Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei imenovao je potencijalne nove komandante vojske u slučaju da budu ubijeni, ali i starije sveštenike da ga zamijene u slučaju da i on bude ubijen, smijenjen, prenio je večeras list Njujork tajms.
Oprezan zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana sada uglavnom razgovara sa svojim komandantima preko povjerljivog pomoćnika i obustavio je elektronsku komunikaciju kako bi bilo teže da bude pronađen, prenio je američki list pozivajući se na tri neimenovana iranska zvaničnika upoznata sa njegovim planovima za vanrednu ratnu situaciju.
- Smješten u bunkeru, vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, izabrao je niz zamjena u svom lancu vojne komande u slučaju da više njegovih vrijednih poručnika bude ubijeno - dodaje Njujork tajms.
A u vanrednom potezu, naveli su zvaničnici, ajatolah Hamnei je čak imenovao tri visoka sveštenika kao kandidate da ga naslijede ukoliko bi i on bio ubijen, prenio je američki list i dodao da to svjedoči o nesigurnosti sa kojim se on i njegova trodecenijska vladavina suočavaju.
Ajatolah Hamnei je preduzeo vanredni niz koraka kako bi sačuvao Iran od napada Izraela 13. juna, prenio je list ne navodeći detalje.
Iako izraelski napadi traju samo nedjelju dana, oni su najveći vojni napadi na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a posebna meta je Teheran.
Za samo nekoliko dana, izraelski napadi su prouzrokovali su više štete u Teheranu nego nekadašnji irački lider Sadam Husein u cijelom osmogodišnjem ratu protiv Irana, dodao je Njujork tajms.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je jutros Njujork Tajms.
To je potez koji bi mogao dodatno destabilizovati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.
Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka i odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.
Nije jasno koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.
Tramp je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi da pregovara s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana, prenosi Index.
<h2>Znakoviti potezi SAD-a i Britanije</h2>
Nije poznato koliko se Tramp ovaj put trudio da odgovori Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postepeno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardovao iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.
Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona te britanskom upozorenju brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za Njujork Post izjavio da je sve „manje uvjeren“ u uspjeh pregovora s Iranom.
<h2>Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami</h2>
Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima „neprihvatljiv“. Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.
Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na izvođenje mjuzikla „Les Misérables“ u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami zaključiti.“
Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je „upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce“. Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom da pojačaju mjere opreza.
<h2>Iran planira protivudar balističkim projektilima</h2>
Prema visokom iranskom zvaničniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke povodom odgovora na mogući izraelski napad.
Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.
Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Tramp se veče prije sastao s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.
<h2>Oštra reakcija Teherana</h2>
Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba. 
- Amerika će morati da napadne region jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima - rekao je on.
Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred kongresmenima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predočio „niz opcija“ za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.
Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih „militarizmom“ koji „podstiče nestabilnost“.
<h2>Iranski nuklearni program i moguća osuda UN-a</h2>
Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. O toj rezoluciji trebalo bi da se glasa u četvrtak.
Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. „snapback“ – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz tog sporazuma jednostrano istupile 2018, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude „natjerati Iran da oštro reaguje“.
<h2>Nafta, vazdušne snage i američka mornarica</h2>
Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Asošiejted Presa, riječ je o neesencijalnim zaposlenima iz ambasade u Bagdadu i o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, smješteni u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.
Iranov nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.
Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari takođe oštetili iranski protivvazdušni sistem.
<h2>Izraelski udar postaje sve rizičniji</h2>
Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo da obnavlja te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Takođe nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.
U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila, kada je Tramp uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.
Američki nosač aviona USS Karl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letilica, uključujući najnaprednije F-35 lovce sa stelt tehnologijom. Visoki zvaničnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.
Sjedinjene Države u regionu imaju još nekoliko desetina borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.

1084x550

Njujork Tajms: Izrael se sprema da napadne Iran

Ilon Mask više nije bliski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trampa, međutim, prema tvrdnjama Njujork tajmsa, dok je bio na toj funkciji, konzumirao je drogu.
Kako su naveli, on je uzimao ketamin toliko često da je uzrokovao probleme s bešikom.
Osim ketamina, redovno je konzumirao ekstazi i psihodelične gljive tokom svog uspona na političku scenu, rekli su anonimni izvori upoznati s njegovim aktivnostima za Tajms.
<h2>Neobično ponašanje</h2>
Navodno se njegova konzumacija droga intenzivirala kada je donirao 275 miliona dolara Trampovoj predsjedničkoj kampanji, a kasnije je stekao značajnu moć kroz svoju ulogu čelnika "odjeljenja za vladinu efikasnost" ili DOGE-a.
Mask je u srijedu uveče objavio svoj odlazak iz vladine službe, mjesecima nakon što je pokazao neobično ponašanje, uključujući vrijeđanje članova kabineta i pozdravljanje nalik nacizmu na političkom skupu.
Ekstazi je Uprava za suzbijanje droga (DEA) klasifikovala kao kontrolisanu supstancu iz Popisa I bez prihvaćene medicinske upotrebe, što ga čini potpuno zabranjenim za savezne radnike, iako je Mask klasifikovan kao "posebni vladin zaposleni" i ne podliježe istim strogim pravilima kao redovni radnici.
Iako se ketamin može legalno propisati kao tvar iz Priloga III, ali rekreativna upotreba ili miješanje s drugim drogama vjerovatno bi prekršilo savezne politike na radnom mjestu.
Vođa DOGE-a razvio je ono što su ti izvori Tajmsu opisali kao ozbiljnu naviku ketamina, konzumirajući snažan anestetik ponekad svakodnevno, a ne "malu količinu" koju je uzimao "otprilike jednom svaka dvije sedmice", kako je tvrdio u intervjuima.
- Ako ste koristili previše ketamina, ne možete baš obaviti posao, a ja imam puno posla - rekao je Mask prethodno novinaru Donu Lemonu u martu 2024., umanjujući značaj svoje konzumacije.
Međutim, do proljeća prošle godine, Tajms izvještava da je Mask govorio saradnicima da njegova upotreba ketamina utiče na njegovu bešiku, poznata posljedica hronične zloupotrebe droge, koja ima psihodelična svojstva i može uzrokovati disocijaciju od stvarnosti, prema DEA-i.
<h2>Izbjegavali pitanja</h2>
Njegova redovna kutija s ljekovima sadržavala je tablete s oznakama Adderalla uz druge supstance, prema izvorima Tajmsa koji su vidjeli fotografije rezervoara.
Ostaje nejasno je li Mask bio pod uticajem droga tokom svog mandata u Bijeloj kući, gdje je prisustvovao osjetljivim sastancima sa stranim liderima i imao moć nad smanjenjem savezne potrošnje.
Na pitanje o izvještajima je li Mask sproveo ikakve testove na droge, portparol Bijele kuće Herison Filds izbjegao je pitanje, rekavši da je Mask "postigao više za američke porezne obveznike nego mnogi karijerni političari".
- Malo izvršnih direktora u Americi napustilo bi udobnost upravnog osoblja kako bi služilo u saveznoj vladi. Pa ipak, Elon Mask je upravo to učinio, pridruživši se naporima Trampove administracije da smanji rasipanje, prevare i zloupotrebe. DOGE i njegova temeljna misija sada su ugrađeni u tkivo savezne vlade i nastavljaju da podstiču efikasnost i štede novac poreznih obveznika - rekao je Filds u izjavi.
SpaceX održava stroge politike bez droga na radnom mjestu za radnike zbog svojih vladinih ugovora. Međutim, ti insajderi kažu za Tajms da je Mask dobio unaprijed upozorenje o nasumičnim testovima na droge – što potkopava njihovu efikasnost.
Popularni podkaster i javni intelektualac Sem Heris, koji je javno prekinuo prijateljstvo s Maskom, napisao je u januarskom biltenu: "Nešto ozbiljno nije u redu s njegovim moralnim kompasom, ako ne i s njegovom percepcijom stvarnosti.

Njujork tajms znio šokantne tvrdnje: Mask se drogirao dok je radio s Trampom

Novinari Njujork Tajmsa napravili su analizu dosadašnjeg rada američkog predsjednika Donalda Trampa, a ono što se u svemu ističe jeste i jedan nevjerovatan podatak - Donald Tramp je za samo 50 dana spomenuo bivšeg predsjednika Džoa Bajdena 316 puta.
Između ostalog, Tramp je spomenuo Bajdena i tokom posljednjeg skandala u Bijeloj kući kada su otkrivene poruke američkih zvaničnika na aplikaciji Signal uoči napada na Jemen.
Umjesto da govori o ovom skandalu, Tramp je govorio o tome kako je Bajden trebalo pokrenuti napade na Jemen.
- Džo Bajden je trebalo da izvrši ovaj napad na Jemen. Ovo je trebalo da učini Džo Bajden, ali nije - rekao je Tramp.
Analiza koju je sproveo Njujork tajms pokazala je da je tokom prvih 50 dana Trampovog mandata američki predsjednik pominjao Bajdena 6,32 puta dnevno.
- Bajdena je spomenuo u više govora nego što je rekao "Amerika" - navodi se.
Džejms Karvil, osoba koja je dugo godina bila zadužena za strategije Demokratske stranke, za Nujork tajms je izjavio da zna zbog čega Tramp toliko puta spominje Bajdena.
- Tramp pokušava da pripremi javnost za tešku ekonomsku situaciju koja bi mogla biti na pomolu zahvaljujući njegovim trgovinskim ratovima. On vidi šta dolazi i ne može da krivi sebe, tako da mora kriviti Bajdena - rekao je Karvil.
U analizi se navodi i da je Tramp od Bajdena napravio politički bauk.
- Više je puta spomenuo Bajdena nego Ukrajinu ili Izrael. Više puta od Bajdena spomenuo je samo carine. Bajdena je napravio kao epskog i sveprisutnog čovjeka kojeg je nemoguće ignorisati. Korišćenje Bajdenovog imena najčešće je praćeno rečenicama: "Bajden je pomiješao brojke", "Bajden nije uradio ništa", "Bajden nam je ostavio nered", "Bajden je dao novac Kini" itd. - pojašnjavaju.

Trampova opsesija Bajdenom: U govorima ga pominjao više nego Ameriku

Izraelski ministar odbrane Israel Katz kazao je da je Izrael napao Iran s ciljem, kako oni tvrde, uklanjanja prijetnji po državu. Širom Izraela oglašavaju se sirene za vazdušnu opasnost, a očekuje se neposredni uzvratni napad.
Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, vojna akcija je pokrenuta kako bi se neutralisale neposredne prijetnje koje ugrožavaju Izrael, prenose agencije. Zbog nagle eskalacije situacije, Katz je hitno proglasio posebno vanredno stanje na nivou cijele države.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2027629551531053229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2027629551531053229%7Ctwgr%5Ee98f1083009d64e6a9634b1d7ba36e433513e2cb%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vlasti su uputile apel javnosti da strogo slijedi uputstva Komande unutrašnjeg fronta (Home Front Command - Komanda unutrašnjeg fronta) te da ostane u sigurnim i zaštićenim područjima, odnosno skloništima, do daljnjeg.
Izraelske obavještajne i vojne službe procjenjuju da se u veoma kratkom roku očekuje masovni uzvratni napad na Izrael, koji bi mogao uključivati rojeve dronova i balističke projektile. Širom izraelskih gradova već se čuju sirene koje upozoravaju na opasnost iz vazduha.
Istovremeno, izvori s terena prenose da se u glavnom gradu Irana, Teheranu, čuju snažne eksplozije, što ukazuje na to da su izraelski udari na iransku teritoriju već u toku.

Izrael napao Iran, tvrde da je cilj „uklanjanje prijetnji po državu“

Šokantno je da Crna Gora godišnje uveze flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, iako posjeduje izvore među najkvalitetnijima u Evropi. Crna Gora je zemlja čudesnog bogatstva kada je riječ o kvalitetnoj pitkoj vodi. Njeni izvori spadaju među najkvalitetnije u Evropi, smješteni u gotovo netaknutoj prirodi, što je prava rijetkost u savremenoj ekološkoj državi. Ipak, kada prođete radnjama, benzinskim pumpama i trgovinskim lancima širom zemlje, posebno na primorju i u turističkim centrima, domaću vodu gotovo da ne vidite. Ona je često potisnuta, gurnuta negdje u pozadinu, dok police preplavljuju uvozne marke – ima ih mnogo, i dominiraju svakim kutkom prodavnice. Zašto je to tako? Zašto, uprkos obilju izvora i prirodnom daru, Crna Gora papreno plaća da građani piju vodu iz uvoza?  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227230232_31a56655b77b3c6932f0d0494b44bf34791ed1511c38c44d6cc1e8fdee579c30" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Ovo pitanje otvara dublji paradoks crnogorske privrede: imamo resurs, ali ne i sistem da ga pretvorimo u vrijednost. Crnogorska privreda, iako bogata prirodnim resursima, često se suočava s apsurdima koji najbolje oslikavaju njen specifičan model funkcionisanja. Jedan od najočitijih primjera je sektor flaširane vode – prirodni resurs koji se, paradoksalno, pretvara u uvoznu stavku. Dr Jovan Rabrenović, sa Instituta ekonomskih nauka, za Portal ETV veoma precizno ukazuje na problem. - Sva apsurdnost crnogorske privrede, posebno one malobrojne proizvodne, može se sabrati i sublimirati u primjeru crnogorskih voda, paradoksu koji najtačnije opisuje onu našu specijalnost: imati, a biti siromašan. Vode imamo toliko da bismo, po logici stvari, mogli izvoziti i vodu i pamet o vodi. Ali logika je kod nas, izgleda, luksuzna roba - naveo je Rabrenović. <h2>Dar prirode ili prokletstvo</h2> Da li je to što imamo izvore na svakom koraku dar prirode ili prokletstvo moderne liberalne ekonomije, teško je presjeći. - Mada, kad se toj jednačini doda domaći preduzetnički mentalitet, odgovor se nekako sam ponudi: dar prirode brzo se pretvori u prokletstvo upravljanja. Jer kod nas je moguće da voda izvire u bezbroj izvora, a da se na kraju umjesto nje na policama nađe tuđa voda koja se puni u tuđe boce, pa nam takva dolazi preko granice sa etiketom, marketingom i cijenom koja sugeriše da je u nju dodato još nešto recimo strategija, organizacija i malo državnog reda - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251104061156_6b8ba40cdad4a675d239e7fa24682a7765b27257dc15459372dc3f2ff7a280fb" data-rendition-name="original" width="847" height="497" loading="lazy" alt="Jovan Rabrenović"><figcaption>Jovan Rabrenović</figcaption></figure>  <h2>Sistem i poslovni model crnogorske vode</h2> Ekonomista naglašava sistemski karakter problema. - Imati toliku vodu, a uvoziti je i biti u deficitu, nije samo paradoks. To je već posebna skoro crnogorska olimpijska disciplina. To je Sistem. Skoro pa poslovni model: priroda radi besplatno, a mi plaćamo da nam građani piju tuđu vodu i da je plaćaju skuplje nego domaću. I još se čudimo što na policama prvo vidimo strane brendove, naravno da ih vidimo, jer oni su se, za razliku od nas, sjetili da voda ne postaje proizvod sama od sebe. Potrebni su ljudi, investicije, logistika, ugovori, plasman, kontinuitet… A mi smo, izgleda, specijalizovani za najteži dio: da imamo resurs, a da se ponašamo kao da je tuđi - jasan je on. On dodatno pojašnjava komercijalnu logiku tržišta. - Zato na rafovima marketa vidimo uvozne vode, jer isticanje robe na police prati planogram i komercijalni uslovi: listing, rabati, promocije, promet, logistika, promotivnih budžeta i centralizovane nabavke, ili neki posebni dogovori - naveo je Rabrenović. <h2>Apsurd do krajnjih razmjera</h2> Prema njegovim riječima, apsurd dolazi do krajnjih razmjera. - I onda ostaje ono najironičnije: u zemlji u kojoj se priča o "neprocjenjivom bogatstvu" izvora, mi uspijevamo da od tog bogatstva napravimo račun koji ima minus na našoj strani tog konta. Ne samo paradoks, nego i lekcija kako se od prednosti napravi problem, i kako se od dara prirode napravi uvozna stavka. Linija između "imamo" i "nemamo" kod nas očigledno ide tačno preko sposobnosti da od resursa napravimo vrijednost od potencijala gubitak - podvukao je sagovornik Portala ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260227230232_266e925ca774b2c45e279e67d5768bb9b8069fe82945d499fd3ca5bf3bc859a2" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  Crna Gora godišnje uvozi flaširanu vodu u vrijednosti od oko 14 miliona eura, dok sopstvene fabrike iskorišćavaju manje od 10 odsto instaliranog kapaciteta. Država koja je po Yale-ovom indeksu rangirana vrlo visoko po kvalitetu vode za piće, istovremeno zadovoljava preko 60 odsto tražnje za flaširanom vodom uvozom iz regiona. Pri tome, Srbija je dominantan dobavljač sa oko 89 odsto vrijednosti uvoza u 2023. <h2>Strukturni uzroci slabosti domaće proizvodnje</h2> U periodu 2019–2023. godine na uvoz vode potrošeno je preko 50 miliona eura. Istovremeno, sedam domaćih fabrika sa ukupnim kapacitetom od oko 350 miliona litara godišnje proizvede tek 30–33 miliona litara. - Strukturni uzroci su višestruki: CEFTA sporazum koji eliminiše carine, vertikalna integracija regionalnih kompanija koje kontrolišu i proizvodnju i maloprodaju, te nedostatak zajedničke strategije domaćih proizvođača. Logistički troškovi, slab marketing, nedostatak jedinstvene strategije, nezainteresovanost državnih struktura – sve su to ozbiljni razlozi slabog položaja domaćih proizvođača - dodao je on. Crna Gora industrijski flašira vodu od 2006. godine. U rekordnoj 2021. proizvedeno je 32,9 miliona litara, što je samo 9,4 odsto instaliranog kapaciteta. Ukupna investicija u sedam fabrika iznosi preko 20 miliona eura, pretežno na sjeveru zemlje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260227230232_a856826ad54200677109f974cb6afc3b486dc360f7693694bf36602306adc3e3" data-rendition-name="original" width="853" height="1280" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  - Water Group je ubjedljivi lider sa prihodom od 6,69 miliona eura i 79 zaposlenih. Aqua Bianca je ostvarila prihod od 2,52 miliona eura sa 26 zaposlenih. Eko-Per (brend Diva) je otvorio modernu fabriku u Šavniku sa Krones tehnologijom kapaciteta 12.000 flaša na sat i jedini je značajniji izvoznik. Ukupno, šest najvećih proizvođača u 2023. imali su prihode od oko 12,5 miliona eura i neto dobit od 925 hiljada eura uz 143 zaposlena - naveo je Rabrenović. <h2>Koncentracija maloprodaje i dominacija uvoznih brendova</h2> Trenutno postoji 19 ugovora o koncesiji, od kojih 14 za flaširanje. Plan za 2025. predviđa dva nova projekta, uključujući fabriku u Danilovgradu i dodatni projekat za Pivaru Trebjesa. Maloprodaja je visoko koncentrisana. Pet najvećih lanaca (Voli, IDEA CG, HDL, Domaća Trgovina/Aroma i Megapromet) u 2024. ostvarilo je kombinovani prihod od preko 1,1 milijarde eura. Dominaciju uvoznih voda omogućava vertikalna integracija: Fortenova Group iz Hrvatske posjeduje lanac IDEA CG i proizvođača vode Jamnica, dok Knjaz Miloš (vlasništvo Mattoni 1873, Češka) ima distributersku mrežu za Srbiju i Crnu Goru. Regionalni igrači nude kompletne asortimane voda, sokova, gaziranih i energetskih pića, dok crnogorski proizvođači nude samo vodu. Trgovci optimizuju police prema prometu, asortimanu i uslovima nabavke. Uvozne vode često zauzimaju rashladne vitrine, dok domaće stoje na policama na sobnoj temperaturi. Cijene domaćih voda su konkurentne ili niže od uvoznih. Suza 1,5L košta 0,59 eura, Rada 0,55 eura, dok Jana košta 0,95 eura. Teza da strano dominira zbog cijene ne stoji – problem je distribucija, dostupnost i pozicioniranje, a ne cijena. <h2>Regulatorni okvir i inspekcijski kapacitet</h2> Carinska stopa za flaširanu vodu iz CEFTA zemalja je 0 odsto od 2010. Isto važi i za uvoz iz EU. Za treće zemlje postoje carine, prosječna MFN stopa iznosi 19 odsto. CEFTA član 22 teoretski dozvoljava anti-damping mjere, ali Zajednička deklaracija ih blokira dok se ne usvoji detaljna domaća regulativa usklađena s WTO pravilima. Crna Gora to još nije uradila. Čak i kada bi bila primjenjiva, WTO Anti-Dumping Agreement zahtijeva dokazivanje dampinga, materijalne štete i uzročne veze. - Kapacitet nadzora je važan faktor. Uprava za bezbjednost hrane raspolaže sa izuzetno malim brojem inspektora, što je nedovoljno za ravnopravan nadzor domaćih i uvoznih proizvoda, naročito uz 2,6 miliona turista godišnje - kazao je Rabrenović. U julu 2025. tri domaća proizvođača podnijela su zajedničku krivičnu prijavu protiv uvoznika brendova Zora i Biser iz Srbije zbog kršenja propisa o etiketi. <h2>Uticaj turizma i sezonska potražnja</h2> Turizam stvara ogromnu sezonsku potražnju za flaširanom vodom na primorju, dok su sve domaće fabrike locirane na sjeveru. Regionalni uvoznici sa razvijenom logistikom lakše zadovoljavaju potražnju. Konkretna studija o uticaju turizma na potrošnju flaširane vode ne postoji. U Crnoj Gori PDV na flaširanu vodu iznosi 21 odsto, dok vodovodska voda plaća sedam odsto. Koncesione naknade za flaširanu vodu nisu javno objavljene. Ukupna zaposlenost u sektoru procjenjuje se na 150–250 radnika, a doprinos BDP-u je zanemariv. - Paradoks crnogorske vode nije rezultat jednog krivca, već sistemskog raskoraka. Država nije formirala zakonodavstvo za trgovinsko-zaštitne mjere po CEFTA članu 22, inspekcijski kapacitet je kritično nizak, a koncesioni model ne stimuliše dovoljno proizvodnju. Trgovci donose komercijalne odluke o rafovima prema prometu, uslovima nabavke i kompletnosti asortimana, čime favorizuju regionalne igrače koji nude kompletan portfolio proizvoda - precizirao je sagovornik Portala ETV. <h2>Ključni pravci za unapređenje sektora</h2> Proizvođači se nisu udružili, a Uprava za vode još 2020. preporučila je objedinjavanje ponude i kreiranje crnogorskog brenda prepoznatljivog i na inostranom tržištu. Do danas se to nije realizovalo. Rabrenović navodi tri ključna pravca za unapređenje:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260227230232_a1ea114e0d977cf319f1ec274274f3d45c43a66ac77ea37ae2bbc2d16835b6d6" data-rendition-name="original" width="1280" height="1263" loading="lazy" alt="Voda"></figure>  1. Anti-damping postupak je formalno moguć, ali zahtijeva domaću proceduru i visok standard dokazivanja. 2. Necarinske mjere (stroži inspekcijski nadzor deklarisanja, standarda i etiketiranja) predstavljaju legitimno i WTO-kompatibilno rješenje. 3. Sa kapacitetom od 350 miliona litara i proizvodnjom od jedva 33 miliona, prostor za rast je ogroman. Ključ je u koordinisanom adresiranju distribucije na primorju tokom turističke sezone, zajedničkom brendiranju i jačanju HoReCa kanala. Prodaja domaće flaširane vode tokom ljetnje sezone donijela bi povećanje prodaje od više stotina procenata i veći tržišni udio domaćih fabrika. - Iskustva svih ozbiljnih država govore da se u njihovim državama prioritetno prodaju njihovi proizvodi, svuda osim u Crnoj Gori - zaključio je Rabrenović.

Ovo je zemlja čuda; Rabrenović: Imati najbolju vodu, a piti tuđu, duplo skuplju - crnogorski paradoks

Velika operacija pretresa imovine biznismena Aca Đukanovića u Podgorici i u Rastocima kod Nikšića završena je nakon punih petnaest sati, a biznismen i vlasnik Prve banke, priveden je oko 2 sata i 30 minuta sata u CB Nikšić gdje će ujutro dati iskaz osnovnom državnom tužilaštvu.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, tokom pretresa prostorija u Podgorici policija nije našla oružje ni bilo što vrijedno policijske pažnje. Pretres porodične kuće Šukanovića u Rastocima, koji je počeo sinoć oko 18 sati, trajao je duže od pet sati, a policija je čak dovodila i pse tragače.&nbsp; Nakon detaljnog pretresa, na tavanu kuće su pronađene tri lovačke puške. Kako je ustanovljeno, jedan karabin je Milu Đukanoviću svojevremeno poklonilo Ministarstvo odbrane Crne Gore. Druga lovačka puška je na ime Radovana Đukanovića, preminulog oca Ane, Aca i Mila &nbsp;Đukanovića. Za treći karabin nije pronađena dozvola, a policija je na tavanu našla dva stara policijska pancira i nešto municije koja se, kako se pretpostavlja, tu nalazi još od 1999. godine i vremena NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore. Tada je porodičnu kuću u Rastocima obezbjeđivala crnogorska policija, kao mjeru zaštite tadašnjeg premijera Mila Đukanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260228040212_baf742de93e02d65fb414bc8857bae241adbfa85db2d082cf9b160ab77b56cec.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260228040212_baf742de93e02d65fb414bc8857bae241adbfa85db2d082cf9b160ab77b56cec" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POSTUPI PO NAREĐENJU: Pripadnici PJP u akciji u Podgorici "> <figcaption>POSTUPI PO NAREĐENJU: Pripadnici PJP u akciji u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon što je potpisan zapisnik, Aco Đukanović je oko 2:30 sproveden u CB Nikšić, bez stavljanja lisica, gdje će ujutru dati iskaz pred osnovnim tužiocem.&nbsp; Kako je Portal ETV ranije javio, Posebna jedinica policije, po nalogu podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva, obavljala pretres imovine Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.&nbsp; Policijsku akciju u centru Podgorice, uz angažman velikog broja pripadnika Posebne jedinice u fantomkama i dugim cijevima, nije pratilo zvanično saopštenje. Uprava policije, kao i Osnovno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za akciju, nije se oglašavalo iako je ulica u Podgorici, gdje je stambeni objekat u kojem, između ostalih, živi i Aco Đukanović i i gdje se nalaze prostorije Prve Banke, kao i još neke radnje, bila blokirana sve do kasnih popodnevnih sati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260228030256_4397d0e1ed48cb636f1b97fa9e8107a0fec59d3d3b2c8dee433e1e4e3d14893e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260228030256_4397d0e1ed48cb636f1b97fa9e8107a0fec59d3d3b2c8dee433e1e4e3d14893e" data-rendition-name="original" width="1000" height="692" loading="lazy" alt="KAO U DIKTATURAMA: Pripadnici PJP pretresaju zaštitare koji rade u Prvoj banci"> <figcaption>KAO U DIKTATURAMA: Pripadnici PJP pretresaju zaštitare koji rade u Prvoj banci(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Policajci su, kako se moglo vidjeti tokom akcije, pretresali i držali sa rukama u vis i zaštitare koji rade u Prvoj banci. Na upite Portala ETV nije bilo odgovora zbog čega se pretresaju i zadržavaju osobe koje nemaju veze sa akcijom pretresa imovine Aca Đukanovića.&nbsp; Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je popodne - tokom zasijedanja Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu – da ,,zna sve što se dešava u Crnoj Gori“ i napomenuo da je upravo on dao komandantu Posebne jedinice policije nalog za pretres objekata biznismena Aca Đukanovića. Akcija je izvedena u danu kada je u Skupštini Crne Gore došlo do podizanja tenzija i kada je opozicija blokirala na nekoliko sati rad parlamenta iz protesta što je parlamentarna većina pokušala da usvoji amandmane na Zakon o Agenciji za bezbjednost i Zakon o unutrašnjim poslovima, mimo prethodnog dogovora sa opozicijom, ali i bez saglasnosti za sve izmjene od Evropske komisije.&nbsp; Policijska ,,operacija" izvedena je dan nakon što se odbjegli osuđenik Miloš Medenica javio video zapisom u kojem je otkrio da crnogorska policiaj pokušava da zataška da je u utorak 24. februara u centru Nikšića došlo do obračuna kriminalnih grupa kada su dvije osobe teško povrijeđene. Tek dan kasnije Uprava policije je saopštila o dešavanjima u Nikšiću koja su se dogodila dva dana ranije...

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da "nema šanse" da bi eventualni američki vojni udari na Iran doveli do dugotrajnog, višegodišnjeg rata na Bliskom istoku.
U intervjuu za Vašington Post Vens je naglasio da predsjednik Donald Tramp još nije donio konačnu odluku o daljnjim potezima prema Iranu, te da su na stolu i vojne i diplomatske opcije.
- Mislim da svi preferiramo diplomatsku opciju. No, to uistinu zavisi od toga što Iranci učine i što kažu - poručio je Vens tokom povratka u Vašington s događaja u Viskonsinu.
<h2>Prednost diplomatiji</h2>
Vens je istakao da bi potencijalni udari mogli imati cilj "da osiguraju da Iran ne dođe do nuklearnog oružja", ali da Bijela kuća i dalje daje prednost diplomatiji.
- Pomisliti da ćemo godinama voditi rat na Bliskom istoku bez kraja na vidiku, nema šanse da se to dogodi - rekao je.
Vens, 41-godišnji veteran američkih marinaca koji je učestvovao u ratu u Iraku, podsjetio je da je još kao senator govorio da je bio "doveden u zabludu" u vezi s razlozima američkog angažmana u Iraku. I danas sebe smatra „skeptikom prema stranim vojnim intervencijama“, što, kako tvrdi, važi i za predsjednika Trampa.
- To što je jedan predsjednik zabrljao vojni sukob ne znači da se Amerika nikada više ne može uključiti u vojni sukob. Moramo biti oprezni, a mislim da predsjednik jeste oprezan - rekao je Vens.
<h2>Pregovori u Ženevi</h2>
U međuvremenu pregovori između SAD-a i Irana u Ženevi nisu dali konkretan dogovor, a razgovori bi trebalo da budu nastavljeni sljedeće sedmice. SAD je u regiji rasporedio jednu od najvećih vojnih prisutnosti u više od dvije decenije, dok je američka ambasada u Jerusalimu omogućila dobrovoljni odlazak dijela osoblja zbog bezbjednosnih rizika, a ranije je naređen odlazak neesencijalnog osoblja iz Bejruta.
Predsjednik Donald Tramp je nedavno izjavio da bi promjena režima u Iranu, odnosno svrgavanje vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, bila "najbolja stvar koja se može dogoditi".
Vens je istaknuo važnost rasprave i različitih mišljenja unutar stranke.
- Život ima svakakve neočekivane zaokrete. Ali Donald Tramp je predsjednik. Amerika je na prvom mjestu i on vodi politiku koja koristi američkom narodu - kazao je Vens.
 Njegove izjave dolaze u trenutku pojačanih napetosti u regiji i rastućih strahova da bi svaka veća operacija protiv Irana mogla izazvati širi sukob, što administracija nastoji da izbjegne.

Tag: njujork-tajms