Hiljade Albanaca okupile su se danas u Hagu, kako bi iskazali podršku liderima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova i demonstrirali protiv Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
Kako prenose tamošnji mediji, oni demonstriraju sa zastavama, uzvikujući razne slogane, pri čemu pojedini nose i uniforme.
Sve se dešava dan uoči predstavljanja dokaza protiv nekadašnjih lidera OVK Hašima Tačija, Jakupa Kradnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija.
Podsjetimo, oni se nalaze u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, a osumnjičeni su za ratne i zločine protiv čovječnosti.
Zanimljivo je i kako je albanski premijer Edi Rama iskazao podršku skupu, navodeći kako žali što i sam ne može biti u Hagu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Hag: Hiljade Albanaca demonstriraju i pružaju podršku liderima OVK, Rama iskazao žaljenje što nije tamo

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 21 osobe osumnjičene za prisilno proterivanje više od 800.000 albanskih civila s Kosova tokom sukoba 1998-99. godine.
Tužilac Atde Dema rekao je na konferenciji za novinare u Prištini da je poslije višegodišnje intenzivne istrage, podignuta optužnica u odsustvu protiv "više osoba koje su imale komandu nad tadašnjom jugoslovenskom vojskom i srpskom policijom".
On je kazao da prikupljeni dokazi "potvrđuju umiješanost optuženih u protjerivanje i maltretiranje albanskog civilnog stanovništva tokom rata".
- Te radnje predstavljaju deo široke kampanje koja je rezultirala prisilnim raseljavanjem 863.000 albanskih civila, prema zvaničnim statistikama - rekao je Dema.
Optuženi su, po navodima Deme, bili svjesni da snage pod njihovom komandom sprovode široku i koordinisanu kampanju uništavanja imovine, paljenja kuća, progona i proizvoljnog hapšenja osoba na etničkoj osnovi, oružanih napada na sela i gradove nastanjene albanskim civilnim stanovništvom, sa ciljem prisilnog raseljavanja unutar tadašnjih administrativnih granica Kosova.

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv 21 osobe zbog prisilnog protjerivanja Albanaca 1998-99. godine

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj smatra da je položaj Albanaca značajno poboljšan u odnosu na period prije 2020. godine.
Kao neko ko je izabran za potpredsjednika Skupštine Crne Gore upravo kao predstavnik jednog od manje brojnih naroda u Crnoj Gori – Albanaca, Camaj smatra da svjedoči dinamičnom procesu demokratizacije našeg društva.
- Znamo da taj proces nije ni jednostavan ni brz, te stoga vjerujem da za sada Crna Gora ide u dobrom pravcu - rekao je Camaj za Portal RTCG.
Dodaje da je siguran da Crna Gora, prepoznata kao dobar primjer multikulturalne, multikonfesionalne države itekako ima prostora za još više inkluzivnosti predstavnika manje brojnih naroda.
- Takođe treba biti pošten pa reći da je položaj Albanaca sada, u poređenju recimo sa nekim periodom prije 2020. godine, značajno poboljšan - kazao je Camaj.

1250x600

Camaj: Značajno poboljšan položaj Albanaca u Crnoj Gori u odnosu na period prije 2020.

Da li primjećujete da polovinu vremena koje trošimo dok razgovaramo, vi pričate o Srbima na Kosovu. Polovina stanovništva na Kosovu su žene, nijesu Srbi. Ponekad imaš utisak, ako ne znaš situaciju na terenu, da je Srba 40 odsto, a ne četiri odsto, ja ih poštujem i da bude samo jedan odsto, ali ipak mora da postoje neke demokratske mjere, kazao je premijer Kosova Aljin Kurti u Sarajevu, govoreći o razgovorima sa zapadnim diplomatama.&nbsp;
Upravo se na ove navode osvrnula Srpska lista, tvrdeći da je Kurti svoju posjetu BiH iskoristio da se pohvali kako je uspio da „etnički očisti Kosovo od Srba“.
Upitan o formiranju ZSO, odnosno, kako je to kazao novinar koji je sa njim radio intervju, zahtjevu dijela međunarodne zajednice da napravi „kosovsku verziju Republike Srpske“, Kurti je rekao: „Mislim da bi to Beograd želio. Da ima entitet Srba na Kosovu koji bi oni kontrolisali, koji bi imao svog predsjednika, kao nekakav mali Dodik, i na taj način da od naše Republike napravi nefunkcionalnu državu“.
Poručio je da to neće dozvoliti i smatra da i međunarodna zajednica sve više razumije da Srbija to želi.
- A ja samo strpljivo, principijalno, ljubazno kažem da Srbija želi ili podjelu teritorija Replublike Kosovo na srpski i albanski deo, ili da, kao plan B – postojeću Asocijaciju opština koja okuplja 38 opština podijeli na albansku i srpsku, a da srpski dio bude povezan vertikalno sa Beogradom i da prave neku Republiku Srpsku "light" i da na taj način unazade Kosovo - kazao je Kurti.
A kada je riječ o Albancima u Preševu, Bujanovcu i Medveđi, Kurti kaže da postoji asimetričan pristup u odnosu na Srbe na Kosovu – „očigledno nepravedan“.
- To je birokratsko, hladno, administrativno etničko čišćenje - kazao je kosovski premijer, govoreći o pasivizaciji adresa.
- Uopšteno, ima više Albanaca u Srbiji od Subotice pa do Preševa, nego Srba na Kosovu, apsolutno gledano. Procentualno ima više Albanaca u Crnoj Gori, nego Srba na Kosovu, a srpski jezik na Kosovu je službeni jezik na svim nivoima administracije i u svakoj opštini - kazao je Kurti.

Kurti: Više je Albanaca u Srbiji, nego Srba na Kosovu

Albanci nigdje u Crnoj Gori nijesu izašli i kazali da je ovo Albanija, ni velika ni bilo koja drugo! Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali - poručio je ministar javne uprave i član Albanske altrnative Maraš Dukaj odgovarajući na navode predsjednika Skupštine i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, koji je razlog <a href="https://etv.me/hronika/dvojica-pripadnika-vojske-crne-gore-uhapsena-zbog-natpisa-kosovo-je-srbija-na-kolima">hapšenja dva crnogorska vojnika na Kosovu</a> zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima, uporedio sa Albancima u Crnoj Gori.
Mandić je ocijenio i da hapšenje crnogorskoh vojnika nije korektno, kao i da predstavlja kršenje svih normi.
- Zamislite sad nas da u Crnoj Gori, na primorju, u Ulcinju ili u Tuzima, da počnemo da sve one koji pokazuju simboliku velike Albanije da se odnosimo na sličan način… Da svakog ko pokaže dvoglavog orla, da počnemo da radimo ono što radi prištinska administracija. To nije dobar put i iskoristio bih priliku, kao što sam tražio od ministra spoljnih poslova, da te ljude koji su časni, vjerujući, ljudi koji su pošli u srpske svetinje, da ih oslobode što prije. Ako uzmete u obzir da se ovog trenutka održavaju izbori, odnosno da se prostor na kojim vlast ima prištinska administracija, da se taj prostor nalazi u izbornoj kampanji, onda ovo što se dešava građanima Crne Gore je u kontekstu nekih predizbornih aktivnosti - rekao je Mandić sinoć gostujući na Televiziji Crne Gore.
Dukaj je na to poručio da Albanci nigdje u Crnoj Gori nijesu izašli i kazali „ovo je Albanija“.
- Ni velika ni bilo koja drugo! Da to neko i pokuša, ne bismo ga podržavali! - A pripadnici Vojske Crne Gore, otišli su u državu Kosovo - koju je Crna Gora zvanično priznala prije deceniju i po - ali sa natpisom da je Kosovo nešto drugo, a ne ono što po međunarodnim pravilima, i sopstvenom Ustavu, jeste - podvukao je Dukaj.
Ne prolaze više kod albanskog naroda, dodaje on, „jeftine političke jadikovke iz zbirke građanskog evropejstva“.
- Posebno ne one koje dolaze od osvjedočenih nacionalista ma sa koje strane - istakao je Dukaj dodajući da Crnoj Gori nije do polemika, ali da mora da reaguje na izvrtanje teza i ruganje javnosti koje je došlo sa adrese predsjednika Skupštine i Nove srpske demokratije.

Dukaj Mandiću: Albanci nijesu kazali da je Crna Gora Albanija, a crnogorski vojnici su na Kosovo otišli sa natpisom da je ono nešto drugo

Uprava za statistiku (Monstat) odgovorila je na zahtjev Crnogorskog helsinškog odbora (CHO) i dostavila podatke iz popisa koji se odnose isključivo na domicilno stanovništvo - u odnosu na etničku, odnosno nacionalnu pripadnosti i jezik kojim govore.
Prema tim podacima, Crnogoraca ima 252207 – tj 44.57 odsto; Srba 187309 – odnosno 33.10 odsto; Bošnjaka 55493 iliti 9.81 odsto; Albanaca 28388 – 5.02 odsto; Muslimana 9705 – 1.72 odsto; Hrvata 4082 – 0.72 odsto; Bosanaca 199 – 0.04 odsto.
Crnogoraca muslimana ima 290 – tj 0.05 odsto; Crnogoraca – Srba 1216 – 0.21 odsto; Egipćana 518 – 0.09 odsto; Goranaca 153 – 0.03 odsto; Jugoslovena 1397 – 0.25 odsto; Mađara 120 – 0.02 odsto; Makedonaca 395 – 0.07 odsto; Muslimana – Crnogoraca 214 – 0.04 odsto; Njemaca 43 – 0.01 odsto; ostalih nacija: 935 – 0.16 odsto.
U podatak „ostalo“ spada 940 ljudi – sa 0.17 procenata, a u „regionalnu pripadnost“ 354 sa 0.06 odsto.
Bokelja ima 628 – 0.11 odsto; Roma 3376 – 0.60 odsto; Rusa 124 – 0.02 odsto, Slovenaca 151 – 0.03 odsto; Srba – Crnogoraca 1618 – 0.29 odsto; Turaka 71 – 0.01 odsto; Ukrajinaca 25 – 0.00 odsto; a 15853 ne želi da se izjasni – odnosno 2.80 procenta je bez odgovora.
Prema podacima koji se odnose na domicilno stanovništvo, crnogorskim jezikom govori 211259 – 37.34 odsto; srpskim 249665 – 44.13 odsto; bosanskim 40583 – 7.17 odsto; albanskim 28605 – 5.06 odsto; ruskim 101 – 0.02 odsto; srpsko-hrvatskim 12014 – 2.12 odsto.
O ovom pitanju na popisu nije željelo da se izjasni 9644 osoba, tj 1.70 odsto.
Romskim govori 2781 – 0.49 odsto; ostalim jezicima 1267 – 0.22 odsto; ukrajinskim 15 – 0.00 odsto; hrvatskim 1580 – 0.28 odsto; bošnjačkim 1841 – 0.33; turskim 18 – 0.00 odsto; crnogorsko-srpsko-bosansko-hrvatskim 1653 – 0.29 odsto; maternjim 1377 – 0.24 odsto; crnogorsko-srpskim 1290 – 0.23 odsto; srpsko-crnogorskim 1121 – 0.20 odsto; makedonskim 182 – 0.03 odsto; engleskim 33 – 0.1 odsto; njemačkim 28 – 0.00 odsto; hrvatsko-srpskim 146 – 0.03 odsto; goranskim 115 – 0.02 odsto; bokeljskim 158 – 0.03 odsto; jugoslovenskim 152 – 0.03 odsto, a ostalim jezicima govori 176 ljudi – 0.03 odsto.

Podaci o domicilnom stanovništvu: Crnogoraca ima 44.57 odsto, Srba 33.10, Bošnjačka 9.81, Albanaca 5.02...

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: albanci