Milanović i Orban razgovarali o diplomatskom pokušaju okončanja rata u Ukrajini i eskalaciji krize u BiH i Srbiji

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović susreo se na Braču sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji ljetuje na tom hrvatskom ostrvu, potvrđeno je Večernjem listu iz Kancelarije predsjednika.

Iako predsjednik Milanović nema izvršne vlastii, njegov zadatak je da razgovara s najvišim zvaničnicima drugih država, objasnio je glasnogovornik Nikola Jelić.

Jelić je napomenuo da su Hrvatska i Mađarska susjedne i prijateljske države, povezane dugom istorijom, a politički odnosi između njih se kontinuirano održavaju i razvijaju uprkos nekim otvorenim pitanjima.

Tokom susreta, Milanović i Orban razmijenili su mišljenja o aktuelnim globalnim temama, uključujući rat u Ukrajini, pomoć toj zemlji i sankcije Rusiji.

Iako se Orban ranije povremeno neformalno sastajao sa Milanovićem i premijerom Plenkovićem, ovaj susret se dogodio u dramatičnom trenutku za Evropsku uniju.

Razlog je diplomatski pokušaj okončanja rata u Ukrajini i eskalacija krize u regionu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Mađarska se spominjala kao mogući domaćin mirovnih pregovora između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog, ali Putin je, prema dostupnim informacijama, odbio da se direktno susretne sa Zelenskim.

Orban je, iako blizak sa bivšim američkim predsjednikom Trumpom, skeptičan prema njegovim pokušajima da okonča sukob u Ukrajini.

Istovremeno, Orban insistira na blokadi ukrajinskog puta ka Evropskoj uniji.

I Milanović je skeptičan prema članstvu Ukrajine u EU, a obojica su uglavnom saglasni u pogledu karaktera rata, pomoći Ukrajini i sankcija Rusiji.

Njihovi stavovi izazivaju kritike u Ukrajini i u Banskim dvorima, ali nailaze na odobravanje u Moskvi.

Orban smatra da samo direktni pregovori između Trampa i Putina mogu okončati rat u Ukrajini.

Mađarska, po pitanju politike prema Ukrajini i Rusiji, ostaje relativno usamljena u EU.

Milanovića i Orbana povezuje i bliskost sa bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji je smijenjen nakon što je zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija.

Zbog Dodikovih poteza, vlasti Republike Srpske usvojile su zakone koji ograničavaju rad državnih institucija na teritoriji entiteta.

Dodikova politika secesije prijeti stabilnosti BiH, uz otvorenu podršku Srbije i Rusije.

U ovom kontekstu, uloga Hrvatske i Mađarske u očuvanju stabilnosti i teritorijalnog integriteta regiona posebno je važna.