Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac saopštio je da je novoimenovani v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Dalibor Zečević završio MB fakultet u Aranđelovcu i ocijenio da bi tu diplomu trebalo provjeriti.
- Smjer računari, radio u kladionicama Volcano i AdmiralBet, a tek četvrta godina fakulteta završena 2023. godine - naveo je Klikovac.
Sve je, dodaje on ironično, to „povezano“ sa zaštitom životne sredine.&nbsp;
- Očigledno se lokalna većina kocka sa zaštitom prirode u Podgorici, a inače samo imenuju „eksperte“ i ljude sa velikim iskustvom u struci. PS - da nije kolega sa fakulteta Šapiću? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1975429276573782399%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klikovac: Provjeriti diplomu novog direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice - da nije kolega sa fakulteta Šapiću?

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da radovi na Trgu Nikole Pašića kasne, između ostalog, i zbog toga što je taj prostor zauzet šatorima, odnosno zauzet tzv. "Ćacilendom".
Šapić je na konferenciji za medije priznao da se kasni sa radovima na izgradnji kružnog toka i uređenju Trga Nikole Pašića, prije svega jer je taj prostor blokiran. Gradonačelnik nije precizirao ko blokira plato ispred Doma Narodne skupštine, ali je odranije poznato da su se tu "ulogorile" pristalice predsjednika Aleksandra Vučića.
- Da li ovdje, evo recimo, baš ispred ovog objekta, da li možemo normalno da prođemo? Ne možemo zato što je zatvorena ulica. Zato što su oni koji su blokirali ulicu zatvorili i njih niko ne može da pomjeri. I isto kao što su ovi drugi pozatvarali pola grada prethodnih šest mjeseci i to je jedan od glavnih razloga zašto mnogi radovi kasne - rekao je Šapić.
Rekao je da mu smetaju "i jedni i drugi" koji blokiraju ulice i, kako je rekao, normalan život Beograđana.
Gradonačelnik je podsjetio i da su kocke koje su dovezene na Trg Nikole Pašića kao materijal za popločavanje trotoara, morale da se sklanjaju zbog mitinga.
- Pa skloni kocke jer ima miting da se ne gađaju kockama, pa vrati kocke. Pa skloni kocke, pa vrati kocke. Pa 16 puta skloni, pa vrati, ali kada ih sklanjamo treba nam dva dana da ih vratimo. Četiri puta, dva dana, osam dana. Prosto da znate. A onda, ako se ne sklone u dva sata, onda ide po mrežama: "Ostavio Šapić kocke da se gađaju" - ukazao je Šapić.
Stoga nije želio da licitira rokovima za završetak radova na Trgu Nikole Pašića, ali je podvukao da će cio taj prostor biti uređen u narednom periodu. To uključuje i Ulicu Dragoslava Jovanovića koja će, kako je objasnio, dobiti novi završni sloj asflata kada budu asfaltirane sve saobraćajnice i na samom Trgu Nikole Pašića.
Šapić je podsjetio i da je u toku izgradnja podzemne garaže u Vlajkovićevoj ulici koja bi, kako je naveo, trebalo da bude otvorena na jesen, a odmah poslije toga krenuće uređenje arheološkog parka iznad nje, u kom će biti izloženo sve ono što su arheolozi pronašli za vrijeme radova.
Odgovarajući na pitanja novinara o uzurpaciji Pionirskog parka, Šapić je rekao da je protiv svakih blokada i da nema razloga da se više ponavlja.
Ponovio je ranije iznijeti stav da je čak i revolucija, kojoj se inače protivi, bolja nego ovo "toksično ubrizgavanje otrova u krvotok ove zemlje".
<h2>Nije se odustalo od kružnog toka na Trgu republike</h2>
Šapić je demantovao navode Centra za lokalnu samoupravu da se od kružnog toka na Trgu republike odustalo, ističući da će taj projekat biti realizovan onako kako je prvobitno najavljeno.
Granitne kocke koje se trenutno uklanjaju sa kolovoza neće ići u otpad, objasnio je gradonačelnik navodeći da će one biti uskladištene u "Putevima Beograda" i ponovo upotrebljene na drugim projektima u gradu.
Kolovoz će ubuduće na Trgu republike biti asfaltni, osim na kružnom toku gde će ostati granitne kocke, ali na adektvatnoj podlozi kako ne se ne bi više klatile i propadale.
- Beton mora, kako su mi objasnili, da se pusti da se suši mjesec dana, pa onda se to sve pomjera (rokovi, prim. N1), ali pošto ne možemo odjednom sve, da ne bi zagušivali saobraćaj, radiće se u tri dijela, to je onda tri puta po 20 dana - rekao je Šapić.&nbsp;
Od kružnih tokova kod hotela Balkan i Igumanove palate na Terazijama jeste se odustalo, jer su nadležni procijenili da bi oni bili prevelik rizik zbog podzemnih prolaza, podsjetio je Šapić.&nbsp;
Najavio je i da će uskoro biti rekonstruisan podzemni prolaz na Zelenom vijencu, dok će se sa obnovom prolaza Bezistan, nakon što su rešeni imovinsko-pravni odnosi, krenuti naredne godine.
Šapić je naglasio da bi obnova centra grada - odnosno cijelog prostora od Trga Nikole Pašića, preko Terazija do Trga republike - trebalo da bude gotova 1. septembra.

Šapić kritikuje Ćacilend: Ne možemo da izvodimo radove, njih niko ne može da pomjeri

Nekako u isto vreme, dva političara u regionu - iako ih ne povezuju ni države ni "rang" položaja - kao da su počela da se utrkuju u idejama, stavovima i predlozima koji, najblaže rečeno, najčešće izlaze iz okvira uobičajenog za posao koji obavljaju i u direktnoj su suprotnosti s onim šta građani doista očekuju od njih.
Građane Srbije je počeo da o jadu zabavlja Aleksandar Šapić, gradonačelnik Beograda, a građane Crne Gore Andrija Mandić, predsednik Skupštine. Čini se da se u oba slučaja, sa stanovišta građana, uz njihove funkcije može staviti epitet "nažalost".&nbsp;
Šapić je, tako, krenuo "rafalno" s izgradnjom kružnih tokova gdegod; pa sa idejom o izmeštanju ostataka Josipa Broza iz "Kuće cveća"; onda je podigao tenzije planom za podizanje spomenika kolaboracionisti Dragoljubu Mihailoviću; istovremeno izneo plan o uklanjanju grobova četiri narodna heroja sa Kalemegdana; koliko sutra treba da započne njegova ideja o rušenju Starog savskog mosta, a da drugi most nije napravljen; na potpuni saobraćajni haos u gradu "odgovorio" je farbanjem vozila gradskog prevoza u "nemanjićko plavo"; pa vređa i novinarstvu uči novinare; onda se pokazalo da kroz jedan novi kružni tok autobus uopšte ne može da prođe; pa je ispalo da na drugi ipak moraju da se vrate semafori, koji su uklonjeni kada je ta raskrsnica pretvorena u kružni tok, ali ti semafori neće imati zeleno...
Mandić je, opet, hvatajući se za rezultate popisa, koji - baš to je dokaz - nije dao onu sliku koju su želeli Srbija i velikosrpska iredenta u Crnoj Gori, počeo sa pričom o izmeni Ustava kako bi srpski jezik postao "službeni"; onda je reciklirao staru ideju o procentualnom učešću Srba u organima uprave, vojsci i policiji; pa opet nekoliko uzastopnih puta zaboravio tekovine NOR; pa opet po srpskim medijima pominjao ugroženi srpski narod; pa malo pretio koalicionim partnerima; pa menjao logo Skupštine; do najnovijeg "bisera" - kad je uklonio iz hola Skupštine crnogorsku zastavu i postavio Lubardinu sliku na njeno mesto, a kao reakciju na to po ko zna koji put ponižavao nacionalne Crnogorce.
U oba slučaja smo, skoro sasvim sigurno, u nabrajanju nešto zaboravili. Prosečan ljudski um teško može da procesuira toliki broj bisera u tako kratkom periodu. Da, većina ovoga običnom čoveku jednostavno izazove napad smeha i probudi nevericu da neko takav uopšte može da se bavi politikom, i to bi bilo sve - da nije štete koju ovakvi stavovi i činidbe prave.
Ipak, šteta koju Aleksandar Šapić pravi Beogradu je - kolikogod to strašno zvučalo - tek usputna, u osnosu na ukupnu štetu koju prestonici Srbije, kao i celoj Srbiji najzad, pravi režim Srpske napredne stranke. Beograd je, vele upućeni, postao svetski centar za pranje sumnjivog novca kroz stanogradnju. Zida se i gde može i gde ne može, najčešće gde ne može i apsolutno neplanski - jer Beograd nema ni kapacitet, ni strukturu, ni infrastrukturu da to iznese. Ti preskupi kvadrati sumnjivog kvaliteta donose ozbiljnu zaradu investitorima, lep procenat državi, ali i potpuni krah javnih službi. U tom ogromnom novcu zbog koga se Beograd pretvara u Dubai sa Ali Ekspresa, Šapić biva tek sitni šibicar, a novac straćen u - recimo - besmisleno farbanje gradskih autobusa - jer dosadašnja crvena (inače tradicionalna boja od pokretanja JGS u Beogradu 1892.) je za Šapića "socijalistička" - predstavlja tek "kusur" u odnosu na sve druge "projekte" aktuelne vlasti.
Šteta koju Andrija Mandić pravi u Crnoj Gori je, međutim, kudikamo ozbiljnija. I, iako je za verovati da to što radi - ne radi za klikere, u slučaju njegovog delanja materijalni aspekt je manje bitan. Upornim insistiranjem da jedan narod u Crnoj Gori treba da bude ravnopravniji od drugih naroda, uz fantamazgorije o "ugroženosti", on polarizuje crnogorske Srbe prema svim ostalim građanima, kojih je čak i u najnekritičnijem čitanju popisa - bar dvostruko više nego Srba. Upornim narušavanjem građanskog karaktera države on stvara i gaji antagonizam Srba prema svima ostalima, i revolt svih ostalih prema Srbima, a takav scenario pamtimo iz sukoba u bivšoj SFRJ i znamo kako se završio. Upornim provociranjem i ponižavanjem nacionalnih Crnogoraca on postiže samo generalizaciju njihovog revolta i zauzimanje tvrdih, dijametralno suprotnih pozicija, što nikada u svetskoj istoriji nije rezultiralo dobrim. Otuda je logično pitanje - koji su doista Mandićevi motivi da radi to što radi? Onda, i da li je moguće da crnogorski Srbi, koji su životno i suštinski u potpuno istoj situaciji kao Crnogorci, crnogorski Hrvati, Bošnjaci ili Albanci, ne vide u kom pravcu to vodi?
Tako da - imamo dva klovna, istih crvenih noseva, istih brada (jedan ima stvarnu, drugi duhovnu), istih lepih reči za četnike, istog prekomernog i neprimerenog insistiranja na srbovanju i srpstvu... ali s kudikamo različitim posledicama tog kerefekisanja. Posledica Šapićevog cirkuziranja je vizuelno i sadržajno uništenje jednog grada, u kome će život ipak biti moguć, samo teži. Posledice onoga šta radi Mandić mogu da učine nemogućim život u celoj Crnoj Gori, što je mnogo više od velikosrpskog plana da Crnu Goru učine nefunkcionalnom državom o kojoj će morati da brine "stariji brat".

Nebojša Vučinić

Dva klovna

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić podnio je zvaničnu inicijativu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda da se komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću podigne spomenik u parku Terazijska terasa.
Šapić je poručio da je podizanje ovog spomenika "važno zbog nacionalnog pomirenja i kako ne bi više dolazilo do podjela".
- Treba da se nastavi proces kojim su se izjednačili partizanski i ravnogorski pokret i kada je oborena sudska presuda kojom je Dragoljub Mihailović proglašen za izdajnika. Ne treba zaboraviti da je Mihailović jedan od najodlikovanijih srpskih oficira za iskazane podvige i hrabrost u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu - rekao je Šapić.
Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.
Viši sud u Beogradu rehabilitovao ga je u maju 2015. godine, navodeći da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac.
U oktobru 2023, u Beogradu je u privatnom prostoru otvoren muzej i u njemu spomenik Draži Mihailoviću, uprkos kritikama i protivljenju antifašista.

Šapić odlučan: Podnio inicijativu za podizanje spomenika ratnom zločincu Draži Mihailoviću

Osim izmještanja Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić došao je i na ideju da se Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta, sagradi spomenik na Terazijama.
Sociolog Jovo Bakić kaže za Danas da, radikalskim rječnikom rečeno, nema većih izdajnika od radikala i njihovih nasljednika naprednjaka.
– U skladu s tim je i njihova politika pamćenja, pa očekujem da svi saradnici okupatora uskoro dobiju svoje spomenike jer tako se pravda i savremena kolaboracija s imperijama i njihovim korporacijama – ističe Bakić.
Dragana Rakić, zamjenica predsjednika Demokratske stranke, ocjenjuje da kada nije u stanju da Beograđanima ponudi funkcionalan i bezbjedan javni prevoz, da gradu Beogradu obezbijedi redovno finansiranje najosnovnijih institucija, doktor Šapić se sjeti da im ponudi raspravu na temu: četnici ili partizani.
– Dotle doseže njegova politička misao, a za nešto više svakako nije sposoban. A kad se doktor Šapić već bavi velikim političkim temama, nemam nikakvu dilemu da će i on i režim kome pripada najaviti i spomenik Nediću, Krcunu, Staljinu, Pol Potu, Idi Aminu, samo da ne odgovaraju na pitanja o litijumu ili o Kosovu – poručuje Rakić.
Miloš Karavezić prvi sekretar SKOJ-a, ističe da je to je jedna u nizu sramnih izjava gradonačelnika Beograda, dokazanog antikomuniste Aleksandra Šapića.
– Draža Mihailović je izdajnik srpskog naroda, nacistički kolaboracionista i ratni zločinac i takva izjava ima za cilj izmišljanje novih tradicija u kojima se borci za slobodu nazivaju zločincima, a zločinci poput Mihailovićima herojima. Sva antifašistička i progresivna javnost mora ustati protiv ove sramne inicijative – naglašava Karavezić.
Branislav Dimitrijević, istoričar umjetnosti, smatra da se na Terazijama se može podići samo novi spomenik obješenim rodoljubima 1941. dok su tadašnji istomišljenici Šapića pili kafu ispod njih.
– Ideja o spomeniku Mihailoviću je nebulozna isto kao ona o spomeniku Miloševiću, koji se nešto više ni ne pominje. Istorijski revizionizam je uzeo maha u ovom društvu, a ideje kao śto je ova služe jeftinom politikanstvu i daljim podjelama u društvu – smatra Dimitrijević.
Istoričarka umjetnosti Borka Božović kaže da je nevjerovatno do kojih granica, a bez stida i ikakvog istorijskog znanja, pojedini ljudi iz vlasti sistematski vrše reviziju istorije.
– To svakako nije dobro za zemlju koja je do nedavno njegovala i poštovala antifašizam, dok se danas srozava do samog dna u svakom pogledu. I ispod toga – ti ljudi prostački samo kopaju po istorijskim ranama, jer samo to znaju. Ali, ta opsjednutost ovog režima „istorijskim motivima“ i provociranje javnosti, zapravo je „ispiranje mozgova“ – ta stalna proizvodnja magle služi tome da odvrati pažnju od suštinskih pitanja, da ljudi ne bi razmišljali i da se ne bi bavili gorućim problemima – poručuje Božović.
Ističe da su u ovom trenutku to Rio Tinto i položaj Srba na Kosovu, koje je vlast toliko izmanipulisala i dovela u strašnu situaciju.

Nebulozna ideja i istorijski revizionizam: Reakcije na Šapićevu najavu izgradnje spomenika Draži Mihailoviću

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.
Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, prenosi <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/knezevic-bicu-prinuden-da-dam-saglasnost-za-smjenu-sase-mujovica-necete-nas-trovati-radioaktivnim-i-kancerogenim-anodama">Pobjeda</a>.&nbsp;
Prije ove najave obratio se ministru zdravlja Vojislavu Šimunu.
- Postoji li mogućnost da se vanredno uvede eutanazija? Da građane Botuna i Gornje Zete, obzirom da su sad prije nekoliko dana iskopane kancerogene i radioaktivne anode na mjestu gdje je na silu započet projekat za prečišćavanje otpadnih voda, a imavši u vidu da u Botunu svaka treća kuća ima onkološkog pacijenta. Evo vi ste doktori, pa da ministre Šimun, počne eutanazija u Zeti - kazao je on.
Vrativši se na Drugi svjetski rat, podsjeća da su Njemci opkolili Botun i tražili da se okrenu jedni protiv drugih, ali niko nikog izdao nije.
- Mislim da je situacija slična 1943. Svi dijele onkološku bolest i mislim da je vrijeme da se uvede eutanazija jer mi ne možemo izdržati ovaj kancerogeni i radioaktivni napad. Sve što se dešava, od napada na selo, kao i činjenica da se štiti koruptivni ugovor od strane Saše Mujovića, pa i preko svega onoga što je ostalo jedna od najcrnjih ekoloških ali i institucionalnih mrlja na obrazu Crne Gore. Slobodna Crna Gora i vi u Zisku – tamo su razbacane kancerogene anode a čitava država ćuti. Oni koji su nas ubjeđivali da se tamo može piti voda sada nas ubjeđuju da to nije kancerogeno. Eto neka ih ponesu doma pa da vidimo je li kancerogeno ili nije - kazao je on.
Dodaje da svi oni radnici koji su došli u kontakt sa anodama da će dobiti rak.
- A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije - kazao je Knežević.
On dodaje da će vjerovatno Spajić sada da zove telefonom i da traži smjene u institucijama sistema.
- A ako je u online režimu ili se nalazi u Dubaiju ili ko zna gdje je – kad tad će krivično pravno odgovarati za ovo što se dešava građanima Zete jer nas truju anodama koje su razbacane po Gornjoj Zeti. Vjerovatno će tražiti da se smijeni treći sekretar u Ministarstvu zdravlja a ja vas pitam jeste li podnijeli sistematizaciju o ukidanju tog mjesta (jer dolazi iz redova DNP-a). Kad god se Spajić spomene, kreću smjene - kazao je Knežević.
On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,
- Vjerovatno ću biti prinuđen da dam saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu. Oni koji misle da su ove anode zdrave, uključujući i Nišavića nek ih nose kući. Dabogda im se sve tako vratilo njihovim familijama. Ako je tamo sve kako treba, onda nema niko razloga da bude uplašen od ovog što sam saopštio. Povući se nećemo i naša borba je tek počela. Nećemo umirati na rate a Boga mi ćemo i mnoge povući sa sobom jer jedini nećemo biti kolateral u ovoj porno vladi - kazao je on.

Knežević: Biću prinuđen da dam saglasnost za smjenu Saše Mujovića, nećete nas trovati radioaktivnim i kancerogenim anodama

Sud Bosne i Hercegovine odbio je prijedlog Tužilaštva BiH da odredi jednomjesečni pritvor Dragoljubu Kunarcu, optuženom za zločine u Foči.
Umjesto toga, Sud BiH mu je odredio mjere zabrane, potvrdila je njegova advokatica Anja Logo za Klix.ba.
Kunarac je Bosni i Hercegovini izručen nakon što je u Njemačkoj odslužio kaznu od 28 godina zatvora. S obzirom na to da je Tužilaštvo BiH u međuvremenu podiglo optužnicu protiv njega, zatraženo je izručenje, do čega je i došlo nakon što je odslužio kaznu u Njemačkoj.
Na ročištu održanom danas Tužilaštvo je zatražilo određivanje pritvora, što je odbrana ocijenila neosnovanim, navodeći da se optuženi nije protivio dolasku u Bosnu i Hercegovinu kako bi se suočio s optužbama.
Tužilaštvo je pritvor zatražilo zbog opasnosti od bjekstva i uznemirenja javnosti.
Prema optužnici koju je podiglo Tužilaštvo BiH, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske, zvane „Žaga“, sa drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima te jedinice, 27. i 28. jula 1992. godine, sa područja sela i zaselaka Kobilja Ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u okviru progona, učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti. Prilikom napada na civile bošnjačke nacionalnosti, Kunarac se tereti i da je učestvovao u paljenju kuća i imovine.
Prethodno je Kunarca Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, kao i za porobljavanje dvije žene, koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema kojima je postupao kao prema svom vlasništvu.

Sud BiH pustio ratnog zločinca Dragoljuba Kunarca na slobodu, odbijen prijedlog za pritvor

Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj, poručio je premijer te zemlje Mihal Martin nakon susreta sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
Martin je na mreži X objavio snimak konferencije sa Milatovićem, koji je u zvaničnoj posjeti Irskoj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmichealmartintd%2Fstatus%2F2026699081440018591%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Martin je kazao da je oduševljen što je Milatović odvojio vrijeme da otputuje u Irsku.
Milatović je na konfereniciji organizovanoj sa Martinom u Dablinu poručio, pored ostalog, da Crna Gora i Irska dijele nešto podjednako snažno - čvrstu vjeru u projekat Evropske unije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-premijeru-irske-momentum-je-stvaran-vidimo-se-u-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Poruka iz Dablina je jednostavna: Reforme se ubrzavaju. Momentum je stvaran. I Crna Gora je spremna. Dragi premijeru, hvala Vam na prijateljstvu i podršci. Vidimo se uskoro u Evropskoj uniji - poručio je Milatović.

Martin: Crna Gora uvijek ima prijatelja u Irskoj

Nova faza reformi, koja će uslijediti nakon 2027. godine, &nbsp;biće usmjerena na snažniji i institucionalizovan dijalog između države i nevladinog sektora, izgradnju održivog sistema finansiranja, kao i temeljnu pripremu civilnog društva za obaveze i prilike koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.
To je poručeno na konferenciji “Strategija podrške razvoju civilnog društva u Crnoj Gori nakon 2027“, koju je organizovalo Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević kazao je da završna konferencija nije samo formalni kraj jednog projekta, već potvrda da je kroz partnerski rad i jasnu viziju unaprijeđen sistem saradnje između Vlade i nevladinih organizacija.
- Ovaj projekat doprinio je unapređenju stanja u oblasti razvoja civilnog društva i pomogao jačanju kapaciteta, ne samo u okviru Ministarstva na čijem sam čelu, već i unutar cijele Vlade - istakao je Suljević.
Prema njegovim riječima, tokom realizacije projekta unaprijeđen je zakonodavni okvir, razvijeni su strateški dokumenti i preporuke, ojačani mehanizmi konsultacija i postavljeni temelji za dugoročno održiv i transparentan sistem podrške nevladinim organizacijama.
- Ovaj proces je pokazao da civilno društvo nije samo posmatrač, već partner u kreiranju javnih politika, partner u nadzoru njihovog sprovođenja i partner u jačanju demokratske kulture - naveo je Suljević.
On je najavio da će nova Strategija saradnje sa nevladinim sektorom do 2027. godine predstavljati nastavak započetih reformi, sa ciljem uspostavljanja mjerljivog, efikasnog i evropski usklađenog okvira saradnje između institucija i nevladinog sektora.
- Strategija će precizno definisati ciljeve, rokove i pokazatelje uspješnosti, uz jasne mehanizme praćenja realizacije, čime ćemo obezbijediti veću odgovornost i mjerljive rezultate - rekao je Suljević.
Poseban fokus, kako je dodao, biće na digitalizaciji procesa, uključujući sufinansiranje i izvještavanje, kako bi se obezbijedio jednak pristup svim organizacijama i smanjila administrativna opterećenja.
Suljević je najavio i snažnije usklađivanje državnih i donatorskih sredstava kroz redovan dijalog sa međunarodnim partnerima, kao i unapređenje rada Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama kroz redovne sjednice i veću transparentnost.
- Naš cilj nije samo unapređenje procedura, već jačanje povjerenja i uloge civilnog društva u razvoju demokratskih vrijednosti i evropske perspektive Crne Gore - zaključio je Suljević.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Lyselotte Isaksson istakla je da su reforme danas svakodnevna realnost, uključujući i oblast civilnog društva.
Podsjetila je da EU godinama pruža podršku civilnom društvu kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), kao i kroz druge programe, uključujući programe za demokratiju i ljudska prava. Fokus te podrške, kako je objasnila, uvijek je trostruk: unapređenje podsticajnog okruženja za rad civilnog društva, jačanje saradnje između vlade i nevladinih organizacija, te osnaživanje kapaciteta samog civilnog sektora.
Isaksson je ukazala da će se nakon punopravnog članstva Crne Gore u EU sadašnji oblici pretpristupne podrške ugasiti, ali da će se otvoriti nove mogućnosti.
- Uloga civilnog društva ne prestaje ulaskom u EU. Naprotiv, ulazi u novu i snažniju fazu - poručila je Isaksson.
Govoreći o aktuelnim inicijativama na nivou EU, Isaksson &nbsp;je navela da je Evropska komisija u novembru prošle godine pokrenula inicijativu European Democracy Shield, čiji je cilj jačanje otpornosti demokratija i zaštita od destabilizacije. Istovremeno je usvojena i nova strategija za civilno društvo, koja obuhvata mjere za unapređenje efektivnog i smislenog učešća civilnog sektora u donošenju odluka, zaštitu otvorenog i sigurnog građanskog prostora, kao i obezbjeđivanje adekvatnog, održivog i transparentnog finansiranja.
Prema njenim riječima, strategija predviđa i jačanje centara znanja, unapređenje konsultativnih procedura, kao i mehanizme podrške u slučajevima napada na civilno društvo.
Kao jednu od budućih mogućnosti navela je i predloženi program AgoraEU programme u okviru narednog višegodišnjeg finansijskog okvira EU, koji bi trebalo da obezbijedi stabilnu i dugoročnu podršku civilnom društvu, jačanje demokratskog učešća i borbu protiv diskriminacije, manipulacija i dezinformacija. Predloženo je značajno povećanje budžeta u odnosu na postojeće programe.
Takođe je istakla da će članstvom u EU Crna Gora dobiti pristup strukturnim fondovima, uključujući i European Social Fund Plus, koji predstavlja ključni instrument za socijalni napredak, a koji otvara dodatne mogućnosti za angažman civilnog društva.
Zaključila je da je pred civilnim sektorom period prilagođavanja novim okolnostima i prilikama, navodeći da i Vlada ima važnu ulogu u pripremi civilnog društva za obaveze i mogućnosti koje donosi buduće članstvo u Evropskoj uniji.
Vođa EU projekta tehničke podrške Vladi za unapređenju saradnje s civilnim društvom u Crnoj Gori Igor Vidačak podsjetio da je riječ o projektu usmjerenom na podsticanje sistemskih reformi u oblasti saradnje države i nevladinog sektora, reformi koje obuhvataju pravni i institucionalni okvir, standarde javnih konsultacija, rad Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, kao i unapređenje sistema javnog finansiranja.
- Ovo je vrlo specifično vrijeme u završnoj fazi pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, koje donosi nove izazove, ali i priliku da promislimo kako će budući sistem podrške izgledati nakon članstva - kazao je Vidačak.
Prema njegovim riječima, u proteklih deset godina realizovano je više ciklusa tehničke pomoći EU, pri čemu su se mijenjale i institucije korisnici: od Generalnog sekretarijata Vlade i Kancelarije za saradnju sa nevladinim organizacijama, preko Ministarstva javne uprave, do sadašnjeg resornog ministarstva koje u svom nazivu ima saradnju sa nevladinim organizacijama, što, kako je ocijenio, predstavlja važan iskorak.
Vidačak je ukazao je se jedan od ključnih segmenata projekta odnosio na reformu zakonodavnog okvira za rad nevladinih organizacija, uključujući pripremu novog zakona. U tom procesu, kako je naveo, pripremljen je i priručnik koji će služiti kao vodič za primjenu budućeg zakonodavnog okvira.
- Posebna pažnja posvećena je i uspostavljanju i radu Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, čije je formiranje trajalo duže od očekivanog, ali za koji sada, kako je rekao, postoje velika očekivanja, naročito u završnoj fazi pregovora sa EU - rekao je Vidačak.
Istakao je da je implementacija Strategije saradnje sa nevladinim organizacijama jedna od najsloženijih reformi, jer zahtijeva koordinaciju velikog broja institucija i sistemske promjene u načinu rada ministarstava. Kao primjere naveo je razvoj metodologija za mjerenje razvoja volonterstva i razvoja nevladinog sektora, što podrazumijeva usklađivanje podataka i angažman više aktera.
- U segmentu javnog finansiranja, projekat je bio usmjeren na unapređenje sistema praćenja i mjerenja efekata finansiranja, uz obuke za ministarstva kako bi monitoring bio više usmjeren na rezultate - rekao je Vidačak. Kako je naglasio, takav pristup zahtijeva dodatne kapacitete u institucijama, ali je ključan za ukupni učinak i percepciju javnosti.
Vidačak se osvrnuo i na novu evropsku strategiju za civilno društvo koju je predstavila Evropska komisija, ističući da ona predstavlja značajan iskorak i da je relevantna i za države članice i za zemlje kandidate.
Tri su, kako je naveo, glavna prioriteta te strategije: uključivanje civilnog društva u kreiranje i upravljanje javnim politikama, unapređenje okruženja za djelovanje nevladinog sektora (tzv. civic space) i obezbjeđivanje održivog finansiranja.
- Strategija predviđa i jačanje kapaciteta institucija za saradnju sa civilnim društvom, kao i uspostavljanje online platforme za razmjenu podataka o kvalitetu okruženja za rad nevladinog sektora - pojasnio je Vidačak.
On je naglasio da će države članice morati da pripreme nacionalne planove do sredine 2027. godine, ocijenjući da je važno da Crna Gora na vrijeme definiše kako će izgledati buduća ulaganja iz nacionalnih i evropskih sredstava za nevladin sektor.
Među preporukama proisteklim iz projekta, Vidačak je naveo potrebu za jačanjem institucionalne infrastrukture za dijalog sa civilnim društvom, snažnijom ulogom Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, unapređenjem sistema finansiranja zasnovanog na rezultatima, većom transparentnošću i proaktivnom objavom podataka o finansiranju.
Posebno je istakao značaj naredne dvije godine, ocjenjujući ih ključnim za uspostavljanje modela podrške koji će biti održiv i funkcionalan i nakon članstva u EU.
- Važno je jasno odrediti koja će nacionalna struktura u budućnosti preuzeti ulogu u programiranju i upravljanju EU fondovima za nevladini sektor, posebno u oblastima poput vladavine prava, zaštite ljudskih prava i razvoja civilnog društva - poručio je Vidačak, dodajući da je riječ o procesu koji zahtijeva jasne odluke i snažnu međuresornu koordinaciju.
Generalna direktorica Direktorata za nevladine organizacije i političke partije u Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Suada Musić poručila je da se Crna Gora nalazi u važnom trenutku, istovremeno privodeći kraju četvrtu strategiju u oblasti razvoja civilnog društva i započinjući izradu novog strateškog okvira za period 2027–2031.
Kako je navela, završetak važeće strategije predstavlja priliku da se sagledaju postignuti rezultati, identifikuju izazovi i definišu kvalitetniji i efikasniji pravci djelovanja u narednom periodu.
- Važeća strategija postavila je jasne ciljeve: jačanje partnerstva, unapređenje institucionalnog dijaloga i stvaranje predvidivog i transparentnog sistema finansiranja i saradnje sa nevladinim sektorom - kazala je Musić.
Prema njenim riječima, Strategija je razvijana kroz širok konsultativni proces uz učešće institucija, lokalnih samouprava, međunarodnih partnera i organizacija civilnog društva, čime je od početka postavljen temelj inkluzivnosti i zajedničke odgovornosti.
U normativnom dijelu, kako je ocijenila, ostvaren je značajan napredak, navodeći da su unaprijeđene metodologije za praćenje razvoja sektora, pripremljen program obuka za državne službenike za saradnju sa nevladinim organizacijama, unaprijeđen sistem finansiranja projekata i programa, te pripremljen novi zakonski okvir koji će, nakon usvajanja i donošenja podzakonskih akata, dodatno ojačati institucionalnu osnovu za razvoj civilnog društva.
Musić je podsjetila da je sprovođenje strategije u početnoj fazi bilo usporeno zbog reorganizacije Vlade, kadrovskih promjena i nefunkcionisanja Savjeta za saradnju sa nevladinim organizacijama, navodeći da su formiranjem Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama krajem 2024. godine aktivnosti dobile novu dinamiku.
- Uspostavljen je Savjet, usvojen je novi program rada i poslovnik, čime je nakon višegodišnje pauze ponovo obezbijeđen institucionalni okvir za kontinuirani dijalog - navela je Musić.
Posebno je istakla program „Resursni centri u Crnoj Gori“, koji je započet 1. januara 2025. godine, podsjećajući da je riječ o dvogodišnjem programu čiji je cilj jačanje kapaciteta organizacija za učešće u kreiranju javnih politika i pružanje usluga građanima.
Govoreći o novoj strategiji za period 2027–2031, Musić je naglasila da ona treba da bude nastavak započetih reformi, ali i iskorak naprijed.
- Strategija mora biti usklađena sa evropskim prioritetima razvoja civilnog društva, ali i realno postavljena sa jasnim ciljevima, mjerljivim pokazateljima i preciznim rokovima - kazala je Musić.
Poručila je da je cilj jasan i da strategija nakon 2027. godine treba da dodatno ojača institucionalne mehanizme, ali i da doprinese većoj vidljivosti i ugledu civilnog društva u javnosti.
Izvršna direktorica, CRNVO i zamjenica predsjednika Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO Zorana Marković poručila je da se civilno društvo u Crnoj Gori nalazi pred ozbiljnim reformskim izazovima, ali i pred važnim periodom pripreme za fazu nakon 2027. godine i očekivanog članstva u Evropskoj uniji.
Ona je istakla da su trenutno najveći prioritet za nevladine organizacije reformski procesi koji se odnose na novi zakon o nevladinim organizacijama, kao i novi pravni okvir za finansijsko poslovanje i finansiranje civilnog društva.
- To su izazovi sa kojima se suočavamo na dnevnom nivou i na kojima kontinuirano radimo, ali bez obzira na to koliko su zahtjevni, važno je da razmišljamo i o tome šta nas čeka nakon 2027. godine - kazala je Marković.
Marković je naglasila da kvalitet reformi u procesu pristupanja Evropskoj uniji direktno zavisi od snage i održivosti civilnog društva.
- Bez snažnog i održivog civilnog društva teško možemo očekivati transparentne i trajne reforme - istakla je Marković, dodajući da su i iskustva pojedinih država članica pokazala da procesi u kojima nije bilo adekvatnog uključivanja civilnog društva nijesu bili dugoročno održivi.
Ukazala je i na podatak da je u prethodne dvije godine više od 50 odsto zakona usvajano bez sistema učešća civilnog društva, uprkos postojanju razvijenih mehanizama za konsultacije.
Govoreći o ulozi nevladinih organizacija u procesu evropskih integracija, Marković je ocijenila da civilni sektor ima dvostruku ulogu, kao korisnik finansijske, institucionalne i tehničke podrške, ali i kao iskren partner u reformama i glas zajednice.
Posebno je istakla značaj finansijske podrške i potrebe za kreiranjem instrumenata koji će omogućiti dugoročnu održivost organizacija. Kako je navela, projektna podrška jeste značajna, ali sama po sebi nije dovoljna za razvoj profesionalnih, održivih organizacija sa adekvatnom ekspertizom.
Marković je ukazala da civilno društvo već duže vrijeme razmatra izazove koji će nastupiti nakon punopravnog članstva u EU, navodeći da je važno koristiti iskustva država koje su taj proces prošle u skorijem periodu.
- Iskustva zemalja koje su nedavno pristupile EU, posebno regiona, mogu nam pomoći da izazove tranzicije prevaziđemo na racionalniji i funkcionalniji način - zaključila je Marković.
Načelnica direkcije za volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Snežana Ivanović poručila je da su razvoj socijalne ekonomije i volonterizma dva ključna sistemska procesa koji bi trebalo da dobiju značajno mjesto u daljem razvoju Crna Gora, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Podsjetila je da su u prethodnom periodu paralelno vođena tri komplementarna procesa: izrada Strategije razvoja socijalne i solidarne ekonomije za period 2025–2029 sa akcionim planom za 2026–2027, Strategije razvoja volonterizma za isti period, kao i priprema Nacrta zakona o socijalnoj ekonomiji, koji je trenutno u fazi javne rasprave.
Prema njenim riječima, socijalna ekonomija u Crnoj Gori do sada nije bila jasno definisana u sistemskom okviru, navodeći da novi zakon i strategija treba da obezbijede pravnu sigurnost, jasne kriterijume i institucionalnu podršku.
- Zakon uvodi jasne kriterijume za sticanje statusa subjekta socijalne ekonomije i uspostavljanje registra, čime se obezbjeđuje prepoznatljivost i povjerenje javnosti i partnera - kazala je Ivanović.
Pojasnila je da jedna od ključnih odredbi predviđa obavezu da najmanje 50 odsto neto dobiti bude reinvestirano u ostvarivanje društvene misije i razvoj zajednice, čime se, kako je navela, osigurava da društveni cilj ostane u središtu poslovanja.
- Zakon, takođe, propisuje obaveze u pogledu transparentnosti, izvještavanja i mjerenja društvenog uticaja, kako bi se spriječile zloupotrebe i nelojalna konkurencija - navela je Ivanović.
Istakla je da socijalna ekonomija nije politika usmjerena na organizacije, već na ljude, sa posebnim fokusom na zapošljavanje mladih, osoba s invaliditetom, žena iz ruralnih područja, dugoročno nezaposlenih i drugih ranjivih grupa. Time se, kako je kazala, tržište rada povezuje sa socijalnom politikom.
Strategija razvoja socijalne i solidarne ekonomije, kako je pojasnila Ivanović, postavlja ciljeve u oblasti jačanja institucionalnog i normativnog okvira, unapređenja finansijskih mehanizama podrške, izgradnje kapaciteta subjekata socijalne ekonomije i povećanja njihove vidljivosti i društvenog uticaja.
Govoreći o Strategiji razvoja volonterizma, Ivanović je pojasnila da je fokusirana na unapređenje zakonodavnog okvira, uspostavljanje evidencija i standarda kvaliteta, promociju volontiranja među mladima, jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama, kao i valorizaciju volonterskog rada.
- Volonterizam i socijalna ekonomija nijesu odvojeni procesi, već komplementarni. Volonterski angažman često predstavlja prvi korak ka socijalnom preduzetništvu, dok socijalna preduzeća institucionalizuju društvenu odgovornost - istakla je Ivanović.
Zaključila je da je riječ o sistemskoj reformi koja ima za cilj održiv razvoj i jačanje društvene odgovornosti, ocijenjujući da bi volonterizam i socijalna ekonomija trebalo da zauzmu važno mjesto u budućim nacionalnim prioritetima.
Konferencija je završni događaj EU projekta tehničke pomoći Vladi za unapređenje saradnje s civilnim društvom koji podržava Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Tag: aleksandar-sapic