<p>AI može unaprijediti zdravstvenu dijagnostiku, istraživanja u molekularnoj medicini, procese u obrazovanju, kao i uslove za razvoj inovacionih biznisa u Crnoj Gori, kazali su na jučerašnjoj drugoj nacionalnoj konferenciji “AI direktno: Crna Gora u vrijeme AI izazova”.</p>
<p>Na panelu „Primjena AI u obrazovanju, zdravstvu i drugim djelatnostima“, učesnici odnosno stručnjaci iz različitih oblasti govorili su o uticaju i potencijalu vještačke inteligencije u Crnoj Gori. Oni su istakli važnost etičke upotrebe tehnologija, jačanje digitalnih vještina i stvaranje institucionalnih pretpostavki za širu primjenu vještačke inteligencije u različitim sektorima.</p>
<h3>Ždralević: Vještačka inteligencija postaje nezamjenjiv alat u molekularnoj onkologiji</h3>
<p>Dr <b>Maša Ždralević</b>, naučna saradnica Instituta za napredne studije i šefica Laboratorije za molekularnu medicinu Medicinskog fakulteta UCG, istakla je da savremena molekularna onkologija ulazi u fazu snažne integracije sa vještačkom inteligencijom, posebno u oblastima rane detekcije i personalizacije terapije za oboljele od karcinoma.</p>
<p>Kao molekularni biolog, dr Ždralević se bavi proučavanjem mehanizama koji stoje u osnovi razvoja i agresivnosti tumora, uključujući metaboličko reprogramiranje ćelija raka. Kako objašnjava, promjene u metabolizmu tumora mogu ukazati na njegovu sposobnost metastaziranja, a analize poput tečne biopsije i mikro-RNK profila predstavljaju sve značajnije komplementarne alate postojećim metodama ranog otkrivanja.</p>
<p>- Danas je već jasno da vještačka inteligencija nije samo predmet spekulacije – razvijeni modeli i algoritmi pomažu u obradi podataka koje mi generišemo u laboratoriji. Integracija širokih omičkih skupova podataka, poput transkriptomike, proteomike, metabolomike i lipidomike, sa kliničkim i demografskim informacijama, omogućava otkrivanje obrazaca koje ljudsko oko ne može da uoči- &nbsp;kazala je ona.</p>
<p>Poseban izazov, navodi Ždralević, predstavlja analiza metaboloma – trenutnog presjeka svih metabolita u organizmu – koji može ukazati na postojanje patologije.&nbsp;</p>
<p>- Kada se deset različitih omika spoji sa kliničkim podacima, to je količina informacija koju jedan istraživač ne može obraditi. Tu AI modeli imaju presudnu ulogu- kazala je.</p>
<p>Naglašava da su već dostupni naučni radovi koji pokazuju visoku tačnost algoritama u predviđanju rizika, odgovora na terapiju ili pojave rezistencije kod najčešćih tipova karcinoma, poput raka dojke, pluća i debelog crijeva. Integracija digitalizovanih patoloških slika sa podacima iz prostorne transkriptomike omogućava razvoj preciznih prognostičkih modela koji mogu pomoći ljekarima u donošenju terapijskih odluka.</p>
<p>Dr Ždralević otkriva da su istraživači iz Crne Gore nedavno predali projekat u oblasti primjene AI u molekularnoj onkologiji, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, zasnovan na domaćim podacima. „Nadamo se prilici da ovaj projekat realizujemo, jer smatramo da je ovo pravac kojim se moramo kretati.“</p>
<p>Kao jedan od ključnih potencijala AI, navodi i razvoj novih biomarkera iz tečne biopsije, koji omogućavaju otkrivanje bolesti prije pojave kliničkih simptoma. „To je trenutak kada se najviše može učiniti za pacijenta“, kaže ona.</p>
<p>Upozorava, međutim, na važnost opreza: modeli zahtijevaju validne biološke hipoteze, kvalitetne kohorte pacijenata i rigoroznu validaciju na različitim populacijama.&nbsp;</p>
<p>- Ne smijemo AI posmatrati kao magični ključ. Potrebno je vrijeme da se ovi modeli trajno integrišu u kliničku praksu – ali oni već sada imaju nezamjenjivu ulogu- poručila je Ždralević.</p>
<h3>Radović: Vještačka inteligencija ključna za rasterećenje ljekara i skraćenje listi čekanja</h3>
<p>Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr <b>Aleksandar Radović</b>, poručio je da vještačka inteligencija postaje neophodan alat u modernom zdravstvenom sistemu, posebno zbog dramatičnog rasta broja pacijenata i složenosti savremene dijagnostike.</p>
<p>- Pripadamo generaciji ljekara koja je radni vijek započela u analognom dobu. Dolaskom digitalizacije bili smo oduševljeni, ali je ona istovremeno stvorila nove izazove — broj pacijenata raste brže nego što mi kao struka možemo da odgovorimo- kazao je Radović.</p>
<p>Broj kontakata sa pacijentima u KCCG-u porastao je sa oko 700–800 hiljada na čak 1,8 miliona godišnje, dok potrebe za dijagnostikom rastu sa svakim novim aparatom i metodom. Istovremeno, broj medicinskog kadra ne prati taj trend.</p>
<h3>AI već skraćuje vrijeme dijagnostike</h3>
<p>Radović naglašava da se vještačka inteligencija već koristi u radiologiji, gdje značajno ubrzava rad ljekara.</p>
<p>- Dok ljekaru za analizu CT ili MR snimka treba 15 do 40 minuta, uz pomoć AI informaciju dobija već nakon pet minuta- objašnjava on. „To je ogromna pomoć, ali se otvara i pitanje etike — da li AI smije donositi konačne odluke o tome da li je pacijent bolestan?“</p>
<p>U patologiji je KCCG, uz podršku Fonda za inovacije, pokrenuo projekat digitalne analize patohistoloških preparata. Po završetku projekta, AI bi trebalo da označi ćelije koje odstupaju od normale, a patolog donosi konačnu dijagnozu.</p>
<h3>Administrativno opterećenje – najveći problem</h3>
<p>Prema riječima Radovića, ljekari danas više vremena provode pred monitorom nego u kontaktu s pacijentom.</p>
<p>- Informacioni sistemi su nam pomogli, ali i opteretili. Ljekar danas pola pregleda provede gledajući u ekran. To narušava odnos pacijent–ljekar- navodi direktor KCCG-a.</p>
<p>Naglašava da su u Evropi ti problemi još izraženiji — pacijenti dolaze sa unaprijed postavljenim ‘dijagnozama’ koje pronalaze na internetu, što dodatno komplikuje proces liječenja.</p>
<h3>Vještačka inteligencija kao rješenje za liste čekanja</h3>
<p>Radović smatra da su najveće mogućnosti AI upravo u organizaciji zdravstvenog sistema, prije svega u automatizaciji zakazivanja i smanjenju gubitka termina.</p>
<p>Nakon uvođenja SMS podsjetnika, KCCG je smanjio broj propuštenih pregleda za oko 100.000 u odnosu na prethodnu godinu.</p>
<p>- To je bio jednostavan sistem. Zamislite šta možemo postići kada AI bude upravljala slobodnim terminima u realnom vremenu, pozivala pacijente i optimizovala kompletnu mrežu upućivanja između primarnog, sekundarnog i tercijarnog nivoa- ističe Radović.</p>
<p>Upozorava da se trenutno čak 70% pacijenata liječi na tercijarnom nivou, što drastično opterećuje KCCG i finansijski sistem, iako većina može biti zbrinuta na primaru.</p>
<h3>Prevencija i organizacija – polje koje AI može transformisati</h3>
<p>Radović naglašava da AI može pomoći u boljoj edukaciji, jačanju preventivne medicine i sprečavanju nepotrebnog opterećenja sistema, ali uz stroga ograničenja kada je riječ o donošenju medicinskih odluka.</p>
<p>- Vještačka inteligencija može mnogo, ali mora biti jasno definisano gdje joj je mjesto. U administraciji i organizaciji — neograničeno. U dijagnostici — kao alat. U donošenju odluka — strogo kontrolisano- kazao je.</p>
<p>Direktor poručuje da će KCCG, ukoliko se trenutni projekti pokažu uspješnim, pokrenuti šire inicijative i koristiti potencijal AI kako bi zdravstveni sistem bio efikasniji i dostupniji građanima.</p>
<h3>Pavićević: Bez podataka i matematike nema ozbiljne vještačke inteligencije u Crnoj Gori</h3>
<p><b>Milutin Pavićević, </b>osnivač start-upa Zuno i asistent na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), poručio je da Crna Gora ima izuzetnu šansu u oblasti vještačke inteligencije zahvaljujući kvalitetnom kadru na univerzitetima, ali da nas niska kultura odnosa prema podacima i nedovoljno snažno matematičko obrazovanje ozbiljno ograničavaju.</p>
<p>Govoreći o razvoju obrazovanja za vještačku inteligenciju, Pavićević je podsjetio da je taj proces u Crnoj Gori u velikoj mjeri počivao na entuzijazmu pojedinaca.</p>
<p>- Naš obrazovni sistem, kad je vještačka inteligencija u pitanju, ali i ranije kad su programiranje i informatika u pitanju, počivao je na tome da entuzijazam jednog pojedinca pokrene određene stvari na univerzitetima, pa da se to godinama sistematizuje u znanje i praksu- kazao je on, podsjetivši na ulogu profesora Krstajića i osnivanje CE smjera 2001. godine sa profesorom <b>Goranom Šukovićem.</b></p>
<p>Kao veliku prednost, istakao je to što danas „na gotovo svim univerzitetima i fakultetima koji se bave vještačkom inteligencijom“ postoje ljudi koji nose razvoj ove oblasti – od Aleksandra Plamenca, Igora Jovančevića i Sava Tolmovića na PMF-u, preko Vese Popović Bugarin na ETF-u, do Stevana Čakića na UDG-u.</p>
<p><b>AI ne smije postati „religija“</b></p>
<p>Pavićević upozorava da vještačka inteligencija ne može biti znanje koje se „jednom nauči na fakultetu“, već oblast u kojoj je neophodno trajno učenje i sve dublje razumijevanje.</p>
<p>- Stvara se sve veći jaz između ljudi koji zaista znaju da čitaju i pišu kod, razumiju modele i bave se objašnjivošću i predvidivošću AI sistema – i onih koji vještačku inteligenciju posmatraju kao magiju i oslanjaju se isključivo na velike jezičke modele- istakao je on.</p>
<p>U tom kontekstu posebno je naglasio ulogu naprednih programa obrazovanja, poput postdiplomskih studija, međunarodnih škola mašinskog učenja i institucija kao što su Nacionalni centar kompetencija i slične inicijative, koje bi trebalo da omoguće mladim ljudima usavršavanje u zemlji i inostranstvu.</p>
<p>- Ti ljudi su nam potrebni da vještačka inteligencija ne bi postala religija u smislu ‘ja vjerujem ChatGPT-u’. Moramo da znamo šta radimo, a ne samo da koristimo alate- poručio je Pavićević.</p>
<h3>AI kao nova informatika – dio svačijeg posla</h3>
<p>Pavićević smatra da će vještačka inteligencija postati „sljedeća informatika“ – nešto što svaki profesionalac mora makar osnovno da razumije.</p>
<p>Podsjetio je na otpor koji je postojao kad se očekivalo da „IT kadar vodi elektronske dnevnike“, a danas se podrazumijeva da svako ima osnovnu digitalnu pismenost.</p>
<p>- Nadam se da ćemo ovaj put biti pametniji – da već na fakultetima i u prvim godinama rada objasnimo ljudima da je rad sa vještačkom inteligencijom, makar u smislu prompt inženjeringa i razumijevanja šta od nje možemo da očekujemo, sastavni dio svačijeg posla- kazao je on.</p>
<h3>Gdje AI najviše podiže produktivnost</h3>
<p>Govoreći o globalnim iskustvima, Pavićević je naveo da najveće pomake u produktivnosti donosi primjena velikih jezičkih modela u poslovnim procesima koji podrazumijevaju veliku količinu dokumenata i repetitivnih zadataka.</p>
<p>Kao primjer naveo je IBM-ovu inicijativu „Power to the People“, u kojoj su najveći efekti AI transformacije postignuti najprije u:</p>
<p>· procurementu (obrada tendera, RFP-ova i prijava),</p>
<p>· pravnim službama,</p>
<p>· IT sektorima,</p>
<p>· ljudskim resursima (HR).</p>
<p>- Tamo gdje imamo veliku automatizaciju i ogromnu količinu podataka koje treba prebaciti iz jednog oblika u drugi, sortirati i iz njih izvući ključne dijelove – veliki jezički modeli su trenutno najveći ‘booster’ produktivnosti- rekao je Pavićević.</p>
<p>Naveo je primjere kompanija poput BMW-a i osiguravajućih kuća, gdje je, prema njegovim riječima, zabilježen rast produktivnosti i do 30% po zaposlenom nakon uvođenja ovakvih rješenja u procese obrade dokumenata.</p>
<p>Bankarski sektor, osiguranje, korisnička podrška, call centri i svi sistemi gdje se obrađuje mnogo teksta, prema njegovoj ocjeni, biće među najpogođenijim – ali u pozitivnom smislu – rastom produktivnosti.</p>
<h3>„Najveća slabost – odnos prema podacima“</h3>
<p>Kao ključnu kočnicu razvoja vještačke inteligencije u Crnoj Gori, Pavićević ističe „izuzetno nisku kulturu odnosa prema podacima“.</p>
<p>- Mi ne čuvamo, ne sistematizujemo i ne dijelimo skupove podataka jedni sa drugima. Naši studenti uče na sintetičkim i stranim skupovima podataka. Naši seminarski radovi, umjesto da budu generatori ideja za unapređenje procesa u crnogorskim preduzećima, završe kao ponavljanje istih procedura nad stranim podacima- upozorava on.</p>
<p>Pozdravio je pokretanje inicijative otvorenih podataka u javnoj upravi, ali smatra da je potrebno i mnogo više: brža i jednostavnija razmjena relevantnih, dobro sistematizovanih, makar povremeno ažuriranih skupova podataka za potrebe nauke i obrazovanja.</p>
<p>- Portali otvorenih podataka mogu da budu jednako dobar izvor za seminarski rad, diplomski rad, magistarski ili doktorski rad. Ako treba da promijenimo jednu stvar kod sebe – to je kultura odnosa prema podacima- poručio je Pavićević, dodajući da bi takve promjene iz univerziteta „izbacile“ veliki broj ideja koje bi se mogle pretvarati u start-upove i rješenja unutar postojećih kompanija.</p>
<h3>Matematika kao temelj</h3>
<p>Na kraju, Pavićević je naglasio da se u priči o vještačkoj inteligenciji ne smije zaboraviti – matematika.</p>
<p>- Ako hoćemo da zaista razumijemo vještačku inteligenciju, moramo da imamo jako matematičko obrazovanje- zaključio je on.</p>
<p>Panel je moderirao I<b>van Bošković</b>, izvršni direktor kompanije IT Advanced Services.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

AI kao ključ razvoja: Stručnjaci poručuju da će vještačka inteligencija transformisati zdravstvo, obrazovanje i biznis u Crnoj Gori

<p>Ljudska inteligencija nije skroz jasna, ne znamo baš ni kako ona funkcioniše i ljudi pokušavaju da je stvore i u nečemu vještačkom, kompjuterima, raznim sistemima, što su filozofska i psihološka pitanja koja su je zainteresovala da krene da se bavi temom vještačke inteligencije - rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, konsultantkinja za digitalnu transformaciju i AI <b>Tara Miranović</b>.</p>
<p>Njena iskustva su uglavnom bazirana, kaže Miranović, na primjenu vještačke inteligencije i digitalne transformacije u zapadnoj Evropi, gdje se vještačka inteligencija smatra alatom.</p>
<p>Naglašava da bi trebalo izbjegavati antropomorfizam, tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka, jer ona to nije i to je ono što brine, jer može se ući na neko polje manipulacije.&nbsp;</p>
<p>- Nije to konkretno ni neka šansa, nije ni prijetnja, počinjemo od toga da je alat pa na nama je da odlučimo kako ćemo to sve da upotrijebimo. Ono što je očigledno jeste ta neka razlika u zrelosti digitalnih infrastruktura i digitalnih sistema, teško je nekada i praviti te komparativne analize nas i njih. Čini mi se da kod nas postoji možda i više entuzijazma, jer nam je nova tema i dosta je uzbudljiva, ali s druge strane i više straha, taj strah dolazi donekle iz neznanja, a mislim da s dovoljno znanja možemo da ga pretvorimo u šanse- rekla je Miranović.</p>
<p>Kaže da su mladi u Crnoj Gori bolji ili jednaki od svojih vršnjaka u spoznaji i korištenju vještačke inteligencije.</p>
<p>Ukazuje i na činjenicu da ljudi obliku i stvaraju digitalne tehnologije, koje takođe kroz svakodnevnu upotrebu oblikuju ljude, na isti način kao i vještačka inteligencija.&nbsp;</p>
<p>- Kada govorimo o toj vještačkoj inteligenciji uglavnom mislimo na te velike jezičke modele, na Chat Gpt, to nam je neki sinonim za vještačku inteligenciju i tu ono što vidimo jeste da oblikuje način na koji govorimo, riječi koje biramo su riječi koje Chat Gpt više bira. Postoji jako jasna veza između te dvije stvari, što je interesantna situacija, jer Chat Gpt trenira našim jezikom i našim izražavanjem sada trenira nas, pa ćemo mi prije da posegnemo za nekim riječima koje on više koristi, a onda mimo toga su sada svakodnevne komunikacije sada drugačije, zbog toga što imate nešto što su AI partneri, na primjer, AI companions kao šira tema što su partneri i prijatelji, gdje neki ljudi jednostavno biraju da imaju odnos sa vještačkom inteligencijom, a ne sa čovjekom i to je nešto što će svakako da promijeni način na koji vi onda i priđete čovjeku i tim nekim ljudskim odnosima. Na neki indirektan način je ta vještačka inteligencija prisutna i na društvenim mrežama, algoritmi koji nama nude sadržaje i na Instagramu i Tik Toku, sve je to vještačka inteligencija, neki manje ili više primitivni oblici, mogu da budu dosta jednostavno ili dosta napredni, što je primjer Tik Tok-a, oni takođe oblikuju način na koji mi vidimo svijet- zaključila je Miranović.</p>

Miranović: Treba izbjegavati antropomorfizam, odnosno tretiranje vještačke inteligencije kao čovjeka

<p>Ako djelujemo odgovorno i zajednički vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija tokom debate o vještačkoj inteligenciji i međunarodnom miru i bezbjednosti.</p>
<p>On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, naglasio da nove tehnologije nose ogroman potencijal u jačanju mirovnih misija, ranom upozoravanju i humanitarnom odgovoru, ali i ozbiljne rizike, te da zahtijevaju globalnu odgovornost i partnerstvo. U tom kontekstu je podsjetio da Crna Gora priprema prvu Nacionalnu strategiju za vještačku inteligenciju, usklađenu sa evropskim standardima.&nbsp;</p>
<p>Tokom boravka u Njujorku učestvovao je i na Transatlantskoj večeri koju je, u okviru zasijedanja Generalne skupštine UN, organizovao državni sekretar SAD-a Marko Rubio.&nbsp;</p>
<p>- U razgovorima sa učesnicima, ukazao je na strateški značaj transatlantskog jedinstva za očuvanje bezbjednosti i zajedničkih vrijednosti, naglašavajući važnost kontinuiranog angažmana NATO-a i EU na Zapadnom Balkanu - kazali su u njegovom kabinetu.</p>
<p>Posebno je, kako su naglasili, istakao modernizaciju crnogorskih oružanih snaga i razvoj projekta u oblasti dronova u partnerstvu sa SAD, koji doprinosi kako sopstvenoj, tako i kolektivnoj bezbjednosti Alijanse.&nbsp;</p>
<p>Razgovarano je, kako su kazali, i o ratnim dešavanjima u Gazi, uz naglašen značaj prekida vatre, oslobađanja talaca, nesmetanog humanitarnog pristupa i zaštite civila i civilne infrastrukture, a Ibrahimović je ponovio posvećenost Crne Gore trajnom miru zasnovanom na dvodržavnom rješenju.</p>
<p>- Ibrahimović je podsjetio da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena podršci Ukrajini, kroz humanitarnu i bezbjednosnu pomoć, učešće u NATO misijama i usklađivanje sa svim paketima EU sankcija - zaključili su u njegovom kabinetu.</p>

Ibrahimović: Vještačka inteligencija može postati snaga za mir, a ne prijetnja

<p>Vjerovali ili ne, <b>Milutin Đukanović</b>, čelni čovjek jedne od najznačajnijih državnih kompanija — Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) — izjavio je da će „Solar gradnja nastaviti da radi jer tako kaže vještačka inteligencija“.</p>
<p>Ova izjava više nije ni smiješna, već zabrinjavajuća. Pokreće pitanje — ko upravlja državnim resursima i na koji način?</p>
<p>Đukanović je rekao, pazite sad: „Neutralna AI govori da će Solar gradnja nastaviti da radi. Solar gradnja će u narednom periodu da unapređuje... to ne kažem ja, nego neko ko zna mnogo više od svih nas ovdje“, misleći, naravno, na vještačku inteligenciju. Sve je to rekao veoma „samouvjereno, profesionalno i znalački“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1970062437123498296%3Ft%3D2SRsq1621spagG0bK0TgNg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p> </p>
<p>To kaže čovjek čiji finansijski rezultati govore dosta toga. EPCG je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je 21,09 miliona ili 614,55 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ovo je zvaničan podatak iz finansijskog izvještaja kompanije za prva dva kvartala.</p>
<p>Možda bi, pored AI, Đukanović i trebalo da se konsultuju i sa pravim finansijskim i menadžerskim stručnjacima. Možda čak i da plati neki napredni AI model – recimo, od onih 5.000 eura koliko mjesečno zarađuje, ako će to pomoći da EPCG - nacionalni brend ne pretvore u nacionalnu sramotu.</p>
<p>Ako Milutin i ekipa nastave ovim tempom vještačka inteligencija će kapitulirati, jer ne može ona popraviti koliko "oslobodioci" mogu pokvariti.</p>

Miraš Dušević

Ni vještačka inteligencija ne može popraviti što Milutin Đukanović može pokvariti

<p>Po istraživanju AI povećava uspjeh u nastavi čak i do 20 odsto. To su fantastični rezultati - ocijenio je prof. dr Igor Ivanović gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E.</p>
<p>U novembru 2022. godine je, kaže Ivanović, krenula cijela pompa vezana za vještačku inteligenciju, jer je tada Chat GPT postao dostupan široj javnosti, pa je osmislio istraživanje.</p>
<p>- Onda sam se ja zapitao šta mogu da uradim vezano za tu vještačku inteligenciju, u najpraktičnijem mogućem smislu kako za mene, tako i za moje studente, pa sam osmislio istraživanje velikog formata, koje sam zbog organizacionih i logističkih razloga podijelio na manja istraživanja i već u decembru sam osmislio na koji način bih mogao da pokušam da iskoristim vještačku inteligenciju u mojoj nastavi - rekao je Ivanović.</p>
<p>Istraživanje je trajalo, objašnjava Ivanović, skoro tri godine i veoma je pozitivno iznenađen koliko je vještačka inteligencija promijenila njegovu nastavu, engleskog jezika i struke.</p>
<p>Ključni zaključci istraživanja su dobar prijem i zadovoljstvo studenata, u odnosu na osnovu koju je ispitao ranije je porastao čak za 20 procenata.</p>
<p>- To je fantastičan nalaz i onda sam sproveo još jedno istraživanje, na zadovoljstvo studenata, nakon što smo dobili ocjene i završili taj formalni dio i studentsko profesorski odnos kako bi uklonio tu bitnu komponentu eventualnog pritiska koji bi svjesno, ili nesvjesno, da me ne naljute lošim rezultatima i zanimljivo da su skoro svi studenti dali ponovo identične ocjene i to je ono što ohrabruje - istakao je Ivanović.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dj5GC3-hWnbY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ivanović: Pozitivno sam iznenađen kako je vještačka inteligencija promijenila moju nastavu

<p>Beogradski duo koji stoji iza podkasta "Baci5" u novoj se epizodi poigrao s ChatGPT-jem i postavio pitanje koja je najljepša država bivše Jugoslavije.</p>
<p>Nagađali su kako je vještačka inteligencija rangirala zemlje.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujem da će me zbog ove izjave dosta ljudi isprozivati, ali bićemo iskreni. Zbog primorja, ja bih rekao da je to Hrvatska - rekao je jedan od njih, što je tačan odgovor jer je vještačka inteligencija postavila Hrvatsku upravo na prvo mjesto liste najljepših zemalja bivše Juge, prenosi Index.hr.</p>
<div class="embed-block"><blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DLAP5Nno9p8/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Podcast Baci5 (@baci5_podcast)</a></p></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script></div>
<p>- Realno, druga je Srbija - nastavio je, no ovoga puta je pogriješio.&nbsp;</p>
<p>"ChatGPT voli more", zaključili su dečki, jer je na drugom mjestu vještačka inteligencija postavila Crnu Goru, a na trećem Sloveniju, dok je Srbija na četvrtom mjestu.&nbsp;</p>
<p>Bosna i Hercegovina našla se na petom mjestu, a Makedonija na posljednjem.</p>
<h2>Lista izazvala rasprave</h2>
<p>Njihov video izazvao je brojne komentare. Mnogi su pisali kako je upravo njihova zemlja najljepša, dok su drugi pak raspravljali je li ChatGPT postavio listu prema kriterijumu koja zemlja ima izlaz na more. Međutim, našao se i jedan zanimljiv komentar.</p>
<p>- To se uopšte ne može realno rangirati. Ohridsko jezero, primjerice, jedno je od najljepših jezera u Evropi. Hvar i Brač su nevjerovatni. Boka kotorska je najljepši zaliv na svijetu. Tare i Drina ostavljaju bez daha. Rijeka Una je najljepša evropska rijeka uz Soču. To su takve ljepote, a ima ih još mnogo za nabrojati - glasi jedan od komentara.</p>

Beogradski duo pitao vještačku inteligenciju koja je najljepša zemlja bivše Juge, odgovor izazvao raspravu

<p>U vremenu kada je negiranje crnogorskog jezika dostiglo vrhunac Montenegro GPT se pojavljuje kao digitalni štit našeg jezičkog identiteta - poručio je <b>Aleksandar Kapisoda</b> predstavljajući svoj projekat - prvi crnogorski jezični model vještačke inteligencije.</p>
<p>Ovaj poduhvat za njega nije samo tehnološko dostignuće - „Montenegro GPT“ je, kako je podvukao Kapisoda, garancija opstanka i razvoja crnogorskog jezika u digitalnom dobu.</p>
<p>- Nakon intenzivnog razvoja koji je započet u decembru 2022. godine, MontenegroGPT od 11.11.2024. postaje dostupan javnosti kroz revolucionarnog AI asistenta Vladimira Dukljanskog - naveo je on.</p>
<p><b><i>Vladimir Dukljanski</i></b>, prvi crnogorski AI asistent baziran na Montenegro GPT modelu, više je, kaže on, od običnog digitalnog alata.</p>
<p>- On je čuvar jezika, učitelj i savjetnik, dizajniran da razumije sve nijanse crnogorskog jezika i njegovih dijalekata. Njegova primarna misija je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije - poručio je Kapisoda. </p>
<p>Ključne karakteristike i dostignuća Montenegro GPT-a su, kaže on, potpuna specijalizacija za crnogorski jezik i njegove dijalekte; napredno razumijevanje i generisanje autentičnog crnogorskog jezika; inovativni alati za obrazovanje i očuvanje jezičkog naśljeđa; podrška književnom stvaralaštvu i poslovnoj komunikaciji; očuvanje tradicionalnih crnogorskih jezičkih izraza i dijalekata; integracija savremenih tehnologija sa istorijskim jezičkim naśljeđem.</p>
<h2>Novo poglavlje</h2>
<p>„MontenegroGPT“ je nastao sa vizijom, kaže Kapisoda, da crnogorski jezik dobije ravnopravan status u svijetu digitalne tehnologije.</p>
<p>- Ovaj projekat nije samo tehnološka inovacija - on je most između naše bogate jezičke tradicije i digitalne budućnosti. MontenegroGPT predstavlja prekretnicu u očuvanju crnogorskog jezika. U vremenu kada se naš jezik suočava sa brojnim izazovima, stvaramo digitalni štit koji će osigurati njegovo mjesto u budućnosti - poručio je Kapisoda.</p>
<p>Ovo nije, podvlači on, samo tehnološki projekat.</p>
<p>- Ovo je naša obaveza prema prošlosti i budućim generacijama. Ovaj revolucionarni projekat otvara novo poglavlje u istoriji crnogorskog jezika, demonstrirajući kako moderna tehnologija može služiti očuvanju kulturnog identiteta - poručio je tvorac ovog projekta.</p>
<p>MontenegroGPT nije, dodaje on, samo odgovor na trenutne izazove.</p>
<p>- On je temelj za budući razvoj i napredak crnogorskog jezika u digitalnom svijetu - zaključio je Kapisoda.</p>
<p><b>A.I.</b></p>

Primarna misija crnogorskog AI je zaštita našeg jezičkog blaga od pokušaja negiranja i asimilacije

<p>Vojska Crne Gore (VCG) počela je pripreme za postavljanje pontonskog mosta na kanalu na Marezi. Nakon postavljanja montažnog mosta, službe će ukloniti branu koja vodi do dvadesetak domaćinstava, i nastaviti čišćenje kanala nizvodno. To bi trebalo da dovede do spuštanja nivoa vode u poplavljenim područjima, u naseljima Mareza i Tološi.</p>
<p>Trenutno se pravi pristup za most i tamponira teren, a radnici Zelenila i nova mašina Deponija čiste dio kanala Mareze.</p>
<p>Do uliva u Moraču postoji još desetak brana, ali najkritičniji je dio pri samom kraju, gdje je kanal zabetoniran u dužini od 500 metara.</p>
<p>Uklanjanje brana dovešće do smanjenja nivoa vode na Marezi i u Tološima.</p>
<p>Izvršni direktor Deponije<b> Aleksandar Božović</b> kazao je ranije za TVCG da je ovo pitanje zdravlja građana.</p>
<p>- Mi smo svi jedinstveni, i sad to trebamo pretočiti u načine za rješavanje ovih problema. Ako je neko ovo u kontinuitetu 30 godina uništavao, hajde da mi budemo ti koji ćemo ovo da ispravimo. Sad je momenat da ovo osposobimo, i da ovo što je neko prije 70 godina napravio, makar saniramo - kaže Božović.</p>
<p>Kaže da je pravi momenat da se konačno riješimo nelegalne brane, nelegalne deponije i tih poslednjih 500 metara u donjem dijelu koji su zatrpani.</p>
<p>- ...A gdje je i sam stadion i reflektor izgrađen po sredini ovog kanala. Znate li šta to znači da je neko dobio UT uslOve i građevinski dozvolu da tu napravi stadion i reflektor. Jedva čekam da vidim ko je to dozvolio, da li je ministarstvo poljoprivredne, gradske službe... Ovo će tek da postane veliki problem i biće vrlo interesantno - poručio je Božović.</p>

Počeli radovi na postavljanju pontonskog mosta na kanalu na Marezi

<p>Od „Don Bosco Centra“ u Podgorici do hiljada nastupa širom regiona i Evrope – tako izgleda put<b> Dušana Đukića</b>, žonglera i performera koji je slučajnu fascinaciju cirkusom pretvorio u ozbiljnu umjetničku karijeru.</p> <p>Prvi dodir sa žongliranjem imao je kao tinejdžer, a zahvaljujući mentorima i kasnijem profesionalnom usavršavanju, izgradio je prepoznatljiv scenski izraz na spoju savremenog cirkusa, fizičkog teatra i glume. Danas iza sebe ima na stotine nastupa, a scenu doživljava kao prostor komunikacije s publikom, u kojem tehnička vještina postaje sredstvo za pripovijedanje i otvaranje važnih tema.</p> <p>U razgovoru za Portal ETV, Đukić govori o svojim počecima, ulozi discipline i „kilometraže“ u razvoju izvođača, odnosu s publikom, ali i o tome gdje savremeni cirkus stoji u regionalnom kontekstu i kakvu budućnost želi Crnoj Gori.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260106150112_9ff84a2df1f8e3c1141fe7a0431f08374cfebfac80d6ab28f86f5bd44a8d34f8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1106" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: Kako su izgledali Vaši prvi susreti sa žongliranjem i kada ste shvatili da to neće ostati samo prolazna fascinacija?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ</b>: Prvi susret sa žongliranjem, tačnije sa cirkusom, desio se u „Don Bosko Centru“ u Podgorici. Sasvim slučajno sam naišao na omladinski centar koji je u okviru svojih programa imao raznovrsne aktivnosti, među kojima je bio i cirkus. U tom trenutku odgovoran za program je bio <b>Lindon Ljucović</b>, a poslije je određeni period bio uključen i <b>Martin Berišaj</b>. Obojica su me na neki način usmjeravali u mojim prvim cirkuskim koracima. Do svoje osamnaeste godine nijesam bio svjestan da ću se time baviti i da će to postati moja profesija. Uvijek sam imao veliku želju da glumim i budem dio dramske umjetnosti, ali me je put odveo ka drugoj vrsti umjetnosti, veoma povezanoj s teatrom i dramskom umjetnošću. Nakon upisa na fakultet, shvatio sam da je to ono čime želim da se bavim i ono što želim da budem u životu. Uz podršku Don Bosko Centra Podgorica otišao sam u Sloveniju, gdje sam proveo godinu dana razvijajući svoje sposobnosti. Tada sam bio stoprocentno siguran da je to moj životni poziv.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260106150112_7294bee9f529a1ec99854a929a5e06b272ce96524e904e4328af200d77cf5515" data-rendition-name="original" width="400" height="286" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: Sjećate li se trenutka ili okolnosti u kojima se prvi put javila ljubav prema žongliranju?&nbsp;</b></p> <p><b>ĐUKIĆ</b>: Mogao bih reći da je prva ljubav prema cirkusu, odnosno žongliranju, nastala onog trenutka kada sam ušao u omladinski centar i vidio kako Lindon vozi monocikl i žonglira. To me je fasciniralo i rekao sam sebi da to želim da radim. Drugi važan trenutak bila je podrška koju sam dobio nakon prvog nastupa. Tada sam shvatio koliko mi znači kada me podržavaju ljudi koji možda slično razmišljaju ili jednostavno vide perspektivu u onome što radim. Nakon prvog nastupa osjećao sam se izvanredno – nikada ranije nijesam osjetio takav komfor i ljepotu u nekom prostoru.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106150112_42ae784608bc4daa4cadaff4b75708e8b97245d82769dd0a265982cd0453e3c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: Šta je u Vašem razvoju bilo presudnije – mentorstvo, samostalni rad ili iskustvo nastupa pred publikom?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ: </b>U mom razvoju veliku ulogu su imali mentorstvo, upornost i samostalni rad koji sam ulagao da bih dostigao nivo na kojem sam danas. Istovremeno uvijek vidim prostor za napredak i učenje. Na kraju, rekao bih da je najvažniji faktor tzv. “kilometraža” – broj pređenih nastupa i iskustava. U posljednjih osam godina imao sam više od hiljadu nastupa, što donosi posebno iskustvo i užitak, tako da je to postalo dio mene, moje persone i mog života.</p> <p><b>PORTAL ETV: Koliko je discipline i svakodnevnog rada potrebno da bi se postigao nivo na kojem ste danas?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ: </b>Veoma je važno raditi i vježbati svakog dana, uz određenu disciplinu koja će na kraju dati rezultate. Bilo da je riječ o scenskom pokretu, glumi, žongliranju, balansiranju na različitim rekvizitima ili isključivo psihičkoj ili fizičkoj pripremi – ključno je da svakodnevno radimo i budemo disciplinovani.</p> <p><b>PORTL ETV: U kom trenutku žongliranje, po Vašem mišljenju, prestaje biti vještina, a postaje umjetnički izraz?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ: </b>Cirkus je za mene uvijek bio način izražavanja – prostor kroz koji prikazujem različite priče i teme, kao i probleme u društvu i situacije koje me okružuju. Moj scenski prostor postaje i prostor svih ljudi koji dođu da gledaju predstavu. To je prostor u kojem se gubi stara zona komfora i stvara nova. Prostor u kojem ukazujemo na probleme u društvu i u nama samima, na one sa kojima možda izbjegavamo da se suočimo kada stanemo pred ogledalo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260106150112_9e78ffe91c6089309d66c471313dfbfde58011a75724c552a2f676cd4d9f88d3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: Kako se Vaš scenski izraz mijenjao tokom godina i šta je najviše uticalo na te promjene?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ: </b>Moj scenski izraz se mijenjao s iskustvom i, kako volim da kažem, s “kilometražom”. Ne želim da povlačim paralelu između svojih početnih i sadašnjih nastupa, jer smatram da je nemoguće dobiti realan rezultat poređenja. Uvijek radimo nešto novo i uvijek treba da radimo nešto novo. Trudim se da se previše ne osvrćem na ono što sam ranije radio, jer uvijek postoji prostor za napredak. Zadovoljan sam putem koji sam prošao i mjestom na kojem sam sada, uz težnju da stalno idem stepenicu više.</p> <p><b>PORTAL ETV: Koliko publika utiče na tok i energiju vašeg nastupa dok ste na sceni?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ:</b> Kao neko ko se bavi fizičkim teatrom i stalno radi sa živom publikom, smatram da je veoma važan kontakt sa publikom – koliko uspijem da doprem do njihovih srca i duše. Energija koja se stvara tokom nastupa izuzetno je važna. Zbog toga pažljivo osmišljavam nastupe od samog dolaska publike u teatar ili na ulicu, gdje se često održavaju moji nastupi. Već od prvog susreta publika ulazi u priču i postaje njen dio. Različite kulture i sredine donose različita iskustva, pa uvijek prije odlaska u inostranstvo nastojim da upoznam mentalitet i kulturu ljudi sa kojima ću raditi.</p> <p><b>PORTAL ETV: Kako vidite poziciju savremenog žongliranja i cirkuske umjetnosti danas, posebno u regionalnom kontekstu?&nbsp;</b></p> <p><b>ĐUKIĆ: </b>Kada je riječ o regionalnom razvoju savremenog cirkusa i žongliranja, Crna Gora se trenutno nalazi otprilike u sredini. Zaostajemo za Hrvatskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, a posebno Slovenijom. Ipak, postoji pomak i razvoj, iako možda ne onoliko brzo koliko bih ja želio. Moja želja je da Crna Gora postane vodeća država u regionu u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa. Nadam se da će se situacija značajno promijeniti u narednih četiri do pet godina.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260106150112_37ba0388d21c3d63e506dbb1fc934bdd7139fde68f467725c4f23598b39bca1c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>  <p><b>PORTAL ETV: Šta biste voljeli da publika ponese sa sobom nakon vašeg nastupa – osim impresije same vještine?</b></p> <p><b>ĐUKIĆ: </b>Kao što sam ranije pomenuo, ne želim da publika sa nastupa ponese samo utisak tehničke vještine. Želim da utičem na njen razvoj, da publika razumije i osjeti temu kojom se bavim i problem koji pokušavam da prikažem. Često kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu. Jedan od primjera je predstava “DATE”, rađena prošle godine i izvođena na internacionalnim festivalima, kroz koju sam želio da skrenem pažnju na majčinstvo i značaj žene u društvu. Uvijek pokušavam da na komičan ili sarkastičan način prikažem probleme naše okoline. Od publike želim da ponesu iskru energije i priče, te da se na kraju zapitaju: “Zašto?”, “Kako?” i “Zbog čega?”.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260106150112_e02bcea0cb711253869831fc35b0845f746d3ab2e7ed24dd475bf2822889372b" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Dušan Đukić"> </figure>

Đukić: Kroz ironiju ili komediju nastojim da prikažem probleme u zajednici i društvu; Želim da Crna Gora predvodi u razvoju fizičkog teatra i savremenog cirkusa u regionu

<p>Organizator očito očekuje da se Crnogorci ponovu žrtvuju za tuđe interese, ovoga puta ne na Mojkovcu, nego da se odupru ulasku zemlje u EU - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju povodom obilježavanja Mojkovačke bitke 10. januara u hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.</p>
<p>Kako navode u saopš'tenju, ovogodišnja manifestacija "organizuje se sa zadnjim namjerama".&nbsp;</p>
<p>- Cijelim naslovom manisfestacije "Da svak prizna Srbo-Crnogorcu za odsudnu bitku na Mojkovcu" organizator nemušto traži priznanje, očito od srpskih zvaničnika i srpske nauke, za uzaludnu crnogorsku žrtvu položenu na Mojkovcu, na Božić 1916. godine. Do te bitke srpska nauka i povjesničari ne drže; srpske trupe su već bila stigle u Skadar i luku San Đovni di Medua. Zato se u vezi nje s Crnogorcima izrugaju rečenicom: "Ko vas je terao da se bijete". Preoblikovan u lisicu s vučjom kožom organizator podlački podilazi etničkim Crnogorcima, jednačeći dva naroda složenicom Srbo-Crnogorci, tako i indirektno priznajući postojanje etničkih Crnogoraca - kazali su iz Crnogorske stranke u osnivanju.&nbsp;</p>
<p>Poznato je, kako navode, da je crnogorsku vojsku na Mojkovcu, planirano iz Beograda, namjerno žrtvovao načelnik Vrhovne komande crnogorske vojske, srpski pukovnik Pešić.&nbsp;</p>
<p>- Cilj im je bio da je potpuno unište u sudaru s premoćnim austorugarskim trupama, kao oružanu smetnju izlasku Srbije na more, ili bar zadrže, i spriječe da se na vrijeme povuče sa srpskom vojskom u Grčku. Junake s Mojkovca nijesu mogli uništiti, nego su crnogorsku vojsku spriječili da se na vrijeme povuče iz zemlje. Tako se u Solunu, kako se falio tom ličnom zaslugom isti Pešić, nijesu “našla dva kralja u oslobođenoj zemlji” - piše u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Posljedično, kako dodaju, 1918. godine, Crna Gora i Crnogorska pravoslavna crkva, lišene zaštite crnogorske vojske i vrhovnoga komadanta kralja Nikole, postale su plijen pohlepne beogradske oligarhije - anektirane su.&nbsp;</p>
<p>- Dovoljno nas je da se odupremo politici preoblikovanja povijesti, koja vodi preoblikovanju politike u korist stranih sila - poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.</p>

Crnogorska stranka o obilježavanju Mojkovačke bitke u hramu Hristovog vaskrsenja: Ovogodišnja manifestacija organizuje se sa zadnjim namjerama

<p>Saobraćaj na putevima Crne Gore se, i pored poboljšanja vremenskih uslova, i dalje odvija usporeno i otežano uz kraće ili duže prekide zbog sniježnog pokrivača, odrona na kolovozu i izlijevanja rijeka iz vodotoka, kazali su iz Uprave policije.&nbsp;</p>
<p>Sve ovo, kako ističu, uz prisustvo magle na pojedinim dionicama puteva, povećava rizik od nastanka saobraćajnih nezgoda, zbog čega savjetuju da se na put ne kreće bez izuzetne potrebe, uz pojačani oprez.</p>
<p>- Podsjećamo vozače na obaveznu upotrebu pneumatika za zimsku upotrebu, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kojem ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila a čija je primjena počela 15. novembra 2025. godine - precizirali su u saopštenju.</p>
<p>Apeluju na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom uslovima na putu doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju.</p>

Tag: ai