Pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma lošim vremenskim uslovima i talasima do četiri metra trajala je akcija spašavanja dvojice stranih državljana, saopštila je Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.
Prema nezvaničnim informacijama, kako pišu mediji, spašeni su poznati hrvatski sportista skijaš Ivica Kostelić i jedan francuski državljanin, a koji su se bavili kajakingom.
Kako navodi Uprava pomorske sigurnosti sinoć nakon što su operateri na Pomorsko operativnom centru primili poziv za pomoć od osobe sa obale na delti rijeke Bojane hitno je započeta veoma složena akcija traganja i spašavanja dvoje stranih državljana, koja je trajala punih pet sati na državnoj granici između Crne Gore i Albanije, po veoma nepovoljnim vremenskim uslovima i visini talasa do četiri metra.
- Operateri na Pomorsko operativnom centru Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama su u okviru poziva za pomoć dobili informaciju da su tri osobe upravljale kajacima od Skadra do ušća rijeke Bojane u Jadransko more, i da je zbog složenih i loših vremenskih uslova došlo do prevrtanja jednog kajaka, nakon čega su jake struje odnijele na pučinu dvije osobe, jedno hrvatske i drugo francuske nacionalnosti - navodi se u saopštenju.
U skladu sa vremenskim uslovima i prognozama koje su najavljivali udare južnog vjetra i do 40 čvorova, pokrenuta je koordinisana akcija traganja i spašavanja u skladu sa Nacionalnim planom traganja i spašavanja.
- Spasilački čamac SAR-1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama je odmah isplovio sa posadom i pripadnikom Sektora granične policije iz Bara, uz koordinaciju granične policije na rijeci Bojani. Zbog pogoršanja vremenskih uslova, morali su se hitno uključiti svi raspoloživi državni resursi te je Pomorsko operativni centar preko Direktorata za zaštitu i spašavanje (OKC 112), po proceduri zahtjevao angažovanje helikoptera Vojske Crne Gore sa upotrebom termovizijske kamere kako bi pretraga za nestalim licima na moru bila efikasnija - navodi se u saopštenju.
I patrolni čamac Mornarice Vojske Crne upućen je na teren, gdje je u otežanim uslovima i plitkoj vodi zajedno sa čamcem SAR-1 pretraživao oblast od ušća rijeke Bojane duž granice sa Albanijom ulazivši uz odobrenje u unutrašnje morske vode za potrebe traganja i spašavanja.
- Nakon upornog traganja i spašavanja lica, po izuzetno lošim vremenskim uslovima u akciju se uključio i vojni helikoter, koji je iz Podgorice, došao u SAR ( Search and rescue) rejon i upotrebom optičkog termalnog senzora nakon sat vremena locirao dvije osobe na kajaku koje su bile udaljene nekih 1.7 nautičkih milja od delte rijeke Bojane - saopštila je Uprava pomorske sigurnosti.
Tada su, kako navode, spasilački čamci UPSUL i MVCG prišli samoj lokaciji ugroženih i ukrcali ih na čamac MVCG, te se uputili u Luku Bar, gdje ih je čekalo vozilo Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, koje ih transportovalo u opštu bolnicu Bar na dalji tretman i ukazivanje pomoći.
- Ovako složena koordinisana akcija svih državnih organa u Crnoj Gori, zajedno sa kolegama iz RCC Tirana, je uspješno realizovana, a znajući da se desila na veoma zahtjevnom području uliva rijeke Bojane u Jadransko more, koje je odnijelo nemali broj ljudskih života - saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti.
Ova složena akcija traganja i spašavanja na moru je, kako kažu, pokazala spremnost države i svih učesnika u akcijama traganja i spašavanja da odgovore veoma zahtjevnim kriznim situacijama na moru, uz efikasno korištenje opreme i plovnih sredstava.
- Posebno priznanje i zahvalnost treba dati spasiocima koji su neposredno učestvovali u ovoj složenoj akciji i rizikovali svoje živote na moru - zaključuje se u saopštenju Uprave pomorske sigurnosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Spašavanje na moru trajalo pet sati: Kostelić i Francuz prebačeni u bolnicu

Jedno javno kupalište za aktivan odmor (kite/wind surfing) koje ima 10.000 metara kvadratnih, a koje je za dio plaže plaćalo 4.700 eura, novim tenderom bi, samo po osnovu zakupa plaže, plaćalo 25.000 eura.
Na to su, u saopštenju medijima, ukazali u Udruženju zakupaca plaža, Udruženju „Ada Bojana“ i udruženja restorana Ada Bojana.
- Osim ove stavke, u zavisnosti od veličine objekta, mora plaćati nadoknadu od 9.000 eura za bavljenje kite ili wind surfingom, 1.000 eura za konzervator za sladoled (što većina plaža u tom dijelu i nemaju zbog činjenice da nemaju napajanje električnom energijom). Takođe, treba dodati iznos za ugostiteljski objekat koji za objekte do 30 metara kvadratnih iznosi 5.500, i za svaki metar kvadratni preko 30 metara kvadratnih se obračunava iznos od 72 eura, kao i nadoknadu za metar kvadratni terase koja iznosi 60 eura po metru kvadratnom – istakli su u tri udruženja.
 
<h2>Armenko da govori u svoje ime</h2>
U Udruženju zakupaca kupališta na Velikoj plaži demantovali su navode njihovog budvanskog kolege Ilije Armenka da su zakupci zadovoljni novim cijenama i istakli da jedna od stavki novog cjenovnika, koja ima najveći rast, jeste zakup same površine plaže - od 250 do 435 odsto.
- Zakupci kupališta na Velikoj Plaži se ne slažu sa izjavom njihovog kolege iz Budve, gospodina Ilije Armenka, koji je gostujući u istoj emisiji „Okvir“ na RTCG naveo da su zakupci zadovoljni sa novim cijenama. Zakupci nijesu zadovoljni sa cijenama, a gospodin Armenko može da priča u svoje ime - ne i u ime svih zakupaca, pogotovo ne u ime zakupaca sa teritorije Opštine Ulcinj - poručili su oni dodajući da ga Udruženje zakupaca uopšte nije delegiralo za ovakvu izjavu.
U reagovanju se ističe da po novom cjenovniku zakup površine plaža iznosi 2.5 eura po metru kvadratnom.
- A 2019. je iznosila od 0.47 eura do 0.85 eura po metru kvadratnom - što predstavlja rast od 250 do 435 odsto - ukazali su oni.
<h2>Ada Bojana bila podijeljena u četiri zone - a sad svrstana u jednu kategoriju</h2>
Oni su ustvrdili daje Velika plaža bila odvojena posebnim cijenovnikom zbog svoje specifičnosti i veličine površina, bila podijeljena na četiri zone, a da je novim svrstana u jednu kategoriju.
- Time je došlo do drastičnog uvećanja cijena zakupa po više osnova. Takođe, najveći namet je na cijenu terasa ugostiteljskih objekata koja je u nekim zonama Velike plaže kao i za ugostiteljske objekte na rijeci Bojani poskupjela 230 odsto - tj. sa 18 eura na 60 eura po metru kvadratnom - ukazali su u tri udruženja.
Na Velikoj plaži je, dodaju oni, ukupno predviđeno 49 kupališta - od kojih su tri hotelska, 31 javno-porodično, 12 javnih kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing), i po jedno javno bez plažnog mobilijara, javno kupalište za pse i javno-romantično.
- Većina plaža na Velikoj plaži imaju preko 10.000 metara kvadratnih, a ima nekoliko plaža koje imaju i blizu 20.000. Većina ovih kupališta, koriste samo 50 odsto površina, a nekoliko plaža, kao što je primjer javnih-kupališta za aktivan odmor (kite/wind surfing) koriste samo 30 odsto kupališta - pojasnili su oni.
Zakupci plaža smatraju da je način bodovanja nepravedan.&nbsp;
- Oni nemaju jednako bodova kao i drugi zakupci privremenih objekata u zoni Morskog Dobra. Jedan privremeni ugostiteljski objekat može dobiti najviše 25 bodova po osnovu referenci, a zakupci kupališta samo 12.5 bodova po istom osnovu. Drugi dio od 12.5 bodova u slučaju zakupaca kupališta se odnosi na posjedovanje plave zastavice, koju je prošle godine imalo samo 34 kupališta na crnogorskom primorju. Veliki broj kupališta ne može dobiti plavu zastavicu, kao što je slučaj sa kupalištima u Boki Kotorskoj i u drugim djelovima crnogorskog primorja - naveli su u tri udruženja.
<h2>Velika plaža ne može biti jednaka sa mnogima</h2>
U cijenovniku Javnog preduzeća Morsko Dobro piše, kako ističu oni, da su kategorije kupališta podjeljene na osnovu stepena uređenosti, atraktivnosti i infrastrukturnoj opremljenosti.
- U konkretnom slučaju Ulcinjska Velika plaža, koja je svrstana u drugu kategoriju, ne može biti jednaka sa mnogim drugim lokacijama šitom Crne Gore po stepenu infrastrukturne opremljenosti. U većini gore navedenih elemenata, zakupci su godinama ulagali sami, i smatraju da bi trebali biti zaštićeni na neki način ili da se njihova ulaganja u infrastrukturu priznaju - naveli su u reagovanju.&nbsp;
Većina zakupaca je, ukazuju, sama ulagala velika sredstva za obezbjeđenje napajanja električnom energijom, prilaznih puteva, kultivisanje javnih površina, postavljanju javne rasvjete kako bi u najmanju ruku podigli nivo turističke usluge.
- Ovo nije atak na zakupce plaža nego direktno na turizam u Crnoj Gori. Pitamo, da li je u interesu povećanje profita Javnog Preduzeća Morsko Dobro ili unapredjenje turizma i turističke ponude u Crnoj Gori? Sa Novim cijenovnikom, ni po jednoj logici ne vidimo poboljšanje i unapredjenje turizma nego naprotiv njegovo uništavanje - zaključili su u reagovanju.

Novim tenderom bi cijena koja je za kupalište 2019. sa PDV-om bila 12.000 skočila na 54.500 eura

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu poručio je premijeru Milojku Spajiću da će posljedice primjene neočekivane i skrivene odluke o drastičnom podizanju cijena zakupa kupališta i objekata biti nezamislive, te da je smatra najtežim činom prema Ulcinjanima - još od zemljotresa 1979. godine.
U Udruženjima „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana danas su pozvali sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ovako štetne odluke Vlade Crne Gore. Oni su ukazali da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fispred-morskog-dobra-sjutra-u-10-sati-protest-zbog-odluke-vlade-da-podigne-cijene-zakupa-kupalista-i-objekata-do-300-odsto&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore - podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“. Oni su poručili da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su kazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju - što će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu.
Takvog stava je i Nimanbegu koji je saopštio da će sjutra biti prvi na protestu za zaštitu teritorije Opštine Ulcinj koja se, kako je rekao, i dalje pljačka centralističkom i antigrađanskom politikom.
- Kao gradonačelnik Opštine Ulcinj, ovu zabrinutost ću iznijeti i pred diplomatskim predstavništvima u Crnoj Gori, smatrajući da je ova odluka suprotna volji lokalnog stanovništva - poručio je on.
<h2>UGROŽENA EKONOMSKA BUDUĆNOST</h2>
Kazao je i da je neočekivana i skrivena odluka Vlade o Planu privremenih objekata na području Morskog dobra, za koju nemaju saglasnost primorskih opština, u suprotnosti sa njihovim zalaganjima u Skupštini, da lokalne samouprave same upravljaju svojom imovinom i gradom.
- Samo podizanje cijena zakupa javnih površina na primorskom području, učiniće nas skupom i nekonkurentnom destinacijom, stavljajući lokalnu privredu pred izuzetan izazov. Sve primorske opštine su inicirale sastanak sa vama i očekujemo hitan susret kako bi razjasnili situaciju. Ovoga puta Vaši politički partneri su Vam nametnuli odluku koja ugrožava našu ekonomsku budućnost i koja će ubrzati iseljavanje naših mladih iz ove Opštine - naveo je Nimanbegu.
Podvukao je i da je ovakvo postupanje u suprotnosti sa koalicionim sporazumom.
- Kao rezultat vaših postupaka, bez konsultacija sa nama, a koji su u suprotnosti sa koalicionom sporazumom, još više me uvjerava da vas obavijestim da će naš poslanik obustaviti sve dalje aktivnosti i radnje dok se ovaj problem ne riješi - istakao je Nimanbegu.
Zaštita Valdanosa, održiva valorizacija Velike plaže i unapređenje turističke ponude prioriteti su, poručuje on, Opštine Ulcinj.
- Legitimno pravo da teritorijom upravljaju opštine je kamen temeljac lokalne samouprave, koju ste u ovom slučaju majstorski zaobišli.
Odlučan sam da svim sredstvima, u okviru svojih institucionalnih i građanskih ovlašćenja, štitim interese našeg naroda i svih građana Opštine Ulcinj - zaključio je Nimanbegu.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra. 
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda. 
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke. 
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Nimanbegu: Sjutra ću biti prvi na protestu za zaštitu Ulcinja, ovakvu odluku Vlade smatram najtežim činom od zemljotresa 1979.

Udruženja „Ada Bojana“, zakupaca kupališta i restorana pozvali su sve građane da im se sjutra u 10 sati pridruže ispred prostorija Morskog dobra - gdje će mirno protestovati zbog ishitrene i štetne odluke Vlade Crne Gore da raspiše tender za do čak 300 odsto skuplji zakup kupališta i objekata u zoni Morskog dobra, ali i činjenice da je sada izopštena odredba kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
Ova odluka Vlade je uslijedila bez ikakve konsultacije i protivljenju lokalnih samouprava i privrednika, ali i zanemarujući činjenicu da time ugrožavaju opstanak turizma u našoj zemlji, Adu Bojanu kao turističku destinaciju i egzistenciju svih građana koji od turizma žive.
U ova tri udruženja zahtijevaju hitno povlačenje odluke o raspisivanju tendera pod ovim uslovima i vraćanje sistema zakupa u realne okvire, zaštitu turističke privrede Ulcinja i drugih primorskih gradova od nerealnih poskupljenja, da se odluke o Morskom dobru donose u saradnji sa lokalnim samoupravama i privrednicima - a ne jednostranim odlukama Vlade, ali i transparentan i pošten sisetm zakupa, koji neće favorizovati kriminalne strukture i dovoditi u pitanje sigurnost turističkog sektora.
Nakon okupljanja učesnici protesta će se mirnom šetnjom od prostorija Morskog dobra uputiti do zgrade Opštine Ulcinj kako bi zajednički izrazili nezadovoljstvo nelegitimnim odlukama Vlade i Morskog dobra.&nbsp;
<h2>POTENCIJALNO GAŠENJE ADE BOJANE</h2>
Iz Udruženja „Ada Bojana“ su saopštili da su lokalni čelnici, koji koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, bili jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebalo da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku - a ne po novim, drastično uvećanim cijenama zakupa.
- Odluka Vlade da podigne početne naknade čak do 300 odsto u odnosu na prethodne godine ne ugrožava samo zakupce, već i širu turističku privredu i donosi nesagledive posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na ekonomiju Crne Gore – podvukli su u Udruženju „Ada Bojana“.
Oni smatraju da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i barovima na plažama - što će, kako su ukazali, dovesti do enormnog rasta cijena boravka na crnogorskom primorju.
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova koji će postati preskupi u poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
Decidni su da povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke destinacije.
- Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore - istakli su u ovom udruženju.
<h2>ISTORIJSKI UDAR NA ULCINJ</h2>
Članovi Udruženja „Ada Bojana“, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj istoriji.
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od turizma - dodali su oni.
Oni su naglasili i da je Upravni odbor Morskog dobra iz tendera izopštio odredbu kojom se zakupci obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski postupak.
- Na taj način se otvara prostor za učešće lica iz kriminalnih struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost turističkog sektora Crne Gore - jasni su u Udruženju „Ada Bojana“.
<h2>KRIMINALU OTVORENA VRATA</h2>
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović je na jučerašnjoj pres konferenciji pokušao da opravda odluku Vlade tvrdnjom da je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender način da se uvede red, ali u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je istina sasvim suprotna.
- Ovakvim odlukama, bez presedana, faktički su otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i sudskim postupcima - ukazali su oni.
Oni su pozivali premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i destruktivnu odluku jer, kako su kazali, ona ne šteti samo građanima Ulcinja - već i cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Apelovali su i na JP Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata - naročito ekonomskog i turističkog.
<h2>NEUTEMELJENE OPTUŽBE</h2>
Radunović je juče izjavio i da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“. U Udruženju „Ada Bojana“ cijene da je ova izjava krajnje uvrjedljiva za sve one koji su decenijama ulagali sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i generisali prihode za državu i lokalne zajednice.
Oni smatraju da su neosnovane i tvrdnje Radunovića da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za plaže koje su imale duplo više kvadrata“.
- Ako postoje dokazi o bilo kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava nepromišljenim poskupljenjem zakupa - istakli su oni.
Neutemeljena je, dodaju oni, i tvrdnja resornog ministra da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura prihoda.&nbsp;
- Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim toga, povećanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu Crne Gore - jer će turisti tražiti jeftinije destinacije u okruženju – ukazali su oni dodajući da Vlada pokazuje nekompetenciju u upravljanju turizmom.
Dodatno, Radunović cijeni da bi vraćanje Morskog Dobra pod ingerenciju opština bilo „katastrofalno“ - a u Udruženju „Ada Bojana“ poručuju da je katastrofalno što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
<h2>UDRUŽENJA NEĆE SJEDITI SKRŠTENIH RUKU</h2>
Udruženje „Ada Bojana“, zajedno sa Udruženjima zakupaca plaža i Udruženjem restorana, su poručili da neće pasivno posmatrati kako se donose ovakve štetne odluke.&nbsp;
- Djelovaćemo u okviru zakona i preduzeti sve potrebne korake kako bismo ukazali na neustavnost ovih ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovacemo proteste u svim primorskim opštinama Crne Gore kako bismo izrazili nezadovoljstvo ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i privredu - naveli su oni.

Anja Ivanović

Ispred „Morskog dobra“ sjutra u 10 sati protest zbog odluke Vlade da podigne cijene zakupa kupališta i objekata do 300 odsto

Udruženje ''Ada Bojana'', najoštrije je osudilo ishitrenu odluku Vlade Crne &nbsp;Gore da, putem elektronske sjednice i preko vajber grupe, donese odluku o raspisivanju tendera za zakup kupališta i objekata u zoni Morskog Dobra.
&nbsp;Oni su u saopštenju medijima istakli da ovakva odluka donosi nesagledive &nbsp;posljedice po građane primorskih opština i predstavlja direktan udar na &nbsp;ekonomiju Crne Gore.
Odluka je, kako kažu, donesena uprkos protivljenju svih predsjednika primorskih opština.&nbsp;
- Lokalni &nbsp;čelnici, koji najbolje poznaju realne ekonomske i turističke prilike, &nbsp;bili su jednoglasni u stavu da bi za predstojeću sezonu zakupci trebali &nbsp;da potpišu anekse ugovora po ranije utvrđenom cjenovniku, a ne po novim, &nbsp;drastično uvećanim cijenama zakupa. Odluka Vlade da podigne početne &nbsp;naknade čak do 300% u odnosu na prethodne godine ugrožava ne samo &nbsp;zakupce, već i širu turističku privredu- kažu iz ovog Udruženja.
Iz ovog udruženja su kazali da će se drastično povećanje cijena zakupa direktno &nbsp;odraziti na povećanje cijena plažnog mobilijara, usluga u restoranima i &nbsp;barovima na plažama, što će, dodaju, dovesti do enormnog rasta cijena &nbsp;boravka na Crnogorskom primorju.&nbsp;
- To će turiste odvratiti od Ulcinja i ostalih primorskih gradova, koji će postati preskupi u &nbsp;poređenju sa konkurentskim destinacijama u regionu. Pored navedenog, &nbsp;povećanje cijena početnih naknada za restorane, kućice i druge objekte &nbsp;na Adi Bojani znači i njeno potencijalno gašenje kao turističke &nbsp;destinacije. Umjesto da se očuva jedinstveni ambijent Ade Bojane, ova &nbsp;odluka će otjerati i zakupce i goste, čime se urušava jedan od &nbsp;najprepoznatljivijih turističkih brendova Crne Gore- tvrde u Udruženju.
Kako &nbsp;navode, članovi &nbsp;udruženja, zajedno sa ostalim udruženjima privrednika i &nbsp;građana, smatraju da je ovo najveći ekonomski udar na Ulcinj u njegovoj &nbsp;istoriji.&nbsp;
- Dok su ranija devastiranja, poput rušenja hotela &nbsp;Galeb i Lido, bila pogubna za razvoj turizma, ovo povećanje zakupnina &nbsp;znači direktno uništavanje egzistencije hiljada porodica koje žive od &nbsp;turizma. Pozivamo premijera Milojka Spajića da povuče ovu ishitrenu i &nbsp;destruktivnu odluku, jer ona ne šteti samo građanima Ulcinja, već i &nbsp;cjelokupnoj turističkoj privredi Crne Gore. Takođe apelujemo na JP &nbsp;Morsko Dobro da ne objavljuje javne pozive za zakup lokacija u zoni &nbsp;Morskog Dobra dok se ova odluka ne preispita sa svih aspekata – naročito &nbsp;ekonomskog i turističkog. Pored toga, oštro osuđujemo odluku Upravnog &nbsp;odbora JP Morsko Dobro da iz tendera izopšti odredbu kojom se zakupci &nbsp;obavezuju da dostave uvjerenje da protiv njih nije pokrenut sudski &nbsp;postupak. Na taj način, otvara se prostor za učešće lica iz kriminalnih &nbsp;struktura, čime se direktno ugrožava kredibilitet i bezbjednost &nbsp;turističkog sektora Crne Gore- stoji u saopštenju.
Ministar prostornog &nbsp;planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, kako su naglasili, u &nbsp;svojoj izjavi za medije, pokušao je da opravda odluku Vlade tvrdnjom da &nbsp;je „bilo dosta hajdučije“ u sektoru zakupa Morskog Dobra i da je tender &nbsp;način da se uvede red.
- Međutim, istina je sasvim suprotna! &nbsp;Udruženje je mišljenja da su ovakvim odlukama bez presedana faktički &nbsp;otvorena vrata kriminalu. Umjesto da se uvede red, ova odluka upravo &nbsp;omogućava da tendere dobiju lica iz kriminalnog miljea. Ranijim &nbsp;zakupcima, koji su godinama ulagali u objekte i unapređivali turizam, &nbsp;bodovi po osnovu prethodnog korišćenja su svedeni na minimum. Na taj &nbsp;način, umjesto da se nagrade oni koji su svojim radom unaprijedili &nbsp;sektor, sada se omogućava da novi zakupci budu lica sa sumnjivim &nbsp;dosijeima, jer se u tenderu više ne traži dokaz o nekažnjavanju i &nbsp;sudskim postupcima- tvrde u Udruženju.
Ministar Radunović, kako dodaju, tvrdi da su se „stari zakupci ponašali kao da su ugovori sklopljeni sa njihovim precima“.&nbsp;
- Ova &nbsp;izjava je krajnje uvredljiva za sve one koji su decenijama ulagali &nbsp;sopstvena sredstva u plažne objekte, poboljšavali turističku ponudu i &nbsp;generisali prihode za državu i lokalne zajednice- dodaju oni.
Udruženje nadalje ističe da su neosnovane tvrdnje o korupciji u Ulcinju.&nbsp;
- Naime, ministar je iznio tvrdnje da su zakupci u Ulcinju „plaćali zakup za &nbsp;plaže koje su imale duplo više kvadrata“. Ako postoje dokazi o bilo &nbsp;kakvim nepravilnostima, nadležni organi treba da ih istraže i &nbsp;procesuiraju odgovorne, umjesto da se čitav sektor kažnjava &nbsp;nepromišljenim poskupljenjem zakupa- kažu iz udruženja.
Smatraju i da je neutemeljen i argument o povećanju prihoda za Crnu Goru.&nbsp;
- Ministar &nbsp;tvrdi da će Crna Gora ovim tenderom ostvariti preko 30 miliona eura &nbsp;prihoda. Ovo je zavaravanje javnosti jer povećanje zakupnina će dovesti &nbsp;do toga da mnogi lokali i plaže ostanu bez zakupaca, što će smanjiti &nbsp;turističke prihode i povećati nezaposlenost u primorskim opštinama. Osim &nbsp;toga, povecanjem cijena usluga doprinjeće smanjenju prihoda u budžetu &nbsp;Crne Gore, jer će turisti traziti jeftinije destinacije u okruženju- upozoravaju iz Udruženja.
Ministar &nbsp;Radunović, podsjećaju, tvrdi da bi vraćanje Morskog Dobra pod &nbsp;ingerenciju opština bilo „katastrofalno“. U Udruženju smatraju da je &nbsp;katastrofalno &nbsp;što JP Morsko Dobro donosi odluke koje su u direktnoj &nbsp;suprotnosti sa interesima građana i lokalne ekonomije.
Zato ističu &nbsp;da Udruženje ''Ada Bojana'', zajedno sa drugim udruženjima iz nevladinog &nbsp;sektora (Udruženje zakupaca plaža, restorana…), neće pasivno posmatrati &nbsp;kako se donose ovakve štetne odluke.
- Djelovaćemo u okviru zakona i &nbsp;preduzeti sve potrebne korake kako bi smo ukazali na neustavnost ovih &nbsp;ishitrenih odluka, upoznali sve međunarodne institucije sa ozbiljnim &nbsp;posljedicama po crnogorsku turističku privredu, organizovaćemo proteste u &nbsp;svim primorskim opštinama Crne Gore kako bi smo izrazili nezadovoljstvo &nbsp;ovom odlukom i ukazali na njen katastrofalan uticaj na građane i &nbsp;privredu. Ovo nije samo borba zakupaca, ugostitelja i privrednika – ovo &nbsp;je borba za opstanak turizma u Crnoj Gori i zaštitu interesa svih &nbsp;građana koji od njega žive. Ukoliko Vlada ne povuče ovu odluku, protesti &nbsp;će biti neminovni- poručuju iz Udruženja ''Ada Bojana''.

Iz udruženja “Ada Bojana” najavili proteste zbog odluka Vlade da podigne početne naknade zakupa čak do 300 odsto

Akcija uklanjanja nelegalnih objekata na Adi Bojani počela je danas.
Kako prenosi Primorski portal, komunalna inspekcija i komunalna policija Opštine Ulcinj u saradnji sa JP Morsko dobro i DOO Žaštita prostora Crne Gore uklanjaju sve objekte koje nemaju dozvolu i koje se nalaze na državnoj imovini. Komunalna policija je evidentirala 67 objekata na kojima su postavili obavještenja o uklanjanju.
Nekoliko vlasnika je već uklonilo svoje objekte a ostale objekte će ukloniti DOO Zaštita prostora Crne Gore.
Akcija uklanjanja će trajati još nekoliko dana sve dok ne uklone sve nelegalne objekte, kazao nam je Sekretar za Komunalni nadzor i inspekciske poslove Opštine Ulcinj Amir Mehmeti.
Procjenjuje se da na desnom rukavcu Bojane ima preko 700 objekata.

Ada Bojana: Počela akcija uklanjanja 67 nelegalnih objekata

U toku je realizacija akcije za uklanjanje više desetina nelegalnih objekata na području Ade Bojane, sa fokusom na nelegalno postavljane kamp prikolice koje se nalaze na cijeloj teritoriji Ade Bojane i u blizini samog ušća - saopšteno je iz Komunalne policije i komunalne inspekcije Opštine Ulcinj.
Planirana akcija je plod višemjesečnog rada u saradnji sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom i za cilj ima uklanjanje kamp prikolica koje se nalaze na Bojani bez ikakvog odobrenja ili dokumentacije i iste nijesu predviđene važećim planom za zonu morskog dobra.
Iz komunalne policije apeluju na korisnike predmetnih kamp prikolica da ih sami uklone sa javne površine kako bi izbjegli rušenje i uklanjanje i kako ne bi bili izloženi nepotrebnim troškovima izvršenja.
Načelnik komunalne policije Amir Mehmeti najavio je za Portal RTCG da će akcija uklanjanja početi 17. decembra u 9 sati.

Počela akcija uklanjanja nelegalnih objekata na području Ade Bojane

Zadnji je momenat za spašavanje Ade Bojane, stručnjaci se moraju konsultovati, inače ćemo za koju godinu ostati bez ovog bisera crnogorske obale, upozorava ekolog iz Ulcinja Dželal Kolić, piše portal RTCG.
Erozije na ovom području je bilo i tokom ljeta, a situacija se pogoršala naglo prije dvije sedmice.
- Voda je došla skoro do kućica. Početkom ljeta je bila na nekih 20-30 metara, a sada je plaža sve više u moru. More čini svoje, pogotovo kad je jugo - kaže Kolić.
Prema riječima Kolića, kad krene da duva jugo, talasi u ovom dijelu plaže su nemilosrdni.
- Trajno rješenje je ključno, ali se neki eksperimenti moraju praviti. Valja uraditi makar nešto, da se spasi što se spasiti može. Ovo je zadnji momenat jer dolazi zima, a ne znam ni u kakvom stanju ćemo dočekati proljeće - kazao je Kolić.
Kolić ukazuje da se mora uspostaviti saradnja političara i eksperata za ovu oblast.
- Profesor Mihailo Burić, ugledni hidrolog pisao je ranije da Crna Gora ima dovoljno stručnjaka da riješi ove probleme, ali da ih niko ne konsultuje. Zato pozivam Morsko dobro i opštinu Ucinj da odmah pozovu stručnjake na licu mjesta i da riješimo ovaj dugogodišnji problem - zaključio je Kolić.

Kolić: Ada Bojana nestaje, stručnjake za eroziju niko ne konsultuje

Crnogorska dijaspora u Luksemburgu organizuje večeras proslavu povodom Dana nezavisnosti Crne Gore, na kojoj su se okupile brojne zvanice, političari iz Crne Gore, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i brojni iseljenici Crne Gore koji žive u Luksemburgu.&nbsp;
Tradicionalno se organizuje manifestacija povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Crne Gore koju organizuju dva iseljenička društva Udruženja Luksemburg Montenegro i Zavičajni klub "Bihor".
Ismet Muhović, počasni predsjednik Udruženja Luksemburg Montenegro, ističe da je ova manifestacija još jedan dokaz povezanosti iseljeničkih udruženja sa zemljom maticom.
 
- Mi ne zaboravljamo nikada naš kraj i naše datume koje trebamo da obilježavamo u Crnoj Gori. Tako mi ovdje u Luksemburgu obilježavamo ovaj dan već 19 godina. Uz prisustvo mnogobrojnih naših iseljenika koji su došli ovdje privremeno, a ostali su ovako dugo, ali nikada ne zaboravljaju svoj kraj i svoju domovinu- kazao je Muhović.
Predsjednik Zavičajnog kluba "Bihor" Esko Halilović ističe da u pitanju jedna zaista velika svečanost koju redovno već 19 godina za redom organizuju u Luksemburgu. 
 &nbsp; 
 - Prisutni su brojni članovi crnogorske dijaspore, prisutna su ova dva udruženja. Raspoloženje je na nivou, ljubavi prema matici, prema zavičaju, to je ono što nas dovodi, što nas drži zajedno. Uspjeli smo da izgradimo jednu snažnu zajednicu ovdje u Luksemburgu, veoma uticajnu i potentnu što se tiče rada i rezultata rada, tako i po pitanju brojnih kulturnih aktivnosti. Mislim da je to i najbolji način da promovišemo i da afirmišemo Crnu Goru, njenu kulturu, istoriju, sa svim njenim specifičnostima i posebnostima. Mislim da su to naši ljudi iz dijaspore ovdje veoma, veoma dobro prihvatili- kazao je Halilović.

Dan nezavisnosti Crne Gore u Luksemburgu: Ne zaboravljamo nikada našu domovinu

U podgoričkom naselju Siti kvart je danas došlo do upotrebe vatrenog oružja u jednom kafiću, a jedna osoba je povrijeđena, potvrđeno je našem portalu nezvanično iz Uprave policije. Prema nezvaničnim saznanjima Televizije E, oštećeni je Igor Nedović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Daq5FttICqkg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Više informacija o ovom incidentu nije poznato, a za počiniocem se traga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517140528_3707828b521ecf46db90cad1e6b7928c96f0bf5a95ac55fd962c7adc9f4d7ac9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517140528_3707828b521ecf46db90cad1e6b7928c96f0bf5a95ac55fd962c7adc9f4d7ac9" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Sa mjesta pucnjave"> <figcaption>Sa mjesta pucnjave(Photo: Televizija E)</figcaption> </figure>  Uviđaj je u toku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051714054_eafc321688b411f7e5733ebd1f0b3222016cfb23f0feb66092b43bf6b19d3c6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051714054_eafc321688b411f7e5733ebd1f0b3222016cfb23f0feb66092b43bf6b19d3c6e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kafić u Siti kvartu gdje se desila pucnjava"> <figcaption>Kafić u Siti kvartu gdje se desila pucnjava(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Više informacija uskoro.. J. B.&nbsp;

U pucnjavi u Siti kvartu jedna osoba povrijeđena

Uspostavljena je blokada određenog područja, a u toku je preduzimanje hitnih uviđajnih mjera i radnji na rasvjetljavanju svih okolnosti pucnjave koja se desila danas u podgoričkom naselju Siti kvart - saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, Odjeljenju bezbjednosti Podgorica je danas u 13:30 sati putem Dežurne službe prijavljeno da je u jednom ugostiteljskom objektu u dijelu grada Siti kvart došlo do upotrebe vatrenog oružja na štetu Igora Nedovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-siti-kvartu-jedna-osoba-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nepoznata osoba je, kako se sumnja, ušla u ugostiteljski objekat i ispalila tri projektila iz vatrenog oružja u pravcu Nedovića od čega je dobio povrede u predjelu stomaka.
- Igor Nedović se nalazi u Urgentom centru Kliničkog centra radi ukazivanja ljekarske pomoći - ističu iz Uprave policije.
Policijski službenici su sa događajem upoznali državnog tužioca, a na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su stavljeni i kapaciteti Sektora za borbu protiv kriminala i Specijalne jedinice policije.
- Uprava policije će o samom događaju i preduzimanju daljih aktivnosti fazno i blagovremeno izvjestavati javnost - poručili su iz Uprave policije.

UP nakon pucnjave u Siti kvartu: Uspostavljena blokada određenog područja, u toku hitne uviđajne mjere na rasvjetljavanju ovog događaja

Komentarišući današnji pokuđaj ubistva u podgoričkom City kvartu, u kojem je ranjen Igor Nedović, potpredsjednik DPS-a Jevto Eraković upitao je vlast kada će početi da snose preuzimaju odgovornost, te da se građani ne osjećaju bezbjedno.
- Današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice koji se dogodio u sred bijela dana, još je jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno- kazao je Eraković na mreži X.
On je vlastima postavio pitanje odgovornosti.
- Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku ? Da li su fotelje preče od svega pa i od bezbjednosti gradjana?- poručio je Eraković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1923784166237159901%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Eraković: Šta je potrebno da se desi da bi neko iz ovog sistema preuzeo odgovornost i podnio ostavku?

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: ada-bojana