Savjet Agencije za sprječavanje korupcije nije danas razmatrao presudu Upravnog suda, kojom je poništeno rješenje kojim su smijenili nekadašnju direktoricu te institucije Jelenu Perović.
Podsjetimo, pomenuta presuda donijeta je 16. maja, no ni dva mjeseca kasnije, Savjet ASK nije je razmatrao.
Razlog je, navode, to što nije bilo kvoruma.
- Na danas održanoj sjednici, Savjet Agencije za sprečavanje korupcije, zbog nedostatka kvoruma, nije odlučivao o donošenju odluke po ukidnim razlozima iz presude Upravnog suda Crne Gore, U. br. 6009/24 od 16. maja 2025. godine. Savjet će se o ovom pitanju izjasniti na narednoj sjednici, koja će biti zakazana u najkraćem roku - ističu oni.
Dodaju i kako Jelena Perović nije dostavila izjašnjenje na Rezultate ispitnog postupka po Zahtjevu za izjašnjenje iz juna ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savjet ASK nije razmatrao presudu suda kojom je poništeno rješenje o smjeni Jelene Perović

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nije danas izabrao direktora te institucije - pošto za to nije bilo dovoljno glasova.
Razgovori tim povodom su danas obavljeni sa dvoje kandidata - &nbsp;Milicom Milutinović i v.d. direktorom Dušanom Drakićem.
Drakić je dobio tri glasa za, jedan protiv, i jedan uzdržan, dok je troje bilo protiv izbora Milutinović, jedan za i jedan uzdržan.
Za izbor direktora potrebna je podrška četiri od pet članova.
Novi konkurs će biti raspisan u poneđeljak.

500x500

Savjet ASK-a nije izabrao direktora: Drakić bez potrebne podrške

Ročište za kontrolu optužnice protiv bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Jelene Perović i njene pomoćnice Nine Paović zakazano je za 10. april.
To je Portalu ETV potvrđno iz Višeg suda.
Kako je Portal ETV već objavio, dokaze protiv njih će cijeniti sutkinja Nada Rabrenović pošto je predsjednik Višeg suda Zoran Radović odbio zahtjev advokata Nikole Martinovića o njenom izuzeću.
Advokat Martinović je, na ročištu 18. februara, obrazložio da je sutkinja Rabrenović postupala u vijeću koje je odredilo mjere nadzora Jeleni Perović i podsjetio da je Ustavni sud usvojio njegovu žalbu i da je u toj odluci konstatovano da vijeće, koje je činila i sutkinja Rabrenović, nije bilo objektivno i nije cijenilo da li su te mjere neophodne u demokratskom društvu.
Sutkinja Rabrenović je kazala da će spise predmeta dostaviti predsjedniku Višeg suda Zoranu Radoviću na odlučivanje.
Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Oni su ranije saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Njoj je 4. decembra ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana.
Perović je ranije, gostujući na Televiziji E, kazala da vjeruje da ništa što se dešavalo sa njenim slučajem nije bilo slučajno, te da je na samom početku djelovalo kao skrivena kamera.
- Sami ulazak SPO u Agenciju za sprječavanje korupcije, sve dalje što se dešavalo, ne mogu da pripišem neznanju, nikakvim greškama... Jer, to su osnovni pravni postulati - poručila je tada Perović.
Ona je kazala kako vjeruje da se kao direktorica Agencije za sprečavanje korupcije zamjerila svima koji krše zakon i kriju koruptivne radnje. Kaže da takvih nije mali broj, naročito među pripadnicima aktuelne vlasti.
- Tri godine se gradio slučaj protiv mene. Gradio se, prije svega, medijski, uz pomoć određenih političkih struktura. U jednom trenutku to je urodilo plodom. SPO je uletio u Agenciju za sprečavanje korupcije. Za takav slučaj ulaska u jednu državnu instituciju nikada u životu nijesam čula. Ali, oni su postigli svoj cilj. Dobili su Agenciju za sprječavanje korupcije. Više nema niko da im ukaže da se kriju iza određenih izmjena, koje imaju visoke korupcijske rizike. Meni je, apsolutno, nesporna činjenica da je ovo bilo politički motivisano. Postavlja se samo pitanje ko koga kontroliše. Da li (Aleksa) Bečić kontroliše Specijalno državno tužilaštvo, ili tužilaštvo kontroliše njega i njegove kolege iz partije - poručila je ranije bivša direkotrica ASK-a.

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Ročište za kontrolu optužnice protiv Perović i Paović 10. aprila

Član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) Mladen Tomović u intervjuu dnevnom listu Vijesti 13. februara poručio je da ključni detalji iz Odluke ASK-a o tome kako je Milo Đukanović prekršio Zakon o sprječavanju korupcije treba da budu proslijeđeni Specijalnom državnom tužilaštvu. Brojni crnogorski mediji prenijeli su Tomovićevu izjavu, uz citiranje detalja o uplatama na Đukanovićevoj rivolving kartici u periodu 2007. do 2015. godine, koje su navodno sve bile taksativno nabrojane na četvrtoj strani Odluke ASK-a UPI 02-03-6/28-2019. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150220_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250217150220_5a5ec7ff18ded780dd93e2d05104b4832a079ad81b836fe874faa386edbee150" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="KO PREKORAČUJE NADLEŽNOSTI: Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a"> <figcaption>KO PREKORAČUJE NADLEŽNOSTI: Mladen Tomović, član Savjeta ASK-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, detalji o uplatama - zbog kojih je član ASK-a Mladen Tomović zaprijetio Specijalnim državnim tužilaštvom – nijesu bili u Odluci ASK-a objavljenoj dan ranije, 12. februara! Ni na četvrtoj, niti na bilo kojoj drugoj od ukupno šest stranica koje potpisuje vršilac dužnosti direktora Dušan Drakić, koji se u ,,slučaju Đukanović” uopšte nije oglašavao?! &nbsp; DOKAZI O PREVARI &nbsp; Tek nakon što je bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović reagovao i najavio tužbu protiv odgovornih iz Agencije za sprječavanje korupcije, na sajtu ASK-a se pojavila Odluka u kojoj je, za sada nepoznato lice, dopisalo dio izvoda iz presude Privrednog suda na četvrtoj strani dokumenta. &nbsp; Očito da je neko shvatio da je u pitanju teško ogrješenje o zakon, da će se i advokat Tomović naći u problemu, jer citira nešto čega nema - pa je požurio da Odluku ASK-a ispravi, tako da bude - ,,dopunjenija i zakonitija”. Portal ETV posjeduje obje odluke i objavljuje kako je, naknadno, dopunjen prvobitni dokument na kojeg se Tomović pozivao. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150228_bfe45f049093836cf7b481d0da9c9da366bc3e3918a3133cf3aed40ec9e362c2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250217150228_bfe45f049093836cf7b481d0da9c9da366bc3e3918a3133cf3aed40ec9e362c2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DOKAZI O ,,DORADI" : Dva pečata na dvije odluke koje su zavedene - kao jedna '> <figcaption>DOKAZI O ,,DORADI" : Dva pečata na dvije odluke koje su zavedene - kao jedna(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  I jedna i druga odluka imaju isti zavodni broj - UPI 02-03-6/28-2019 – premda se radi o izmijenjenom dokumentu koji bi morao, po Zakonu o upravnom postupku, da ima dva djelovodna broja, jer je očito riječ o izmjeni prethodno donešene odluke. Ako je, pravno gledano, riječ o promjeni teksta Odluke, onda to mora biti notirano i naznačeno. &nbsp; Ništa od toga nije urađeno: dvije skenirane četvrte stranice dokumenta ASK-a jasno pokazuju promjenu, ne samo obima, već i podataka u tekstu. Ko je, nakon Tomovićeve izjave u Vijestima, neovlašćeno dopunjavao već objavljeni dokument – trebalo bi da se utvrdi u istrazi koja će, nakon objavljivanja ovih podataka, morati da se povede. Ne samo unutar ASK-a i ne samo interna istraga. &nbsp;&nbsp; A da je riječ o svojevrsnoj prevari nekog iz ASK-a, ukazuje i upoređivanje pečata i potpisa vršioca dužnosti direktora Dušana Drakića. Na slikama koje objavljuje Portal ETV vidi se da je na prvoj Odluci od 12. februara Drakićev potpis stao praktično u okvir pečata, dok je na kasnijoj, ,,dopunjenoj”, odluci potpis vršioca dužnosti direktora značajno pomjeren udesno, pa se može opaziti rukopis (ili faksimil potpisa). &nbsp; Nije to kraj dokazima koji govore da su postojala dva dokumenta ASK-a. Nova verzija, koja se nalazi na sajtu ASK-a (<a href="https://www.antikorupcija.me/me/" target="_top">https://www.antikorupcija.me/me/</a>) ima na svakoj strani jednu uzdužnu liniju pri kraju desne margine teksta, što ukazuje da je riječ - o kopiji. Prvobitna verzija od 12. februara nema tu ,,kopi-liniju”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150228_35d90d118f46be83ff0afd498e692db0c30e1133251f8a91d9dabfa2f15e4265.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250217150228_35d90d118f46be83ff0afd498e692db0c30e1133251f8a91d9dabfa2f15e4265" data-rendition-name="original" width="1000" height="711" loading="lazy" alt="ČUDNO ĆUTANJE: Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a"> <figcaption>ČUDNO ĆUTANJE: Dušan Drakić, v.d. direktora ASK-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Razlike dvije verzije se očituju gotovo na svakoj strani, kada je zbog ubačenog pasusa u &nbsp;,,dopunjenoj” verziji došlo do tumbanja pojedinih redova. To se uočava na pet od ukupno šest strana, iako se autor ,,dopunjenog izdanja” trudio da nova odluka vizuelno liči na prethodnu. &nbsp; ČUDNE ULOGE ČELNIKA ASK-A &nbsp;&nbsp; Interesantna je i uloga advokata Mladena Tomovića koji se pojavljuje kao ,,udarna igla” ASK-a u ovom slučaju, ali ne onoga što mu je u opisu posla kao člana Savjeta, već prvenstveno kroz njegovo učešće u propagandnoj akciji protiv bivšeg predsjednika Crne Gore. &nbsp; Upravo se Tomović oglašava u Vijestima i tumači Odluku ASK-a, a ne vršilac dužnosti Drakić koji se javno nije izjašnjavao, iako potpisuje dokument. Zanimljivo je i da Tomovića Vijesti predstavljaju kao potpredsjednika Savjeta ASK-a, iako po Poslovniku o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, donijetom avgusta 2024, godine takva funkcija ne postoji. &nbsp; Osim toga, ne ulazeći u meritum odluke ASK-a, pa čak i da se zanemari činjenica da se ovaj postupak nije mogao ni voditi protiv bivšeg javnog funkcionera shodno Zakonu o sprečavanju korupcije - nije jasno odakle nadležnost Tomoviću da javnost obavještava o tome ko je odbio ili nije da primi rezultate ispitnog postupka? Vođenje postupka nije u nadležnosti Savjeta, pa o odlukama ASK-a članovi Savjeta ne mogu ni obavještavati javnost. Kao što Tomović nije mogao obavještavati javnost o preduzetim radnjama u upravnom postupku, još manje je imao zakonsko pravo da, u ime ASK-a, komentariše odluku. Statut ASK-a, precizira nadležnosti Savjeta i nigdje se ne definiše da predsjednik ili članovi Savjeta, kao nadzornog tijela, mogu i smiju preuzimati ingerencije direktora ASK-a ili bilo kojeg drugog člana menadžmenta. &nbsp;&nbsp; Osim toga, akti Agencije propisuju da predsjednik i članovi Savjeta mogu informisati &nbsp;javnost o radu Savjeta ASK-a, ali ne i o pojedinačnim predmetima. Postupanje i oglašavanje Mladena Tomovića, kao i nepostupanje i šutnja Dušana Drakića otvaraju sumnju da se, mimo Zakona o sprječavanju korupcije i Statuta ASK-a, unutar te važne institucije teško može razabrati - ko što piše i ko o čemu odlučuje, ko koga zastupa, ko koga brani i ko koga napada… &nbsp; I više nije jasno: ko je pisac odluke - da li vršilac dužnosti direktora ili zamjenik Savjeta ASK-a, koji se lažno predstavlja kao potpredsjednik Savjeta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150232_b64c919152d7fd39188e3cedb016d93e970650fa5fd7d0171eb7e19c0ff14f9f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250217150232_b64c919152d7fd39188e3cedb016d93e970650fa5fd7d0171eb7e19c0ff14f9f" data-rendition-name="original" width="1000" height="624" loading="lazy" alt="BEZ GLASA: Pavle Čupić, predsjednik Savjeta ASK-a"> <figcaption>BEZ GLASA: Pavle Čupić, predsjednik Savjeta ASK-a</figcaption> </figure>  Da sve bude zanimljivije, tokom posljednjih sedam dana, od kako traje propagandna akcija protiv Mila Đukanovića, predsjednik Savjeta ASK-a Pavle Ćupić se nije oglasio. &nbsp; TOMOVIĆ vs ,,ZVIŽDAČ” Predsjednik Savjeta ASK-a ćutao je i povodom skandaloznog ponašanja njegovog zamjenika Mladena Tomovića u predmetu zviždača CGES-a u kome je visoki funkcioner ASK-a - bio progonitelj zviždača. - Nije smjelo da se desi da član Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije bude pravni zastupnik strane koja traži ukidanje zaštite zviždaču, to je nešto što ja nikako ne mogu da razumijem i prihvatim – poručio je u nedavnom razgovoru za Portal ETV, nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos. Kako je Tomović na taj način potpuno odstupio od principa, Kos je očekivao da će advokat sam povući neke poteze, nakon što je Upravni sud donio ,,potpuno pogrešnu odluku”. &nbsp; - Očekujem da će i gospodin Tomović razumjeti što je učinio i da će, konačno, preduzeti, za mene logičan, korak - da istupi iz Savjeta. Imao je i drugu mogućnost, mogao je taj slučaj da prepusti nekom drugom advokatu, ali nije, i sada ima samo jedno rješenje. Jer, kakva se poruka šalje ljudima u Crnoj Gori, ako vam član Savjeta ASK-a goni zviždača kao advokat državne kompanije i traži ukidanje statusa zaštite – upozoravao je Kos. Advokat Tomović nije poslušao savjet Kosa, naprotiv: nastavio je sa (zlo)upotrebom vlastitih ovlašćenja kao član Savjeta Agencije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250217150232_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250217150232_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="KO SVE UPRAVLJA AGENCIJOM: ASK, Ilustracija"> <figcaption>KO SVE UPRAVLJA AGENCIJOM: ASK, Ilustracija(Photo: Ilustracija: ASK)</figcaption> </figure>  POLITIČKA POZADINA I sada je očigledno - uzaludna su bila upozorenja slovenačkog stručnjaka, koji je vjerovao da će u ASK-u početi da postupaju u skladu sa zakonom i ingerencijama koje su im dodijeljene. Jer, ključni motiv akcije je prevashodno bio politički.&nbsp; Umjesto povlačenja iz Savjeta, Tomović je nastavio da predvodi &nbsp;kampanju protiv bivšeg predsjednika Crne Gore i nekadašnjeg lidera DPS-a Mila Đukanovića. Svakako nije slučajnost da se to sve odigravalo &nbsp;nekoliko dana prije Kongresa najjače opozicione stranke na kojem je Đukanović izaban za počasnog predsjednika. &nbsp; Takvo ponašanje ukazuje da prevarna promjena sadržaja Odluke ASK-a nije bila greška, već plod jasne namjere da se jedna institucija iskoristi u političke svrhe obračuna sa starom vlašću koju reprezentuje Đukanović. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, pojedini ljudi iz ASK-a su kontaktirali Vrhovno državno tužilaštvo u cilju ispitivanja mogućnosti da se Đukanović, zbog ,,neprijavljivanja prihoda" privede i procesuira. Iz suda su, međutim, negativno se odredili prema mogućnosti da se, zbog računa koji je regulisan, privodi Đukanović kao bivši javni funkcioner.&nbsp; To, međutim, ne znači da ,,tim" koji je osmislio ovu akciju pred Kongres DPS-a neće pokušati nešto slično, jer su već iz ASK-a nezvanično najavili odluku o satovima koje Milo Đukanović navodno nije prijavio Agenciji. I te informacije svjedoče o političkim motivima akcije diskreditacije Đukanovića, ali i o tome da se ne biraju sredstva za ostvarivanje političkog cilja.&nbsp; Pitanje je, ipak, da li će sve te akcije proći bez posljedica. Jer, dokazi koje objavljuje Portal ETV širom otvaraju vrata za akciju Specijalnog državnog tužilaštva i otkrivanje osobe ili više njih koje su, zloupotrebljavajući službeni položaj, naknadno na četvrtoj strani Odluke ASK-a ubacivali podatke kršeći tako Zakon o upravnom postupku. &nbsp; Osim toga, nadležno tužilaštvo bi valjalo da ispita zašto je član Savjeta ASK-a Mladen Tomović izašao iz okvira svoje nadležnosti kada je komentarisao odluke koje po zakonu ne može komentarisati, a time prekršio član 92 stav 1 tačka 4 Zakona o spečavanju korpucije, kao i član 10, stav 1, tačka 7 Poslovnika o radu Savjeta ASK. Tim povodom, Portal ETV je uputio pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu. I čekamo odgovore. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

U ASK-u mijenjali i dopisivali Odluku da je Milo Đukanović prekršio zakon!

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) podsjeća javne funkcionere na zakonske obaveze propisane Zakonom o sprečavanju korupcije, posebno na član 15, koji se odnosi na obavljanje nespojivih funkcija.
U skladu sa zakonom, javni funkcioneri koji preuzmu drugu nespojivu javnu funkciju imaju zakonski rok od 30 dana od dana početka obavljanja te funkcije da podnesu ostavku na jednu od nespojivih funkcija.
Povodom održane konstitutivne sjednice lokalnog parlamenta Glavnog grada 28. novembra 2024. godine, Agencija poziva sve funkcionere koji obavljaju dvije nespojive funkcije da u što kraćem roku ispune zakonsku obavezu i primjerak ostavke dostave Agenciji.
- Posebno ističemo da, u skladu sa stavom Agencije, poslanici u Skupštini Crne Gore mogu istovremeno obavljati funkciju odbornika. Međutim, za funkcionere koji su zaposleni u organima državne uprave, ministarstvima, kao starješine, rukovodioci, članovi menadžmenta ili na lokalnom nivou, takva mogućnost ne postoji - napominju u ASK-u.
Agencija podsjeća da je ova obaveza usmjerena na odgovorno i zakonito vršenje javnih funkcija i sprečavanje sukoba interesa.

ASK podsjeća funkcionere: Poštujte zakonske rokove za sprečavanje sukoba interesa

Upravnom sudu 11. oktobra dostavljeni su spisi predmeta i odgovor na tužbu Agencije za sprječavanje korupcije u slučaju zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema koji je prijavio korupciju u kompaniji, zbog čega je 2023. dobio zaštitu ASK-a, ali je protiv ove odluke tužbu, u ime ovog državnog preduzeća, podnio advokat Mladen Tomović, koji je sada član i potpredsjednik Savjeta ASK-a. Dokumenta su sudu dostavljena upravo na dan kada je Portal ETV objavio da je Upravni sud još 31. maja zatražio od ASK-a spise predmeta i izjašnjenje, ali da nova uprava ove institucije ne reaguje. Što je nova uprava ASK-a saopštila u odgovoru na tužbu, za sada nije poznato, ali ono što je bilo zabrinjavajuće u odgovorima koje smo za tekst objavljen 11. oktobra dobili od v.d. direktora ove institucije Dušana Drakića, jeste činjenica da je on najavio svojevrsnu odmazdu u slučaju zviždača iz CGES-a. Kako su nam tada saopštili – predmet će biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?! Nakon toga, Portal ETV uputio je pitanja Drakiću, pored ostalog, zašto će biti rađena revizija ovog slučaja i po kom osnovu. Pitali smo ga i da li je u skladu sa zakonom raditi reviziju predmeta u slučaju koji je procesuiran tužilaštvu koje se još nije izjasnilo da li će postupiti po prijavi zviždača? ASK je ranijee prrijavu korupcije službenika CGES-a dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu, koje, međutim, prema dostupnim informacijama, nije postupalo, već su sačekali izmjene zakona i nedavno spise predmeta procesuirali sada nadležnom osnovnom tužilaštvu. Nova uprava ASK-a, međutim, u čijem Savjetu „sjedi“ progonitelj zviždača iz CGES-a, odnosno pravni zastupnik ove državne kompanije, odlučila je da ovu prijavu korupcije „propušti kroz svoje filtere“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017201020_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017201020_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"><figcaption>Mladen Tomović(Photo: Nikola Saveljić)</figcaption></figure>  A Portal ETV 28. septembra objavio je tekst upozoravajući upravo na ovu mogućnost, odnosno na bojazan da će se zviždač iz CGES-a naći na udaru Agencije, nakon što je u Savjet te institucije izabran advokat Tomović, koji zastupa CGES u svim predmetima vezanim za ovog zviždača. Upozorili smo i da službeniku CGES-a prijeti ukidanje statusa zaštite zviždača, koji ga je čuvao od nastavka progona kojem je bio izložen u kompaniji nakon prijave korupcije, zbog čega je ASK i reagovao ovom mjerom. Kako smo objavili 11. oktobra, iz ASK-a su na pitanja da li Tomović, sada kao član i potpredsjednik Savjeta ASK-a, pravi pritisak na Drakića i zapošljene u Agenciji da Upravnom sudu ne dostave spise predmeta i izjašnjenje, te da li kao njihov advokat pravi pritisak na njih da to ne učine, bili su katergorični su da ih ne izlaže pritiscima. - ...od stupanja na ovu funkciju gospodin Tomović nije preduzimao pravne radnje ni u jednom predmetu u kojem je bio punomoćnik nekog od zapošljenih u Agenciji. Svoju dužnost obavlja u potpunosti u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u duhu profesionalne i kolegijalne saradnje kao član Savjeta. Važno je naglasiti da ni gospodin Tomović, niti bilo koji drugi član Savjeta, nemaju ovlašćenja niti mogućnost da utiču na konkretne postupke koji se vode pred Agencijom. Ne postoji nikakav pritisak na naš rad od strane bilo koga iz Savjeta – kazali su iz ASK-a. Objavili smo da je Tomović, ne samo advokat u predmetu protiv zviždača, već da je i advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i službenici u Odsjeku za postupanje po prijavama zviždača i zaštitu zviždača, kao i v.d. direktora Drakića. Ranije smo upozorili na neshvatljivo postupanje Komisija za sprovođenje izbora članova Savjeta ASK-a koja je do detalja bila upoznata sa slučajem zviždača iz CGES-a i mogućnošću revizije njegovog predmeta zbog očiglednog sukoba interesa advokata Tomovića kandidovanjem za članstvo u ovom tijelu. Komisija se oglušila i o negativno mišljenje Agencije u slučaju integriteta Tomovića, činjenicu da mu je supruga zapošljena u ovoj ustanovi, te da je on, uz sve to, i pravni zastupnik dijela službenika ove institucije u procesima koje su pokrenuli protiv Agencije?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017201020_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241017201020_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"><figcaption>Dušan Drakić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Objavili smo i da je samo jedan od pet članova Komisije digao glas protiv njegovog imenovanja?! Službenik državne elektroenergetske kompanije korupciju je prijavio 2021. godine, a nakon što je, kako tvrdi, odbio da učestvuje u namještanju tendera. Nakon toga bio je izložen progonu u kompaniji, disciplinskim i sudskim procesima, a sada mu prijeti ozbiljna mogućnost da ostane bez zaštite Agencije za sprječavanje korupcije, što bi, u suštini, značilo, „otvoren put“ upravi CGES-a za „završni obračun sa njim“. Objavili smo da Tomović, kako je kazao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom. Čak se u izjavi za Portal ETV obrušio i na integritet zviždača, optužujući ga da je „instruisan sa nekih drugih adresa“ ili motivisan, prema njegovim riječima, gubitkom određenih pogodnosti „koje je u datom trenutku imao, pa je novi menadžment to na neki način, novom organizacijom, što ima zakonska ovlašćenja, uveo i sad je rezultat toga nezadovoljstvo i podnošenje prijava, a ne nikakav zaštita javnog inetresa“. Ostrvio se i na naš portal, spočitavajući da smo i mi i zviždač djelovali sinhronizovano sa bivšom direktoricom ASK-a Jelenom Perović u susret izboru članova Savjeta ove institucije?! Portal ETV, kako smo i najavili, nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a, pa i tok procesa pred Upravnim sudom, koji bi, sada kada je, konačno dobio izjašnjenje ASK-a i spise predmeta, trebalo promptno da reaguje i odluči o njegovom statusu. Pred Osnovnim sudom u Podgorici zviždač je prvostepeno dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka, a pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji.

Kaćuša Krsmanović

Drakić ćuti zašto traži „detaljnu reviziju“ predmeta zviždača iz CGES-a

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je danas da će biti potrebno strpljenje da bi se postigao mir u Ukrajini i naglasio da će to biti prilično težak zadatak.
- Niko danas ne bi trebalo da kaže da razgovaramo samo o isporukama oružja - rekao je Merc na kongresu Hrišćansko-demokratske unije u Donjoj Saksoniji i dodao da potencijalni mir u Ukrajini zahtijeva strpljenje.&nbsp;
On je poručio da svi moraju da shvate koliko će taj zadatak biti težak tokom narednih nedjelja ili čak mjeseci.
- Napravili smo prve korake, ali dozvolite mi da vam dam analogiju - nalazimo se na dionici od 10 kilometara i vjerovatno smo prešli tek prvih 200 metara - rekao je Merc, prenosi Tass.

Merc: Teško do mira u Ukrajini - nalazimo se na dionici od 10 km, a prešli smo 200 metara

Crnogorski karatisti bez medalje završili su nastup na Evropskim univerzitetskim igrama u borilačkim sportovima u Varšavi.
Najbliži pobjedničkom postolju bio je Lazar Jovović, koji je izgubio meč za bronzanu medalju u kategoriji do 84 kilograma.
U trećem kolu zaustavljeni su Jovana Stojanović (do 68) i kataš Nikola Milić, dok je Nemanja Jovović (do 84) eliminisan na startu takmičenja.
Evropsko studentsko takmičenje okupilo je ukupno 1.435 sportista sa 385 univerziteta iz 32 države, koji se nadmeću u četiri borilačka sporta - džudou, tekvondou, karateu i kik boksu.

Crnogorski karatisti bez medalje u Varšavi

U znak podrške Nikolini Sinđelić koja je u medijima govorila o policijskom nasilju nakon učešća na antivladinom protestu u Beogradu u Obrenovcu je održan skup podrške na poziv srednjoškolaca.
Građani su nakon okupljanja krenuli u protestnu šetnju, javlja N1.
Kako javlja ova televizija, naziv večerašnjeg skupa je "Ima nas ipak više", čime su srednjoškolci koji su pozvali na skup žjelili da pokažu da ih ima više u odnosu na pređašnji skup u ovom gradu.
U Obrenovcu je prethodno istog dana organizovan skup "protiv blokada" na koji su pozvali predstavnici vlasti, a na ulicama su bili prisutne i jedinice Žandarmerije.
N1 je prenio i da su demonstranti odlučili da tokom protesta prefarbaju parole protiv studenata u tom mjestu i da ih je tom prilikom legitimisala policija.
Ovo nije prvi skup podrške Nikolini Sinđelić, studentkinji Fakulteta političkih nauka u Beogradu, koja je medijima rekla da je nakon protesta 14. avgusta od komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) Marka Krička dobila udarce i prijetnje silovanjem.
Kada je iznijela tvrdnje o policijskom zlostavljanju, u javnost su izašle njene intimne fotografije.
Prethodnih dana organizovano je više protesta podrške Nikolini Sinđelić sa porukom "Sve smo mi Nikolina".
Sa tog protesta u Beogradu 19. avgusta je zahtijevana smjena komandanta Jedinice za zaštitu određenih objekata i ličnosti (JZO) i hitno procesuiranje i sankcionisanje njega kao i njegovih kolega, za zlostavljanje i mučenje privedenih osoba.
Direktor policije Dragan Vasiljević izjavio je, povodom ovog slučaja, da za sada nema nalaze Sektora za unutrašnju kontrolu MUP-a ili nekog drugog državnog organa, koji mogu da potvrde navode da je komandir JZO prekoračio ovlašćenja.

U Obrenovcu protest podrške studentkinji Nikolini Sinđelić: "Ima nas ipak više"

Više od 60 odsto Njemaca nezadovoljno je dosadašnjim učinkom koalicione vlade CDU/CSU-SPD, pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnjenja, koje je sproveo sociološki institut INSA za Bild am Zontag.
Rezultati ankete pokazuju da je 62 odsto ispitanika nezadovoljno radom vladajuće koalicije, a samo 26 odsto pozitivno ocjenjuje učinke vlade. Rad kancelara Fridriha Merca ne odobrava 57 odsto birača, dok suprotan stav ima 28 odsto, prenosi Tass.
Početkom maja, kada je preuzeo funkciju, Merc je imao podršku 49 odsto punoljetnih građana.
Kada je riječ o političkim strankama, Alternativu za Njemačku (AfD) podržava 25 odsto birača, a toliku podršku ima i koalicija CDU/CSU. Prije šest mjeseci, na saveznim izborima, demohrišćanska koalicija je pobijedila sa 28,5 odsto glasova.
Istraživanje se usredsredilo i na širu političku scenu, pa vladajuću koaliciju CDU/CSU i SPD trenutno podržava 40 odsto birača, što bi bilo nedovoljno za parlamentarnu većinu.
SPD je pao na samo 15 odsto, što je još lošije nego na nedavnim saveznim izborima, kada su socijalisti dobili 16,4 odsto glasova, što im je bio najlošiji rezultat od osnivanja stranke.
Zelene i Ljevicu sada podržava 11 odsto, Slobodnu demokratsku stranku (FDP) tri, a Savez Sara Vagenkneht - Razum i pravda četiri odsto birača.
Istraživanje je sprovedeno 21. i 22. avgusta, na uzorku od 1.001 ispitanika, a podaci o stranačkim preferencijama prikupljeni su između 18. i 22. avgusta i obuhvatili su 1.201 ispitanika.

Više od 60 odsto Njemaca nezadovoljno učinkom vlade

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Kip četničkog koljača Pavla Đurišića zanoćio je 8. avgusta u crkvi u Gornjem zaostru, da bi se ukazao nekoliko dana kasnije u Manastiru Đurđevi Stupovi. I to se ukazanije dogodilo pred - kamerama Raio televizije Srbije. &nbsp;&nbsp; Ne, nije čudo, nije ni šala. A nije ni slučajnost, već sumorna crnogorska realnost: nakon tajne transportne akcije Crkve Srbije i novočetničkog pokreta iz Berana i okoline, bronzani kip - koji je predmet krivičnog djela veličanja ratnog zločinca - prebačen je sedam kilometara dalje, iz malene crkve Svete Paraskeve u Manastir Đurđevi stupovi - ,,na sigurno mjesto”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082219084_f5cb4a6bd100b42e00277833f20903d380bbfefc4ab1c087d70f84b13d9c9609" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt='ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupovi'> <figcaption>ČETNIČKI ZLOČINAC PREBAČEN ,,NA SIGURNO": Kip Pavla Đurišića u Manastiru Đurđevi stupo(Photo: RTS)</figcaption> </figure>  I sve to pred očima vrha crnogorske policije, počev od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali i načelnika regionalnog centra ,,Sjever” Harisa Đurđevića i njemu podređenih načelnika Odjeljenja bezbjednosti Željka Babovića i komandira policije Dalibora Delevića. &nbsp; METODIJEVO ,,OBEĆANJE” &nbsp; Svi u lancu bezbjednosti neobjašnjivo su zakazali, jer akcija transporta nije bila neka moćno skrivana, već indirektno najavljivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822190816_6b9f3121f10ccbb7913e007b629274850b576a3162df7a62ed495af44deaf5f0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru"> <figcaption>JAVNO OBEĆANJE KOJE DRŽAVA NIEJ ŽEJELA DA ČUJE: Mitropolit Metodije u Gornjem Zaostru(Photo: Boris Pejović, Vijesti)</figcaption> </figure>  Kako je Portalu ETV kazao izvor iz vrha Uprave policije, mitropolit Srpske pravoslavne crkve Metodije Ostojić je, nakon što je komandovao premještanje bronzanog kipa u crkvu Svete Paraskeve u Gornjem Zaostru, preko posrednika obećaojoš &nbsp;8. avgusta i čelniku Berana Đolu Lutovcu i policijskom načelniku Željku Baboviću da neće vraćati spomen obilježje na postament, već da će biti, citiramo, ,,trajno zbrinuto na nekom drugom mjestu”. &nbsp; Da li su ovo obećanje srpskog sveštenika Lutovac prenio vrhu Spajićevog Pokreta Evropa sad, kako je izvijestio načelnik Babović svoje pretpostavljene u Podgorici – nije poznato. Izvjesno je da crnogorska policija nije znala – ili nije htjela da zna - što se dešava na dijelu crnogorske teritorije. &nbsp; Crnogorska policija drastično je zakazala i 7. i 8. avgusta kada je krenula akcija postavljanja spomenika u Gornjem Zaostru. Neaktivnošću je dozvolila suspenziju prava i praktično asistirala u nepoštovanju crnogorskih zakona i Ustava Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822190824_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova "> <figcaption>PUT OD SEDAM KILOMETARA: Prikaz prenosa kipa od Gornjeg Zaostra do Đurđevih stupova(Photo: Ilustracija: D. MIHAILOVIĆ )</figcaption> </figure>  Ne samo da je vrh crnogorske policije dozvolio nezakonito postavljanje spomenika, i &nbsp;nijesu zaplijenili kip kao predmet izvršenja krivičnog djela, već policija nije reagovala shodno ovlašćenjima prilikom ugrožavanja bezbjednosti fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića i fotoreportera i novinara Vijesti Borisa Pejovića i Balše Rudovića. &nbsp; KAD SLUŽBA ZAKAŽE Sve je to posljedica pogrešne procjene koju su – svjesno ili slučajno – napravili čelnici policije! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250822190820_981c035f183904b597cd56e43d7f1394175331aeffc5ad1c1172c0276bc09d06" data-rendition-name="original" width="922" height="537" loading="lazy" alt='POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>POGREŠNA PROCJENA: Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Načelnik sentra ,,Sjever” Haris Đurđević i čelnici beranske policije, načelnik Željko Babović i komandir Dalibor Delević na lice mjesta su uputili - samo dva policijska službenika. Jedan od službenika je bio aktivni policajac, Milorad Vulević, rukovodilac bezbjednosnog sektora za taj dio Berana. Sa njim u pratnji je bio neobučeni momak, Obradović, koji radi po ugovoru o djelu, bez &nbsp;prethodnih bezbjednosnih provjera i to na opštim i pomoćnim poslovima. &nbsp; Obradović kao ugovorac, nije ovlašćen da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijska ovlašćenja. I, da sve bude čudnije, upravo je tom policijskom službeniku-pripravniku istekao ugovor o djelu prije nego što je poslat u akciju u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Drugim riječima: da je Obradović sa iskusnijim Vulevićem uopšte preduzimao bilo kakve policijske radnje, to bi radio - mimo zakona. ,,MUDRO ĆUTANJE” BEČIĆEVIH DEMOKRATA &nbsp;Taj frapantan podatak očito nikoga u vrhu crnogorskog bezbjednosnog sektora nije interesovao. Mudro su ćutali čelnici Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor. Nije se na društvenim mrežama oglašavao ni Aleksa Bečić, ni Boris Bogdanović, obojica zagledani u famozni veting dok policija tihuje, bez valjane komande i subordinacije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250822190820_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić"> <figcaption>ZA SADA BEZ PROMOCIJE NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Boris Bogdanović i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U namjeri da nekako prikažu sebe kao odgovorne funkcionere, Šaranović i Šćepanović – uz prethodne kosultacije sa Bečićem i Bogdanovićem – nakon skandala u Gornjem Zaostru - planirali su da kazne policajce koje su angažovali komandir policije Delević i načelnik Babović. &nbsp; Jedan od ciljeva akcije je bio da se kažnjavanjem umiri crnogorska javnost. Međutim, ubrzo je propala ideja da se žrtvuje integritet policajaca i umiri javnost. &nbsp; Naime, Obradović je angažovan u Upravi policije kao službenik po ugovoru na pomoćnim poslovima, nema zakonsku mogućnost da reaguje kao aktivni policajac i protiv njega se ne može pokrenuti disciplinski postupak. &nbsp; RAZOTKRIVANJE VLASTI &nbsp; &nbsp;Slučaj postavljenja, sakrivanja i transportovanja bronzanog kipa ozloglašenog četničkog zločinca otkriva pravo lice vrha crnogorske policije, odnosno čelnika Demokrata koji upravljaju sistemom bezbjednosti. &nbsp;&nbsp; Dok su zabavljeni čišćenjem politički nepodobnih iz policije i vojske, čelnici bezbjednosnog sektora svjesno su ruinirali bezbjednosni sektor do te mjere da je dio &nbsp;crnogorske teritorije ostao - bez državne kontrole. &nbsp; Kako drugačije objasniti činjenicu da ni policija ni Agencija za nacionalnu bezbjednost navodno nijesu znali pa zato nijesu reagovali 7. avgusta na postavljanje spomenika ratnom zločincu? Kako razumjeti da je kip četničkog koljača bez ikakvih prepreka transportovan kamionom u manastir Đurđevi stupovi? &nbsp; Je li to nesposobnost ili svjesno iskazivanje pokornosti prema Crkvi Srbije za koju očito crnogorski zakoni ne važe? &nbsp; Kako god tumačili: bruka crnogorske države očito mnogo ne zanima, ne samo Bečićeve Demokrate, nego i ostale čelnike partija parlamentarne većine koje obrazuju 44. Vladu Crne Gore. I ko zna, možda će kao kontrolu štete, Aleksa Bečić za koji dan opet saoštiti da su suspendovana dva ili tri policajca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250822190824_a5e3493bfc9514ad244b9b16cb344224fe3731acc71bc666d4a9869e331cacc2" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt="PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov "> <figcaption>PRAVIĆE SELEKCIJU BERANACA KOJI MOGU DA VIDE ĐURIŠIĆA: Iguman manastira Danilo Romanov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U međuvremenu, kip ratnog zločinca Pavla Đurišića pohranjen je u Manastiru Đurđevi stupovi, iako idolopoklonstvo i ređanje spomenike pored ikona - vjera ne dopušta i smatra bogoljuenjem. No, za Crkvu Srbije očito važe druga pravila i spomenik je, kako se to kaže na sigurnom jer će o njemu se starati Danilo Romanov iguman Manastira Đurđevi stupovi i moći će da ga, kažu u crkvi, pod crkvenim nadzorom dodirnu i cjelivaju građani. &nbsp; &nbsp;Ali ne svi građani i, svakako, ne svi Beranci. Jer, valja se podsjetiti da je iguman Romanov prije dvije godine javno ocijenio da su ,,Beranci kriminalci, kockari, drogeraši... &nbsp; &nbsp;I nikoga nije procesuirao zbog tih riječi. Neće ni zbog unošenja kipa, predmeta krivičnog djela, u manastir. Jer, u ovakvoj Crnoj Gori, baš se ovakva Crkva Srbije pita. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: agencija-za-sprjecavanje-korupcije