Ruska služba bezbjednosti optužila Srbiju da isporučuje municiju Ukrajini

U "traci smrti", organizovanoj u Srbiji - prijateljskoj zemlji Rusiji - učestvuju najveće kompanije nacionalne vojne industrije, uključujući "Jugoimport SDPR", "Zenitprom", "Krušik", "Sofag", "Reyer DTI", "Sloboda", "Prvi partizan" i druge - saopštila je ruska Spoljna obavještajna služba Rusije

Aleksandar Vučić (Foto: AP)
Aleksandar Vučić (Foto: AP)

Spoljna obavještajna služba (SVR) Rusiije optužila je Srbiju da uprkos zvanično deklarisanoj neutralnosti nastavlja da isporučuje municiju Ukrajini.

U saopštenju na sajtu SVR navedena su imena više kompanija koje se bave proizvodnjom naoružanja i čija je municija navodno stigla u posjed ukrajinske armije.

- U 'traci smrti', organizovanoj u Srbiji - prijateljskoj zemlji Rusiji - učestvuju najveće kompanije nacionalne vojne industrije, uključujući 'Jugoimport SDPR', 'Zenitprom', 'Krušik', 'Sofag', 'Reyer DTI', 'Sloboda', 'Prvi partizan' i druge - saopštila je ruska Spoljna obavještajna služba.

Kako se navodi, srpske kompanije namjenske industrije isporučile su "stotine hiljada granata za VBR i haubice, kao i milione metaka za streljačko oružje".

- Pokriće za ove antiruske aktivnosti predstavlja jednostavna šema koja uključuje upotrebu lažnih sertifikata krajnjeg korisnika i zemalja-posrednika. Među posljednjima se najčešće pojavljuju zemlje NATO, prije svega Češka, Poljska, Bugarska. U posljednje vrijeme se u te svrhe koriste i egzotičniji kanali uz učešće afričkih država - navodi SVR.

U oštro intoniranom saopštenju, Press biro Spoljne obavještajne službe je ocijenio da je "želja srpskih namjenskih proizvođača i njihovih pokrovitelja da se obogate na krvi bratskih slovenskih naroda dovela do toga da u potpunosti zaborave ko su im pravi prijatelji, a ko neprijatelji".

Radio Slobodna Evropa je zatražio hitan komentar od Vlade Srbije, Ministarstva odbrane i Ministarstva spoljnih poslova, kao i iz Predsjedništva, ali odgovor nije stigao. Na molbu za komentar nijesu stigli ni odgovori ni iz kompanija koje je Spoljna obavještajna služba navela u saopštenju.

I prethodnih godina su pojedini mediji izvještavali o izvozu vojne opreme iz Srbije u Ukrajinu. Ruski portal "Mash" je početkom 2023. objavio informaciju da je 3.500 raketa kompanije "Krušik" iz Valjeva dopremljeno ukrajinskoj vojsci preko Turske i Slovačke.

Taj portal je objavio objavio snimak na kojem se navodno vidi pretovar raketa "GRAD" 122 mm u jednom skladištu u Bratislavi, kao i navodnu dokumentaciju koja pokazuje transfer raketa. Kompanija "Krušik" je demantovala ove navode. Isto je učinio i tadašnji ministar odbrane Srbije Miloš Vučević.

Izvoz srpskog oružja u Ukrajinu negirao je i ministar spoljnih poslova Srbije, Ivica Dačić, koji je 3. marta 2023. novinarima u Beogradu rekao da od početka rata u Ukrajini iz Srbije nije izvezeno oružje nijednoj od strana u sukobu.

U martu 2022. godine je na ruskim portalima i društvenim mrežama objavljena fotografija vojnika takozvane "Donjecke Narodne Republike", koji u rukama drži neeksplodiranu minu. RSE je utvrdio, prema oznakama na mini prikazanoj na fotografiji, da je ona proizvedena u trećem kvartalu 2016. godine. Takve mine u svom vojnom proizvodi srpska državna fabrika oružja "Krušik".

Vlasti u Srbiji su tada saopštile da od 2014. do 2021. godine nije bilo izvoza naoružanja i vojne opreme u Ukrajinu.

Ministarstvo trgovine je navelo za RSE da u istom periodu iz Srbije nije izvezeno oružje ni u bilo koju drugu zemlju, gde bi krajnji korisnik ("end user") bila Ukrajina.

Srbija je uz Tursku jedina zemlja kandidat za članstvo u Evropsku uniju (EU) koja se nije pridružila evropskim sankcijama Rusiji, nakon što je ta zemlja pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Vlasti Srbije istrajavaju u svojoj odluci da Rusiji ne uvode sankcije pozivajući se na "tradicionalno prijateljstvo", podršku u protivljenju nezavisnosti Kosova i zavisnošću u snabdijevanju gasom.

Na glasanju u UN-u 24. februara Srbija je glasala za rezoluciju koja podržava teritorijalni integritet Ukrajine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se dan kasnije izvinio građanima zbog tog poteza, uz ocjenu da je predstavnik Srbije u Ujedinjenim nacijama trebalo da bude uzdržan.