osim sporadičnih slučajeva, bio u skladu sa pravilima i standardima", rekao je on uveče, nakon završetka glasanja.</p>
<p>Socijalistička partija je obećala da će obezbjediti članstvo u EU u roku od pet godina — završavajući pregovore do 2027. godine i očekujući odobrenje 27 zemalja članica do 2030. godine — ambiciozan cilj suočen sa konzervativnim protivnicima i njihovim obećanjima o povećanju plata.</p>
<p>Rama, koji ima 60 godina, obezbjedio je otvaranje pregovora za članstvo u EU u oktobru prošle godine. Tokom svoje kampanje, istakao je dostignuća u infrastrukturi i reformi pravosuđa.</p>
<p>Socijalisti imaju za cilj da ubrzaju razvoj turizma, povećavajući broj stranih posjetilaca sa 10 miliona u 2024. godini na 30 miliona do 2030. godine, kroz proširenje infrastrukturnih projekata.</p>
<p>Rama je takođe obećao povećanje penzija i plata.</p>
<p>Glavni protivnik Rame je Sali Beriša, koji ima 80 godina, bivši predsjednik i bivši premijer, koji tvrdi da Albanija još nije spremna za članstvo u EU.</p>
<p>Više od 570 međunarodnih posmatrača, iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OSCE) i Savjeta Evrope, pratilo je izbore, ističući važnost koju međunarodna zajednica pridaje pouzdanom i transparentnom izbornom procesu.</p>

Ramini Socijalisti u vođstvu na parlamentarnim izborima u Albaniji

<p>Na jednom biračkom mjestu u mjestu Fuše Milot u Albaniji došlo je do fizičkog obračuna između dvije osobe.</p>
<p>&nbsp;Još uvijek nije poznat tačan razlog sukoba koji je počeo unutar biračkog mjesta, a potom se nastavio na ulici, gdje su se čuli i pucnjevi iz vatrenog oružja.</p>
<p>Na lice mjesta odmah su stigle jake policijske snage koje su osigurale prostor i započele istragu. Prema nezvaničnim informacijama, u incidentu su učestvovala dva muškarca, ali identitet i motivi još nisu zvanično potvrđeni.</p>
<p>Podsjetimo, građani Albanije danas biraju nove predstavnike u parlamentu za mandat od četiri godine. Otvoreno je ukupno 5.225 biračkih mjesta širom zemlje, a građani mogu glasati od 07:00 do 19:00 sati.<br/>
 <br/>
Na izborima učestvuje 11 političkih subjekata – osam stranaka i tri koalicije – te ukupno 140 kandidata za poslanike. Pravo glasa ima 3.713.761 albanskih državljana, kako u zemlji, tako i u dijaspori, a među njima je 114.642 onih koji glasaju prvi put.</p>
<p>U ovim izborima nema nijednog nezavisnog kandidata, a u jedinici 10 u Tirani i općini Vora glasanje i brojanje glasova provodi se elektronski.</p>
<p>Po prvi put, pravo glasa ostvarili su i Albanci koji žive van zemlje. Dijaspora je glasala putem pošte, a njihovi glasovi biće prebrojani nakon zatvaranja birališta, u organizaciji Centralne izborne komisije (CIK).</p>

Incident tokom izbora u Albaniji: Svađa eskalirala u pucnjavu na biračkom mjestu

<p>U Albaniji se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima premijer <b>Edi Rama</b> traži istorijski četvrti mandat, nakon kampanje kojom su dominirala obećanja o pridruživanju Evropskoj uniji i optužbe za raširenu korupciju.</p>
<p>Rama, na vlasti kao čelnik Socijalističke stranke od 2013, favorit je za pobjedu protiv svog starog suparnika, bivšeg premijera <b>Salija Beriše </b>iz Demokratske stranke.</p>
<p>No, nezadovoljstvo Ramom pojačalo se u protekloj godini zbog navodne represije nad opozicijom, uključujući Berišu, dok je Rama sam prebrodio niz skandala, piše Rojters. To uključuje hapšenje njegovog saveznika, gradonačelnika Tirane Eriona Veliaja, zbog optužbi za korupciju i pranje novca.</p>
<p>Međutim, za korupciju je optužen i Beriša.</p>
<p>Rama je u kampanji uporno ponavljao obećanje da će se zemlja pridružiti EU do kraja decenije.</p>
<p>- Dobićemo svoj četvrti mandat i nećemo izgubiti ni dana za Albaniju 2030. u EU - rekao je na svom posljednjem predizbornom skupu u petak.</p>
<p>Ipak, mnogi birači, posebno mladi, umorni su od osoba poput Beriše i Rame koje su vodile zemlju na raznim pozicijama od pada komunizma 1990. godine, navodi Rojters, a prenosi Hina.</p>
<p>Ankete pokazuju da Rama uvjerljivo vodi nad Berišom, koji je oslabljen optužbama za korupciju. Međutim, njegovoj stranci će možda trebati pomoć manjih stranaka kako bi održala tijesnu većinu od četiri mjesta.</p>
<p>Biračka mjesta otvorena su u sedam sati i zatvaraju se u 19 sati. Rezultati se očekuju u ponedjeljak.</p>
<p>- Glasaću za nove političare jer su ovi poput Rame i Beriše ovdje već tri decenije i samo se smjenjuju - rekao je 21-godišnji <b>Arber Kuazimi</b>.</p>
<p>Studentkinja ekonomije<b> Erisa</b> rekla je da neće izaći na izbore i da umjesto toga traži način da se pridruži stotinama hiljada Albanaca koji su emigrirali tokom protekle decenije, mnogi od njih u obližnje zemlje EU.</p>
<p>- Razmišljam samo kako otići iz zemlje na studije, a zatim ostati tamo i nikad se ne vratiti - rekla je ona.</p>
<p>Po nekim mjerilima, Rama je uspješan premijer. Godišnji ekonomski rast iznad četiri odsto za 2022.-2024, podstaknut trgovinom s EU i turističkim procvatom, nadmašio je druge balkanske zemlje, kaže Svjetska banka.</p>
<p>No, korupcija ostaje ogroman problem, kažu stručnjaci, a pokreću je kriminalne bande koje zarađuju milijarde eura od trgovine drogom i oružjem u inostranstvu i onda ih peru u Albaniji.</p>

Albanija bira novi parlament, Edi Rama želi četvrti uzastopni mandat

<p>Ne dijelimo samo probleme, već i rješenja - bila je poruka koja je dominirala tokom intenzivnog programa višednevne obuke koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao od 5. do 8. maja, u Podgorici, okupljajući predstavnike 12 nevladinih organizacija iz Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije čiji su projekti podržani na konkursu u okviru programa Zajedno za LGBTQI+ jednakost.</p>
<p>Tokom intenzivnog programa jačanja kapaciteta ovih organizacija, obrađeni su različiti aspekte upravljanja projektima i izvještavanja u sadržajnom dijelu, finansijski menadžment, procedure javnih nabavki i oslobađanja od PDV, pravila o vidljivosti u skladu sa projektima koje finansira EU, kao i druge vezane teme.&nbsp;</p>
<p>- Naš cilj nije bio samo da organizacijama civilnog društva obezbijedimo finansijsku podršku, već da ih osnažimo da dugoročno budu pokretači promjena u svojim zajednicama - istakao je programski direktor u CGO <b>Petar Đukanović</b>.&nbsp;</p>
<p>Kroz sveobuhvatne obuke iz upravljanja projektima, komunikacije, vidljivosti, zagovaranja i monitoringa javnih politika, organizacije su, kaže on, stekle konkretna znanja i vještine koje im omogućavaju da efikasnije, profesionalnije i sa više samopouzdanja djeluju u oblasti zaštite prava LGBTIQ+ osoba.&nbsp;</p>
<p>- Ujedno, ovaj program je pružio dragocjenu priliku za međusobno povezivanje, jer su organizacije iz različitih zemalja imale platformu da se upoznaju i uspostave saradnju koja može da osnaži regionalnu solidarnost i zajednički pristup u borbi za očuvanje i unaprijđenje ljudska prava - zaključio je Đukanović.&nbsp;</p>
<p>I<b> Gracija Atanasovska, </b>iz Koalicije MARGINS iz Sjeverne Makedonije, istakla je značaj upoznavanja sa ljudima iz drugih organizacija iz regiona koji kroz aktivizam pokušavaju da poboljšaju situaciju u oblasti ljudskih prava.</p>
<p>- Ovakvi događaji nam pomažu da se povežemo, razmijenimo iskustva i uspješne prakse, ali i izazove sa kojima se suočavamo u svojim zemljama. Mogućnost da se upoznamo licem u lice dodaje još jednu veoma važnu - intimniju dimenziju saradnje. Naravno, važne su nam bile i sesije oko realizacije projekata - navela je ona.</p>
<p>Uvijek je, kako je ocijenio <b>Visar Krusha</b> iz NVO Integra sa Kosova, dobro povezati se sa organizacijama iz regiona koje sprovode programe i projekte u istoj oblasti.</p>
<p>- Bilo mi je veoma korisno da proučim smjernice za realizaciju projekata finansiranih od strane EU, posebno dio koji se odnosi na narativne i finansijske izvještaje. Dodatno, razmjena ideja i iskustava o tome kako pristupiti različitim izazovima u našem radu, iz različitih perspektiva i konteksta, &nbsp;uz direktno povezivanje organizacija je čvrst korak ka budućoj regionalnoj saradnji - kazao je Krusha.</p>
<p><b>Marko Vukčević</b>, iz Asocijacije Spektra,<b> </b>cijeni da je organizovani program značajan, naglašavajući da je proteklih godina<b> </b>postala očigledna potreba za aktivnijim zagovaranjem prava LGBTIQ osoba šireg kruga aktera iz civilnog društva.</p>
<p>- I važno je da naučimo kako da vodimo projekte na kvalitetan i transparentan način, posebno zato što su procedure sve zahtjevnije, ali i zbog intenziteta napada na NVO sektor koji se pojačava. Iako su naše organizacije različite, suočavamo se sa sličnim izazovima, živimo i djelujemo u veoma povezanim kontekstima - poručio je Vukčević.<b>&nbsp;</b></p>
<p>Iz organizaije UNSA GETO ocjenili su da je program bio izuzetno koristan u dijelu jačanja kapaciteta udruženja kroz praktične alate za sprovođenje projekata.</p>
<p>- Dodatna vrijednost je i povezivanje sa drugim organizacijama, s obzirom na to da nailazimo na slične prepreke u radu. Ta razmjena iskustava, resursa i strategija vodi ka stvaranju i jačanju zajedničkog fronta u borbi za prava LGBTIQ+ osoba. Time što smo skupa u fizičkom prostoru, umjesto uobičajenog online prostora, podstiče se i razvoj novih ideja i stvara energija za dalju borbu - ističu oni.</p>
<p>Obuka je okončana <a href="https://cgo-cce.org/2025/05/07/podrska-koja-mijenja-stvarnost-12-projekata-za-lgbtiq-jednakost-u-regionu/" target="_blank">ceremonijom potpisivanja ugovora za organizacijama čiji su projekti podržani</a>.</p>
<p>Program <i>Zajedno za LGBTQI+ jednakost</i> sprovodi CGO, u partnerstvu sa ERA - Mrežom za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, Queer Montenegro, Queer Centrom iz Skoplja, Tuzlanskim otvorenim centrom, NVO OMSA iz Albanije i Centrom za razvoj socijalnih grupa sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.</p>

„Ne dijelimo samo probleme nego i rješenja“

<p>Naredne sedmice biće raspisan tender za projektovanje puta od budućeg mosta na Šćepan polju ka postojećoj magistrali sa crnogorske strane, najavio je direktor Uprave za saobraćaj <b>Radomir Vuksanović.</b></p>
<p>On je nakon obilaska terena gdje će se raditi novi most koji će povezati Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu podsjetio da se više decenija čekalo da se krene sa stvaranjem uslova za normalno odvijanje saobraćaja na tom značajnom međunarodnom putu.</p>
<p>- Nakon što je raspisan tender za Projektovanje i izgradnju međudržavnog mosta između BiH i Crne Gore preko rijeke Tare u mjestu Šćepan polje odmah raspisujemo i tender za projektovanje puta od mosta ka magistrali sa crnogorske strane. Sve ovo nam daje motiv da nastavimo na unapređenju saobraćajne infrastrukture između dvije zemlje - &nbsp;kazao je Vuksanović.</p>
<p>On je dodao da će dionica od mosta do magistrale biti duga 2,5 kilometra, a namjera je da cijeli posao bude završen u istom periodu kada bude izgrađen novi most preko Tare.</p>
<p>- Ova dva projekta su samo nastavak unapređenja saobraćajne infrastrukture na putnom pravcu Podgorica - Nikšić - Plužine i dalje prema Sarajevu. Već smo rekonstruisali dionicu od Nikšića do Jasenovog polja, sada rekonstruišemo dionicu od Jasenovog polja do Zaborja u dužini od oko 15-ak kilometara, a nadamo se da ćemo za par mjeseci imati završen projekat od Zaborja do Seljana u dužini od desetak kilometara - rekao je Vuksanović.</p>

Vuksanović: Počinje projektovanje puta od novog mosta na Šćepan polju ka magistrali

<p>Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) raspisaće danas konkurs za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija, za studijsku 2025/2026. godinu.<br/>
<br/>
Iz FCJK su saopštili da će konkurs biti objavljen u dnevnim listovima koji izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnom sajtu tog fakulteta.<br/>
<br/>
Kako su naveli, prijave na konkurs podnose se 26., 27. i 30. juna lično od devet do 13 sati, u prostorijama Fakulteta, ili elektronski 26. i 27. juna na platformi upisi.edu.me do 16 sati.<br/>
<br/>
“Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski, odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskog – srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti i iz stranog jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno”, kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da će polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biti održano 30. juna u 13 sati.<br/>
<br/>
Iz FCJK su rekli da se u prvom upisnom roku može upisati 40 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.<br/>
<br/>
Rezultati konkursa, kako su kazali, biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 1. jula.</p>

Danas konkurs za upis novih studenata FCJK

<p>Bivši direktor Doma zdravlja u Herceg Novom <b>Aleksa Đekić,</b> protiv kojeg je novska policija na zahtjev tamošnjeg Osnovnog državnog tužilaštva juče podnijela krivičnu peijavu zbog zloupotrebe službenog položaja za vrijeme direktorskog mandata - jedan je od najbližih rođaka aktuelnog ministra sporta <b>Dragoslava Šćekića</b>, saznaje M portal.</p>
<p>Đekić je na direktorsku funkciju u Dom zdravlja Herceg Novi stigao upravo za vrijeme Šćekićevog mandata na mjestu ministra zdravlja, u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, bez ikakvih ljekarskih referenci. Naime, Aleksa Đekić je prije imenovanja na direktorsku funkciju radio u komunalnoj policiji Herceg Novi.&nbsp;</p>
<p>Njegov izbor na funkciju direktora Doma zdravlja pratile su brojne kontroverze, a o tome je govorio njegov prethodnik na toj funkciji dr Goran Komar koji je smijenjen i koji je tada kazao da ga je smijenila upravo Socijalistička narodna partija, čiji je Dragoslav Šćekić visoki funkcioner. Komar je i prije zvaničnog izbora znao da će ga naslijediti Aleksa Đekić koji dolazi iz komunalne policije, kazao je on tada "Vijestima".&nbsp;</p>
<p>Tada je Ministarstvo zdravlja na čijem je čelu bio Dragoslav Šćekić tvrdilo da smjenjuje Komara zbog brojnih nepravilnosti u radu, međutim, dvije i po godine kasnije krivična prijava je podnijeta protiv Šćekićevog rođaka, a ne protiv Komara.&nbsp;</p>
<p>Svega par mjeseci nakon imenovanja Đekića, uslijedio je protest zaposlenih u Domu zdravlja Herceg Novi, koji su tvrdili da je prva odluka novog direktora bila da im zabrani davanje izjava za medije i čak na društvenoj mreži facebook. Zaposlene je podržao i Sindikat doktora medicine Crne Gore, koji je saopštio da "za kratak period rukovođenja aktuelnog direktora Doma zdravlja Herceg Novi jedino što se ističe je partijsko zapošljavanje nemedicinskog kadra, česte rotacije zaposlenih koje slabe kvalitet rada službe, zastrašivanja, kažnjavanje nepodobnih i nagrađivanje lojalnih partijski instaliranih kadrova".</p>
<p>Iz Sindikata su tada pozvali Vladu da razmisli da Đekića rasporedi na mjesto koje odgovora njegovim kvalifikacijama i pređašnjem iskustvu jer je "Đekić više poučen represivnim metodama svojstvenim kazneno-poravnim sistemima nego ustanovama gdje se pruža zdravstvena zaštita građana".</p>
<p>Đekića je sa direktorskog mjesta u Domu zdravlja Herceg Novi smijenio početkom februara 2024. aktuelni ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, a krajem iste godine Đekić je pravosnažno osuđen uslovno na tri mjeseca zatvora zbog krivično djela - povreda prava na podnošenje pravnog sredstva.</p>
<p>Međutim, SNP ni poslije svih skandala nije odustala od njega. Krajem februara ove godine Vlada Milojka Spajića nije imenovala Aleksu Đekića za vršitelja dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, jer je predlog o njegovom imenovanju povučen. Đekića je za ovu funkciju predložio ministar poljoprivrede Vladimir Joković, Vlada odobrila 20. februara 2025, ali je u postupku usvajanja zapisnika na sjednici Vlade predlog za njegovo imenovanje povučen.</p>

Šćekićev rođak od direktora doma zdravlja, preko direktora Direktorata za šumarstvo, do krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja

<p>Nikšićka policija uhapsila je M.B.(64) i R.M. (22) iz tog grada zbog vožnje pod dejstvom alkohola.<br/>
<br/>
Uprava policije objavila je na mreži X da je utvrđeno da je M.B., vozio pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2,3 promila a, R.M. 2,49.<br/>
<br/>
Navodi se da su M.B i R.M, privedeni sudiji za prekršaje.</p>

Nikšićani kod sudije za prekršaje zbog vožnje pod dejstvom alkohola

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: albanija