<p><b>Nekako u isto vreme, dva političara u regionu - iako ih ne povezuju ni države ni "rang" položaja - kao da su počela da se utrkuju u idejama, stavovima i predlozima koji, najblaže rečeno, najčešće izlaze iz okvira uobičajenog za posao koji obavljaju i u direktnoj su suprotnosti s onim šta građani doista očekuju od njih.</b></p>
<p>Građane Srbije je počeo da o jadu zabavlja <b>Aleksandar Šapić</b>, gradonačelnik Beograda, a građane Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, predsednik Skupštine. Čini se da se u oba slučaja, sa stanovišta građana, uz njihove funkcije može staviti epitet "nažalost".&nbsp;</p>
<p>Šapić je, tako, krenuo "rafalno" s izgradnjom <b>kružnih tokova</b> gdegod; pa sa idejom o izmeštanju ostataka <b>Josipa Broza</b> iz "Kuće cveća"; onda je podigao tenzije planom za podizanje spomenika kolaboracionisti <b>Dragoljubu Mihailoviću</b>; istovremeno izneo plan o uklanjanju <b>grobova četiri narodna</b> <b>heroja</b> sa Kalemegdana; koliko sutra treba da započne njegova ideja o <b>rušenju Starog savskog mosta</b>, a da drugi most nije napravljen; na potpuni saobraćajni haos u gradu "odgovorio" je <b>farbanjem vozila gradskog prevoza</b> u "nemanjićko plavo"; pa <b>vređa i novinarstvu uči novinare</b>; onda se pokazalo da kroz jedan novi <b>kružni tok</b> autobus uopšte ne može da prođe; pa je ispalo da na drugi ipak moraju da se vrate semafori, koji su uklonjeni kada je ta raskrsnica pretvorena u kružni tok, ali ti <b>semafori</b> neće imati zeleno...</p>
<p>Mandić je, opet, hvatajući se za rezultate popisa, koji - baš to je dokaz - nije dao onu sliku koju su želeli Srbija i velikosrpska iredenta u Crnoj Gori, počeo sa pričom o izmeni Ustava kako bi <b>srpski jezik postao "službeni"</b>; onda je reciklirao staru ideju o <b>procentualnom učešću Srba</b> u organima uprave, vojsci i policiji; pa opet nekoliko uzastopnih puta <b>zaboravio tekovine NOR</b>; pa opet po srpskim medijima pominjao <b>ugroženi srpski narod</b>; pa malo <b>pretio</b> koalicionim partnerima; pa menjao <b>logo Skupštine</b>; do najnovijeg "bisera" - kad je uklonio iz hola Skupštine <b>crnogorsku zastavu</b> i postavio Lubardinu sliku na njeno mesto, a kao reakciju na to po ko zna koji put <b>ponižavao</b> nacionalne Crnogorce.</p>
<p>U oba slučaja smo, skoro sasvim sigurno, u nabrajanju nešto zaboravili. Prosečan ljudski um teško može da procesuira toliki broj bisera u tako kratkom periodu. Da, većina ovoga običnom čoveku jednostavno izazove napad smeha i probudi nevericu da neko takav uopšte može da se bavi politikom, i to bi bilo sve - <b>da nije štete koju ovakvi stavovi i činidbe prave.</b></p>
<p>Ipak, šteta koju Aleksandar <b>Šapić</b> pravi Beogradu je - kolikogod to strašno zvučalo - <b>tek usputna</b>, u osnosu na ukupnu štetu koju prestonici Srbije, kao i celoj Srbiji najzad, pravi režim Srpske napredne stranke. Beograd je, vele upućeni, postao svetski centar za pranje sumnjivog novca kroz stanogradnju. Zida se i gde može i gde ne može, najčešće gde ne može i apsolutno neplanski - jer Beograd nema ni kapacitet, ni strukturu, ni infrastrukturu da to iznese. Ti preskupi kvadrati sumnjivog kvaliteta donose ozbiljnu zaradu investitorima, lep procenat državi, ali i potpuni krah javnih službi. U tom ogromnom novcu zbog koga se Beograd pretvara u Dubai sa Ali Ekspresa, <b>Šapić biva tek sitni šibicar</b>, a novac straćen u - recimo - besmisleno farbanje gradskih autobusa - jer dosadašnja crvena (inače tradicionalna boja od pokretanja JGS u Beogradu 1892.) je za Šapića "socijalistička" - <b>predstavlja tek "kusur" u odnosu na sve druge "projekte" aktuelne vlasti.</b></p>
<p>Šteta koju Andrija <b>Mandić</b> pravi u Crnoj Gori je, međutim, <b>kudikamo ozbiljnija</b>. I, iako je za verovati da to što radi - ne radi za klikere, u slučaju njegovog delanja materijalni aspekt je manje bitan. Upornim insistiranjem da jedan narod u Crnoj Gori treba da bude ravnopravniji od drugih naroda, uz fantamazgorije o "ugroženosti", on <b>polarizuje</b> crnogorske Srbe prema svim ostalim građanima, kojih je čak i u najnekritičnijem čitanju popisa - bar dvostruko više nego Srba. Upornim narušavanjem građanskog karaktera države on stvara i gaji <b>antagonizam</b> Srba prema svima ostalima, i revolt svih ostalih prema Srbima, a takav scenario pamtimo iz sukoba u bivšoj SFRJ i znamo kako se završio. Upornim provociranjem i ponižavanjem nacionalnih Crnogoraca on postiže samo <b>generalizaciju</b> njihovog revolta i zauzimanje tvrdih, dijametralno suprotnih pozicija, što nikada u svetskoj istoriji nije rezultiralo dobrim. Otuda je logično pitanje - <b>koji su doista Mandićevi motivi da radi to što radi?</b> Onda, i da li je moguće da crnogorski Srbi, koji su životno i suštinski u potpuno istoj situaciji kao Crnogorci, crnogorski Hrvati, Bošnjaci ili Albanci, ne vide u kom pravcu to vodi?</p>
<p>Tako da - imamo dva klovna, istih crvenih noseva, istih brada (jedan ima stvarnu, drugi duhovnu), istih lepih reči za četnike, istog prekomernog i neprimerenog insistiranja na srbovanju i srpstvu... ali s kudikamo različitim posledicama tog kerefekisanja. <b>Posledica Šapićevog cirkuziranja je vizuelno i sadržajno uništenje jednog grada, u kome će život ipak biti moguć, samo teži. Posledice onoga šta radi Mandić mogu da učine nemogućim život u celoj Crnoj Gori, što je mnogo više od velikosrpskog plana da Crnu Goru učine nefunkcionalnom državom o kojoj će morati da brine "stariji brat".</b></p>

Nebojša Vučinić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dva klovna

<p>Gradonačelnik Beograda <b>Aleksandar Šapić</b> podnio je zvaničnu inicijativu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda da se komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću podigne spomenik u parku Terazijska terasa.</p>
<p>Šapić je poručio da je podizanje ovog spomenika "važno zbog nacionalnog pomirenja i kako ne bi više dolazilo do podjela".</p>
<p>- Treba da se nastavi proces kojim su se izjednačili partizanski i ravnogorski pokret i kada je oborena sudska presuda kojom je Dragoljub Mihailović proglašen za izdajnika. Ne treba zaboraviti da je Mihailović jedan od najodlikovanijih srpskih oficira za iskazane podvige i hrabrost u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu - rekao je Šapić.</p>
<p>Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.</p>
<p>Viši sud u Beogradu rehabilitovao ga je u maju 2015. godine, navodeći da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac.</p>
<p>U oktobru 2023, u Beogradu je u privatnom prostoru otvoren muzej i u njemu spomenik Draži Mihailoviću, uprkos kritikama i protivljenju antifašista.</p>

Portal ETV

Šapić odlučan: Podnio inicijativu za podizanje spomenika ratnom zločincu Draži Mihailoviću

<p>Osim izmještanja Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, gradonačelnik Beograda<b> Aleksandar Šapić </b>došao je i na ideju da se Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta, sagradi spomenik na Terazijama.</p>
<p>Sociolog <b>Jovo Bakić</b> kaže za Danas da, radikalskim rječnikom rečeno, nema većih izdajnika od radikala i njihovih nasljednika naprednjaka.</p>
<p>– U skladu s tim je i njihova politika pamćenja, pa očekujem da svi saradnici okupatora uskoro dobiju svoje spomenike jer tako se pravda i savremena kolaboracija s imperijama i njihovim korporacijama – ističe Bakić.</p>
<p><b>Dragana Rakić</b>, zamjenica predsjednika Demokratske stranke, ocjenjuje da kada nije u stanju da Beograđanima ponudi funkcionalan i bezbjedan javni prevoz, da gradu Beogradu obezbijedi redovno finansiranje najosnovnijih institucija, doktor Šapić se sjeti da im ponudi raspravu na temu: četnici ili partizani.</p>
<p>– Dotle doseže njegova politička misao, a za nešto više svakako nije sposoban. A kad se doktor Šapić već bavi velikim političkim temama, nemam nikakvu dilemu da će i on i režim kome pripada najaviti i spomenik Nediću, Krcunu, Staljinu, Pol Potu, Idi Aminu, samo da ne odgovaraju na pitanja o litijumu ili o Kosovu – poručuje Rakić.</p>
<p><b>Miloš Karavezić </b>prvi sekretar SKOJ-a, ističe da je to je jedna u nizu sramnih izjava gradonačelnika Beograda, dokazanog antikomuniste Aleksandra Šapića.</p>
<p>– Draža Mihailović je izdajnik srpskog naroda, nacistički kolaboracionista i ratni zločinac i takva izjava ima za cilj izmišljanje novih tradicija u kojima se borci za slobodu nazivaju zločincima, a zločinci poput Mihailovićima herojima. Sva antifašistička i progresivna javnost mora ustati protiv ove sramne inicijative – naglašava Karavezić.</p>
<p><b>Branislav Dimitrijević</b>, istoričar umjetnosti, smatra da se na Terazijama se može podići samo novi spomenik obješenim rodoljubima 1941. dok su tadašnji istomišljenici Šapića pili kafu ispod njih.</p>
<p>– Ideja o spomeniku Mihailoviću je nebulozna isto kao ona o spomeniku Miloševiću, koji se nešto više ni ne pominje. Istorijski revizionizam je uzeo maha u ovom društvu, a ideje kao śto je ova služe jeftinom politikanstvu i daljim podjelama u društvu – smatra Dimitrijević.</p>
<p>Istoričarka umjetnosti <b>Borka Božović </b>kaže da je nevjerovatno do kojih granica, a bez stida i ikakvog istorijskog znanja, pojedini ljudi iz vlasti sistematski vrše reviziju istorije.</p>
<p>– To svakako nije dobro za zemlju koja je do nedavno njegovala i poštovala antifašizam, dok se danas srozava do samog dna u svakom pogledu. I ispod toga – ti ljudi prostački samo kopaju po istorijskim ranama, jer samo to znaju. Ali, ta opsjednutost ovog režima „istorijskim motivima“ i provociranje javnosti, zapravo je „ispiranje mozgova“ – ta stalna proizvodnja magle služi tome da odvrati pažnju od suštinskih pitanja, da ljudi ne bi razmišljali i da se ne bi bavili gorućim problemima – poručuje Božović.</p>
<p>Ističe da su u ovom trenutku to Rio Tinto i položaj Srba na Kosovu, koje je vlast toliko izmanipulisala i dovela u strašnu situaciju.</p>

Nebulozna ideja i istorijski revizionizam: Reakcije na Šapićevu najavu izgradnje spomenika Draži Mihailoviću

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Marsenića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1. juna<b> </b>2023. godine.</p> <p>Boris Raonić je za tri godine čak četiri puta imenovan od Savjeta RTCG za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>Viši sud u Podgorici, odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio je da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138" data-rendition-name="original" width="980" height="740" loading="lazy" alt="Kopija dopisa Osnovnog državnog tužilaštva"> </figure>  <p><br/></p> <p>Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito imenovao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).</p> <p>Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela <b>Marijane Camović Veličković</b> da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.</p> <p>U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kažli da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ljetos je vratilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta koji se odnose na prošlogodišnje ponovno imenovanje Raonića na funkciju generalnog direktora.&nbsp;</p> <p>Današnje saopštenje je objava prvog konkretnog koraka prema sankcionisanju nezakonitog ponašanja članova Savjeta Javnog servisa.&nbsp;</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finananijskih istraga podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru protiv B.G. (49) i B.D. (42), zbog sumnje da su izvšili krivično djelo prevara u saizvršilaštu, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Oni su, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu oštećeno lice da im na štetu svoje imovine u maju i junu 2024. godine preda ukupni novčani iznos od 2.000 eura.</p>
<p>"Naime, B.G. i B.D. su obećali oštećenom nesmetani nastavak izvođenja radova na objektu u mjestu Dobre vode u Baru, iako su znali da je protiv ovog lica pokrenut pretkrivični postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a za koji objekat je prethodno sačinjen zapisnik kojim se zabranjuje dalje izvođenje građevinskih radova i da je doneseno rješenje o uklanjaju – rušenju bespravnog objekta", istakli su iz Uprave policija.&nbsp;</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala neselektivno, poručuju, nastavljaju intenzivne policijsko – tužilačke mjere i radnje na suzbijanju svih oblika kriminaliteta.</p>

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog prevare

<p>Obilne padavine na teritoriji Podgorice izazvale su povećanje mutnoće vode na izvorištu Mareza, saopšteno je iz podgori;kog vodovoda.</p>
<p>- Preporučuje se da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice,stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljeno zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.) - zaključuju u saopštenju.</p>

Voda sa Mareze nije za piće

<p>Ženska seniorska fudbalska reprezentacija Crne Gore 30. novembra i 3. decembra u Skoplju odigraće prijateljske utakmice sa Sjevernom Makedonijom, saopšteno je iz Fudbalskog saveza.<br/>
<br/>
Selektor Mirko Marić za te duele računa na 23 igračice.<br/>
<br/>
Priliku da debituje u crnogorskom dresu imaće članica njemačkog Mepena Selma Ličina.<br/>
<br/>
Na spisku su golmanke - Anastasija Krstović (Sent Mihalji, Mađarska), Ajša Kalač (Leotar, BiH) i Nikolina Perunović (Zora Spuž);<br/>
<br/>
odbrana - Helena Božić, Tanja Malesija (Dinamo Moskva, Rusija), Ivana Boričić (Radnički Kragujevac, Srbija), Aleksandra Popović (Agram, Hrvatska), Jovana Sarić (Ekonomist) i Andrea Janjušević (Emina, BiH);<br/>
<br/>
vezni red - Slađana Bulatović (Fomget, Turska), Jasna Đoković (Agram, Hrvatska), Darija Đukić, Jelena Karličić (ALG Spor, Turska), Nađa Stanović (Slavija Prag, Češka), Nađa Đurđevac, Sara Simonović (Radnički Kragujevac, Srbija), Jelena Petrović (Sant Mihalji, Mađarski), Ana Krivokapić (Leotar, BiH), Selma Ličina (Mepen, Njemačka) i Anđela Golubović (Ekonomist);<br/>
<br/>
napad - Armisa Kuč (Fomget, Turska), Anđela Tošković (Crvena zvezda, Srbija) i Nikolina Caković (Budućnost).<br/>
<br/>
Utakmice između Crne Gore i Sjeverne Makedonije biće odigrane na terenima Trening kampa fudbalskog saveza u Skoplju.</p>

Marić objavio spisak za dvomeč sa Sjevernom Makedonijom

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: aleksandar-sapic