Iranski vrhovni vođa Ali Hamenei dao je upute najbližim saradnicima kako da postupe u slučaju da pogine u potencijalnim američkim ili izraelskim napadima.
Prema pisanju Njujork tajmsa, Hamenei je predstavio planove za nepredviđene situacije koji uključuju naredbe o nasljeđivanju i hitne lance komandovanja.
Prema izvještaju, na vrhuncu nacionalnih protesta prošlog mjeseca i usred rastućih američkih prijetnji vojnom akcijom, Hamenei je postavio dugogodišnjeg lojalistu Alija Larijanija na centralnu upravljačku ulogu, efektivno ga postavljajući na čelo državnih poslova.
Pozivajući se na intervjue s visokim iranskim zvaničnicima, pripadnicima Revolucionarne garde i bivšim diplomatama, Njujork tajms izvještava da je Larijani od tada nadgledao gušenje protesta, upravljao osjetljivom nuklearnom diplomatijom s Vašingtonom i koordinirao sa saveznicima, uključujući Rusiju, Katar i Oman.
Takođe se kaže da vodi ratno planiranje dok se Iran priprema za moguće američke napade.
Hamenei je navodno imenovao više slojeva nasljednika za ključne vojne i političke pozicije i delegirao ovlaštenja za donošenje odluka uskom krugu ljudi u slučaju prekida komunikacija ili njegovog atentata.
Iako se Larijani ne smatra vjerovatnim nasljednikom vrhovnog vođe, opisan je kao jedan od najpouzdanijih kriznih menadžera.
Iran je stavio svoje oružane snage u stanje visoke pripravnosti, postavio raketne sisteme u blizini Iraka i duž Perzijskog zaliva te sproveo vojne vježbe u pripremi za potencijalni sukob, izvještava novinska agencija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vrhovni vođa Irana očekuje atentat, saradnicima je predstavio planove o nasljediku

Administracija Donalda Trampa spremna je razmotriti prijedlog koji bi Iranu omogućio "simbolično" obogaćivanje uranija, pod uslovom da ne ostavlja nikakav mogući put ka izradi nuklearne bombe, rekao je visoki američki zvaničnik za Axios.
Ovo sugeriše da bi moglo postojati određeno otvaranje, makar i vrlo ograničeno, između crvenih linija koje su SAD i Iran postavili u vezi sa sporazumom kojim bi se ograničile iranske nuklearne sposobnosti i spriječio rat.
Istovremeno, Trampu su predstavljene i vojne opcije koje uključuju direktno ciljanje vrhovnog vođe Irana.
Američki zvaničnici navode da je prag za predstojeći iranski nuklearni prijedlog izuzetno visok, jer bi plan morao uvjeriti brojne skeptike unutar Trampove administracije, ali i u regionu.
- Predsjednik Tramp će biti spreman prihvatiti sporazum koji je suštinski i koji može politički prodati kod kuće. Ako Iranci žele spriječiti napad, trebalo bi nam dati ponudu koju ne možemo odbiti. Iranci stalno propuštaju priliku. Ako budu igrali igre, strpljenja neće biti mnogo - rekao je visoki američki zvaničnik.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u petak da će iranski prijedlog biti finalizovan u naredna dva ili tri dana, iako su američki i izraelski zvaničnici rekli Axiosu, da bi Tramp mogao narediti napad već ovog vikenda.
Neki Trampovi savjetnici zagovaraju strpljenje. Oni tvrde da će, kako vrijeme prolazi i kako se povećava američko vojno prisustvo, rasti i Trampova pregovaračka moć.
Međutim, čak i neki od njegovih najbližih savjetnika priznaju da ne znaju šta će Tramp odlučiti, niti kada.
- Predsjednik još nije odlučio da izvrši napad. Znam to jer napad još nije izvršen. Možda to nikada i ne učini. Možda se sjutra probudi i kaže: "To je to'" - rekao je jedan visoki Trampov savjetnik.
Taj savjetnik je naveo da je Pentagon Trampu predstavio brojne opcije.
- Imaju opciju za svaki scenario. Jedan scenario uključuje uklanjanje ajatolaha, njegovog sina i mule. Šta će predsjednik izabrati, niko ne zna. Mislim da ni on sam to ne zna - rekao je savjetnik, misleći na vrhovnog vođu Alija Hameneija i njegovog sina Mojtabu, koji se smatra potencijalnim nasljednikom.
Drugi izvor potvrdio je da je plan za ubistvo Hameneija i njegovog sina Trampu predstavljen prije nekoliko sedmica.
Još jedan visoki Trampov savjetnik rekao je da "drži sve opcije otvorenim", te da "u svakom trenutku može donijeti odluku o napadu".
- Mediji mogu nagađati o razmišljanjima predsjednika koliko god žele, ali samo predsjednik Tramp zna šta može ili ne mora učiniti - izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli.
Javne pozicije SAD-a i Irana o obogaćivanju uranija djeluju nespojivo, ali izjave Arakčija i visokog američkog zvaničnika sugerišu da još postoji određeni prostor za dogovor.
Iran trenutno ne obogaćuje uranij jer su centrifuge u njegovim nuklearnim postrojenjima u velikoj mjeri uništene vazdušnim udarima prošlog juna. SAD i Izrael poručuju da bi ponovo napali ukoliko bi obogaćivanje bilo nastavljeno.
Međutim, vrhovni vođa Ali Hamenei bio je izričit da Iran neće odustati od prava na obogaćivanje, za koje Iran tvrdi da je isključivo u civilne svrhe.
Tramp je više puta, uključujući i prošle sedmice, rekao da ne želi da Iran ima mogućnost obogaćivanja.
Arakčhi je u petak, gostujući u emisiji "Morning Joe" na MS NOW-u, tvrdio da američka strana tokom razgovora u Ženevi u utorak nije tražila od Irana da pristane na "nulto obogaćivanje".
Takođe je negirao da je Iran na tim razgovorima ponudio privremenu suspenziju svog programa obogaćivanja.
- Ono o čemu sada razgovaramo jeste kako osigurati da iranski nuklearni program, uključujući obogaćivanje, bude miran i da zauvijek ostane miran - rekao je Arakči, dodajući da bi Iran zauzvrat preduzeo "mjere izgradnje povjerenja" u zamjenu za ukidanje američkih sankcija.
Nakon razgovora u Ženevi, Trampovi izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner zatražili su od Arakčija da dostavi detaljan prijedlog koji bi adresirao sve američke zabrinutosti u vezi s iranskim nuklearnim programom.
Visoki američki zvaničnik rekao je da su Vitkof i Kušner Arakčiju prenijeli da je Trampova pozicija "nulto obogaćivanje" na iranskom tlu.
Ipak, isti zvaničnik je naveo da će SAD razmotriti prijedlog ukoliko on uključi "malo, simbolično obogaćivanje", pod uslovom da Iranci ponude detaljne dokaze da to ne predstavlja prijetnju.
Izvor upoznat s razgovorima rekao je Axiosu da su i omanski i katarski posrednici posljednjih dana poručili Iranu i SAD-u, da svaki sporazum mora omogućiti objema stranama da proglase pobjedu i, ako je moguće, da bude prihvatljiv i za zemlje Zaljeva i Izrael.
Arakči je na to aludirao i u intervjuu u petak.
- To bi trebalo biti "win-win" sporazum. To je najteži dio. Mora uzeti u obzir interese i zabrinutosti obje strane - istakao je on.
Dok se region priprema za mogućnost rata, američki zvaničnik je insistirao da će SAD sačekati iranski prijedlog prije donošenja odluke o daljim koracima i eventualnoj novoj rundi pregovora.
Tramp je u petak rekao da Iran "bolje da pregovara o poštenom sporazumu". Tvrdio je da je ubijeno 32.000 demonstranata, pozivajući se na brojke iranske opozicije koje su znatno veće od većine drugih procjena.
- Narod Irana je potpuno drugačiji od lidera Irana. To je vrlo tužna situacija… Jako mi je žao iranskog naroda. Oni žive u paklu - rekao je Tramp na konferenciji za novinare.
Arakči je rekao u emisiji "Morning Joe" da će nacrt iranskog prijedloga biti dostavljen SAD-u nakon konačnog odobrenja političkog rukovodstva u Teheranu.
Naveo je da će plan uključivati "političke obaveze i tehničke mjere" kako bi se osiguralo da je iranski nuklearni program isključivo mirnodopske prirode.
Američki zvaničnik je naglasio da svaki prijedlog mora biti "vrlo detaljan" i dokazati da će iranski nuklearni program biti "benigan".
- Vidjećemo šta će nam dostaviti u pisanom obliku. Na osnovu toga ćemo procijeniti koliko su ozbiljni. Lopta je na njihovoj strani - rekao je zvaničnik.
Arakči je rekao da je u pregovore uključen i Rafael Grosi, čelnik UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela, te da je predložio "tehničke mjere" koje bi osigurale da se iranski nuklearni program ne može "preusmjeriti u nemirnodopske svrhe".
Takve "tehničke mjere" mogle bi podrazumijevati povratak UN-ovih inspektora u Iran s robusnim mandatom nadzora, kao i uklanjanje ili razrjeđivanje 450 kilograma visoko obogaćenog uranija koji je zatrpan u iranskim nuklearnim postrojenjima nakon američkih i izraelskih bombardovanja.

1250x600

1084x550

Tramp ima i plan za ubistvo vrhovnog vođe Irana Alija Hameneija i njegovog sina

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamenei, koji je tokom više od tri decenije na vlasti uspijevao da uguši brojne unutrašnje prijetnje, sada se nalazi pred svojim najvećim izazovom do sada.
Njegov arhi-neprijatelj, Izrael, djeluje iranskim nebom i nemilosrdnom vazdušnom kampanjom uništava vojni vrh zemlje i njen nuklearni program. Izrael ide i korak dalje, prijeteći njegovom životu – izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da Hamenei „ne može nastaviti da postoji“.
Ovaj 86-godišnji lider nalazi se pred izborom: može pojačati iransku odmazdu prema Izraelu i rizikovati još razornije izraelske napade, ili pokušati diplomatsko rješenje kojim bi van sukoba držao SAD – ali uz rizik da se odrekne nuklearnog programa koji godinama predstavlja srž iranske državne politike.
U video obraćanju u srijedu, Hamenei je nastupio prkosno, poručujući da „iranski narod nije onaj koji se predaje“ i upozorivši da bi eventualno uplitanje SAD moglo donijeti „nepopravljivu štetu za njih“.
<h2>Ko je ajatolah Ali Hamenei?</h2>
<h3>Transformisao je Islamsku Republiku</h3>
Kada je 1989. godine došao na čelo Irana, Hamenei se suočio sa velikim sumnjama u svoj autoritet kao nasljednik vođe Islamske revolucije, ajatolaha Ruholaha Homeinija. U to vrijeme nižerangirani klerik, Hamenei nije imao religijsko znanje ni harizmu svog prethodnika – nosio je debele naočare i imao spor način govora, daleko od Homeinijevog vatrenog stila.
Ipak, Hamenei vlada triput duže od pokojnog Homeinija i možda je čak i dublje oblikovao Islamsku Republiku.
Učvrstio je sistem vladavine „mula“, odnosno šiitskih vjerskih autoriteta. Time je u očima tvrdolinijaša postao neupitna figura – odmah ispod Boga. Istovremeno, Hamenei je od elitne Revolucionarne garde napravio ključnu silu i u vojsci i u unutrašnjoj politici.
Revolucionarna garda upravlja najelitnijim jedinicama i balističkim raketnim programom zemlje. Njeno međunarodno krilo, Kudska jedinica (Quds Force), sastavila je tzv. „Osovinu otpora“ – mrežu proiranskih saveznika od Jemena do Libana, što je Iranu godinama omogućavalo snažan regionalni uticaj. Hamenei je Gardi dao i odriješene ruke da razvije poslovnu mrežu koja joj je omogućila dominaciju iranskom ekonomijom.
Zauzvrat, Garda je postala njegova najodanija udarna snaga.
<h3>Odbranio je vlast od unutrašnjih izazova</h3>
Prvu veliku prijetnju Hameneijevoj moći predstavljalo je reformističko krilo koje je ubrzo po njegovom dolasku na vlast osvojilo većinu u parlamentu i predsjedništvo. Reformisti su tražili više ovlašćenja za izabrane zvaničnike – što je za tvrdolinijaše bilo neprihvatljivo jer je prijetilo temelju teokratije.
Hamenei je uspio da blokira reforme uz pomoć klerikalnog establišmenta. Neizabrana tijela pod kontrolom mula onemogućila su ključne reforme i zabranila reformističkim kandidatima da se kandiduju.
Revolucionarna garda i druge bezbjednosne službe brutalno su ugušile talase protesta koji su uslijedili. Masovne demonstracije izbile su 2009. zbog sumnji u izbornu krađu. Pod pritiskom sankcija, ekonomski protesti izbili su 2017. i 2019. godine. Novi masovni protesti buknuli su 2022, nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru, gdje je zadržana jer nije propisno nosila maramu.
Stotine su ubijene tokom gušenja protesta, a stotine drugih uhapšene – uz brojne izvještaje o mučenju i seksualnom zlostavljanju u zatvorima.
Ipak, svi ti protesti ukazali su na duboke pukotine u iranskom teokratskom sistemu i razotkrili široko rasprostranjeno nezadovoljstvo vladavinom klera, korupcijom i ekonomskom bijedom. Da bi umirile javnost, vlasti su povremeno popuštale u primjeni određenih socijalnih ograničenja.
<h3>Pretvorio je Iran u regionalnu silu</h3>
Kada je Hamenei preuzeo vlast, Iran je tek izlazio iz iscrpljujućeg rata s Irakom, opustošen i izolovan.
Tokom naredne tri decenije, Hamenei je pretvorio zemlju u odlučnog regionalnog aktera. Ključni trenutak bio je američko svrgavanje Sadama Huseina 2003, koje je šiitskim političarima i milicijama bliskim Iranu omogućilo da preuzmu vlast u Bagdadu.
Tako je Iran ojačao „Osovinu otpora“, čiji su stubovi postali sirijski režim Bašara el Asada, libanski Hezbolah, palestinski Hamas i jemenski pobunjenici Huti. Do 2015. ta mreža je dostigla vrhunac, a Iran se našao praktično na izraelskom pragu.
<h3>Posljednje dvije godine donijele dramatičan preokret</h3>
Napad Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. izazvao je žestoku izraelsku odmazdu po pojasu Gaze. Ali i potpuni zaokret izraelske strategije: umjesto da se samo brani, Izrael je krenuo u odlučno uništenje svih iranskih saveznika.
Hamas je teško pogođen, mada nije potpuno eliminisan, uprkos strašnim razaranjima Gaze.
Izrael je takođe privremeno neutralisao Hezbolah kroz višenedjeljna bombardovanja Libana i spektakularnu sabotažu pomoću miniranih uređaja – pejdžera i radio stanica. Najveći udarac Hezbolahu bio je pad Bašara el Asada u decembru, kada su sunitski pobunjenici osvojili Damask i svrgnuli ga s vlasti. Nova, antiranska i antihezbolahovska vlast sada upravlja Sirijom.
„Osovina otpora“ se trenutno nalazi u najnižoj tački od svog nastanka.

Pod izraelskim napadima, vrhovni lider Irana suočen s teškim izborom

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei izjavio je da Teheran neće podleći pritisku da uđe u pregovore, dan nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp kazao da je poslao pismo vrhovnom autoritetu zemlje radi otvaranja pregovora o nuklearnom sporazumu.
U intervjuu za Foks biznis, Tramp je rekao da postoje dva načina za rješenje problema s Iranom, "vojni" ili sklapanje sporazuma, kako se Teheran ne bi domogao nuklearnog oružja, piše Rojters.
Na sastanku s iranskim zvaničnicima, Hamenei je rekao da je cilj takvog prijedloga nametanje očekivanja, objavili su iranski državni mediji.
- Insistiranju nekih nasilničkih vlada na pregovorima nije cilj rješavanje problema, već dominiranje i nametanje vlastitih očekivanja. Razgovori su za njih put prema novim očekivanjima i nisu samo o nuklearnim pitanjima, a Iran neće prihvatiti ta očekivanja - dodao je Hamnei, ne spominjući direktno Trampa.
Iran je u subotu saopštio da još nije primio pismo američkog predsjednika koji je rekao da zahtijeva nove nuklearne pregovore.
- Čuli smo za to (pismo), ali nismo ništa primili - rekao je ministar vanjskih poslova Abas Aragči na državnoj televiziji.
Iako je izrazio otvorenost sporazumu s Iranom, Tramp se vratio kampanji "maksimalnog pritiska" koju je provodio u svom prvom mandatu radi izolacije Irana iz globalne ekonomije i onemogućavanja iranskog izvoza nafte.
U prvom mandatu Tramp je povukao SAD iz sporazuma Irana s velikim silama koji je postavio ograničenja iranskom nuklearnom programu u zamjenu za ublažavanje sankcija.
Uveo je i sankcije Teheranu, nakon čega je Iran daleko premašio nametnuta ograničenja iz sporazuma.
Šef nuklearne agencije Ujedinjenih naroda (UN) Rafael Grosi rekao je da vrijeme curi za nametanje novih restrikcija iranskim aktivnostima dok Teheran ubrzava obogaćivanje urana blizu razine dostatne za oružje.
Teheran ustraje na tome da razvija nuklearni program isključivo za civilne svrhe.

Iranski vođa tvrdi da neće podleći pritisku da uđe u pregovore o nuklearnom sporazumu

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

U emisiji "Vikend popodne" o prilikama za mlade, povezanosti ekonomije i politike, saobraćajnim gužvama u Podgorici...

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 867,15 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 413,18 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
&nbsp;Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih 11 mjeseci iznosio je 453,97 miliona eura, što je neznatan rast u odnosu na isti period 2024.
&nbsp;- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 8,08 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
&nbsp;Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 111,23 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 301,95 miliona.
&nbsp;Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 543,6 miliona eura, što čini 62,69 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 437,93 miliona eura, a u preduzeća i banke 105,67 miliona eura.
&nbsp;Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 287,73 miliona eura, što je 9,62 odsto više nego u istom periodu 2024. Preostalih 4,13 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

CBCG: Odlilo se 413,18 miliona eura

The Centre for Civic Education calls on the competent institutions to approach the fight against crime more responsibly, decisively, and systematically, without populist promises and actions, while strengthening preventive mechanisms, ensuring more efficient prosecution of perpetrators, and consistently protecting victims’ rights – said Programme Assistant at this non-governmental organization Alma Novalić.
On the occasion of the European Day for Victims of Crime, marked today, she pointed to serious and long-standing shortcomings in the work of relevant institutions in the areas of prevention, detection, prosecution, and adequate sanctioning of criminal offenses.
- An insufficiently effective institutional response weakens the rule of law and encourages the recurrence of various forms of crime, leaving severe consequences for victims, their families, and society as a whole - Novalić emphasized.
Although Montenegro is formally close to achieving its decades-long foreign policy goal - full membership in the European Union - the society continues to face serious security challenges.
- According to the 2025 Global Organized Crime Index (GI-TOC), Montenegro ranks tenth in Europe and 64th in the world in terms of organized crime levels, placing it among the European countries with the highest levels of organized crime, which confirms the depth and complexity of the problem - Novalić stated.
The fight against organized crime and corruption remains one of the key obstacles to progress in negotiating Chapters 23 and 24, which, she added, require the establishment of an independent and efficient judiciary, as well as the strengthening of citizens’ security through consistent enforcement of the law.
- Measurable and sustainable results in these areas are imperative on Montenegro’s European path - Novalić stressed.
Financial crime, she said, remains a deeply rooted problem.
- It is marked by weaknesses in the management of public funds, irregularities in the financing of political activities, the presence of large-scale corruption, and the ignoring of opinions issued by the State Audit Institution (SAI) by the competent investigative authorities. All of this directly undermines citizens’ trust in institutions and the legal order - Novalić said.
Prolonged and violent clashes between organized criminal groups have further destabilized the security environment in Montenegro and represent a serious warning about the insufficient capacity of the security sector.
- It is particularly concerning that some recent clashes have taken place in public and busy areas, as well as cases of murders following several prior attempts, where the police failed to act preventively. Additionally, the recent escapes of some convicted individuals from Podgorica and Budva seriously undermine the credibility of the competent institutions. The failure of leadership structures to assume responsibility in such situations sends a bad message to the public - Novalić emphasized.
She added that the state’s treatment of the victims of the mass shootings in Cetinje in August 2022 and January 2025, as well as of their families, has exposed institutional weaknesses.
- Both in the prevention and prosecution of such crimes, and in providing adequate support to the affected community. The right of victims to dignified and compassionate treatment, access to justice, and material, psychological, and social support is not only a moral obligation of the state, but also an internationally recognized standard, defined in documents such as the UN Declaration of Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power - Novalić said.
The citizens of Cetinje, unfortunately, had to seek justice in the streets, while their demands have largely remained unmet.
- The Centre for Civic Education expressed its support and solidarity with them by awarding them the 2025 Human Rights and Civic Activism Promotion Award - Novalić concluded.

Tag: ajatolah-ali-hamenei