Andrija Mandić nije u očima Beograda postao manje vrijedan nakon podrške slanju crnogorskih vojnika u misiju pomoći Ukrajini, a na površinske i površne medijske trzaje ne treba nasjedati, već gledati korijen.
Tako politikolog i politički analitičar Aleksandar Musić za Pobjedu komentariše reakciju Aleksandru Vučiću bliskih osoba i medija nakon što je crnogorski parliament usvojio odluku u upućivanju vojnika u NATO misiju u Njemačkoj, gdje će pomagati u obuci ukrajinskih oružanih snaga, što je, između ostalih, podržala Nova srpska demokratija (NSD).
U međuvremenu, Mandić, prema riječima Musića, u Americi “dovršava projekat pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično”.
Podsjećamo, nakon niza manipulativnih medijskih interpretacija o odlasku crnogorskih vojnika u Ukrajinu, poruku za Mandića imao je i bivši potpredsjednik Vlade Srbije i Vučićev blizak saradnik Aleksandar Vulin, rekavši kako “srbi po potrebi građane šalju da ginu u Ukrajinu”.
- Nisu poslanicima ove srpske partije prijetili ni kamom ni jamom, ne bi im uveli sankcije, vladajuća koalicija se ne bi raspala. Možda bi im neka ambasada uskratila poziv na koktel, Mandić bi možda bio zamijenjen, a u Briselu bi im upisali jedan minus. Sigurno su neki Srbi u Crnoj Gori činili i bjednije izbore ali ne mogu da se sjetim koje - glasila je poruka Vulina.
<h2>Odbrana rusofilskog imidža Vučića</h2>
Ovu izjavu, koja Mandića zatiče u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, Musić vidi kao potez koji “učvršćuje (kvazi)rusofilski imidž Vučića”.
- Vulin ima svoju jasno definiranu ulogu u ekosistemu Vučićevog režima - on je tu poput kućnog ljubimca na lancu, koji se po potrebi malo pusti da urla za unutarnjopolitičku upotrebu, no lojalnost mu nije u Moskvi, nije nikad ni bila, nego je na Banjici, kod Vučića. Primjera radi - Vulin je tobože „proruski“, Zorana Mihajlović je tobože „proamerička“, a ni jedno ni drugo nisu ništa od toga – nego samo servisiraju Vučića - kaže Musić, napominjući da stvarni cilj nije “raniti” Mandića.
Kako navodi, Vučić i Knežević su u osjetno boljim odnosima nego Mandić i Knežević i Mandić i Vučić.
- No nije privatno to koje odlučuje – interes SNS duboke države, neo - crnorukaške strukture za rastućim uticajem u Crnoj Gori toliko je snažan da je tu privatno nebitno, u svim ključnim situacijama to je jedna, jedinstvena i uigrana vertikala gdje privatne čarke znače malo ili ništa. Nadalje, ni Mandiću ni Kneževiću se u Beogradu ne sudi po pitanjima stavova prema Ukrajini, Rusiji, Americi, ekonomiji, kulturi, tehnologiji itd. nego samo i isključivo prema njihovu sluganstvu, njihovoj poslušnosti, a tu dosad nisu iznevjerili - smatra sagovornik “Pobjede”.
Musić napominje i da je nelogično da Beograd dijelu svoje ekspoziture u Crnoj Gori zamjera eventualno omekšavanje stavova prema Ukrajini, kad je, kako kaže, i sam Vučić opstanak svog režima, kupovao rekordnim isporukama granata Ukrajini “dok je (kvazi)rusofilski urlao prema van ispod žita”.
U tom kontekstu, po mišljenju Musića, neće neće do raskola unutar ZBCG, jer, kako kaže, oni dijele gotovo isto biračko tijelo.
- Mandić je možda nijansu više klerikalan, Knežević je nijansu više boljševički i imaju istog gospodara. U tom smislu u svakom osjetljivom i presudnom trenutku, u svakoj „biti ili ne biti“ situaciji biće jedno, monolit, nezavisno o svojim ličnim, odnosima i mikro-ambicijama. Zapamtite, uvijek valja gledati što se radi, a ne što se govori. Gledati djela i dubinu, tektoniku, a ne riječi, zastave i simbole. Dnevno i nominalno izjašnjavanje je manje bitno, stare balkanske interesne igre su te koje su ključne - smatra on.
<h2>Mandić juri proboj u američku administraciju</h2>
Musić ističe kako Mandić ”zna gdje je, na kraju dana, moć i milost - na Zapadu.”
- Posjetom SAD-u on dovršava projekt pranja svog imidža na Zapadu i ide mu odlično. Na kontaktima u SAD-u radilo se neko vrijeme, očito počelo davati plodove kolumnom u časopisu National Interest, a sada sebi, povezujući se s američkim židovskim organizacijama u trenucima kada je Izrael predmet snažne kritike – Mandić kupuje buduću reputaciju i zatvara ideološke bokove, navodi sagovornik našeg lista.
Dodaje da će te organizacije to znati cijeniti, kao i “one koji su u najtežim trenucima bili uz njih i vratiće višestruko”.
- Sljedeći cilj mu je kontaktima direktno prodrijeti u samu američku administraciju, ako već i nije. A kada mu negdje oko izbora 2027. (a tada će on možda biti i u ulozi mandatara) neki od protivnika spomene Rusiju, Đurišića ili državni udar – on će samo pokazati svoje nove prijatelje i odmahnuti rukom. Njegovi mu birači to neće zamjeriti, za njih će unutar zemlje imati stare poruke, SPC je uvijek tu za njega, a za dovršetak vanjske „legalizacije“ – priča se malo drugačija priča - navodi Musić.
<h2>Procrnogorska strana ništa ne shvata</h2>
Sagovornik Pobjede napominje kako Mandićevu taktiku procrnogorska struja uopšte ne shvata.
- Zato i nastavljaju recitovati istu priču od prije 10 godina misleći da nešto postižu, da to neko čuje - kazao je.
Kako dodaje, sve to se od Mandića odbija kao od teflona.
- Tu je naravno savjetnica Mandića, gospođa Nina Ofner Bokan, čija je uloga vrlo, vrlo zanimljiva. Sve ovo treba promatrati i u kontekstu Dodikovog dogovora sa Amerikancima – dogovora kojim je sebi kupio slobodu i spasio svoju ogromnu privatnu imovinu, kratkoročno smanjio pritisak na entitet RS, a dugoročno nepovratno ranio i utopio entitet RS, zajedno sa Vučićem koji radi još snažniji zapadni zaokret, dobro znajući da mu je to jedini način kupiti nešto vremena, ostati u stranoj milosti s obzirom na studentska kretanja u zemlji. Rusija se nastavlja sramotiti u Ukrajini, a na Balkanu u ovom trenutku ostaje prisutna više u površnoj rusofiliji i anti-zapadnom grču masa, a sve manje u konkretnoj poluzi na terenu kroz ljude i procese. Zapad je taj koji je za tzv. ove prostore uvijek bio ključan – i u dobrom i u lošem, ističe Musić.
<h2>Botun je primjer vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti</h2>
Komentarišući protivljenje Milana Kneževića izgradnju kolektora u Botunu, Musić kaže da je u pitanju “puno šire bojište”.
- Na kraju se svodi na to hoće li Crna Gora u EU ući slobodna ili okovana, u kavezu. Saga s kolektorom jedan je u nizu primjera i priča vanjskog hranjenja unutrašnje nestabilnosti. Imate spoj legitimnog lokalnog nezadovoljstva i perfidnog mešetarenja izvana, domaćeg problema i stranog interesa, spoj organskog i vještačkog, podstaknutog. Primjer je to usporavanja europskog puta, ne nužno i zaustavljanja istoga - kaže Musić.
Dodaje da je primarni cilj da se “permanentno stvarati nestabilnost, haos, unositi razdor, pretvarati svako pitanje u trakavicu oko koje se ljudi mjesecima i godinama svađaju i mrze.”
- Ono što treba shvatiti u odnosu SNS režima prema Crnoj Gori kada je riječ o EU – njemu nije nužno prioritet potpuno zaustaviti evropski put Crne Gore. Usporiti ga svakako, no prioritet svih prioriteta jeste promijeniti sadržaj Crne Gore. To mijenjanje sadržaja čak može biti i kompatibilno s ulaskom u EU (nije „ili-ili“) jer je bit tog nauma situacija u kojoj Crna Gora ako i ulazi u EU - ulazi uništena iznutra, sa slabim, zakrvljenim i nepovjerljivim društvom, društveno četnizirana, ekonomski razvaljena, ulazi kao ljuštura i žetončić u nekoj vrsti podređenog (utješnog) položaja u široj i većoj kombinaciji vodećih europskih država sa SNS režimom - dodaje Musić.
Kada se, kako kaže, nekoj državi promijeni unutarnji sadržaj, postaje nebitno čega je ona nominalno član.
- Ulazak u članstvo tada je tek birokratski čin i ništa više, a članstvo lijepo upakovano ropstvo i ništa više. To je najopasniji scenarijo i njega trebaju biti svjesni svi koji žele dobro Crnoj Gori. Ponavljam – zaboravite stare 2D kategorije, igra se danas igra na jednoj daleko perfidnijoj i za Crnu Goru kudikamo opasnijoj razini - zaključuje Musić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Musić: Beograd fingira ljutnju, dok Mandić u SAD brusi zapadni imidž

U današnjem broju jednog uglednog hrvatskog dnevnog lista izašao je servilni intervju s jednim crnogorskim dužnosnikom, osobom koja je istovremeno u Hrvatskoj persona non grata. Ne može u Hrvatsku fizički, no može medijski i to bez ijednog istinski važnog/opasnog pitanja - ukazao je politički analitičar Aleksandar Musić povodom intervjua lidera Demokrata i potpredsjednika crnogorske Vlade Alekse Bečića za hrvatski Večernji list.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsokol-o-becicevom-intervjuu-osoba-proglasena-nepozeljnom-u-hrvatskoj-ne-odstupa-milimetra-od-dosadasnje-politike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ocijenio da stvar tek postaje interesantnija s obzirom na to da ovako odigrana situacija višestruko nadilazi sposobnosti osobe/stranke u pitanju ili dnevnu medijsku politiku.
- U proteklih nekoliko godina bilo je nekoliko televizijskih serijala, gostovanja, priloga i komentara koji su, niotkuda, iz neba u rebra, iz 0 u 100 - pričali režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori. Kao što se do avgusta 2020. o Crnoj Gori u Hrvatskoj pričalo u priglupim 2D kategorijama zelenaša/bjelaša, Crnogoraca/Srba i time promašivalo adresirati stvarne odnose, probleme i opasnosti, primjećujem da se sada sve više gura 2D priča o Mafiji na jednoj i Vitezovima Svjetla na drugoj strani. Ko god zna nešto o mafiji u Crnoj Gori, klanovima, podzemnim potocima i rijekama, odnosu mafije/a i države/a, početnim i rezervnim pozicijama, novom miješanju karata - zna koliko je ovo sadržajem fejk, no učinkom inteligentno diskvalifikujuća priča koja se na mala vrata servira hrvatskoj javnosti - istakao je Musić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexlexmusic%2Fstatus%2F1987484637480817136&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sve ovo je, cijeni on, živi primjer svima onima koji žele dobro Crnoj Gori, bili oni u vlasti ili u opoziciji - da se boj za Crnu Goru ne bije samo unutar nje, već da je odavno prešao crnogorske granice.
- U tom boju medijska politika i saveznici igraju izrazito bitnu ulogu. Pošto ne volim kuknjavu, nego proaktivu, iskreni savjet: možda je vrijeme škartati potrošene i potrošeno u medijskim istupima u zemlji i izvan nje, a saveznike tražiti u ozbiljnim ljudima, umjesto biti ubožnicom za razne beskorisne i nerijetko štetne bezveznjake iz zemlje ili 'regiona - zaključio je Musić.

Musić: Servilni intervju s Bečićem priča režimsku, a u biti netačnu priču o situaciji u Crnoj Gori

Opozicija je trebala da digne glas, mobilizuje dijelove društva, da ne da disati djelovima vlasti i da se pokaže nezamjenjivom i jakom. To je u intervjuu za Televiziju E kazao, politički konsultatnt iz Zagreba Aleksandar Musić.
On smatra da tako premijer ne bi imao drugog izbora već da najavi da je priča kako se ne može sa opozicijom za isti sto, prošlost. Nakon toga bi, kaže, vjerovatno došla i podrška iz dijela Evropske unije. 
Crna Gora je, kaže Musić sa kojim smo razgovarali na nedavno završenom 2BS Forumu, mnogo lošije društvo u odnosu na ono kakvo je bilo prije 2020. godine i smjene prethodne vlasti. Iako je, dodaje, u nominalnom smislu međunarodnih dokumenata pojavno bolje.
- Ali, kada vidite atmosferu u društvu, kada pogledate šta je postalo prihvatljivo, kakvi kosturi iz ormara, kakve se sve aveti javljaju kao nešto o čemu se za početak raspravlja, a onda se to otvoreno favorizuje, to nije dobra situacija. To je kulturološki dio, a što se tiče ekonomije to je u mnogo čemu rulet ekonomija. I dalje je država glavni poslodavac, rekordni je broj ministarstava, parazitska struktura ekonomije koja je neprirodna za jednu malu državu, koja bi se trebala kao mala, otvorena, eurizovati, takmičiti konkurentnošću poslovima više vrijednosti, a ne gomilanjem partijskih parazita - objašnjava Musić.
To, kako kaže, šteti društvu u cjelini, i Crnogorcima i Srbima, i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima.
- Oni koji od toga profitiraju su skupina ideoloških igrača koji igraju na dugi rok koji koriste sve te pukotine i sve te slabosti, da bi ojačali. Tu konkretno mislim na strukturu okupljenu oko Andrije Mandića - rekao je Musić.
Osvrnuo se na odgovor premijera Crna Gore Milojka Spajića povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću da je to seoski problem. Smatra da je ružno i nepošteno govoriti tako o normalizaciji i relativizaciji četničkog koljača i njegovih djela. 
- Ljubiša Ostojić (mitropolit Metodije) se pokazuje kao pravi veto igrač. Po političkoj nauci kada gledate odnose moći, kada gledate odmjere bilo izborne, bilo mirnodopske, imate nešto što se zove veto igrač, to je sila unutar sile, sila nad silom, nešto što može zaustaviti procese, to je neka vrsta deus ex machina, on je taj veto igrač - istakao je Musić.
Podsjeća da u cijelom slučaju postoji više problema, jedan od njih je što je policija zakazala i prije postavljanja spomenika. Zatim su ustuknuli, kako kaže, pred lokalnim pijancima i elementima sa strane, koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već sa režimom u Srbiji.
- To je cirkusijada, normalizacija nenormalnog i možemo se nedjeljama baviti time gdje je i ko ima ključ, vi se bavite detaljima jedne ludačke priče, gdje se sve manje dovodi u pitanje ta priča, nego se bavi peripetijama i detaljima nečega što bi nekoj osnovnoj društvenoj civilizacijskoj higijeni, koja nema veze sa nacijom, nego ima sa odnosom prema Drugom svjetskom ratu, prema slobodi, onim sjajnim crnogorskim tradicijama otpora i prkosa, to ne bi trebao uopšte biti predmet rasprave - naglasio je Musić.
Smara da stranci na unutrašnje crnogorske probleme gledaju kao na skup poludivljih plemena, koji se oko seoskih stvari svađaju i ne. 
- Njima nije stalo do higijene ovoga društva, baš njih briga za Đurišića, oni imaju neke makro ciljeve, ti ljudi su na visokim platama, stalo im je da moraju nešto pokazati nadređenom. Dok se oni bave poglavljima, jedina osoba koja ima strategiju u Crnoj Gori je Andrija Mandić potpunim remodeliranjem i rekonfiguracijom društva i onda postaje manje bitno hoće li Crna Gora ući u Evropsku uniju, koliko god ovo zvučalo blasfemično. On ima win win situaciju! - uopzorava Musić.
Prema njegovim riječima, ako Crna Gora uđe potpuno razvaljena, “četnizirana”, gdje će nenormalno postati normalno i gdje je ekonomija takođe razvaljena, a kultura na koljenima.
- I gdje imate nekoliko paralelnih društava, to je za njega pobjeda, vjerujte da će on razglasiti na sva zvona da je on zaslužan za ulazak u Evropsku uniju. A ako dođe do usporavanja na putu, pa Crna Gora uđe u neke kombinacije i postane utješna nagrada pa uđe u paketu sa Srbijom u Evropsku uniju, ponovo mu je pobjeda. Ali očekivati da će vam neki komesar to uraditi - neće, to vam ja kažem neko ko smatra da je vanserijski interes Crne Gore da uđe u EU, ali treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću - poručio je Musić.

Premijer Spajić je svjestan, cijeni Musić, da nikad više neće imati podršku na izborima kakvu je imao na posljednjim, pa je logičan zaključak da ostavi Vladu kakva jeste, da ne da predlaže rekonstrukciju.
- Postavlja se pitanje je li im je u interesu drmati brod, koliko god on bio probušen, havarisan, sa njega se širila vika i zadah alkohola, ako taj brod plovi u nekom smjeru?! Zašto bi on to radio?! Nije racionalno iz njegove vizure, a to što je to neodgovorno prema Crnoj Gori, prema ozdravljenju društva, prema istinskom pomirenju, održivosti države i društva to je druga priča - zaključio je Musić.

Musić: Treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću

Četniki zločinac Pavle Đurišić nije slučajno izabran da mu se drži liturgija, podiže spomenik. To je urađeno s namjerom. Jer, Đurišić je bio najkrvoločniji. Zabijati glavu u pijesak, kao noj, o ovako osjetljivim stvarima, znači da će upravo to njima doći na vrata. Neće doći nekim mitskim turbo Srbima, ili turbo Crnogorcima, nego onima koji tvrde da su široki, koji su tu da bi sproveli reformske akcije i misle da će zagladiti evropsko pero. Živi je primjer Dritan Abazović, kojeg su u jednom trenutku uzdizale iste snage koje sve ovo rade, a u drugom trenutku nije dobio ni hvala, nego je pušten niz vodu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
To što je u beranskom selu Gornje Zaostro nezakonito podignut spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću, koji sada štiti Srpska pravoslavna crkva u svojim zidovima, nije se slučano desilo, već s namjeron, kaže politički savjetnik Aleksandar Musić.
- Od svih crnogorskih četnika ili njihovih komandanata Pavle Đurišić je bio definitivno najkrvoločniji. Bio je krvoločniji i od Đorđija Lašića, i od Baja Stanišića, i od generala Blaža Đukanovića. Oni koji ga biraju, to čine sa i te kako dobrim razlogom. U situacijama koje su brutalne, emotivne, izazivaju šokove, treba vidjeti zašto se to radi. Ovdje se manje treba usredsrediti na to ko je bio Đurišić, jer su stvari kristalno jasne savkome ko ima minimum savjesti - kaže Musić.
Vjeruje da je riječ o nečemu puno opasnijem.
- Ako je Gornje Zaostro Crna Gora, a dvojica novinara su izloženi mučenju dvadesetorice lokalnih alkoholičara i besprizornika, a policija stoji sa strane i sve to gleda, crnogorska policija u Crnoj Gori, onda postoji ozbiljan, ozbiljan problem. To znači da je, barem u tom momentu, država odustala od sebe same. Otkad države postoje, u nekom savremenijem smislu, imaju neku logiku i hijerarhiju, način postupanja. Desilo se i to da ljudi, iz različitog straha, pogotovu lideri, nemaju ništa o tome reći. Bilo je sitnih kazni, čisto da bi se moglo reći da se nešto učinilo - podsjeća Musić.
Sekundarni problem je to što je, kako ističe, cijeli događaj, zapravo, kulturološka šok terapija kojom se legalizuje Pavle Đurišić, pa ono što je nepojmljivo zdravom razumu civilizovanog čovjeka, postaje prihvatljivo.
- Prava instnaca za razgovor o ovim stvarima ne bi trebalo da budu ni gospodin Metodije Ostojić, ni Joanikije Mićović, ni Andrija Mandić, ni Milan Knežević, ni (Marko) Parezanović, koji su na različite načine uključeni u ovo što se zbiva. Pravi sagovornici su gospodin Milojko Spajić i Danilo Šaranović, jer su oni na veoma važnim dužnostima u Crnoj Gori. Premijer i ministar unutrašnjih poslova bi trebalo da daju odgovore na ova pitanja… Ovo neće stati, ovdje ima posla sa akceleracijom. Za nekoliko dana ili sedmica desiće se neke nove ili slične situacije. Zabijati glavu u pijesak, kao noj, o ovako osjetljivim stvarima, znači da će upravo to njima doći na vrata. Neće doći nekim mitskim turbo Srbima, ili turbo Crnogorcima, nego onima koji tvrde da su široki, koji su tu da bi sproveli reformske akcije i misle da će zagladiti evropsko pero. Živi je primjer Dritan Abazović, kojeg su u jednom trenutku uzdizale iste snage koje sve ovo rade, a u drugom trenutku, nije dobio ni hvala, nego je pušten niz vodu - podjseća Musić.
Urušava se bezbjednost države, novinara, očigledno i građana od požara, nadolazećih ekonomskih šokova, obračuna, nasilja… Sve to, ističe Musić, zanči da država Crna Gora ne obavlja svoje temeljne dužnosti - brine o bezbjednosti građana.
- Adresa za to su oni koji vode državu, a ne oni koji parazitiraju na njihovoj slabosti i ulaze u njihovo meko tkivo - ističe Musić.
Odgovarajući na pitanje da li se stiče utisak da najveća opasnost nije u ideološkom ekstremizmu pojedinaca, već u institucionalnoj pasivnosti i da li se to može tumači kao znak kapitulacije države pred ekstremizmom, Musić kaže da se ide u tom smjeru.
- Apsolutno je veća opasnost od onih koji obavljaju neku dužnost, a boje se… Nije crnogorska osobina bojati se! Pasivnost je posebno opasna. Imate posla sa strukturama, koje neću stavljati u etnički, ni ideološki ključ, a kojima ako date prst - ide ruka, ako im date ruku - sljedeća je glava. Ako se zaista tvrdi da se gradi Crna Gora u kojoj mora biti mjesta za sve, koja je na evropskom putu, koja ima tržišnu ekonomju, koja gleda u budućnost, onda nije rješenje šutirati mrtvu kravu bišeg režima. Nije rješenje zatavrati oči i vidno i neugodno bojati se ljudi koji ništa dobro ne žele ukupnoj crnogorskoj zajednici - kazao je Musić.
Dugoročno rješenje je, vjeruje, moguće.
- Čini mi se da je dugoročni ključ za stabilnost, maknuti ljude srpske nacionalnosti u Crnoj Gori od projekta esenesizacije koji se zbiva nad njima, kojim taj narod postaje dio kolektivne nervoze i histerije. To se radi kroz danonoćno bombardovanje sa Đurišićima, Jasenovcima, ustašama, kako bi ti ljudi bili uključeni istu onu priču i torturu kojoj su podvrgnuti neki građani Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Mislim da je ključno izmaći ih iz svega toga - kaže Musić.
Ljudi poput Mićovića i Ostojića su u političkoj misiji i treba se, isitiče Musić, s pažnjom ophoditi prema vjernicima.
- Postoji puno ljudi koji imaju prirodni osjećaj za vjeru i tu treba biti nježan i pažljiv. A što se tiče ove vrhuške oni se ponajmanje bave vjerom. Ne bave se čak ni religijom, koja je organizovana vjera, već misijom. Oni neće stati dok je ne ispune. Svi oni u vlasti, kako god se izjašnjavali, koju god ideologiju zastupali, kako god gledali na razdoblje bivšeg režima, kako god gledali na budućnost Crne Gore, a misle da će ovo proći - neće proći. Doći će im na vrata i neće toga na kraju biti pošteđeni. Svi su oni, u političkom i ideološkom smislu, za odstrijel - smatra Musić.
Misao vladajuće većine da će evropski put riješiti brojne probleme u Crnoj Gori je truli politički kompromis, uvjeren je Musić.
- Crna Gora može dobaci do Evropske unije na nosilima, potpuno razvaljena iznutra. Ne može se ekonomskim reformama i evropskim reformama amortizovati ovo. Ove stvari postije od prije, njihov korijen je dublji, perfidniji, riječ je o procesima koji dugo traju, o nečemu čemu je Crna Gora dugo izložena. Ne postoji poglavlje, ili evropski povjerenik, ili rezolucija Evropskog parlamenta koja ove stvari može riješiti. Ovo se može riješiti samo unutar Crne Gore jednim drugačijim, urednijim, iskrenijim i poštenijim rasporedom snaga - poručio je Musić.
 
Govoreći o učinku opozicije, Musić kaže da je, čast izuzecima, mogla i nešto napraviti da nije inertna, da je imala više energije i da je pokazala gard.
- Opcija, kao što postoji kod vlasti, da će evropski put sve riješiti samo treba držati glavu dolje, da će sve otpasti, a neko spolja, u nekom nekom trenutku, izbaciti Mandića iz vlasti, a ugurati njih, potpuno je suluda. Moraju pogledati pet godina unazad i vidjeti kako ih je to poslužilo. A poslužilo ih je nikako. Ako gledate ukupnu količinu aktivnosti tih ljudi, ona je mizerna. I od onih malo aktivnosti što vidite to je ispaljivanje nervoznih rečenica na društvenim mrežama, neka saopštenja, patetične izjave… Sve to šalje sliku onima koji bi ih možda zaokružili da tim ljudima naprosto nije stalo - kaže Musić.
Vjeruje da su za ozbiljne tektonske pomake i ulazak u nove biračke bazene potrebni ljudi za koje će birači željeti da glasaju.
- Stare markice iz opozicije su potpuno izblijedjele. One ne mogu više mobilisati ljude. Vidite li pet do deset novih imena muškarca, žena koja imaju neka uvjerenja, žele da povedu, da se izlože, rizikuju… ja to, iskreno, ne vidimm. Meni se čini da troše vrijeme koje nemaju, dok se na suprotnoj strani radi 500 na sat - kazo je Musić.
Govoreći o tome da li će zbog posljednih dešavanja u Crnoj Gori biti određenih pritiska od međunarodne zajednica na Spajića, Musić kaže da se ne čini da je to nužno.
- To je šteta, možda i neka vrsta sramote međunarodne zajednice. Jer, za njih su ove stvari efemerne. Za Crnu Goru nisu, već i dugoročno trovanje. Njima je bitno da se ispunjavaju neke službene stvari. Imajte na umu da dok god neki većinski sentiment u Evropi pravi kompromise sa Vučićevim režimom, nažalost, Crna Gora tu jeste neka vrsta utješne nagrade. Bitna im je makrostabilnost, a to kako će društvo izgledati za deset, dvadeset godina, kakvi će biti odnosi i hoće li spodobe poput Đurišića biti legalizovane, manje im je bitno. To govori da ko god to želi da mijenja mora prestati da vjeruje u Kvintu, očekivati da će američka ambasdorka nešto preduzeti, već se mora organizovati unutar Crne Gore, izaći pred ljude i ponuditi im zdraviju, inteligentniju, strpljiviju, dugoročniju verziju onoga kakvo društvo treba da bude i za to dobiti povjerenje građana - zaključio je Musić.

Musić: Spajić i Šaranović treba da odgovore na mnoga pitanja

U Crnoj Gori na djelu su politike istorije, što je jedno od najmoćnijih oružja, a sve to vješto koristi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, ocijenio je u razgovoru za Pobjedu Aleksandar Musić, politički konsultant i politikolog.
Kako je kazao, Mandić lukavo ubrizgava istoriju u konkretne poteze, a to se ogleda u govoru koji je održao u Kamniškoj Bistrici „da bi proparazitirao na kolektivnoj traumi Srba“. Za to vrijeme, prema riječima Musića, Crna Gora nema snage u opoziciji koje mogu promijeniti društveni pravac, pa samim tim, kako kaže, trenutna njena strategija vodi u još pet godina ničega.
Musić smatra da je nedostatak ozbiljne reakcije predsjednika i premijera na glorifikaciju četničkih vojvoda od strane crkvenih velikodostojnika zapravo odraz čistog straha.
- Što se tiče Spajića i Milatovića, razlog zašto ćute u ovakvim neugodnim situacijama je strah. Čisti strah. Naime, lom epoha i odsudne razlike između pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića i Joanikija Mićovića duboke su, a između ostalog se ogledaju i u tome što je pokojni Radović imao autoritet u nemalom dijelu društva i ko god bi ulazio u polemiku s njim birao bi riječi, no nije bilo straha, nije bilo paralize, dok Mićović na raspolaganju ima upravo to - rašireni strah, prećutnu kulturu nezamjeranja. On to zna i vješto koristi da bi proširio svoj manevarski prostor, naveo je sagovornik Pobjede.
Razgovor započinjemo u trenutku kada je aktuelna tema dodjele Trinaestojulske nagrade. Šta nam imena nagrađenih govore o današnjoj Crnoj Gori?
MUSIĆ: Radi se o ratu za simbole, zaposjedanju simboličkih tačaka crnogorske državnosti od 2006. naovamo. To je ujedno i odgovor na pitanje kako to da osoba koja prezire 13. jul uopšte želi primiti Trinaestojulsku nagradu, želi je baš zato što je prezire. Zato što je može imati. Zato što joj je očišćen put do nje. Ipak, portal Borba je dobro namirisao da zbog nebranjivih činjenica u konkretnom slučaju ovakve stvari njihovim favoritima nanose više štete nego koristi te suptilno poručio da se od svega odustane. Predsjednik Skupštine je ipak nastavio s dodjelom, čime je percepcijski proklizao – dodjeljuje nagradu kompromitovanoj osobi za upitno djelo dok građani gutaju suzavac i primaju udarce pendrecima, čime se ispod umivenog lica počelo nazirati ono izvorno, radikalsko. Slika koja će se urezati. Mandić je toga sada svjestan i kada bi mogao vratiti vrijeme unazad – drugačije bi odigrao ovu situaciju, natjerao bi Bećira Vukovića da se sam povuče.
Interesantno je da groteskne elemente cijele priče nisu otkrili oni koji primaju platu za to, izabrani predstavnici građana, nego harfistkinja koja je istražila situaciju. Ponovo se pokazuje potentnost crnogorskog civilnog društva, a impotentnost crnogorske politike. Nagrada se daje spornoj osobi za knjigu za koju je do zadnjeg bilo nejasno postoji li, a šef žirija je danilovgradski funkcioner jedne od vladajućih stranaka (PES). Za svaku opozicionu političku snagu s pulsom to bi bili ziceri samo takvi. Ne i ovdje. Nadalje, neki članovi žirija su zabrljali, a onda se galamom vadili, a bilo je tu i prvo glasne ćutnje i pomalo zakašnjele reakcije nekih od prijašnjih vedeta te nagrade, ali i iskrene protestne terenske energije građana. Toliko se dubinskoga u crnogorskom društvu prelomilo i ocrtalo na ovom događaju.
Ne tako davno crkveni velikodostojnici takođe su izazvali revolt dijela javnosti veličanjem četničkih vojvoda Pavla Đurišića i Draže Mihailovića. Jesu li reakcije najvažnijih državnih zvaničnika vrijedne pomena?
MUSIĆ: Na djelu su tzv. politike istorije. Naime, priča o tome da je istorija ono što se dogodilo – priča je za naivne. Ona je jedno od najmoćnijih oružja u politici, slika istorije koju progurate vaš je direktni saveznik u sadašnjosti. Nešto prošlo, nešto mrtvo, kroji sadašnje i živo. I tu leži razlog zašto predsjednik Skupštine radi ono što radi. Njegov govor u Kamniškoj Bistrici ogledni je primjer koliko se toga može lukavo ubrizgati u navodno puko obilježavanje stradanja – Mandić zabašurenom kvazilegalističkom pričom o „JvuO“ (namjerno ne koristeći pojam četnici) gura tu formaciju kao tobože regularnu i tragičnu stranu istorije (lukavo ignorišući činjenicu da je vrhovni vođa te vojske Petar II Karađorđević devet mjeseci prije toga istima naredio staviti se pod NOVJ), navodeći stradalnike iz „Crne Gore, Boke, Sandžaka“ po navici mrvi krovni pojam Crne Gore, uvodi sliku Donje Gradine da bi proparazitirao na kolektivnoj traumi Srba – a ignoriše da su se snage koje oplakuje povlačile sa snagama strukture odgovorne za Donju Gradinu. Radi se o nišnoj ideološkoj materiji, ne bih isključio da tu ima i savjetovanja sa strane. Naravno, ništa od ovoga ne bi bilo moguće da je u Crnoj Gori bilo demokratskog suočavanja s događajima s kraja i po završetku Drugog svjetskog rata. Kada se nešto gura pod tepih, bez suočavanja, to prije ili poslije eksplodira i to na otrovan način. Propuštena prilika za odavanje počasti istinskim civilnim žrtvama postaje gorivo za savremenu destrukciju. To je ono što se sada zbiva.
Tako ratni zločinac i saveznik ustaša Pavle Đurišić postaje tragično pala figura „bratoubilačkog rata“, a Draža Mihailović, koji se četiri godine bavio antipartizanskim, a ne antifašističkim ratom, aminovao sve što Đurišić i Đujić i rade, sarađivao s Nedićem, primao od njega i Njemaca oružje, a potkraj rata slao emisare (Đukić, Brašić) Paveliću postaje „prvi antifašista Evrope“. Istovremeno se oni drugi, koji nisu po volji, optužuju da su „ustaše“. To su politike istorije u izvedbi. Bijelo postaje crno, noć postaje dan. Ako se zna kako to odigrati. Što se tiče Spajića i Milatovića, razlog zašto ćute u ovakvim neugodnim situacijama je, strah. Čisti strah. Naime, lom epoha i odsudne razlike između pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića i Joanikija Mićovića duboke su, a između ostalog se ogledaju i u tome što je pokojni Radović imao autoritet u nemalom dijelu društva i ko god bi ulazio u polemiku s njim birao bi riječi, no nije bilo straha, nije bilo paralize, dok Mićović na raspolaganju ima upravo to - rašireni strah, prećutnu kulturu nezamjeranja. On to zna i vješto koristi da bi proširio svoj manevarski prostor. Izgubljenost i nesnalaženje druge strane sve ovo cementira, ona ne shvata da zgražanjem i recitovanjem glupavih moralističkih pjesmica kojima je istekao rok trajanja nema ni promil šanse pobijediti u ovakvom sofisticiranom kulturnom, narativnom i simboličkom ratu.
Aktuelne su glasine o prekompoziciji vlasti, koju navodno zagovaraju pojedine diplomatske adrese. Koliko u svemu ovome ima istine i realnih mogućnosti?
MUSIĆ: Neki diplomatski krugovi lobiraju za takvu rekonfiguraciju parlamentarne većine, no ovdje možda leži zamka. Ako se pogleda pet godina unazad, uvijek neko opoziciji baci udicu, ona se na nju ulovi, od svega na kraju nema ništa, a u međuvremenu spali vrijeme koje nema - kombinacija s Abazovićem u kojoj ih je Abazović preveslao, umoljavanje Spajiću pa ljutnja nakon odbijanja, nadanje u Milatovića u Podgorici pa implozija te priče u posljednjem trenutku, pumpanje očekivanja pred nikšićke izbore pa hladni tuš i sad, najnovije, priča o „evropskoj vladi“. Bespomoćno plutanje od situacije do situacije, nada, razočaranje, robovanje događajima umjesto stvaranje događaja, a izgubljeno dragocjeno vrijeme za korjenitu regeneraciju. Naravno, nije isključeno da u nekom trenutku dođe do takve rekonfiguracije većine, no u teoriji se i sve ovo prije navedeno moglo dogoditi, a nije. I tako u krug. Čini mi se da se dugoročno upravo suprotno događa, a to je da su stranci sve indiferentniji prema Mandiću. Od priče o crvenim linijama preko sadašnje ćutnje možda idemo ka situaciji u kojoj će on biti potpuno legalizovan, ako već i nije. Ne treba zaboraviti i otkud to dolazi. S jedne strane, Mandić je kapilarna društvena snaga koju je sve teže ignorisati pa se normalizuje, a s druge strane svako zapadno popuštanje režimu u susjednoj državi i pravljenje kombinacija s njima direktno se prevodi u popuštanje Mandiću u Crnoj Gori. Sumirano, u 2025. nema milosti i poklona, vlast se mora znati uzeti, dovesti sve druge pred gotov čin.
Ima li Crna Gora uopšte dostojnu i ozbiljnu opoziciju koja bi mogla uzdrmati vlast, bilo uz pomoć sa strane ili bez nje - na izborima? 
MUSIĆ: Kako stvari stoje trenutno, ako ćemo iskreno, i ne baš. Naime, snaga i izgledi bilo koje opozicije za buduću pobjedu u bilo kojoj državi mjere se u tome koliko ona može uticati na atmosferu u društvu bez direktnih alata vlasti, koliko može progurati svojih istina, svojih slika, svojih tema, svojih kriterijuma, koliko pritiska na vlast može stvoriti, koliko razdora u redove vlasti može unijeti, koliko talasa u društvu može proizvesti, koliko straha može nametnuti. Neka svako sudi vidi li šta od toga u crnogorskom slučaju. Neki kažu da se đeca vlasti bačena u opoziciju ne znaju boriti i bitnije, ne znaju pobijediti. Ima časnih ljudi, ima zdravih načela, ima individualnog talenta i pomaka poput Budve (zdrava saradnja Crnogoraca i crnogorskih Srba nasuprot DB-ovskom podvaljivanju otrova etničkih kavgi), no nema strategije i nema kreative za tektonske poduhvate. Jezik je čas agresivan čas otuđen od realiteta, ispaljuju se fraze i frazice koje novim generacijama ne znače ništa, biraju se teme koje se ne mogu ili ne znaju iznijeti i zato se napadi na Mandića i Spajića od njih odbijaju kao od teflona, barata se virtuelnim postocima koji se prevode u tačno 0% vlasti. Poređenja radi, kada se pogledaju situacije u Hrvatskoj ili Sloveniji u kojima bi snažne stranke koje su bile dugo na vlasti izgubile izbore, one bi u opoziciji grizle, profilisale bi 5-10 imena, pokrenule 4-5medija, realizovale 50-ak terenskih akcija, povezale se s desetinama organizacija, inicijativa, ne bi dale disati vlasti, učinile bi im život nepodnošljivim, i ubrzo bi se vratile na vlast. U Crnoj Gori toga nema ni u tragovima. Pet godina izgubljeno je u nadi da će se vlast nekako dogoditi, pet godina prosutih ni u što. Naravno, može se dogoditi nešto naglo, neka brza izmjena u vlasti, no strategija koja se svodi samo na nadu u to znači još pet godina ničega.
Da li je priča o isključivanju ZBCG iz vlasti logična u trenutku kada lider koalicije Andrija Mandić, čini se, vrlo dobro upravlja situacijom i na domaćem i na međunarodnom planu?
MUSIĆ: Priča o isključivanju zasad nije logična jer trenutna raspodjela troškova i koristi favorizuje trenutnu većinu. Spajić se bavi evropskim putem, investicijama i međudržavnim sporazumima te ignoriše ideološko, Demokrate se bave iscrpljivanjem svojih sinekura do krajnjih granica, a Mandić uparuje dubinske sinekure i inteligentne ideološke zahvate – makroigru. Ako se tome doda benevolentni (ili nedovoljno ispriječeni) strani element – sluti da će ova većina opstati, iako neki funkcioneri PES-a pokušavaju, doduše stidljivo, napraviti otklon od Mandića. Takođe, nezavisno o događajima u susjednoj državi, valja biti oprezan pri proricanju Mandićeve budućnosti – rezultati u Nikšiću pokazali su da je specifično ideološko korijenje pušteno i ne zavisi više samo o tome hoće li režim u susjednoj državi opstati. Dugoročni rad se isplatio. Mandić je prešao put od fatalne koljenice u Kristalu i suđenja za pokušaj državnog udara do prošlomjesečne kolumne u National Interestu, američkom visokoprofilnom političkom časopisu. Jasno je da iza toga stoje finansije i lobistički napori van Crne Gore, koji su mu često i dani/spušteni bez da ga se uvijek pita. No, ne stoji samo to. Tu je i nešto njegovog iskustva, lukavstva i organizacije. Ono čega nema na onim stranama koje bi trebalo da ga pobijede.
Crna Gora je nedavno zatvorila tek jedno poglavlje u pregovorima sa EU. Euforije nije manjkalo među državnim zvaničnicima, uprkos činjenici da je učinjeno daleko manje od najavljenog. Uveliko se priča o drugoj polovini 2026. kada će, kako vlast govori, biti završeni pregovori i zatvorena sva poglavlja. Koliko je, imajući u vidu sporu dinamiku države u ovom procesu, to uopšte realno?
MUSIĆ: Svjedočićemo situaciji u kojoj u drugoj polovini 2026. neće biti zatvorena sva poglavlja, no biće novih pomaka na evropskom putu. Istovremeno, ništa od ovoga neće promijeniti dva, čini se trajna obilježja crnogorskog evropskog puta, proces koji je više karijerni podijum vlasti i opozicije, pri čemu i dalje niko građanima Crne Gore, običnim ljudima, ne objašnjava benefite EU za njih, nego je sve svedeno na dosadnu, neokolonijalnu priču o poglavljima u maniru pokvarenog džuboksa, te činjenicu da bi se vrlo lako moglo dogoditi da Crna Gora dobaci do EU, ali potpuno razvaljena iznutra, zatrovanih odnosa i s veto-igračima izvan same Crne Gore. EU može dati okvir, no ne može osigurati ozdravljenje društva. Sadržaj je ključan. U trenutku kada uđe u EU, što je sadržaj Crne Gore? Kakvi su odnosi između nacija i između ljudi? Kakva je struktura ekonomije, proizvodi li se išta više dodatne vrijednosti, inovira li se? Koji je nivo povjerenja u društvu? Postoji li nada? Rađa li se više ljudi no što umire? Kakav je sastav društvene elite? Kako je najslabijima u društvu? To su ključna pitanja.
U susjednoj Srbiji nastavljaju se studentski protesti koji su naglo skrenuli udesno. Da li je sve to povod da Vučić osigura opstanak na vlasti na krilima ugušene energije kojoj su se radovali mnogi i u Crnoj Gori?
MUSIĆ: Mnoga tumačenja srpskih protesta (i njihovih najnovijih elemenata) koja su se mogla čuti u Crnoj Gori (a i neka u Hrvatskoj) promašila su bit, iz nekoliko razloga. Prvi je taj da onaj ko se lako očara, lako se i razočara. Drugi je taj da se pred tamošnje protestante postavljaju nerealna, neprirodna očekivanja – očekuje se da ideološki budu na liniji onih marginalnih pojava koje su katkad „rado viđeni gosti“ u „regionu“, a u Srbiji (a i drugdje) su politički nebitni, tamošnjem režimu katkad čak i korisni idioti u odnosu na koje on sebe lako oslikava nacionalnim. Treći, ključni razlog, uvijek imati na umu meritum, prirodu režima protiv kojeg se studenti bore. Mladi ljudi se bore protiv režima čiji čelnik rasprodaje zemlju i zdravlje građana Srbije bivajući sluga stranim interesima, koji se kalio na pokličima 100 muslimana za jednog Srbina, koji je iz podruma izvukao i legalizovao razne šljivančanine, kapetane dragane, bokane i slične utvare, režima koji je mladoj djevojci slomio vilicu, a onda oslobodio one koji su to izvršili, režima koji se godinama u gušenju društvenog nezadovoljstva služio brigadama batinaša koje su predvodile osobe koje su mljele druge ljude. Zamjerati svisoka nešto nekome ko se bori protiv toga je neukusno. Mladim ljudima ne treba uskraćivati nacionalni osjećaj ili nametati krivicu, tek tada prijeti opasnost da nacionalno pređe u patologiju. Hoće li nacionalni osjećaj ove generacije na kraju biti zdrav, poluzdrav, nezdrav ili toksičan vrijeme će pokazati, no unaprijed paranoisati bezveze je. Ostaje činjenica da su studenti jedini dosad raskrinkali i načeli tri stuba na kojima je režim počivao. Prvi stub je propagandni monopol na nacionalno. Studenti su pokazali da režim prijeti, galami i srbuje, a istovremeno uništava Srbiju. Drugi stub je ekonomski model u kojem se sirotinji daju mrvice sa stola, a obilno se hrani nova klasa superbogataša. Studenti su pokazali da taj model, čiji je ključni element sistemska korupcija - doslovno ubija. I najzad, treći stub – uništili su lični brend čelnika režima, Aleksandra Vučića, koji je uvijek stajao osjetno bolje od svoje stranke. Natjeravši ga u paniku i defanzivu, pokazali su da se boji, da se ne usudi raspisati izbore (što je uvijek radio kad bi mu zagustilo), jer zna da bi ih prvi put, uza sve izborne mahinacije, izgubio.
Istovremeno, nemam nikakve iluzije da dio onih koji protestuju (ili ih vode) ne pršti od ljubavi prema Crnoj Gori, blago rečeno. No, ako ćemo iskreno – koga briga? Crna Gora mora brinuti za sebe, osnažiti sama sebe, a ne očekivati tuđu milost ili ukomirano obnavljati propalu Jugoslaviju. Odnosi u susjedstvu zasnovani na čistim računima, korektnom postupanju, čak i suzdržanosti, bez (lažnog) bratimljenja i bez (prave) mržnje, bili bi zdravije i održivije rješenje od učitavanja želja i jeftine patetike.

1250x600

1084x550

Musić: Dok Mandić lukavo koristi politike istorije, strategija opozicije vodi u još pet godina ničega

Koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) - organski rast i korjenita, tektonska promjena u društvenom tkivu, nije samo do zle zavjere nego i do inteligentnog, razrađenog i perfidnog pristupa - prokomentarisao je politikolog iz Zagreba Aleksandar Musić nakon lokalnih izbora koji su danas održani u Nikšiću i Herceg Novom.
On je, u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ocijenio da je Pokret Evropa sad (PES) za dvije godine razočarao dvije trećine svojih birača, te da su živi štit koalicije ZBCG.
- Sljedeći ciklus pet odsto - prognozira Musić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Falexlexmusic%2Fstatus%2F1911501812664074679%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osvrnuo se i na Demokratsku partiju socijalista (DPS).
- Isto radiš, isto fasuješ, pet godina tavorenja i efektivno pušiona za pušionom, sad još jače rokati - naveo je Musić.
Za Demokrate je ocijenio da padaju brže nego očekivano.
- Reputacijom potrošeni, a graničnim biračkim bazenima ZBCG-om pojedeni - istakao je Musić.
Stranka evropskog progresa (SEP), prema njegovim riječima, predstavlja amaterizam.&nbsp;
- I dosada od starta grupacije, sada i službeno presuđeno - dodao je on.
Ocijenio je da je Građanski Pokret URA Dritan Abazović poslao na smetlište.
- URA - Abazović podojio, pedaliran na smetlište - prokomentarisao je Musić.
Osvrnuvši se na Evropski savez (ES), rekao je da im je srce na mjestu, ali da su bez para i znanja osuđeni na male ambicije.

Musić: ZBCG - nije samo do zle zavjere nego i do inteligentnog, razrađenog i perfidnog pristupa, PES im je živi štit

Ono najsramotnije, najnecrnogorskije, ono je što je u svakom raskoraku sa crnogorskom tradicijom (kako god da doživljavaš Crnogorce, da li kao nacionalne Crnogorce ili crnogorske Srbe, zavisno koji dio društva gledaš), je nepojavljivanje državne vlasti na komemoraciji na Cetinju.
To je ocjena Aleksandra Musića, politikologa iz Zagreba. On je u emisiji na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) kazao da je to jezivo ubistvo na Cetinju i zaista bestidna reakcija vlasti, ono što je hiljade mladih ljudi izvelo na ulice.
- Ovo što se dogaša u Crnoj Gori je zapravo autonomno. Tragedija je možda nešto drugačija, u smislu društvenih okolnosti, nego u Srbiji, ali je trauma i ono što dolazi na površinu jednako intenzivno - rekao je Musić.
Na dan kad su ti ljudi pobijeni, podsjeća on, policija je nekoliko sati lutala, ministar policije se bavio time kakav mu je odsjaj naočara u kameri, a niko iz vlasti se nije pojavio.
- Devet policajaca je bilo u gradu. Pa su poslije manipulisali sa snimcima kamera, pa je to završilo u srpskim tabloidima, što znači da neko i u tako jezivoj tragediji diluje ispod stola snimke koji bi trebalo prvo biti dostupni policiji, pa onda javnosti - dodao je Musić.
<h2>,,Ti mladi ljudi su jako strpljivi"</h2>
Dodao je da protest mladih ljudi u Crnoj Gori ima procrnogorski šmek. 
- Protest se zove ,,Kamo Śutra?". To su neki koristili da je to nekakvo crnogorsko nacionalističko divljanje. Veze nema sa vezom, dolaze ljudi iz svih stranaka i različiti djelovi društva podržavaju - inženjeri, arhitekte, akademski djelatnici. Ti mladi ljudi su takođe jako strpljivi, jako inteligentni, vrhunskih vizuala. I tačno gađaju tamo gdje treba - rekao je Musić.
<h2>,,Stranka odgovorna za sigurnost možda najparazitskija stranka koju je svijet ikada vidio"</h2>
Stranka koja je odgovorna za sigurnost u Crnoj Gori, za policiju i tajne službe je možda, navodi on, najparazitskija stranka koju je svijet ikada vidio.
- To je stranka Demokrate. Demokratska Crna Gora, čiji je lider jedan od ,,persona non grata" u Hrvatskoj, koji se dugo migolji. On bi bio dobar sa Hrvatskom i Evropom, ali kad je biti ili ne biti - onda klekne pred moćnijeg, pred onog kojeg se boji a to je u konkretnom slučaju Andrija Mandić i njegov gospodar. To je stranka ljudi koje, da ih zajedno staviš, nemaju pet godina radnog staža. Samo im je do službenih automobila, do popeka. Popek je neka vrsta crnogorske verzije pohovane svinjetine - dodaje Musić.
To im je zapravo, dodaje on, politički rad.
- Uhljebljivanje, prežderavanje, bujanje stomaka. A što se tiče dužnosti koju imaju prema društvu, prema sigurnosti - od toga nema ništa.
<h2>U Crnoj Gori - trokomponentna vlast</h2>
Ono što je zanimljiva politička dinamika jeste, dodaje on, da sada imate trokomponentnu vlast Milojka Spajića i Pokreta Evropa sad koji u sebi ima sve i svašta, različite struje koje vuku na različite strane i oni imaju određenu podršku Evrope.
- Zatim stranka Demokrate koji se isključivo bave vlastitom koristi i muljanjem - dodaje Musić.
I kako smatra hrvatski politikolog, Novu srpsku demokratiju kao trećeg činioca Novu srpsku demokratiju (NSD) i Demokratsku narodnu partiju (DNP) - Mandićev dio koalicije.
- Oni rade jedan dubinski, tektonski, dugoročni posao. Radi ga vrhunski. Mogu ja o njima ideološki misliti šta god želim, oni su najinteligentniji i najuspješniji igrači u Crnoj Gori. U pogrešnom cilju, po mom mišljenju, ali rade to poprilično suvereno - smatra Musić.
Ta skalamerija, dodaje on, to nekako plovi.
<h2>Opozicija - terminalno nesposobna</h2>
- Mnogi su gasili vatru benzinom pa su izazvali požar. Oni su odmah, loptaški, pokušali opoziciji pripisati proteste u Crnoj Gori. Mandić ne, ali ostali da. Ko god posmatra crnogorsku političku scenu vidi da je opozicija terminalno nesposobna - dodao je Musić.
On je rekao da je opozicija izgubila četiri godine i 15 izbora.
- Sve moguće izbore. Ne može, nije u stanju izreći jednuu razumljivu rečenicu prosječnom građaninu u Crnoj Gori, a kamoli da organizuje hiljade mladih ljudi koji izbjegavaju sve nagazne mine prijašnjih vremena. Pa su se tako odredili i stavili distancu prema starom i prema novom trenutnom i traže neke načelne stvari - rekao je politikolog.
Crna Gora je mala, ona je manja od Srbije, teritorijalno je manja od Srbije, pa je onda i, dodaje, broj ljudi nešto manji.
- Ali po nivou inteligencije, unikatnosti i zapravo zdravih stvari koje bi svako trebalo potpisati nezavisno od toga kako se nacionalno izjašnjava, to je jako ugodno iznenađenje. Ono što lično posmatram je to kako će se to u nekom trenutku preliti na nešto trajnije. Hoće li biti obavještajno bušeno spolja ili iznutra i hoće li biti obavještajno bušeno od trenutnog, i hoće li zbog nekih starih sujeta biti bušeno od onog starog, u svakom slučaju Crna Gora je barem malo prodisala. A i to je na tragu njene istorije, jednog slobodarskog načina gledanja na ovaj život - dodaje Musić.
On dodaje da je to naslijeđe ono koje uči da je čojstvo ono koje mora biti prvo.

Musić: Ono najsramotnije povodom tragedije je nepojavljivanje državne vlasti na komemoraciji na Cetinju

Dogodi se jezivo masovno ubistvo – a državna vlast se ne pojavi na komemoraciji pobijenim građanima. To su već sama po sebi vrata društvenog pakla – stvari ne mogu ostati na tome, jer društvo uvijek reaguje – ocijenio je za Pobjedu politički i medijski analitičar Aleksandar Musić iz Zagreba. On je u razgovoru za Pobjedu ukazao na primjere bizarne reakcije crnogorske vlasti na ispoljeno nezadovoljstvo građana zbog rupa u sistemu bezbjednosti ogoljenih prvojanuarskim masakrom na Cetinju. Komentarišući situaciju u kojoj se partijskim saopštenjima pokušava obesmisliti zahtjev neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ i njihov poziv na odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora zbog drugog masovnog zločina u istom gradu za dvije i po godine, Musić ističe da u analizi turbulentnih situacija uvijek treba krenuti od osnova. Umjesto toga, kako navodi, politički nastupi stranke iz vlasti koja drži funkcije u bezbjednosnom sektoru proizveo je kontraefekat po njih same. - Demokrate su gasile vatru benzinom, pa izazvale požar – okarakterisao je Musić medijske nastupe te partije čiji su stranački kadrovi u sektoru bezbjednosti - ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za politiku bezbjednosti Aleksa Bečić - suočeni sa zahtjevima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ da podnesu ostavke. <h2>Umjesto ostavki, traže mete</h2> Njihovo povlačenje sa pozicija studenti su istakli kao polaznu osnovu za temeljne reforme i odlučne korake za unapređenje sigurnosti građana i neutralisanje političkih podjela i na njima zasnovane opšte polarizacije crnogorskog društva. Neformalna grupa studenata ustala je zbog toga što niko iz vladajuće garniture nije prepoznao makar objektivnu ili moralnu potrebu da odstupi sa pozicija nakon što je prvog dana ove godine poslije svađe u lolalnoj kafani Aco Martinović, prije nego je presudio sebi, na ukupno pet lokacija u prijestonci ubio 12 osoba, uključujući i dvoje djece, a ranio četvoro sugrađana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109070152_bb57b39d3381a54da51b85bd3fb685d2c2153d7d816f66315dbe5a33db6182b1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250109070152_bb57b39d3381a54da51b85bd3fb685d2c2153d7d816f66315dbe5a33db6182b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1451" loading="lazy" alt="Aleksandar Musić"> </figure>  Obrazloženi zahtjevi i bunt zbog ugrožene sigurnosti građana kojima niko nije bio u stanju da garantuje bezbjednost, kao i prateća podrška univerzitetskih profesora, saradnika u nastavi, kao i umjetnika i kulturnih djelatnika, dočekana je na nož od stranke čiji kadrovi drže MUP i dio Vlade. Plaćenim objavama na društvenim mrežama, Demokrate su u jednom od partijskih saopštenja, pokušavajući da argumentuju tvrdnje da iza protesta stoji DPS, naveli da je neformalna studentska grupa namjenski oformljena 1. januara. Previdjeli su ili namjerno preskočili činjenicu da su članovi „Kamo śutra“ aktivno protestovali u decembru, pružajući podršku kolegama- studentima u Srbiji i Hrvatskoj, kao i organizatorima prošlogodišnjih protesta „Neka bude kazna neprestana“ u Podgorici koji su bili reakcija na zataškane slučajeve seksualnog uznemiravanja u školama. <h2>Agresijom na freške rane</h2> Aleksandar Musić nije mogao da ponudi uporedni primjer koji bi izjednačio sa taktikom Demokratske Crne Gore koja na zahtjeve akademske zajednice odgovara etiketiranjem ne samo studenata već univerzitetskih profesora, akademika, umjetnika i književnika i svih koji su stali u odbranu prava na građansku reakciju i bunt. - Demokrate su u ovoj situaciji primijenile možda najgluplju komunikacijsku taktiku kojoj sam ikad svjedočio – na još svježe rane masovnog ubistva krenuli su agresijom i crtanjem meta na licima svojih sugrađana. Kao da to nije bilo dovoljno – nakon što su optužili nevine ljude i osramotili se, naprasno mijenjaju ton pa govore o tome da među prosvjetnicima 'ima poštenog svijeta', ne shvatajući da ako si krenuo jednim smjerom tako radikalno, svaki otklon od tog smjera, koliko god bio suicidalan – još je gori jer pokazuje tvoju strah i slabost. Iz lošeg u gore – kategoričan je Musić. Prema njegovim riječima, ista stvar bila bi i napad na akademske radnike. - Ne postoji akademski radnik na ovom svijetu koji nema neke svoje političke preferencije, neki imaju članske karte, no ići na cijelu jednu društvenu grupaciju čizmom – bilo bi i uvijek jeste neinteligentno – smatra sagovornik Pobjede. <h2>Partije na mukama</h2> Musić ukazuje da ovi događaji, rastom podrške i iz drugih domena društva osim one studentske – „polako dobijaju svoj život i to postaje problem za svaku vlast“. - Neki funkcioneri pokreta Evropa sad neoprezno su uletjeli u percepcijsko minsko polje, pokušavajući reciklirati istu priču, a onda na teži način naučili da se bezrazložno sramote – i to za očuvanje tuđe nesposobnosti i tuđih privilegija. Pretpostavljam da u PES-u trenutno kuva jer su stalno rastrgnuti između Demokrata i NSD-a/DNP-a/SNP-a, najistureniji su u izvršnoj vlasti, a svako malo im u krilo doleti neka bomba tuđe nesposobnosti ili tuđih ideoloških eksperimenata. No to je, naravno, njihov problem. Nezavisno od drugih, Milojko Spajić morao je biti na Cetinju na komemoraciji i tačka – smatra Musić. Prema njegovim riječima, iz ugla političke analize događaja, „kao najinteligentniji i najlukaviji crnogorski političar po običaju se pokazuje Andrija Mandić“. - Iako bi se očekivalo da će on zbog svoje ideološke pozicije prvi zajahati priču o OKG-u, mafiji, DPS-u itd. – Mandić je iskusan, ima puno utakmica u nogama – zna da čim imaš društveno osjetljiv trenutak i tisuće ljudi na ulicama – pametnije je pričekati i vidjeti, pustiti druge da se izranjavaju, pa onda povući potez kad je na obzoru već neki izgledni ishod. Ono što Mandić ima reći suptilno ili manje suptilno kaže kroz Borbu i IN4S, a mimo toga – čeka i vreba – ocjenjuje Musić. On smatra da DPS, koji Demokrate optužuju da stoji iza ovoga, doslovno ne zna što bi. – Osjećaju da moraju učiniti nešto, no po običaju ne znaju što i zato su i u ovom društvenom procesu uglavnom pasivni promatrač. Sa druge strane, predsjednik države Jakov Milatović kalkuliše, te će, kao i uvijek do sad, prekalkulisati samog sebe i nikoga drugoga – zaključio je Musić. <h2>Protesti</h2> Prvi protest neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ održan je 5. decembra ispred zgrade MUP-a u Podgorici, a podršku im je dalo više hiljada građana. Prethodilo mu je ispoljavanje revolta u petak 3. januara ispred zgrade Vlade, u momentu dok je u objektu zasjedalo Vijeće za nacionalnu bezbjednost povodom događaja na Cetinju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109070152_a471f164894ffac14c775379919ff08eb275b5ea853f03ab640494835c84d91b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250109070152_a471f164894ffac14c775379919ff08eb275b5ea853f03ab640494835c84d91b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Radoje Cerović"> <figcaption>Radoje Cerović(Photo: Pobjeda/Dobrilo Malidžan)</figcaption> </figure>  Povod i tog skupa bilo je što niko od rukovodilaca sistema bezbjednosti nije podnio ostavke, niti je prepoznao makar objektivnu odgovornost za najteži zločin u novijoj crnogorskoj istoriji. I nakon tog protesta reagovala je Demokratska stranka, koja je širila lažne informacije, objavljujući slike učesnika protesta za koje je navodila da su ljudi koji, kako se ispostavilo, nijesu uopšte bili prisutni, odnosno, objavljivali su pogrešan identitet. Građani su poručili da traže ostavke, da se nestručni zamijene stručnima, zahtijevaju rigoroznije zakone... Među više stotina okupljenih bilo je i građanskih aktivista, umjetnika, ljudi iz raznih branši, ali i raznih gradova. Kao jedan od učesnika tog protesta psiholog i komunikolog Radoje Cerović kazao je u izjavi za Pobjedu da je ono što se dogodilo na Cetinju posljedica obezglavljenog sistema bezbjednosti. - Policija je samo jedan od tih primjera. Bez profesionalaca, bez ljudi kojima je to struka, bez ljudi sa iskustvom i onih koji razumiju kako funkcionišu sistemi ne može se upravljati državom. Ili je namjera da se sistem sruši ili je postupanje posljedica kolosalnog oblika amaterizma, improvizacije što dokazuje da ovi ljudi, na ovakav način, nisu dorasli da upravljaju mjesnom zajednicom, a ne državom – kazao je Cerović.

Demokrate gasile vatru benzinom, pa izazvale požar

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljena su 2.083 ambulantna pregleda, od čega 342 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Iz KCCG-a su rekli da je u Urgentnom centru zbrinuto 230 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 341.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 160 pacijenata, od čega 18 u IBD-u- navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 572 dijagnostičke procedure, od čega 103 CT i 44 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 109 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda- kazali su iz KCCG-a.
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.454 pacijenta i odrađeno 43.588 analiza.
U Porodilištu KCCG-a u protekla 24 sata rođeno je 16 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda, rođeno 16 beba

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević svečano je danas pustila u rad okretnicu za vozove u Baru, objekat koji nije bio u funkciji 20 godina. Iz Ministarstva saobraćaja podsjećaju da je ovo jedina funkcionalna okretnica ove vrste u Crnoj Gori i predstavlja infrastrukturni objekat od izuzetnog značaja za bezbjedan i efikasan rad željezničkog sistema.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211161216_bcc5f49a898a0f87638e8e73c76abe96e7cc4203a1f013ba07e60581076f4c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211161216_bcc5f49a898a0f87638e8e73c76abe96e7cc4203a1f013ba07e60581076f4c4c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="okretnica za vozove"></figure>  Osnovna namjena okretnice je zakretanje lokomotive za 180 stepeni, ili za manji ugao ukoliko postoji više dolaznih i odlaznih kolosjeka. Međutim, funkcionalna namjena okretnice u Baru jeste isključivo zakretanje lokomotive za 180 stepeni, jer na ovoj lokaciji nema odlaznih kolosjeka. - Njena upotreba omogućava pravilno pozicioniranje i pripremu lokomotiva za dalji rad, kao i ravnomjerno trošenje osovina, čime se produžava radni vijek voznih sredstava i unapređuje sigurnost i efikasnost željezničkog saobraćaja - navedeno je u saopštenju Ministarstva saobraćaja. Okretnica u Baru dugi niz godina nije bila u radnom stanju – nedostajali su elektromotorni pogon, lanac, lančanik i drugi ključni elementi za bezbjedan rad. Projekat je realizovala Uprava za željeznice Crne Gore koja je imajući u vidu značaj okretnice početkom 2025. godine pokrenula izradu Elaborata zamjene nedostajućih dijelova i modernizacije lokomotivske okretnice za normalni kolosjek u Baru. Na osnovu izrađenog elaborata, kroz postupak javne nabavke izabrani su izvođač radova i nadzorni organ.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211161216_800de03827c14b39a8f845a403903fdf84375ebc5a68d49c0ce343f81f51c45e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251211161216_800de03827c14b39a8f845a403903fdf84375ebc5a68d49c0ce343f81f51c45e" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="okretnica za vozove"></figure>  Direktor Uprave za željeznice Denis Lukač je istakao da je u okviru projekta izvršena ugradnja nedostajućih električnih i mehaničkih dijelova, potpuna zamjena kratkih pragova na kružnoj šini, kao i zamjena pragova na dvije skretnice i na kompletnom dolaznom kolosjeku. Obavljeno je i pjeskarenje i antikoroziona zaštita metalnih dijelova okretnice. Instalirani su novi signali, ograda, rasvjeta i sistem video-nadzora. - Radovi su izvedeni u skladu sa Elaboratom i ugovorom, u predviđenom roku - navode u ministarstvu saobraćaja. Obnova okretnice u Baru dio je šireg investicionog ciklusa u željezničku infrastrukturu Crne Gore. Iz resora Maje Vukićević podsjećaju da je obezbijeđeno 80 miliona eura grant i kreditnih sredstava za rehabilitaciju dionice Lutovo–Bratonožići–Bioče, rekonstrukciju 13 čeličnih mostova i osam tunela, te modernizaciju radionica za održavanje voznih sredstava. - U najskorijem periodu biće potpisan i ugovor vrijedan 225,6 miliona eura za modernizaciju dionice Golubovci–Bar, koja je od ključnog značaja za nacionalni saobraćajni sistem - poručuju iz Ministarstva. Kako su rekli, svečano puštanje u rad okretnice predstavlja važan korak naprijed u podizanju bezbjednosti, efikasnosti i tehničke pouzdanosti željezničkog saobraćaja. - Ovaj projekat, zajedno sa ostalim infrastrukturnim ulaganjima, čini željezničku mrežu modernijom i spremnom da odgovori na potrebe građana i privrede - naglašeno je u saopštenju. Ministarstvo saobraćaja se zahvalilo svim institucijama i partnerima, posebno Upravi za željeznice, na doprinosu uspješnoj realizaciji ovog projekta.

Ponovo u funkciji okretnica za vozove u Baru

Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2026. biće na dnevnom redu sjednice Skupštine koju je predsjednik Andrija Mandić sazvao za 18. decembar, u 13 sati.
Za sjednicu je predložen obiman dnevni red, u čijem se fokusu nalaze zakoni iz oblasti finansija, pravosuđa, rada i regulacije državnih institucija.
Na dnevnom redu je, pored ostalog, Prijedlog odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu. 
Poslanici će razmatrati i više izmjena zakona, među kojima su izmjene i dopune Zakona o osiguranju, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakona o parničnom postupku, kao i Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova.
Pred Skupštinom će se naći i Prijedlog zakona o radnom vremenu i pauzama tokom radnog vremena mobilnih radnika u uređenjima za evidentiranje u drumskom prevozu, kao i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u državnom vlasništvu.
Poslanici će razmatrati i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Na dnevnom redu su i predlozi finansijskih planova i planovi rada nezavisnih regulatornih tijela za 2026. godinu, uključujući: Regulatornu agenciju za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agenciju za audiovizuelne medijske usluge, Komisiju za tržište kapitala.
Sjednica će obuhvatiti i tačku izbori, imenovanja i razrješenja.

Poslanici 18. decembra o budžetu i zaduženju za 2026.

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Tag: aleksandar-music