Svim poštovaocima tekovina 29. novembra - Dana Republike Jugoslavije čestitam ovaj veliki dan koji potvrđuje da je Crna Gora temelj federalne Jugoslavije i jednakosti svih naroda i narodnosti - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
Crna Gora, mala po prostoru, ali ogromna po duhu, stoljećima je, ističe ona, čuvala svoj crnogorski identitet.
- Taj identitet nije bio samo skup običaja, jezika i tradicije, već duboko usađen osjećaj slobode, samostalnosti i odgovornosti prema zajednici. Planine, rijeke i stara crnogorska sela oblikovali su crnogorski narod koji je znao da njegov glas vrijedi i da ne može biti potčinjen. Taj slobodarski duh, koji se prenosio s koljena na koljeno, čuvao je Crnu Goru kroz istorijske oluje i činio je nezaobilaznim stubom federalne ideje koja će se roditi decenijama kasnije - navela je Marković.
Jedan od najdramatičnijih trenutaka u modernoj istoriji bio je, ukazuje ona, 1918. godina i Podgorička skupština, kada je bez volje crnogorskog naroda ukinuta državnost Crne Gore i odlučeno da se ona anektira Kraljevini Srbiji.
- Glas &nbsp;crnogorskog naroda nije bio tražen ni uvažen, a pokušaji monarhista i četnika da Crnu Goru vrate u ralje jednog obličja đe njen identitet nije bio prisutan dodatno su ugrožavali njen duh. Ipak hiljadugodišnji osjećaj slobode nije nestao, crnogorski narod je sačuvao svoje vrijednosti, tradiciju i moral, znajući da će se jednog dana ponovo roditi - naglasila je Marković.
Već 13. jula 1941.Crna Gora je, dodaje, podigla prvi masovni narodnooslobodilački ustanak u okupiranoj Evropi.
- Taj ustanak bio je luča slobode ne samo za Crnu Goru, već i za cijeli region. Tada je crnogorski narod pokazao je da narod koji čuva svoj identitet i da iako brojem mali može da se suprotstavi svim pritiscima, da se izdiže iz pepela poniženja i postane pokretač nove, pravednije ideje države. Borci sa Durmitora, Lovćena, Bjelasice i Komova postali su simboli nepokolebljive odlučnosti, a njihova hrabrost pokazala je da Crna Gora nije samo učesnik već ključni tvorac nove ideje federalne Jugoslavije - navela je Marković.
Drugo zasjedanje AVNOJ-a 29. novembra 1943, kaže, potvrđuje ovu ulogu: Crna Gora i njeni predstavnici bili su aktivni arhitekti federalne ideje.
- Njena posebnost, borba za &nbsp;crnogorsku slobodu i iskustvo otpora protiv okupatora i monarhističkih snaga, postali su moralni i politički temelj na kojem je počivala nova država. Bez doprinosa Crne Gore, federalna Jugoslavija ne bi imala ni svoju legitimnost ni svoj etički kompas. Planine, rijeke, sela i gradovi Crne Gore bili su kolijevka nove ideje, a narodni duh nesalomiv i slobodarski &nbsp;su temelj federalne zajednice naroda - rekla je Marković.
Zvanično priznanje, kako je istakla, dolazi 29. novembra 1945. kada je proglašena Federativna Narodna Republika Jugoslavija.
- Crna Gora se tada vraća na mapu država, potvrđujući svoj crnogorski identitet, svoju posebnost i ulogu u federaciji. Njeno ponovno rođenje simbolizovalo je pobjedu slobodarskog duha nad poniženjem i političkim pritiscima prethodnih decenija. Crna Gora nije samo opstala, već je postala srce i stub federalne ideje, osiguravajući da glas malih naroda bude ravnopravan i da jednakost svih republika postane suština nove države - navela je Marković.
Duh slobode i ideja bratstva i jedinstva preneseni su, kako je rekla, na najmlađe generacije kroz pionirsku organizaciju.
- Đeca širom Jugoslavije, a posebno u Crnoj Gori, 29. novembra polagala su pionirsku zakletvu:
„Dajem časnu pionirsku riječ
da ću marljivo učiti i raditi,
poštovati roditelje i starije,
i biti vjeran i iskren drug;
da ću voljeti svoju domovinu
i sve njene narode i narodnosti,
i da ću čuvati bratstvo i jedinstvo.”
Uz zakletvu, odjekivala je pjesma koja simbolizuje borbu i identitet Crne Gore:
„Po šumama i gorama
naše zemlje ponosne,
idu čete partizana,
slavu noseći naroda” - navela je Marković.
Ovi stihovi, prema njenim riječima, nijesu samo pjesma - nego istorijski i moralni dokaz da je crnogorski narod sačuvao svoj identitet, borio se za slobodu i postao temelj federalne Jugoslavije.
- Dva istorijska 29. novembra 1943. i 1945. spojila su se u jedinstvenu priču: Crna Gora, nakon poniženja i aneksije tj. Podgoričke skupštine i pritisaka monarhista i četnika, kroz ustanak 13. jula i aktivnu ulogu u AVNOJ-u, postaje &nbsp;čuvar hiljadugodišnjeg &nbsp;crnogorskog identiteta i nezaobilazni tvorac federalne ideje Jugoslavije. Pionirska zakletva i pjesma prenose ovu ideju na nove generacije, a 29. novembar simbolizuje obnovu slobode, opstanka posebnog crnogorskog identiteta i moralnu snagu Crne Gore, bez koje federalna Jugoslavija ne bi bila moguća - istakla je Marković.
Ovaj dan je poseban, kaže, jer predstavlja datum kad je na sramnoj podgoričkoj skupštini ukinuto njeno ime, njena državnost, njen crnogorski narod, njena klultura, tradicija i crnogorska istorija i autokefalna Crnogorska prravoslavna crkva.
- I to sve od saveznice što je neoravda i zločin kakav svijet ne pamti - naglasila je Marković.
Zato, kaže, svima koji i žilama nose jednakost svih naroda i narodnosti čestita 29. novembar - dan zasijedanja Avnoj-a odakle je poslata poruka cijelom Balkanu.
- Poruka koja je značila jednakost svim narodima, a jedino jednakost znači građansko ustrojstvo i uvažavanje ljudskih prava svakog čovjeka. Ispred Crnogorskog foruma svim građanima i narodima čestitam 29. novembar i šaljemo poruku da crnogorski narod opstaje i opstaje noseći u žilama tekovine ovog dana, a to znači jedakost i odlučnost da u svakom vremenu kažemo ne okupaciji i da znamo pružiti otpor. Smrt fašizmu, slava crnogorskom narodu sve tri vjere i svim drugim građanima koji antifašizam percipiraju kao civilizacijsku vrijednost - što on i predstavlja. Vječna je Crna Gora - zaključila je Marković.
Delegacija CF ovaj dan je obilježila postavljanjem cvijeća na spomeniku Josipu Brozu Titu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Marković: Crna Gora nije samo opstala - nego postala srce i stub federalne ideje

Iako se od raspada bivše SFRJ mnoge sile trude da rastoče i ponište tekovine 29. novembra, ovaj datum je neizbrisiva konstanta u istoriji svih naroda Jugoslavije - poručili su u Građanskoj inicijativi „21. maj“.
Najviše razloga za pamćenje tekovina 29. novembra imamo, podvlače, mi u Crnoj Gori - jer smo ovog datuma povratili dio svoje državnosti koju smo izgubili takođe jednog novembra, ali 1918. godine - odlukama nelegitimne Podgoričke skupštine.
- Odlukama AVNOJ-a Crna Gora je postala ravnopravna republika i prizanata je crnogorska nacija kao dio Jugoslavije. Zbog toga, 29. novembar mora ostati zauvijek upisan i slavljen u istoriji Crne Gore, jer njegove tekovine su najbolja brana svim antidržavnim nastojanjima &nbsp;i nasrtajima na crnogorsku naciju i državu - jasni su u GI 21. maj.
Oni su ukazali da je u jeku Drugog svjetskog rata, 29. novembra 1943. godine u Jajcu je održano drugo zasijedanje AVNOJ-a.
- Nakon savezničkih pobjeda nad Silama osovine i kapitulacije Italije, partizanski pokret u Jugoslaviji nastavio je da radi na učvršćenju svoje vlasti i stvaranju uslova za novu socijalističku zajednicu južnoslovenskih naroda. Rad na ustanovljavanju i afirmaciji organa vlasti, koji je započet godinu prije na prvom zasijedanju AVNOJ-a u Bihaću, uspješno je nastavljen u Jajcu, a AVNOJ je prerastao u skupštinsko tijelo buduće države - naveli su oni.
Zbog toga je, podvlače, 29. novembar bio najveći praznik socijalističke Jugoslavije - dan njenog konstituisanja.

Tekovine 29. novembra su najbolja brana svim antidržavnim nastojanjima i nasrtajima na crnogorsku naciju i državu

Kao neko ko je stasao u sijenci urušavanja jedne velike ideje, osjećam dvostruki teret: bol zbog sloma i goruću dužnost da ne zaboravim tekovine koje su nam ostavljene. Sjećanje na nešto što nijesam doživio, a čije posljedice bolno proživljavam. Danas, 29. novembra, kada obilježavamo 82 godina od Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, osećam ne samo poštovanje, već i duboku, goruću tugu i revolt - poručio je član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije (SDP) i predstavnik Evropskog saveza Ćazim Lisičić.
​Ovo, ističe, nije samo istorijski datum.&nbsp;
- Za moju generaciju, koja danas pokušava da preživi i radi u ovom nestabilnom regionu, 29. novembar je lakmus papir odnosno test naše kolektivne savjesti i spremnosti za otpor. S pravom je 29. novembar bio najveći državni praznik. On je simbolizovao onu viziju đe su narodi, umesto da se glođu, sjeli za sto i dogovorili da budu ravnopravni. U Jajcu 1943. mi smo, kao Crnogorci, priznati kao konstitutivna nacija, formalno ušli u porodicu antifašističkih pobjednika. To nije bila samo administrativna odluka, već pečat da je Crna Gora izabrala svijetlo nad mrakom, slobodu nad diktaturom, i humanizam nad fašističkom mržnjom - naveo je Lisičić.
​Danas, kako dodaje, dok gleda kako se društvo sve dublje uvlači u mulj klerikalizacije i fašizacije, dok se agresivno sprovodi istorijski revizionizam i dok se kida sve što je sekularno i antifašističko, osjeća kao da nam otimaju i poslednji komad dostojanstva.​
- Moju generaciju, koja je stasala u tranziciji, uče da je borba protiv fašizma bila greška, da su naši đedovi i bake pogrešno birali. To je laž! To je cinični pokušaj da se opravdaju nečije sadašnje političke ambicije, koje su obučene u mantiju nacionalizma i netrpeljivosti. Neću ćutati dok se relativizuje žrtva onih koji su dali život da bismo mi imali državu. Neću pristati na narativ da je 29. novembar irelevantan - naglasio je Lisičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ovaj datum nije samo dan sjećanja na Jugoslaviju, već je i dan sjećanja na hrabrost da se kaže 'NE' tiraniji. Ta hrabrost je, napominje, temelj moderne Crne Gore.
- Pozivam sve one koji su zgroženi pravcem kojim ovo društvo ide, da ovaj datum dožive kao lični poziv na akciju. Opiranje zaboravu i relativizaciji je naš emotivni i moralni dug. Ako mi dozvolimo da nam ukradu ovo sjećanje, ukrali su nam i budućnost. Budimo svjedoci i borci. Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine. Smrt fašizmu, sloboda narodu - zaključio je Lisičić.

1250x600

Lisičić: Antifašizam nije mrtva ideologija, već pulsirajuća potreba u Crnoj Gori 2025. godine

NATO planira značajno proširenje zaliha oružja i municije duž svog istočnog krila, kao i uspostavljanje nove odbrambene zone zasnovane na robotskoj i automatizovanoj tehnologiji, izjavio je visoki oficir NATO-a.
Mjere su usmjerene na jačanje odvraćanja od Rusije, kazao je brigadni general Tomas Louvin za njemački list "Welt".
U okviru novog višeslojnog koncepta odbrane, NATO će nastojati da uspori ili zaustavi napadača u ranoj fazi korištenjem visokotehnoloških sistema.
Duž granica Alijanse s Rusijom i Bjelorusijom planirano je uspostavljanje zone koja bi se u velikoj mjeri oslanjala na nadzor, kao i na daljinski upravljane ili poluautomatizovane sisteme, koje bi protivnik morao savladati prije daljnjeg napredovanja.
Louvin, zamjenik načelnika štaba za operacije u NATO-voj Kopnenoj komandi u Izmiru, kazao je da će se nadzor duž istočnog krila oslanjati na sisteme koji prikupljaju podatke na kopnu, u vazduhu, svemiru i digitalnom prostoru.
Te informacije bi, kako je naveo, u realnom vremenu bile dostupne državama članicama NATO-a. Mogle bi se koristiti fiksne i mobilne platforme poput radara, akustičnih i optičkih senzora, kao i podaci sa satelita, dronova i izviđačkih aviona.
Neposredno uz granice, NATO planira uspostavljanje onoga što je Louvin nazvao "vrućom zonom", osmišljene da u ranoj fazi zaustavi ili uspori napadače. To područje moglo bi uključivati naoružane dronove, poluautonomna borbena vozila, robotske sisteme i automatizovane kapacitete protivvazdušne odbrane.
Louvin je rekao da će sistemi biti međusobno povezani da bi se brzo suprotstavili protivniku, ograničili njegove mogućnosti i potkopali njegovu borbenu efikasnost i inicijativu.
Ipak, naglasio je da će odluke o upotrebi sile uvijek ostati u ljudskim rukama, u skladu s etičkim standardima.
Dodao je da NATO već unaprijed raspoređuje vojnu opremu, ali da će se sada stvarati znatno veće zalihe u državama na prvoj liniji, uključujući oružje i municiju za automatizovane sisteme i snage Alijanse.
Uprkos sve većoj upotrebi automatizacije, broj vojnika neće biti smanjen, rekao je, ističući da sami bespilotni sistemi ne mogu dugoročno odvratiti ili zaustaviti protivnika, prenosi DPA.

NATO proširuje zalihe oružja na istočnom krilu i raspoređuje robotsku odbranu

Viši sud u Bijelom Polju odbio je žalbu branioca Š. M. iz Plava, koji se tereti za nasilje u porodici ili u prodičnoj zajednici, da mu se ukine pritvor jer je po ocjeni vijeća zahtjev neosnovan.
Pritvor osumnjičenom određen je odlukom sudije za istrage Osnovnog suda u Plavu od 31. decembra prošle godine.
U obrazloženju vijeća Višeg suda navodi da iz dokaza prozilazi osnovana sumnja da je okriviljeni počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Iz iskaza njegove supruge &nbsp;jasno prizilazi da joj je pred kćerkom prijetio „držim pušku zbog tebe, da bih te upucao“. Supruga osumnjičenog je te prijetnje shvatila ozbiljno, uplašila se za &nbsp;svoj i život svoje djece jer je znala da Š. M. u kući ima lovačku pušku i municiju.
Osumnjičeni je, kako se navodi u odluci, vrijeđao i pred policijom i prijetio da će je istjerati iz kuće - „ko hoće sa tobom otvorena su mu vrata ove kuće, a ko neće neka ostane ovdje sa mnom“.
-Onda joj je rekao ja ću „M. da te ubijem, da znam da te više nemam“ – piše u obrazloženju odluke kojom je odbijen zahtjev za ukidanje pritvora.
Ona je navela da je njen suprug i ranije bio nasilan prema njoj i da je fizički povređivao ali da ga nije prijavljivala do ovog slučaja.
- Po nalaženju ovog vijeća, određivanje pritvora protiv okrivljenomopravdano je i na zakonu zasnovano jer postoje posebne okolnosti koje ukazuju da bi okrivljeni mogao učiniti krivično djelo kojim prijeti. Naime, činjenice da su odnosi između okrivljenog i oštećene poremećeni duži vremenski period, te da po kazivanju oštećenih iste trpe nasilje godinama unazad, da su prijetnje koje im je uputio kritične prilike, kod istih izazvale osjećaj straha i ugroženosti, to sve po nalaženju vijeća ovog suda čini okolnosti koje opravdaju određivanje pritvora – piše u odluci.

Prijetnje supruzi: „Ja ću da te ubijem, da znam da te više nemam“

Otvoreno pismo zaposlenih u Državnom arhivu nedvosmisleno potvrđuje da nijesu bili konsultovani prilikom donošenja odluke o angažovanju popova Crkve Srbije kao volontera, kao i da navodna potreba za njihovom obukom ne stoji, već da je stvarni cilj omogućavanje pristupa arhivskoj građi - kazali su iz Centra za građanska prava. Podsjećamo, službenici Državnog arhiva Crne Gore zatražili su od ministarke kulture i medija Tamare Vujović da stane u zaštitu arhivske struke i integriteta institucije, nakon što je direktor Danilo Mrvaljević, bez konsultacija sa zapošljenima, angažovao sveštenike Srpske pravoslavne crkve (SPC) kao volontere. Iz Centra za građanska prava su rekli da su na osnovu njihovog zvaničnog zahtjeva dobili na uvid ugovore o volontiranju i njihov sadržaj, koje daju javnosti na uvid. - Sadržaj, zajedno sa navodima iz pisma zaposlenih, potvrđuje da su tvrdnje direktora Danila Mrvaljevića o konsultovanju zaposlenih i motivima angažovanja - netačne - istaknuto je u saopštenju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.2678%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsluzbenici-drzavnog-arhiva-crne-gore-pisali-ministarki-vujovic-dovodenje-popova-degradira-arhivsku-struku-stanite-u-zastitu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Dodaju da svakodnevno angažovanje i profesionalno postupanje zaposlenih u Državnom arhivu Crne Gore potvrđuje njihovu javno iznesenu tvrdnju da upravo oni stoje na braniku kulturno-istorijskog blaga Crne Gore. - Njihov primjer pokazuje kako se brani profesionalni integritet, dostojanstvo struke i institucija crnogorske kulture, te predstavlja standard na koji bi se sve crnogorske institucije i zaposleni morali ugledati - istaknuto je u saopštenju. Pozivaju Ministarstvo kulture i medija i nadležne institucije da, u skladu sa svojim ovlašćenjima, preduzmu odgovarajuće mjere. - Ukoliko to ne bude učinjeno, Centar za građanska prava će sa građanima Cetinja preduzeti neophodne korake da problem bude riješen - poručili su iz ove nevladine organizacije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260124110128_498b6ac24a04aebfcf95b033a43eab3b8e86bd7c8e04129e941bd90324b24ee0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260124110128_498b6ac24a04aebfcf95b033a43eab3b8e86bd7c8e04129e941bd90324b24ee0" data-rendition-name="original" width="3264" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor Milivoja Bakića"><figcaption>Ugovor Milivoja Bakića(Photo: Centar za građanska prava)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260124110128_7cdfd534f6dc04bb24498be94986cd8c59e48eeaba74d05c36d0be962168a57e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260124110128_7cdfd534f6dc04bb24498be94986cd8c59e48eeaba74d05c36d0be962168a57e" data-rendition-name="original" width="3264" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor Aleksandra Konatara"><figcaption>Ugovor Aleksandra Konatara(Photo: Centar za građanska prava)</figcaption></figure>

CGP: Pismo zaposlenih u Državnom arhivu potvrđuje da je stvarni cilj angažovanja popova Crkve Srbije omogućavanje pristupa arhivskoj građi

Lideri na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu pozvali su države i kompanije da zanemare potrese nakon sedmice sukoba s administracijom američkog predsjednika Donalda Trampa i fokus stave na podsticanje rasta i borbu protiv nejednakosti.
&nbsp;- Globalna ekonomija pokazuje neočekivanu otpornost uprkos političkoj buci - ocijenile su šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard, direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva i čelnica Svjetske trgovinske organizacije (STO) Ngozi Okonjo-Iveala tokom diskusije u Davosu.
Ipak, iako se rast zasad drži, na horizontu se naziru ozbiljni problemi poput zabrinjavajućeg nivoa javnog duga i rastuće nejednakosti, prenosi Klix.ba.
Ta otpornost opstaje uprkos poremećajima koje izaziva trgovinska politika SAD-a pod Trampom, koji je zaprijetio uvođenjem carina zemljama koje podrže Grenland u slučaju američke ponude za preuzimanje te teritorije, da bi potom odustao od prijedloga.

Globalna ekonomija ipak pokazuje otpornost

Novi pokušaj čišćenja ANB-a od politički nepodobnih

Politika

Mirjana Pajković podnijela ostavku u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava

Hronika

Lazović, Jaredić i Đoković oslobođeni optužbi za zlostavljanje

Društvo

(FOTO) Asanović: Kod Mujovića postoji želja da otvorimo razgovore već sljedeće nedjelje; Spremni smo da učestvujemo u troškovima ako se gradnja kolektora obustavi

Tag: 29-novembar