Njujork Tajms: Izrael se sprema da napadne Iran

Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je jutros Njujork Tajms.

To je potez koji bi mogao dodatno destabilizovati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka i odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.

Nije jasno koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Tramp je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi da pregovara s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana, prenosi Index.

Znakoviti potezi SAD-a i Britanije

Nije poznato koliko se Tramp ovaj put trudio da odgovori Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postepeno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardovao iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.

Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona te britanskom upozorenju brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za Njujork Post izjavio da je sve „manje uvjeren“ u uspjeh pregovora s Iranom.

Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami

Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima „neprihvatljiv“. Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.

Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na izvođenje mjuzikla „Les Misérables“ u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami zaključiti.“

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je „upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce“. Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom da pojačaju mjere opreza.

Iran planira protivudar balističkim projektilima

Prema visokom iranskom zvaničniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke povodom odgovora na mogući izraelski napad.

Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.

Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Tramp se veče prije sastao s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.

Oštra reakcija Teherana

Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba.

- Amerika će morati da napadne region jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima - rekao je on.

Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred kongresmenima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predočio „niz opcija“ za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.

Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih „militarizmom“ koji „podstiče nestabilnost“.

Iranski nuklearni program i moguća osuda UN-a

Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. O toj rezoluciji trebalo bi da se glasa u četvrtak.

Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. „snapback“ – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz tog sporazuma jednostrano istupile 2018, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude „natjerati Iran da oštro reaguje“.

Nafta, vazdušne snage i američka mornarica

Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Asošiejted Presa, riječ je o neesencijalnim zaposlenima iz ambasade u Bagdadu i o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, smješteni u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.

Iranov nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari takođe oštetili iranski protivvazdušni sistem.

Izraelski udar postaje sve rizičniji

Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo da obnavlja te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Takođe nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila, kada je Tramp uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač aviona USS Karl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letilica, uključujući najnaprednije F-35 lovce sa stelt tehnologijom. Visoki zvaničnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regionu imaju još nekoliko desetina borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.