Republikanci osvojili većinu u Senatu poslije četiri godine

Republikanci su noćas preuzeli kontrolu nad Senatom, gornjim domom Kongresa SAD pošto su osvojili mjesta koja su imale demokrate, čime su preoteli većinu u tom tijelu poslije četiri godine.

Demokrate su posmatrale kako njihovi napori da spasu svoju tanku većinu izmiču dok su rezultati favorizovali republikance.

Propali su napori demokrata da zbace vatrene republikance Teda Kruza iz Teksasa i Rika Skota s Floride.

Uz kontrolu nad čitavim Kongresom koja u pitanju, nadmetanje za Predstavnički dom i Senat će odrediti koja stranka ima većinu i moć da pojača ili blokira agendu predsjednika, ili da li se Bijela kuća suoči sa podijeljenim Kapitol Hilom.

Fokus je sada okrenut ka demokratskim državama Pensilvanije, Mičigena i Viskonsina sa "plavim zidom" kojim se demokrate bore da zaštite mjesta u onim što je preostalo od njihove tanke većine u Senatu.

Na kraju, samo nekoliko sjedišta, ili samo jedno, moglo bi da promijeni ravnotežu u bilo kojem domu. Sa Senatom 50-50, stranka u Bijeloj kući određuje većinu, pošto je potpredsjednik taj-brejker.

Ključna nadmetanja se odvijaju uporedo sa prvim predsjedničkim izborima od napada na Kapitol 6. januara 2021. godine, ali i u neočekivanim dijelovima zemlje nakon jedne od najhaotičnijih sjednica Kongresa u modernim vremenima.

Glasači su rekli da su ekonomija i imigracija glavna pitanja sa kojima se zemlja suočava, ali je budućnost demokratije takođe bila vodeći motiv za mnoge Amerikance koji su glasali na predsjedničkim izborima.

AP VoteCast, opsežna anketa na više od 110.000 glasača širom zemlje, otkrila je zemlju zaglibljenu u negativnosti i očajničku za promjenom dok su se Amerikanci suočili sa oštrim izborom između bivšeg predsjednika Donalda Trampa i potpredsjednice Kamale Haris.

Kongres igra ulogu u održavanju američke tradicije mirnog prenosa predsjedničke vlasti. Prije četiri godine, Tramp je poslao svoju gomilu pristalica da se "pakleno bore" na Kapitolu, a mnogi republikanci u Kongresu glasali su da blokiraju izbore predsjednika Džoa Bajdena. Kongres će ponovo biti pozvan da potvrdi rezultate predsjedničkih izbora 2025. godine.

Stranke i spoljne grupe potrošile su milijarde dolara na usko ratište i za Dom od 435 članova i Senat od 100 članova.

Trke su fokusirane na Njujork i Kaliforniju, gdje demokrate pokušavaju da povrate neka od desetak mjesta na kojima su republikanci posljednjih godina ostvarili iznenađujuće uspjehe sa jakim zakonodavcima koji su pomogli da se partija dovede na vlast.

Ipak, brojanje glasova moglo bi da potraje ove nedjelje.

Ono što je počelo kao slaba trka za kontrolu nad Kongresom, odmah se transformisalo kad je Kamala Haris stupila na mjesto Bajdena na vrhu liste, podstičući demokrate masovnim prikupljanjem sredstava i volonterima za koje su zakonodavci rekli da ih podsjeća na entuzijazam iz Obamine ere iz 2008.

Posljedice promjene distrikta, kada države prekrajaju svoje mape za kongresne okruge, takođe mijenjaju onos snaga unutar Predstavničkog doma, pri čemu bi republikanci trebalo da dobiju nekoliko mjesta od demokrata u Sjevernoj Karolini, a demokrate će dobiti drugo mjesto sa crnom većinom u republikanskoj grupi Alabama.

Poslanici u Predstavničkom domu se suočavaju sa glasačima svake dvije godine, dok senatori služe duži šestogodišnji mandat.

Ako oba doma zaista promijene partijsku kontrolu, što je moguće, to bi bila rijetkost u istoiji.

Zapisi pokazuju da ako demokrate preuzmu Dom, a republikanci Senat, to bi bio prvi put da su se oba doma Kongresa okrenule suprotstavljenim političkim partijama.