<p><b>Nebojša Milikić</b>, vlasnik porodične firme u Zeti koja je izgorjela u požaru, apeluje na sve koji mogu da pomognu kako bi ponovo pokrenuo posao i zaposlenima, među kojima su i osobe sa invaliditetom, omogućio da nastave da rade.&nbsp;</p>
<p>Milikić je za Portal ETV kazao da je potrebno najmanje 100.000 eura da bi firma ponovo "stala na noge".</p>
<p>Porodična firma Milikić, poznata po proizvodnji suvenira i ukrasnih dekoracija, izgorjela je u požaru koji je izbio u nedjelju veče u zetskom naselju Mahala. Vatra je potpuno uništila pomoćni i glavni objekat, mašine, repromaterijal, dokumentaciju i drugu imovinu firme.</p>
<p>- U nedjelju naveče dobili smo poziv od naše komšinice da se u našem objektu pojavio plamen, da je počela vatra da gori. Odmah su obaviješteni vatrogasci koji su stigli u najbržem roku u kojem su mogli da stignu, i mi vlasnici i naši radnici smo krenuli u gašenju požara, ali je vatra zahvatala sve više i više pomoćni objekat i onda je u jednom momentu prešla na glavni objekat u kojem su mašine - kazao je Milikić.</p>
<p>U objektu se nalazilo deset laserskih mašina i značajne zalihe robe.</p>
<p>- Vatra je zahvatila kompletno postrojenje - i mašine i repromaterijal, dokumentaciju, kompjutere. Načinjena je ogromna materijalna šteta koju mi procjenjujemo između 150 i 200 hiljada eura. A evo, izaći će vještak na teren i utvrditi činjenično stanje - kazao je Milikić u izjavi za Portal ETV.&nbsp;</p>
<p>Izvršen je uviđaj, a, kako dodaje, preliminarne informacije ukazuju na samozapaljenje.</p>
<p>- Na osnovu snimaka, kamera i ostalog ustanovili smo da je došlo do samozapaljenja. Da li je došlo do spoja lima, nečega što se spolja događalo – ne znamo, ali se vidi da je dugo tinjalo i da je samo u jednom momentu poslije par sati buknula vatra - istakao je Milikić.&nbsp;</p>
<p>Firma je zapošljavala 15 radnika, od kojih je šest osoba sa invaliditetom.</p>
<p>- Mi smo firma prepoznatljiva po tome. Ti ljudi su firmu gledali kao svoju. Ja i moja supruga smo bili s njima po čitav dan u pogonima. Znamo kako smo sve to gradili, kako smo gradili naše kapacitete poštenim radom, zajedno sa svim našim kolegama. I sad u ovom momentu moramo da ih pošaljemo kući dok ne obnovimo kapacitete. Teško je - poručio je Milikić.&nbsp;</p>
<p>U pomoć su, kako je kazao, pritekli Opština Zeta, privrednici i Unija poslodavaca, čiji je Milikić istaknuti član.</p>
<p>- Imali smo sastanak sa predsjednikom Opštine Zeta koji nas je srdačno primio i pružio nam svu pomoć i podršku. Jako sam mu zahvalan. I Unija poslodavaca je stala iza mene, koriste sve mehanizme da nam pomognu. Svi poslodavci, kolege - svima sam zahvalan. Danas pristiže velika pomoć sa svih strana - dodao je on.&nbsp;</p>
<p>Milikići su otvorili poseban žiro račun za donacije i već bilježe prve prilive.</p>
<p>- Od naših prijatelja i firmi sa kojima sarađujemo već danas imamo veliki priliv novca na račune. Zahvaljujem svim tim ljudima - naglasio je Milikić.&nbsp;</p>
<p>Kaže da se iz Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja još niko nije oglasio, pa apeluje na institucije da i one priteknu u pomoć.</p>
<p>- Molim sve koji mogu da nam pomognu jer nama sve znači. Da nastavimo tamo gdje smo stali, još jači i još bolji. Iz Vlade i Ministarstva ekonomskog razvoja se još niko nije oglasio, sve ide preko Unije poslodavaca. Nadam se da će i oni pomoći - kazao je Milikić.&nbsp;</p>
<p>Za obnovu minimalnog kapaciteta potrebno je najmanje 100.000 eura.</p>
<p>- Da bi mogli samo da krenemo, da nastavimo tamo gdje smo stali. Ne u punom kapacitetu, nego da polako počnemo da se vraćamo na nivo na kojem smo bili prije svega ovoga - zaključio je Milikić za Portal ETV.</p>
<p>Donacije su moguće na broj žiro računa:<b> 530-54177-54</b></p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FrNxM3uc1x44%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FrBsI9dPm4nc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FCeLjek85uWU%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Milikić apeluje za pomoć: Najmanje nam treba 100.000 eura da firma "stane na noge", a radnike vratimo na posao

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>saopštio je da je Vlada Crne Gore opredijelila po 100 hiljada eura za 16 porodica žrtava tragičnih događaja u Štrpcima, tokom bombardovanja u Murinu i Podgorici i tokom deportacije izbjeglica.</p>
<p>- Crna Gora ispravlja višedecenijsku nepravdu - obeštećenje za porodice civilnih žrtava ratova devedesetih - naveo je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1915768345992843578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915767034949861599%7Ctwgr%5E36bb13e057859e51cbb46f0aace06d3d2aee1e3f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Porodicama će ove godine biti isplaćeno po 50 hiljada eura, i još toliko iduće.</p>
<p>- Gubitak najbližih je nenadoknadiv, ali je poštovanje osnovnih ljudskih prava, jednak tretman i vraćanje povjerenja u institucije naša obaveza. Suočavajući se sa prošlošću, gradimo bolju budućnost - naveo je Spajić.</p>
<p>Sada se, dodaju u saopštenju, simbolički odaje počast otetim i ubijenim putnicima iz voza na stanici Štrpci, 28. februara 1993. – Esadu Kapetanoviću, Iljazu Ličini, Fehimu Bakiji, Šeću Softiću, Rifatu Husoviću, Senadu Đečeviću, Jusufu Rastoderu i Ismetu Babačiću.</p>
<p>- Kao što je premijer Spajić obećao prije godinu, država nije zaboravila ni žrtve bombardovanja mosta u mjestu Murino, 30. aprila 1999. godine, Miroslava Kneževića, Oliveru Maksimović, Juliju Brudar, Vukića Vuletića, Milku Kočanovića i Manojla Komatina, kao i Pašku Junčaj, koja je nastradala iste godine tokom bombardovanja u Tuzima. Pomoć će dobiti i porodica Osma Bajrovića, izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, koji je deportovan u Crnu Goru 1992. godine, čiji posmrtni ostaci još nijesu pronađeni - kazao je <b>Branko Krvavac,</b> šef Kabineta predsjednika Vlade.</p>
<p>Vlada, dodaje, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, realizuje obeštećenje poslije usvajanja Informacije Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije koje predvodi Damir Gutić i inicijative potpredsjednika Vlade Miluna Zogovića i nakon što je Skupština Crne Gore 28. februara 2025. godine usvojila izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.</p>

Portal ETV

610x380

500x500

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za porodice žrtava zločina u Štrpcima, bombardovanja u Murinu i Tuzima i deportacije izbjeglica

<p>Nova izložba u londonskom Muzeju Viktorije i Alberta (V&amp;A) bilježi trenutak nastanka YouTubea prije više od 20 godina, a kao jedan od glavnih eksponata predstavljen je i prvi video ikada objavljen na toj platformi. Iz muzeja su potvrdili da su pribavili rekonstrukciju rane internet-stranice i prvi video koji je na nju postavio suosnivač Džaved Karim, piše CNN.</p>
<p>Rekonstrukcija rane YouTube-stranice prikazuje prvi video pod naslovom „Ja u zoološkom vrtu“, prenosi Index.hr.</p>
<p>U njemu tada dvadesetpetogodišnji Karim stoji ispred nastambe sa slonovima u zoološkom vrtu u San Dijegu. Snimak od 19 sekundi, objavljen 23. aprila 2005. godine, do danas je pregledan 382 miliona puta i prikupio je više od 18 miliona lajkova.</p>
<p>„Super je kod njih što imaju stvarno, stvarno, stvarno duge surle“, kaže Karim u kratkom videu.</p>
<h3>Precizna digitalna obnova</h3>
<p>„Naš tim za digitalnu konzervaciju proveo je posljednjih 18 mjeseci obnavljajući dizajn i korisničko iskustvo platforme kakvo je bilo 8. decembra 2006. godine, što je najstariji zabilježeni datum na internetu“, objasnio je portparol Muzeja Viktorije i Alberta.</p>
<p>Na projektu je tim muzeja sarađivao sa YouTubeovim timom za korisničko iskustvo i londonskim studijom za interaktivni dizajn Oio.</p>
<h3>Početak kulturnog fenomena</h3>
<p>Prvi YouTube-video izložen je u galeriji Design 1900–Now u V&amp;A South Kensingtonu, dok je proces izrade rekonstrukcije detaljnije predstavljen na manjoj izložbi u V&amp;A East Storehouseu u Stratfordu.</p>
<p>Nil Mohan, glavni izvršni direktor YouTubea, izjavio je:</p>
<p>„Rekonstrukcijom rane stranice za gledanje ne prikazujemo samo video, već pozivamo javnost da se vrati u vrijeme početka jednog globalnog kulturnog fenomena.“</p>
<p>Korina Gardner, viša kustoskinja za dizajn i digitalne medije u V&amp;A, dodala je:</p>
<p>„Ovaj uvid u YouTube tokom ranih dana Veba 2.0 označava važan trenutak u istoriji interneta i digitalnog dizajna.“</p>
<p>YouTube i danas ostaje važna platforma za umjetnost i kulturu, a originalni sadržaji muzeja i galerija često nadmašuju popularnost sadržaja na striming-servisima.</p>

Najstariji video sa Jutjuba završio u muzeju

<p>Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore <b>Roko Tolić </b>poručio je da se ulažu napori kako bi aerodromi odgovorili na rast prometa i nove linije, uz najavu novih tendera, zapošljavanja i modernizacije opreme, ali i ocjenu da su infrastrukturna ograničenja i dalje izazov.</p>
<p>Tolić je govorio o spremnosti aerodroma za predstojeći period i pojačan promet putnika.</p>
<p>Na pitanje jesu li aerodromi spremni za znatno veći broj putnika, Tolić je kazao da ne može dati kategoričan odgovor, ali da postoji snažna želja i napori da se na to odgovori, prenosi <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/815633/aerodromi-spremni-za-veci-broj-putnika-najavljeno-jacanje-kapaciteta-i-nova-ulaganja.html">RTCG</a>.</p>
<p>- Činimo sve u našoj moći da budemo spremni. Svjesni smo manjkavosti koje su i korisnici prepoznali, i na tome ćemo raditi kroz ulaganja u ljude i opremu - naveo je Tolić gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore.</p>
<p>Dodao je da je prvi set tendera već pokrenut te da se očekuje i saglasnost Vlade za novi set nabavki nove opreme.</p>
<p>S obzirom na to da kapacitet putnika na aerodromu u Podgorici iznosi oko 600 putnika na sat, dok se u praksi već bilježe periodi kada je broj putnika znatno veći, Tolić kaže da ima puno povjerenje u svoje kolege, saradnike, gdje će, kako je kazao, sa jednim povećanim angažmanom, sa jednim osmjehom, i uz novu opremu, udovoljiti ovom velikom prometu koji nas očekuje.</p>
<p>Istakao je da terminalne zgrade, i u Podgorici i u Tivtu, prema njegovim riječima, nadilaze postojeće kapacitete.</p>
<p>Tolić kaže da je možda u Tivtu i izazovnije za rad s obzirom na to da se tamo radi u dvije terminalne zgrade koje nisu međusobno povezane, ni na koji način.</p>
<p>Na pitanje o mogućem proširenju infrastrukture, naveo je da zbog prostorno-planske dokumentacije i nedostatka gotovih planova trenutno nema velikih iskoraka u tom pravcu, ali da se traže rješenja kroz modularni pristup kako bi se iskoristio svaki raspoloživi kvadratni metar.</p>
<p>- Velikih iskoraka u infrastrukturi neće, niti može biti, nažalost, jednostavno i s aspekta prostornoplanske dokumentacije i činjenice da trenutno nema ni gotovog plana privremenih objekata, iako ja mogu izraziti zaista veliko zadovoljstvo načinom na kojima smo primani i od strane Ministarstva prostornog planiranja i svih drugih relevantnih ministarstava, jednako tako kao i od strane opštine Zeta, pa i Glavnoga grada koja je donedavno imala prostornu ingerenciju nad aerodromom u Podgorici - kazao je Tolić.</p>
<p>Govoreći o procjeni imovine i eventualnoj koncesiji, Tolić kaže da ako neko bude analizirao koncesiju, treba sagledati šta zemlja dobija, koji su benefiti i kolika je brzina adaptacije.</p>
<p>- Vjerujem da će odgovorni političari, oni koji će to prezentirati i javnosti, naći dobre argumente - kazao je Tolić.</p>

Tolić: Činimo sve da budemo spremni za veći broj putnika, uložićemo u ljude i sredstva

<p>Meksička vojska ubila je u nedjelju Nemesija Rubéna Oseguera Cervantesa, poznatog kao „El Menčo“, vođu moćnog kartela Halisko Nju Dženerejšn (Jalisco New Generation), tokom vojne operacije, potvrdio je savezni zvaničnik.</p>
<p>Zvaničnik, koji je tražio anonimnost jer nije bio ovlašćen da govori javno, naveo je da se operacija odvijala u zapadnoj saveznoj državi Halisko.</p>
<p>Akciji su prethodili višesatni blokirani putevi sa zapaljenim vozilima u Halisku i drugim državama. Takvu taktiku karteli često koriste kako bi usporili ili spriječili vojne operacije.</p>
<p>Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju stubove dima iznad grada Puerto Valjarte, jednog od većih gradova u Halisku, te paniku i trčanje putnika kroz aerodrom u glavnom gradu ove države. U nedjelju poslijepodne Er Kanada je objavila da obustavlja letove za Puerto Valjartu „zbog aktuelne bezbjednosne situacije“ i savjetovala putnicima da ne idu na aerodrom.</p>
<p>Američki Stejt Department ranije je ponudio nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja El Menča. Kartel Halisko Njū Dženerejšn, poznat i pod skraćenicom CJNG, jedan je od najmoćnijih i najbrže rastućih kriminalnih organizacija u Meksiku, a formiran je 2009. godine.</p>
<p>U februaru je Trampova administracija ovaj kartel proglasila stranim terorističkim udruženjem.</p>
<p>CJNG je među najagresivnijim kartelima u napadima na vojsku – uključujući i helikoptere – te pionir u korišćenju eksploziva s dronova i postavljanju mina. Godine 2020. izveo je spektakularan pokušaj atentata granatama i automatskim oružjem u centru Meksiko Sitija na tadašnjeg šefa tamošnje policije, koji je danas na čelu federalne bezbjednosti.</p>
<p>Američka DEA ovaj kartel smatra jednako moćnim kao i kartel Sinaloa, jednu od najzloglasnijih kriminalnih grupa u Meksiku, s prisustvom u svih 50 američkih saveznih država, gdje distribuira tone droge. CJNG je jedan od glavnih dobavljača kokaina za američko tržište i, poput kartela Sinaloa, zarađuje milijarde od proizvodnje fentanila i metamfetamina.</p>
<p>Oseguera Cervantes je od 2017. godine više puta optuživan pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za Distrikt Kolumbija.</p>
<p>Najnovija dopunjena optužnica, podignuta 5. aprila 2022. godine, tereti Oseguera Cervantesa za zavjeru i distribuciju kontrolisanih supstanci (metamfetamin, kokain i fentanil) s namjerom njihove ilegalne uvozne distribucije u Sjedinjene Američke Države, kao i za korišćenje vatrenog oružja tokom i u vezi sa krivičnim djelima trgovine drogom. Oseguera Cervantes se tereti i po Zakonu o suzbijanju narko-bosova (Drug Kingpin Enforcement Act) za vođenje kontinuiranog kriminalnog poduhvata.</p>

Haos na ulicama Meksika: Vojska ubila vođu jednog od najmoćnijih kartela

<p>Ubrzo nakon što je objavljena presuda Vrhovnog suda kojom su poništene carine predsjednika <b>Donalda Trampa</b>, C-SPAN je otvorio telefonske linije i primio poziv ogorčenog gledaoca koji se predstavio kao „Džon Baron“.</p>
<p>Džon Baron je, naravno, bio pseudonim koji je Tramp koristio tokom 1980-ih i 1990-ih da plasira priče novinarima. U snimku koji se u nedjelju široko proširio društvenim mrežama, neko je iskoristio ovaj pseudonim, a glas mu je jako ličio na glas predsjednika SAD-a.</p>
<p>Jedan gledalac C-SPAN-a posudio je to ime kako bi se lažno predstavio kao Tramp i bijesno kritikovao odluku Suda.</p>
<p>- Džon iz Virdžinije, republikanac, da vas čujemo - rekla je voditeljica C-SPAN-a Greta Braunor, uključujući Barona u program.</p>
<p>- Ovdje Džon Baron. Gledajte, ovo je najgora odluka koju ćete ikada donijeti u životu, praktično. I Džek će se složiti sa mnom, zar ne? Ali ovo je strašna odluka. A imate Hakima Džefrijsa, koji je, on je glupan! I imate Čaka Šumera, koji ne zna ispeći ni čizburger. Naravno da su ti ljudi sretni! Naravno da su oni sretni, ali pravi Amerikanci neće biti sretni. I imate onu ženu ranije, pretpostavljam da je žena, ona je demokrata, ali ona je… shrvana zbog ovoga - kazao je Baron.</p>
<p>- U redu, Džone - rekla je Braunor, prekinuvši Barona nakon 32 sekunde.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FSaaxEzMk%2FSaaxEzMk.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iako je teško zaista vjerovati da je američki predsjednik našao vremena da se javi u TV emisiju, Tramp je već imao brojne ekscentrične poteze.</p>

Tag: 100-hiljada-eura

Milikić apeluje za pomoć: Najmanje nam treba 100.000 eura da firma "stane na noge", a radnike vratimo na posao

Spajić: Vlada opredijelila po 100 hiljada eura za porodice žrtava zločina u Štrpcima, bombardovanja u Murinu i Tuzima i deportacije izbjeglica

Najstariji video sa Jutjuba završio u muzeju

Tolić: Činimo sve da budemo spremni za veći broj putnika, uložićemo u ljude i sredstva

Haos na ulicama Meksika: Vojska ubila vođu jednog od najmoćnijih kartela

Da li se Tramp pod lažnim imenom javio u TV emisiju da kritikuje odluku suda o ukidanju carina?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO