Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Kabinet predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zatražio je da se film "Roda", kosovskog reditelja Isa Ćosje ponovo javno prikaže, nakon što je njegova projekcija nasilno prekinuta 3. septembra zbog negodovanja grupe građana kojima je zasmetalo što je film na albanskom jeziku.
- Očekujemo od policije i tužilaštva da identifikuju počinioce i procesuiraju ih. Važno je omogućiti ponovnu javnu projekciju filma - navodi se u saopštenju.
Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ispričao Jasmin Murić, jedan od gledalaca, grupa nepoznatih osoba je uzvikivala uvrede i zahtijevala prekid projekcije u okviru Džada Film festivala u podgoričkom naselju Zabjelo.
Uprava policije se nije zvanično oglasila, ali je za RSE nezvanično rečeno da i dalje "prikupljaju obavještenja i postupaju po nalogu tužioca".
Organizatori festivala potvrdili su da je došlo do "neprijatne situacije" i da je projekcija prekinuta iz bezbjednosnih razloga.
Nisu željeli da dodatno komentarišu slučaj za RSE.
Dio političkih stranaka i civilnog društva pozvao je nadležne da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
<h2>Šta je ispričao jedan od očevidaca?</h2>
Jasmin Murić, koji je bio dio publike, za RSE opisuje tok događaja.
- Nakon uvodnih scena i prvih izgovorenih riječi na albanskom, desetak ljudi je napustilo projekciju uz ružne komentare. Nakon 20 minuta, grupa ljudi koja je stajala u blizini počela je glasno dobacivati tražeći da se projekcija prekine - kazao je Murić.
Kako dodaje, osoba iz organizacije ih je zamolila za tišinu i da dozvole nastavak projekcije, ali je naišao na ozbiljne prijetnje i uvrede, pa čak i naznake fizičkog nasrtaja.
Situacija se, dodaje Murić, malo smirila, ali oko 15 minuta kasnije pojavila se druga grupa od sedam-osam osoba, starosti između 20 i 40 godina.
- Oni su agresivno i glasno tražili da se projekcija odmah prekine. Uzvikivali su: 'Ugasite ovo odmah', 'ne može šiptarski film na Zabjelo', 'ovo vas je platila njihova ambasada'… Živim ovdje i ne možete mi puštati šiptarski film… - prepričava Jasmin.
Kaže da grupu nisu interesovala objašnjenja organizatora da je film koprodukcija Crne Gore, već su insistirali da se prekine sa projekcijom.
- Organizatori su odmah postupili po 'naređenju'. Policija koja je bila u blizini, dva automobila na početku i kraju ulice, nije reagovala dok sam ja bio tamo - navodi Murić.
Dodaje da ni nakon toga nije vidio policiju a ostao je još desetak minuta nakon kraja.
- Ni zaštitar nije reagovao. Jedna gospođa iz organizacije se na mikrofonu izvinila što je film pušten, objašnjavajući da nije bila namjera da nekog uvrijede - ističe on.
<h2>"Ovo nije počelo juče"</h2>
Jedan od producenata filma "Roda" Ivan Đurović za RSE kaže da ga niko iz nadležnih Vladinih institucija nije kontaktirao nakon prekida projekcije, niti bilo koga iz filmske ekipe.
Ističe da je iznenađen, ali da za incident ne krivi one koji su ga izazvali.
- Ne krivim te osobe. Društvo je zatrovano. Sa svim tim informacijama kojima su izloženi, s tom vrstom indoktrinacije, trovanjem ništa nije iznenađenje - istakao je Đurović.
Đurović naglašava da je "Roda" priča o položaju žena u ruralnim krajevima Crne Gore, ali i cijelog okruzenja.
- Na filmu su radili ljudi, osim većeg dijela autora i ekipe iz Crne Gore, još pet država iz okruženja, kao i iz Turske. Režiser Isa Ćosja je rođen upravo u selu Vusanje, u Gusinju, na granici sa Albanijom. Logično je da je film na albanskom jeziku - navodi Đurović.
Sve vidi kao dublji i sistemski problem "jer država i društvo su imali dovoljno vremena, ali se nisu suštinski posvetili emancipaciji društva".
Zaključuje da se društvo nalazi na ivici ozbiljne krize.
- To nije počelo juče. Društvo je odavno zapušteno. Dozvoljeno je da svako rovari, a niko se ozbiljno ne bavi borbom protiv ovih poremećaja - navodi on.
Upozorava da su ovakvi incidenti simptom mnogo ozbiljnijeg problema.
- Ovo što se dešava je društveni rak koji nas sve zajedno nagriza - ističe on.
<h2>Pozivi nadležnima da otkriju počinioce</h2>
Nasilni prekid projekcije izazvao je osude dijela javnosti, nevladinog sektora, kao i predstavnika političkog i vjerskog života.
Osim što je traženo da se projekcija filma ponovi i identifikuju počinioci, iz kabineta predsjednika Crne Gore je poručeno da nasilni prekid projekcije filma predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film snimljen na albanskom jeziku.
- To je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - naveo je kabinet predsjednika Crne Gore.
Ministarstvo kulture i medija saopštilo je da su iznenađeni i zabrinuti, ocijenivši da je riječ o činu netolerancije koji nema mjesta u Crnoj Gori.&nbsp;
Reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić poručio je da je prekid filma "napad na kulturnu raznolikost" Crne Gore.
- Neke rode su donijele (ne)kulturu na crnogorskim i podgoričkim džadama. Albanski jezik je bogatstvo naše kulture - napisao je Fejzić na mreži X.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kazao je da nasilno prekidanje projekcije filma na albanskom jeziku nije samo pitanje albanske zajednice već pitanje Crne Gore.
- Najodgovorniji da reaguju i obezbijede prikazivanje filma jesu predsjednik države, predsjednik Vlade i predsjednik Skupštine. Nažalost, njihova reakcija izostaje - istakao je Đeljošaj.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj očekuje odlučnu reakciju institucija i najavio da će se "lično založiti da nadležni pronađu organizatore i počinioce gnusnog događaja".
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija koju čine Pokret Evropa sad, stranke rasformiranog proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija i stranke nacionalnih manjina Albanaca i Bošnjaka.
<h2>Šta je poručeno iz EU?</h2>
Nevladine organizacije upozorile su da ovakav incident predstavlja opasan napad na slobodu umjetničkog izražavanja i otvoreni izliv netrpeljivosti zbog jezika i nacionalne pripadnosti.
- Grupa nasilnika je prekinula projekciju samo zato što je film na albanskom jeziku. Ovakav napad u državi koja se ustavno definiše kao građanska i multietnička je posebno zabrinjavajući - navodi se u zajedničkom saopštenju više NVO.
Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, koja je finansijski podržala festival, oglasila se kratkim saopštenjem na mreži X.
- Sloboda umjetničkog izražavanja predstavlja sastavni dio slobode govora i jednu od suštinskih demokratskih vrijednosti - poručili su iz Delegacije.
<h2>O filmu i festivalu</h2>
Film "Roda" je dugometražni igrani film crnogorskog reditelja Isa Ćosje, porijeklom iz Gusinja, a premijerno je prikazan 2024. godine na festivalu PriFest u Prištini.
Radnja filma smještena je u napušteno selo Vusanje, na crnogorsko-albanskoj granici, a kroz priču o tri generacije žena tematizuje pitanje emigracije.
U pitanju je prvi crnogorski filmski projekat koji je podržao evropski fond Eurimages, uz podršku od 80.000 eura.
Festival Džada Film, koji se održava već deset godina, međunarodni je festival debitantskog filma, sa projekcijama na otvorenom širom Podgorice.
Organizatori ističu da festival promoviše multikulturalnost i slobodu umjetničkog izraza.
Albanski u Crnoj Gori ima status jezika u službenoj upotrebi, a Albanci čine oko pet odsto stanovništva.

Slučaj nasilno prekinutog filma na albanskom jeziku: Policija prikuplja obavještenja, producent kaže da je društvo na ivici ozbiljne krize

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu, samo zato što je snimljen na albanskom jeziku, čin je koji ne priliči Podgorici - gradu kulture i otvorenosti, niti Crnoj Gori zemlji koja je stoljećima opstajala na međusobnom poštovanju i različitosti - poručili su iz Foruma žena Socijaldemokratske partije (SDP).
Takav postupak predstavlja, kažu oni, direktan napad na umjetnost i slobodu izražavanja, ali i opasan pokazatelj porasta mržnje i podjela u našem društvu. 
 
- Albanski narod u Crnoj Gori je svoj na svome, a po Ustavu albanski jezik je službeni, isto kao srpski, hrvatski i bosanski, te je duboko utemeljen u društvenom, kulturnom i istorijskom identitetu naše države. Svako osporavanje, opstrukcija ili omalovažavanje albanskog jezika i kulture predstavlja napad na građansku Crnu Goru i klizanje u najrigidnije oblike fašizma - istakli su u Forumu žena SDP-a. 
 
Forum žena SDP-a poziva nadležne institucije da hitno sankcionišu ovakvo nasilničko ponašanje i zaštite dostojanstvo umjetnika, građana i javnog prostora.
- Crna Gora može i mora ostati multietnička, multikonfesionalna i antifašistička država - jer sve drugo značilo bi ozbiljno podrivanje građanskog karaktera Crne Gore i potiranje vrijednosti na kojima ona počiva - zaključili su u saopštenju.

Forum žena SDP: Prekid projekcije filma Roda na Zabjelu čin koji ne priliči Podgorici - niti Crnoj Gori

Albanci, albanski jezik, kultura, umjetnici ... sastavni su dio građanske, multietničke, multikulturalne, savremene, evropske i jedine moguće Crne Gore, a prekid projekcije filma na albanskom jeziku je nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke, Mirsad Azemović povodom prekida projekcije filma na albanskom jeziku.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je, a predstavlja i krivično djelo, da to ikome u Crnoj Gori smeta.
- Tužilaštvo da utvrdi ko su vinovnici ovog nedjela i da ih hitno procesuira jer u Crnoj Gori nema mjesta netrpeljivosti prema bilo kome a posebno ne prema Albancima i albanskom jeziku kao neodvojivom dijelu identiteta moderne Crne Gore ugrađenom u njene temelje - zaključio je Azemović.&nbsp;

Azemović: Prekid projekcije filma na albanskom jeziku nedopustiv čin netrpeljivosti i mržnje

Zamjenik predsednika Vlade Sjeverne Makedonije Arben Fetai objavio je da je na službeni mejl dobio prijetnju smrću jer je tražio da se u Ustavu pomene i albanski jezik.
Fetai, funcioner albanske koalicije „Vredi“ (Vlen), izjavio je 6. novembra da će ta koalicija, kada se u interesu pregovora sa EU otvori rasprava o izmjeni Ustava da bi se upisalo da su Bugari nacionalna manjina, „uraditi sve“ da se odredba u Ustavu da se u Sjevernoj Makedoniji koristi i „jezik koji govori 20 odsto stanovništva“ zamijeni formulacijom „albanski jezik“.
Na Fejsbuku je prenio poruku s prijetnjom smrću na makedonskom: „Metak u glavu za tebe Šipac Fetai“ uz koju piše: „20 odsto se neće promijeniti, već ćemo sve šiptarsko da ubijemo metkom u glavu. Da crknete. Mrtav Šiptar je dobar Šiptar. Smrt Šiptarima“.
- Obavijestio sam o tome ministra unutrašnjih poslova Pančeta Toškovskog i tražio da se pojačaju mjere za moje lično obezbjeđenje - napisao je Fetai.

Prijetnja smrću vicepremijeru S. Makedonije zbog namjere da se u Ustavu pomene albanski jezik

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: albanski-jezik