Šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac saopštio je da je novoimenovani v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice Dalibor Zečević završio MB fakultet u Aranđelovcu i ocijenio da bi tu diplomu trebalo provjeriti.
- Smjer računari, radio u kladionicama Volcano i AdmiralBet, a tek četvrta godina fakulteta završena 2023. godine - naveo je Klikovac.
Sve je, dodaje on ironično, to „povezano“ sa zaštitom životne sredine.&nbsp;
- Očigledno se lokalna većina kocka sa zaštitom prirode u Podgorici, a inače samo imenuju „eksperte“ i ljude sa velikim iskustvom u struci. PS - da nije kolega sa fakulteta Šapiću? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1975429276573782399%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klikovac: Provjeriti diplomu novog direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice - da nije kolega sa fakulteta Šapiću?

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić rekao je da radovi na Trgu Nikole Pašića kasne, između ostalog, i zbog toga što je taj prostor zauzet šatorima, odnosno zauzet tzv. "Ćacilendom".
Šapić je na konferenciji za medije priznao da se kasni sa radovima na izgradnji kružnog toka i uređenju Trga Nikole Pašića, prije svega jer je taj prostor blokiran. Gradonačelnik nije precizirao ko blokira plato ispred Doma Narodne skupštine, ali je odranije poznato da su se tu "ulogorile" pristalice predsjednika Aleksandra Vučića.
- Da li ovdje, evo recimo, baš ispred ovog objekta, da li možemo normalno da prođemo? Ne možemo zato što je zatvorena ulica. Zato što su oni koji su blokirali ulicu zatvorili i njih niko ne može da pomjeri. I isto kao što su ovi drugi pozatvarali pola grada prethodnih šest mjeseci i to je jedan od glavnih razloga zašto mnogi radovi kasne - rekao je Šapić.
Rekao je da mu smetaju "i jedni i drugi" koji blokiraju ulice i, kako je rekao, normalan život Beograđana.
Gradonačelnik je podsjetio i da su kocke koje su dovezene na Trg Nikole Pašića kao materijal za popločavanje trotoara, morale da se sklanjaju zbog mitinga.
- Pa skloni kocke jer ima miting da se ne gađaju kockama, pa vrati kocke. Pa skloni kocke, pa vrati kocke. Pa 16 puta skloni, pa vrati, ali kada ih sklanjamo treba nam dva dana da ih vratimo. Četiri puta, dva dana, osam dana. Prosto da znate. A onda, ako se ne sklone u dva sata, onda ide po mrežama: "Ostavio Šapić kocke da se gađaju" - ukazao je Šapić.
Stoga nije želio da licitira rokovima za završetak radova na Trgu Nikole Pašića, ali je podvukao da će cio taj prostor biti uređen u narednom periodu. To uključuje i Ulicu Dragoslava Jovanovića koja će, kako je objasnio, dobiti novi završni sloj asflata kada budu asfaltirane sve saobraćajnice i na samom Trgu Nikole Pašića.
Šapić je podsjetio i da je u toku izgradnja podzemne garaže u Vlajkovićevoj ulici koja bi, kako je naveo, trebalo da bude otvorena na jesen, a odmah poslije toga krenuće uređenje arheološkog parka iznad nje, u kom će biti izloženo sve ono što su arheolozi pronašli za vrijeme radova.
Odgovarajući na pitanja novinara o uzurpaciji Pionirskog parka, Šapić je rekao da je protiv svakih blokada i da nema razloga da se više ponavlja.
Ponovio je ranije iznijeti stav da je čak i revolucija, kojoj se inače protivi, bolja nego ovo "toksično ubrizgavanje otrova u krvotok ove zemlje".
<h2>Nije se odustalo od kružnog toka na Trgu republike</h2>
Šapić je demantovao navode Centra za lokalnu samoupravu da se od kružnog toka na Trgu republike odustalo, ističući da će taj projekat biti realizovan onako kako je prvobitno najavljeno.
Granitne kocke koje se trenutno uklanjaju sa kolovoza neće ići u otpad, objasnio je gradonačelnik navodeći da će one biti uskladištene u "Putevima Beograda" i ponovo upotrebljene na drugim projektima u gradu.
Kolovoz će ubuduće na Trgu republike biti asfaltni, osim na kružnom toku gde će ostati granitne kocke, ali na adektvatnoj podlozi kako ne se ne bi više klatile i propadale.
- Beton mora, kako su mi objasnili, da se pusti da se suši mjesec dana, pa onda se to sve pomjera (rokovi, prim. N1), ali pošto ne možemo odjednom sve, da ne bi zagušivali saobraćaj, radiće se u tri dijela, to je onda tri puta po 20 dana - rekao je Šapić.&nbsp;
Od kružnih tokova kod hotela Balkan i Igumanove palate na Terazijama jeste se odustalo, jer su nadležni procijenili da bi oni bili prevelik rizik zbog podzemnih prolaza, podsjetio je Šapić.&nbsp;
Najavio je i da će uskoro biti rekonstruisan podzemni prolaz na Zelenom vijencu, dok će se sa obnovom prolaza Bezistan, nakon što su rešeni imovinsko-pravni odnosi, krenuti naredne godine.
Šapić je naglasio da bi obnova centra grada - odnosno cijelog prostora od Trga Nikole Pašića, preko Terazija do Trga republike - trebalo da bude gotova 1. septembra.

Šapić kritikuje Ćacilend: Ne možemo da izvodimo radove, njih niko ne može da pomjeri

Nekako u isto vreme, dva političara u regionu - iako ih ne povezuju ni države ni "rang" položaja - kao da su počela da se utrkuju u idejama, stavovima i predlozima koji, najblaže rečeno, najčešće izlaze iz okvira uobičajenog za posao koji obavljaju i u direktnoj su suprotnosti s onim šta građani doista očekuju od njih.
Građane Srbije je počeo da o jadu zabavlja Aleksandar Šapić, gradonačelnik Beograda, a građane Crne Gore Andrija Mandić, predsednik Skupštine. Čini se da se u oba slučaja, sa stanovišta građana, uz njihove funkcije može staviti epitet "nažalost".&nbsp;
Šapić je, tako, krenuo "rafalno" s izgradnjom kružnih tokova gdegod; pa sa idejom o izmeštanju ostataka Josipa Broza iz "Kuće cveća"; onda je podigao tenzije planom za podizanje spomenika kolaboracionisti Dragoljubu Mihailoviću; istovremeno izneo plan o uklanjanju grobova četiri narodna heroja sa Kalemegdana; koliko sutra treba da započne njegova ideja o rušenju Starog savskog mosta, a da drugi most nije napravljen; na potpuni saobraćajni haos u gradu "odgovorio" je farbanjem vozila gradskog prevoza u "nemanjićko plavo"; pa vređa i novinarstvu uči novinare; onda se pokazalo da kroz jedan novi kružni tok autobus uopšte ne može da prođe; pa je ispalo da na drugi ipak moraju da se vrate semafori, koji su uklonjeni kada je ta raskrsnica pretvorena u kružni tok, ali ti semafori neće imati zeleno...
Mandić je, opet, hvatajući se za rezultate popisa, koji - baš to je dokaz - nije dao onu sliku koju su želeli Srbija i velikosrpska iredenta u Crnoj Gori, počeo sa pričom o izmeni Ustava kako bi srpski jezik postao "službeni"; onda je reciklirao staru ideju o procentualnom učešću Srba u organima uprave, vojsci i policiji; pa opet nekoliko uzastopnih puta zaboravio tekovine NOR; pa opet po srpskim medijima pominjao ugroženi srpski narod; pa malo pretio koalicionim partnerima; pa menjao logo Skupštine; do najnovijeg "bisera" - kad je uklonio iz hola Skupštine crnogorsku zastavu i postavio Lubardinu sliku na njeno mesto, a kao reakciju na to po ko zna koji put ponižavao nacionalne Crnogorce.
U oba slučaja smo, skoro sasvim sigurno, u nabrajanju nešto zaboravili. Prosečan ljudski um teško može da procesuira toliki broj bisera u tako kratkom periodu. Da, većina ovoga običnom čoveku jednostavno izazove napad smeha i probudi nevericu da neko takav uopšte može da se bavi politikom, i to bi bilo sve - da nije štete koju ovakvi stavovi i činidbe prave.
Ipak, šteta koju Aleksandar Šapić pravi Beogradu je - kolikogod to strašno zvučalo - tek usputna, u osnosu na ukupnu štetu koju prestonici Srbije, kao i celoj Srbiji najzad, pravi režim Srpske napredne stranke. Beograd je, vele upućeni, postao svetski centar za pranje sumnjivog novca kroz stanogradnju. Zida se i gde može i gde ne može, najčešće gde ne može i apsolutno neplanski - jer Beograd nema ni kapacitet, ni strukturu, ni infrastrukturu da to iznese. Ti preskupi kvadrati sumnjivog kvaliteta donose ozbiljnu zaradu investitorima, lep procenat državi, ali i potpuni krah javnih službi. U tom ogromnom novcu zbog koga se Beograd pretvara u Dubai sa Ali Ekspresa, Šapić biva tek sitni šibicar, a novac straćen u - recimo - besmisleno farbanje gradskih autobusa - jer dosadašnja crvena (inače tradicionalna boja od pokretanja JGS u Beogradu 1892.) je za Šapića "socijalistička" - predstavlja tek "kusur" u odnosu na sve druge "projekte" aktuelne vlasti.
Šteta koju Andrija Mandić pravi u Crnoj Gori je, međutim, kudikamo ozbiljnija. I, iako je za verovati da to što radi - ne radi za klikere, u slučaju njegovog delanja materijalni aspekt je manje bitan. Upornim insistiranjem da jedan narod u Crnoj Gori treba da bude ravnopravniji od drugih naroda, uz fantamazgorije o "ugroženosti", on polarizuje crnogorske Srbe prema svim ostalim građanima, kojih je čak i u najnekritičnijem čitanju popisa - bar dvostruko više nego Srba. Upornim narušavanjem građanskog karaktera države on stvara i gaji antagonizam Srba prema svima ostalima, i revolt svih ostalih prema Srbima, a takav scenario pamtimo iz sukoba u bivšoj SFRJ i znamo kako se završio. Upornim provociranjem i ponižavanjem nacionalnih Crnogoraca on postiže samo generalizaciju njihovog revolta i zauzimanje tvrdih, dijametralno suprotnih pozicija, što nikada u svetskoj istoriji nije rezultiralo dobrim. Otuda je logično pitanje - koji su doista Mandićevi motivi da radi to što radi? Onda, i da li je moguće da crnogorski Srbi, koji su životno i suštinski u potpuno istoj situaciji kao Crnogorci, crnogorski Hrvati, Bošnjaci ili Albanci, ne vide u kom pravcu to vodi?
Tako da - imamo dva klovna, istih crvenih noseva, istih brada (jedan ima stvarnu, drugi duhovnu), istih lepih reči za četnike, istog prekomernog i neprimerenog insistiranja na srbovanju i srpstvu... ali s kudikamo različitim posledicama tog kerefekisanja. Posledica Šapićevog cirkuziranja je vizuelno i sadržajno uništenje jednog grada, u kome će život ipak biti moguć, samo teži. Posledice onoga šta radi Mandić mogu da učine nemogućim život u celoj Crnoj Gori, što je mnogo više od velikosrpskog plana da Crnu Goru učine nefunkcionalnom državom o kojoj će morati da brine "stariji brat".

Nebojša Vučinić

Dva klovna

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić podnio je zvaničnu inicijativu Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine Grada Beograda da se komandantu četničkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Dragoljubu Draži Mihailoviću podigne spomenik u parku Terazijska terasa.
Šapić je poručio da je podizanje ovog spomenika "važno zbog nacionalnog pomirenja i kako ne bi više dolazilo do podjela".
- Treba da se nastavi proces kojim su se izjednačili partizanski i ravnogorski pokret i kada je oborena sudska presuda kojom je Dragoljub Mihailović proglašen za izdajnika. Ne treba zaboraviti da je Mihailović jedan od najodlikovanijih srpskih oficira za iskazane podvige i hrabrost u balkanskim ratovima i Prvom svjetskom ratu - rekao je Šapić.
Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.
Viši sud u Beogradu rehabilitovao ga je u maju 2015. godine, navodeći da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo nadležno da se bavi utvrđivanjem činjenica da li je bio ratni zločinac.
U oktobru 2023, u Beogradu je u privatnom prostoru otvoren muzej i u njemu spomenik Draži Mihailoviću, uprkos kritikama i protivljenju antifašista.

Šapić odlučan: Podnio inicijativu za podizanje spomenika ratnom zločincu Draži Mihailoviću

Osim izmještanja Josipa Broza Tita iz Kuće cveća, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić došao je i na ideju da se Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta, sagradi spomenik na Terazijama.
Sociolog Jovo Bakić kaže za Danas da, radikalskim rječnikom rečeno, nema većih izdajnika od radikala i njihovih nasljednika naprednjaka.
– U skladu s tim je i njihova politika pamćenja, pa očekujem da svi saradnici okupatora uskoro dobiju svoje spomenike jer tako se pravda i savremena kolaboracija s imperijama i njihovim korporacijama – ističe Bakić.
Dragana Rakić, zamjenica predsjednika Demokratske stranke, ocjenjuje da kada nije u stanju da Beograđanima ponudi funkcionalan i bezbjedan javni prevoz, da gradu Beogradu obezbijedi redovno finansiranje najosnovnijih institucija, doktor Šapić se sjeti da im ponudi raspravu na temu: četnici ili partizani.
– Dotle doseže njegova politička misao, a za nešto više svakako nije sposoban. A kad se doktor Šapić već bavi velikim političkim temama, nemam nikakvu dilemu da će i on i režim kome pripada najaviti i spomenik Nediću, Krcunu, Staljinu, Pol Potu, Idi Aminu, samo da ne odgovaraju na pitanja o litijumu ili o Kosovu – poručuje Rakić.
Miloš Karavezić prvi sekretar SKOJ-a, ističe da je to je jedna u nizu sramnih izjava gradonačelnika Beograda, dokazanog antikomuniste Aleksandra Šapića.
– Draža Mihailović je izdajnik srpskog naroda, nacistički kolaboracionista i ratni zločinac i takva izjava ima za cilj izmišljanje novih tradicija u kojima se borci za slobodu nazivaju zločincima, a zločinci poput Mihailovićima herojima. Sva antifašistička i progresivna javnost mora ustati protiv ove sramne inicijative – naglašava Karavezić.
Branislav Dimitrijević, istoričar umjetnosti, smatra da se na Terazijama se može podići samo novi spomenik obješenim rodoljubima 1941. dok su tadašnji istomišljenici Šapića pili kafu ispod njih.
– Ideja o spomeniku Mihailoviću je nebulozna isto kao ona o spomeniku Miloševiću, koji se nešto više ni ne pominje. Istorijski revizionizam je uzeo maha u ovom društvu, a ideje kao śto je ova služe jeftinom politikanstvu i daljim podjelama u društvu – smatra Dimitrijević.
Istoričarka umjetnosti Borka Božović kaže da je nevjerovatno do kojih granica, a bez stida i ikakvog istorijskog znanja, pojedini ljudi iz vlasti sistematski vrše reviziju istorije.
– To svakako nije dobro za zemlju koja je do nedavno njegovala i poštovala antifašizam, dok se danas srozava do samog dna u svakom pogledu. I ispod toga – ti ljudi prostački samo kopaju po istorijskim ranama, jer samo to znaju. Ali, ta opsjednutost ovog režima „istorijskim motivima“ i provociranje javnosti, zapravo je „ispiranje mozgova“ – ta stalna proizvodnja magle služi tome da odvrati pažnju od suštinskih pitanja, da ljudi ne bi razmišljali i da se ne bi bavili gorućim problemima – poručuje Božović.
Ističe da su u ovom trenutku to Rio Tinto i položaj Srba na Kosovu, koje je vlast toliko izmanipulisala i dovela u strašnu situaciju.

Nebulozna ideja i istorijski revizionizam: Reakcije na Šapićevu najavu izgradnje spomenika Draži Mihailoviću

Dvije osobe ranjene su u Peći na Kosovu ispred Osnovnog suda, a sumnjase da je motiv zločina krvna osveta.
Napadač je, prema navodima policije, imao dva kalašnjikova i dva pištolja, te gotovo 130 metaka.
Napadač je član porodice osobe koja je 2022. ubijena u Klini iz osvete. Upravo je sud u Peći prvo ubicu iz tog slučaja osudio optužene na ukupno 44 godine zatvora. Juče im je navodno ukinut pritvor.

Dvije osobe ranjene u Peći, sumnja se na krvnu osvetu

Međunarodni krivični sud odbacio je žalbu Izraela kojom je traženo ukidanje naloga za hapšenje njihovog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta.
Njih dvojica su optuženi za ratne zločine u Pojasu Gaze.
Sud je zaključio da "nema pravnog osnova" za poništavanje naloga. Iako Izrael nije član MKS-a, Palestina to jeste od 2015. godine, što sudu daje pravo da istražuje zločine počinjene na njenoj teritoriji - uključujući Gazu, Zapadnu obalu i Istočni Jerusalim.
Nalozi za hapšenje Netanjahua i Galanta izdati su u novembru 2024. godine, a riječ je o prvom slučaju u kojem je sud zatražio hapšenje visokih zvaničnika jedne zapadne savezničke zemlje.
Palestinske vlasti ocijenile su odluku kao "istorijsku", dok su izraelski zvaničnici MKS optužili za antisemitizam.

Odbačen zahtjev Izraela: Potjernica za Netanjahuom ostaje na snazi

Fudbaleri Bajerna pobijedili su Borusiju Dortmund u Minhenu rezultatom 2:1 u okviru sedmog kola Bundeslige.
Bajern je tako ostao na maksimalnom učinku (21 bod) i upisao sedmu pobjedu, dok je Dortmund poslije ovog kola naskoru od četiri trijumfa, dva remija i porazu, a ima 14 bodova.
Do prvog gola Bajern je stigao u 22. minutu. Kimih je centrirao iz kornera, a najbolji u skoku bio je Hari Kejn, koji je glavom poslao loptu pod prečku.
Nakon samo sedam utakmica Kejn je stigao do 12 golova, i postao prvi igrač u njemačkom prvenstvu kojem je to pošlo za rukom.
Ovaj rezultat ostao je i na pauzi. U drugom dijelu meča Dortmund je bio dominantniji, međutim falilo je preciznosti.
Adejemi je imao veliki promašaj u 65. minutu utakmice kada mu je Girasi dodao loptu u šesnaestercu, ali je njemu proklizala noga i šut nije bio ni blizu dobrog.
Na drugoj strani Olise je primio pas Kejna i došao po desnoj strani, ali je njegov pokušaj izblokiran.
Iskupio se u 79. minutu kada je postigao drugi gol za domaće. Dijaz je poslao loptu ka gol, ali je Belingem nije mogao da izađe na kraj sa njom, pa je iz drugog plana Olise klizeći poslao loptu u gol.
U 84. minutu Julijan Brant stiže do prvog pogotka za Dortmund. Ispratio je centaršut i pobjegao odbrani Bajerna, pa poslao loptu u gol.

Bajern u derbiju pobijedio Dortmund

Kvalitet humanitarne pomoći koja ulazi u Gazu jednako je važan kao i njena količina, rekao je glavni koordinator UNICEF-a za hitne slučajeve Hejmiš Jang i poručio da postoji hitna potreba za neograničenim pristupom osnovnim potrepštinama.&nbsp;
- Palestincima u Gazi potrebni su šatori, plastične folije i čista voda za piće, kao i gorivo i oprema za proizvodnju i distribuciju vode, i cijevi za popravku bunara i postrojenja za desalinizaciju - kazao je Jang u intervjuu za Anadoliju.
Govoreći dok je čekao sa svojim timom u blizini graničnog prelaza Kisufim, istočno od Deir al-Balaha, Jang je dodao da 50 kamiona čekaju dozvolu za kretanje, prevozeći medicinske i higijenske potrepštine neophodne za spašavanje života djece.
Od stupanja na snagu primirja 10. oktobra, Izrael je dozvolio ulazak 653 kamiona s pomoći u Gazu, što je daleko ispod dnevne kvote od 600 kamiona predviđene sporazumom, rekao je direktor medijske kancelarije vlade Gaze Ismaila Tavabte.&nbsp;
Izrael je u nedjelju dozvolio ulazak 173 kamiona s pomoći, uključujući tri koja prevoze plin za kuvanje i šest s gorivom, ali nijedan kamion nije bio dozvoljen u ponedjeljak ili utorak.&nbsp;
Protok je nastavljen u srijedu s 480 kamiona.&nbsp;
Jang je upozorio da je situacija u Gazi katastrofalna, navodeći da su skoro sve bolnice uništene ili teško oštećene i da se stanovnici suočavaju s ekstremnim nedostatkom hrane i skloništa.
On je rekao da su UNICEF-u hitno potrebne velike količine hrane kako bi se riješile posljedice gladi u sjevernoj Gazi.&nbsp;
- Postoji hitna potreba da se učini sve što je moguće da se dopreme sve zalihe o kojima govorim - kazao je Jang.
Prema uslovima primirja, 600 kamiona pomoći, uključujući robu od privatnih dobavljača, trebalo bi svakodnevno da ulazi u Gazu.
Jang je dodao da je Gazi takođe potrebno oko 50 kamiona s gorivom svaki dan, zajedno s plinom za kuvanje.
On je naglasio da je siguran pristup Gazi ključan za distribuciju pomoći.
- Potrebna nam je sloboda kretanja širom Gaze kako bismo došli do najugroženije djece, njihovih majki i porodica koje se brinu o njima - kazao je Jang.
Izrael je od 2. marta potpuno zatvorio granične prelaze u Gazi, blokirajući hranu, ljekove i druge životne potrepštine.&nbsp;
Sporazum o prekidu vatre u Gazi postignut je između Izraela i Hamasa prošle sedmice, na osnovu plana koji je predstavio američki predsjednik Donald Tramp.&nbsp;
Prva faza uključivala je oslobađanje izraelskih talaca u zamjenu za palestinske zatvorenike.
Plan takođe predviđa obnovu Gaze i uspostavljanje novog mehanizma upravljanja bez Hamasa.&nbsp;
Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima u Gazi je ubijeno skoro 68 hiljada Palestinaca.

Zvaničnik UN-a upozorio da je situacija u Gazi katastrofalna

Piše: Stevo Vučinić Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, usvojenog 2011. godine, podnešen je sa zadnjim namjerama – pravna etapa puzajuće aneksije koja prijeti Crnoj Gori. Kao jedna od ključnih izmjena, ističe se brisanje termina „nasilna“, koji se odnosi na formulaciju o aneksiji iz 1918. godine. Brisanjem termina „nasilna“ stvaraju se pravne pretpostavke da se imovina dinastije Karađorđevića u Crnoj Gori, koju su već tražili, povrati u njihovo vlasništvo – dvorac Miločer i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića. I to je jedini smisao predloženih izmjena. U prijedlogu citiranoga Zakona piše, termin „nasilna aneksija“, nosi duplo značenje. Jer, sama riječ aneksija podrazumijeva prisilu ili nasilje, pa ga smatraju „suvišnim“. Naravno, da pojam aneksija ne nosi duplo značenje, već je vrlo jednoznačan – aneksija bez upotrebe oružane sile i posijedanja teritorije okupacionim sredstvima. Primjer je nenasilna aneksija Bosne i Hercegovine 1909. godine. Bila je rezultat političkih kalkulacija, operacionalizovana diplomatskim dogovorom Rusije i Austrougarske. Austrougarska je u Bosni i Hercegovini već imala vojnu i administrativnu kontrolu od 1878. godine. Pa nije bilo potrebe da se akt formalizovanja aneksije sprovodi nasiljem, sem što je izazvala političku krizu u zemlji. Zato je nužno da se u crnogorskom slučaju koristi termin „nasilna“. <h2>IMOVINA STEČENA PLJAČKOM</h2> Jer, on implicira da je izvršena upotrebom oružane sile i podrazumijeva da je Crna Gora prvo oružanim putem nasilo okupirana, a onda anektirana. Iz takvoga reda stvari, po međunarodnom pravu slijedi, da lica koja oličavaju okupacioni poredak i njegovi nasljednici, dakle, Karađorđevići, ne mogu da polažu pravo na nasljeđe na teritoriji Crne Gore koju su svojevremeno okupirali. Inače, ukoliko se ta imovina vrati u vlasništvo Karađorđevićima, a intencija predoženoga Zakona usmerena je u tom pravcu, i u stvarnom i u simboličnom smislu, Crna Gora će biti okupirana teritorija. A onda, po drugi put, slijedi stvarna aneksija. Tih posljedica treba da budu svjesne sve crnogorske opozicione partije, ako se uopšte mogu častiti pridjevom crnogorske. Zato se moraju oduprijeti izmjeni Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš iz 2011. godine U daljem tekstu ćemo izložiti osnov sticanja imovine dinastije Karađorđevića u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i imovinu u Crnoj Gori. Jedan od najvećih jugoslovenskih pravnika, Milan Bartoš, nakon Drugoga svjetskoga rata napisao je knjigu kojom je opisao način sticanja bogatstva dinastije Karađorđević. Zaključio je: „Nasilje, bahatost i razmere korupcije i pljačke kraljevske kuće u Jugoslaviji zaista moraju da zaprepaste svakog racionalnog čoveka. Usuđujem se da tvrdim da ni pre ni kasnije pljačka naroda nije bila tako brutalna i tako širokih razmera, koja mu je pribavila imovinu stečenu u međuratnom periodu, na krajnje sporan i kolosalno nemoralan način“. Svojevremeni zahtjev potomaka dinastije Karađorđevića, da im se vrati imovina koju su pośedovali u Crnoj Gori do 8. marta 1947. godine (vila Miločer s parkom i kuće na Cetinju i Rijeci Crnojevića), koja im je odlukom Narodne skupšine FNRJ oduzeta, je neosnovan. Pripadala je porodici, koja je svoje bogatstvo stekla zloupotrebom moći, korupcijom i pljačkom, za čije je ime vezana propast Crne Gore 1918. godine, s nesagledivim posljedicama i štetama koje još nijesu obračunate. Najteže posljedice bile su: građanski rat s velikim žrtvama i mnogo popaljenih domova, opšte zaostajanje zemlje u obrazovnom, kulturnom i privrednom smislu, bespoštedna pljačka svih crnogorskih resursa, jezička, kulturna i politička denacionalizacija stanovništva i njegovo masovno iseljavanje, s ciljem da se zemlja liši Crnogoraca, a oni posluže kao ratnički elemenat u graničnom pojasu. Što se tiče međuratnih investicija u Crnoj Gori, eksponenti dinastije Karađorđevića investirali su u izgradnju puta od Peći do Andrijevice, puta od Pljevalja do Žabljaka i mosta na Tari, pred Drugi svjetski rat izgradili su prugu za vojne potrebe od Nikšića do Bileće, izgradili su zgrade opštine i „Banske stanove“ u Cetinju, u Podgorici zgrade Finansijske direkcije (današnja Opština) i Direkcija carina (Privredni sud i MONSTAST), banovinski hotel „Jadran“ u Ulcinju, oko 100 žandarmerijskih stanica, podigli su spomenik kralju Aleksandru na Cetinju, porušili Njegoševu kapelu na Lovćenu i u blizini nje sagradili kapelu Karađorđevića. <h2>BOGATSTVO KRALJA ALKESANDRA</h2> Za desetak poslijeratnih godina, nasljednik kralja Petra, koji nije raspolagao imovinom, stasao je u jednoga od najbogatijih evropskih monarha. Korupcijom i zloupotrebom vlasti i moći, naveo je korumpiranu administraciju, zaštićenu njegovim autokratskim autoritetom, da mu izgradi ili pokloni dvorce, lovišta i imanja, neka s vinogradima, poljoprivrednim dobrima i šumama: - Dvorac na Bledu otkupila je država od princa Vindišgerca, opremila i poklonila kralju Aleksandru. Vojska ga je održavala, a država snosila troškove i izdatke. - Dvorac u Han Pijesku mu je poklonila država, koja ga je i održavala na račun budžeta. - Dvorac u Zagrebu, na Tuškancu, kupila je zagrebačka opština i poklonila ga kralju. Održavan je iz državnoga budžeta. - Dvorac nadvojvode Fridriha u Belju mu je kupilo i poklonilo Ministarstvo finansija. - Dvorac s 500 hektara vinograda i zemljišta u Demir-kapiji kupljen je iz državnoga budžeta. Održavale su ga mjesne vlasti. - Lovište u Moroviću, od Petrovaradinske opštine, kupila je država, i njegovo održavanje stavila na državni budžet. - Bijeli dvor je malim dijelom finasiran iz kraljevog dužeta, a većim iz državnoga. - Ljetnjikovac u Miločeru sagrađen je na zemljištu koje je kupila država, manjim dijelom o trošku dinastije, a većim, iz budžeta i upotrebom vojne inžinjerije. Projektant nije uspio da naplati projekat i nadzor radova. Za održavanje svih ovih dvoraca, poljoprivrednih dobara i lovišta na račun države plaćani su upravnici dvorske ekonomije, njihovi pomoćnici, lovočuvari, inspektori, upravnici dvorskih šuma, administracija i posluga. Za vrijeme šestojanuarske diktature, dvojica njegovih prijatelja dobili su pravo istraživanja rudnika zlata u Neresnici, koji je nakon atentata u Marseju, na volšeban način preveden u ostavinsku masu kralja Aleksandra, i uprava kraljevskih dobara je preuzela njegovo vođenje, kao kraljevog dobra.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018111044_2f34ccf9b19704246e38df388bb05464d8e7039392bb1f42ba5f427ea9b0eb01" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Aleksandar Karađorđević"> </figure>  <h2>ŠPEKULACIJAMA DO DOBITI</h2> Kralj po zakonu nije plaćao porez, što je on vješto koristio, otvarajući preduzeća za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Ta preduzeća, kao kraljevo dobro, bila su oslobođena poreza, i proizvodi s njih jeftiniji i konkurentniji. Tako je Uprava dvora prodavala velike količine namirnica s deklaracijom za potrebe „dvora njegovog veličanstva“, oslobođene trošarine. Prodaju su vršili vojnici kraljeve garde. Svo dvorsko osoblje, plaćano je s budžeta. Špekulacijama na pariškoj berzi sa akcijama orjentalne željeznice, u iznosu od 300 miliona franaka, koje su plaćane u punom iznosu iako su prodavane za 20 do 25% od nominale, omogućile su, preko Ministarstva finansija, da kralj Aleksandar zaradi oko 240 miliona franaka za pola godine. Pokušaj rješavanja te afere, uzrokovao je raspuštanje narodne Skupštine. Kralj je špekulisao s obveznicama ratne štete, koje su on i neki ministri otkupili od naroda za iznos od 10% od nominalne vrijednosti. A onda su, po dogovoru, banke počele da kupuju te obveznice, čija je vrijednost skočila, i svakodnevno je skakala, dok se sve nijesu našle u rukama banaka i Poštanske štedionice. Za te namjene banke su se kreditno zaduživale kod Narodne banke. Na toj razlici, između cijene po kojima su kupljene i prodate, kralj i neki ministri zaradili su oko 600 miliona dinara. Nakon osnivanja Narodne banke, ministar finansija pozvao je banke koje su je osnovale, da kralju ustupe određenu vrijednost akcija koje su imale u njoj. Tako je kralj postao veliki akcionar Narodne banke i bio jedan od monopolista na njene prihode. Ta banka je imala monopol na emisiju novca i njena politika je kontrolisala tržište kapitala, finasirajući favorizovana preduzeća. Ovim pobrojanim primjerima nije iscrpljena lista špekulacija, kojima se kralj Aleksandar koristio, radi sticanja nezakonite dobiti. Ta imovina stečena je na nezakonit način, i ne može se prevesti u zakonito nasljeđe. A da se istovremeno ne pokrene postupak za utvrđivanje razmjera štete nastale aneksijom Crne Gore Srbiji i račun ispostavi nadležnim adresama u Srbiji, uključujući i potomke dinastije Karađorđevića, kao nasljednika kraljeva Petra i Aleksandra, koji su za nju odgovorni i objektivno i subjektivno. I ovih činjenica treba da budu svjesne crnogorske opozicione partije, ako im je uopšte stalo do Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018111048_12cffce0e6d5b8d9f1cca52ed0b90db78816807a8d32b4f5a3416f23446c9f02" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Skupština"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA INICIRALA DVOJICA POSLANIKA PES-A: Skupština Crne Gore</figcaption> </figure>

Karađorđevićima se utire put za vraćanje dvorca Miločer i kuća na Cetinju i Rijeci Crnojevića

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović ponovo je zloupotrijebila položaj i pretvorila se u staljinističku progoniteljku, tužiteljku i presuditeljku kritičkim medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
U izjavi za RTV Nikšić, ministarka Vujović je zastrašujućom, lažnom - tvrdnjom da je Specijalno državno tužilaštvo konstatovalo da je sedam crnogorskih medija ,,dio te jedne hijerarhije“ i da su mediji učestvovali ,,u raspirivanju vjerske mržnje“ - grubo obmanula crnogorsku javnost i sramno politizovala ministarsku funkciju.&nbsp;
Istovremeno, ministarka Vujović je pokazala da iza tužilačkog progona i kriminalizacije kritičkih medija i pokušaja gušenja slobode govora stoje politički interesi stranke Demokatska Crna Gora čija je ministarka Vujović član.&nbsp;
Stavovi ministarke kulture i medija duboko su suprotstavljeni temeljnim vrijednostima Evropske unije. Tokom nedavnog boravka u Crnoj Gori predsjednica Evropske komisije Ursula Fon der Lajen jasno je naznačila da je sloboda medija kamen temeljac EU. Identičan stav i zaštitu vrijednosti građanskog društva iskazao je i njegova ekselencija, ambasador Johan Satler u ime Delegacije Evropopske unije u Crnoj Gori.&nbsp;
Zbog drastičnog kršenja demokratskih standarda, politizacije ministarske funkcije, glavni urednici crnogorskih medija zahtijevaju od predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića da - ukoliko zaista baštini temeljne vrijednosti građanskog društva - bez odlaganja i trulih političkih kompromisa, razriješi dužnosti ministarku kulture i medija Tamaru Vujović.&nbsp;
U međuvremenu, urednici targetiranih crnogorskih medija preduzeće sve pravne radnje kako bi zaštitili vlastiti integritet i egzistenciju od beskrupuloznih napada i staljinističkog progona pojedinih političara iz vladajuće parlamentarne večine.&nbsp;
Jasmina Muminović (Portal Standard)
Rosanda Mučalica (Portal Analitika)
Danica Nikolić (M portal)
Ana Šofranac (Portal ETV)
Darko Šuković (Antena M)
Draško Đuranović (Televizija E)

Premijer Spajić da bez odlaganja smijeni ministarku kulture i medija Vujović!

,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu”. Ovaj naslov kao da je skinut sa portala ili novine Vijesti, medija koji u posljednje vrijeme djeluje kao puki, uslužni servis Specijalnog državnog tužilaštva u obračunu sa osam crnogorskih medija. Televizija E i Portal ETV, Portal Analitika, Antena M, Portal Standard, M portal, CDM i Pobjeda – označeni su kao mediji preko kojih je navodno, biznismen Aleksandar Mijajlović i njegova šestočlana grupa, širio uticaj i ugrozio - i to šaljući jednu poruku mjesečno – ustavni poredak i nacionalnu bezbjednost?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251018001016_2d06b102c85f5766d2d7cb9eb3112c87d55c3e8272c78b5f84c1483ec44c8a4e" data-rendition-name="original" width="571" height="303" loading="lazy" alt="KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa"> <figcaption>KAO DA SE GOVORI O CRNOGORSKOM SDT-U I MEDIJIMA: Naslovnica Srpskog Telegrafa(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  SLIČNI NASLOVI SLIČNIH MEDIJA Dokaza za teške optužbe nema ni u tragovima, ali je samo pominjanje osam medija u Naredbi za sprovođenje istrage poslužilo za sveobuhvatni atak i kampanju usmjerenu na rušenje integriteta novinarki i novinara taregetiranih medija. Zato naslov citiran s početka ovog priloga ne bi bio posebno zanimljiv jer niz sličnih naslova već su objavile Vijesti, kao i brojni registrovani i nerigostrovani srpski portali u Crnoj Gori. Međutim, senzacionalistički naslov ,,Odaju podatke, pakuju afere, ruše državu” nije objavljen u Crnoj Gori, već je dio naslovnice ,,Republike”, portala Srpskog Telegrafa! Tekst su 15. oktobra prenijeli brojni srpski mediji pod kontrolom režima Aleksandra Vučića. Očito s dobrim razlogom: u tekstu se targetiraju mediji koje ne kontroliše vlast - prevashodno N1 i Nova S. Urednici i novinari se optužuju da - po komandi kriminalne grupe koja je umrežena u policiji i studenata blokadera – napadaju poštene policajce i oficire srpskog MUP-a i tako urušavaju bezbjednost Srbije. -Sve kriminalne grupe sortiraju i po tačno određenoj šemi distribuiraju opozicionim medijima, zatim liderima plenuma na fakultetima u blokadi koji ih potom šire preko svojih naloga na društvenim mrežama, a deo logistike obezbeđuju i preko ,,kavačkog klana” kojem dostavljaju razne informacije i podatke iz policije, a zauzvrat bivaju debelo nagrađeni – piše u tekstu Republike, alijas portala Srpski Telegraf.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251018001020_1c011e44659cde993a5ab750d019e0ea18d637bc8b56806c0cf3573d45e5b785" data-rendition-name="original" width="961" height="536" loading="lazy" alt="ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića"> <figcaption>ISTI MEDIJSKI OBRAZAC U CRNOJ GORI I SRBIJI: Naslovnica Vijesti nakon hapšenja Mijajlovića(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  PONAVLJANJE ISTOGA U RAZLIČITIM DRŽAVAMA ,,Uređivao državu i medije”... ,,Poruke, portali i moć iz sjenke”... ,,Kako SDT vidi neformalni uticaj Mijajlovića na formiranje i rad dijela medija... Ovi naslovi, iz koncerna Vijesti, portala IN4S ili portala Borba, koji su tako slični onim iz Srbije, ukazuju na istu matricu, isti model obračuna sa medijima.&nbsp; Ovđe se u Crnoj Gori, Specijalno državno tužilaštvo se, kao politička batina, stavilo u službu dijela vlasti, prevashodno Demokrata Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića. Zato se kritički mediji se optužuju da su friziranim informacijama pokušali da zaštite nepoštene policajce. Umjesto ispitivanja medijskih navoda, Specijalno državno tužilaštvo je – očito kao neki vid političke vendete, u ime Demokrata - targetiralo pojedine policijske službenike ali i medije koji su o njima izvještavali i povezali ih sa navodnom kriminalnom grupom. Bez traga makar jednog dokaza.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251018001020_9da16ed43e0ab408d5aac84418a2cf50947ad18f5f09a8f22d5160a29a6afa96" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić"> <figcaption>TANDEM ZA TARGETIRANJE KRITIČKIH MEDIJA: Boris Bogdanovvić i Aleksa Bečić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U Srbiji je isti narativ - da kritički mediji, pod kontrolom kriminalnih grupa, služe za napad na bezbjednosni sektor. Samo je inverzija optužbi: tamo se Televizije N1 i Nova S, kao i novine Danas te portali koji su kritički prema Vučićevoj vlasti, besprizorno optužuju da su udruženi sa kriminalnom grupom u napadima na poštene policajce. Kao što je, recimo, Marko Kričak, čovjek osumnjičen za teško maltretiranje studentkine na protestima.&nbsp; I srpska policija i tužilaštvo, kao i u Crnoj Gori, stavilo se u službu institucionalnog napada na medije. Da li isti rukopis obračuna sa medijima u Srbiji i Crnoj Gori ukazuje na istu političku pozadinu, istog tvorca? ,,OSMIŠLJENI PODUHVAT GUŠENJA MEDIJA” Ugledni novinar i vanjskopolitički analitičar Boško Jakšić je nedavno, u razgovoru za Antenu M, ocijenio da je riječ o, citiramo, ,,osmišljenom poduhvatu gušenju medija”, iza kojeg u Srbiji stoji Aleksandar Vučić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251018001024_2128fc329e3f20de34efcbc03cef55dc16b1901df5a2b9451c28be693fdbf31b" data-rendition-name="original" width="697" height="385" loading="lazy" alt='UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M'> <figcaption>UBJEDLJIVO SVJEDOČENJE: Darko Šuković i Boško Jakšić u ,,Drugačijoj radio vezi" Antene M(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Moj utisak je da je Vučić spreman da odreši kesu i da potroši ako treba I desetine miliona evra ne bi li našao ljude na zapadu koji su spremni da budu korumpiraniu, a naravno da takvih ima i čini mi se da ih je našao. I oni su sada učesnici tog njegovog projekta gašenja ovih televizija a u isto vrijeme on sluša od Ursule fonder Lajen o neophodnosti da se obezbijedi sloboda medija. Čini mi se da će ostati sve na tome. To jako lijepo zvuči – sloboda medija, to zvuči kao kad kažete da je mir bolji od rata. Ali da li će se to u konkretnom slučaju imati neke efekte na ovaj ovu aferu sa Junajted medijima. Mislim da neće – smatra Jakšić.&nbsp; KRIMINALIZACIJA MEDIJA I GUŠENJE SLOBODNE RIJEČI Sasvim sigurno da neće, ni u Srbiji, ali ni u Crnoj Gori. Jer, istovjetna matrica akcije kriminalizacije medija, kao i politička zloupotreba institucija - policije i tužilaštva u Srbiji, kao i Specijalnog tužilaštva u Crnoj Gori - teško da može biti slučajnost. Naprotiv, riječ je sistemu: model kojim Vučićev SNS kriminalizuje novinarke i novinare u Srbiji, uz upotrebu režimskih medija kao ,,Informer”, ponavlja se i u Crnoj Gori.&nbsp; Uz neka prilagođavanja jer je ovđe ulogu političkog instrumenta preuzelo Specijalno državno tužilaštvo, a u ulogu tužilačkog servisa i medijske batine – pojedine novinarke i novinari koncerna Vijesti. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Istovjetna matrica kriminalizacije kritičkih medija u Srbiji i Crnoj Gori?!

Nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora 2023, kada je bilo sasvim izvjesno da će dotadašnji premijer Dritan Abazović ostati bez fotelje, koju će, kako je sve ukazivalo, morati ustupiti Milojku Spajiću, odjeknula je afera Do Kvon. Pet dana uoči izbora, Abazovićeva Vlada proslijedila je tužilaštvu pismo u kojem je Do Kvon, navodno, objašnjavao veze sa Spajićem, te tvrdio da mu je Spajić tražio da učestvuje u finansiranju predizborne kampanje. I ne samo to, prema saznanjima nedjeljnika Monitor, Abazović je na sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost tražio Spajićevo hapšenje.
Crnogorska javnost je na tu aferu zaboravila, sve do četvrtka, kada je predsjednik Odbora menadžera Vijesti Željko Ivanović, obrazlažući zašto je uoči izbora trebalo da bude formirana koalicija PES-a, Ure i Demokrata, kazao da se afera Do Kvon ne bi ni dogodila da je ta lista napravljena. 
 
- Ali PES je već bio toliko uzletio, odnosno Spajić i društvo oko njega. Oni su već, kontrovetzni Kotrel je pravio već istraživanja javnog mnjenja đe sam PES ima 43, 46 odsto, da nemamo potrebe da mi šlepamo sad neku Uru i neke Demokrate na leđa, mi ćemo sami da uzmemo, a oni sami neka se izbore za cenzus, a onda ćemo mi opet zajedno imati 50 odsto. Mislim, prvo da je napravljena ta lista, ne bi bilo Do Kvona. Kažem, afere, ne ulazim sad u suštinu - kazao je Ivanović. 
 
Rečenicu u kojoj Ivanović kaže da se afera Do Kvon ne bi dogodila da je napravljena lista PES-a, Demokrata i Ure, a koju je navodno podržavao i predsjednik Jakov Milatović, citirao je poslanik PES-a na X mreži Miodrag Laković, uz komentar da je ovim Željko Ivanović dovoljno rekao.
Izjavu, u kojoj predsjednik Odbora menadžera Vijesti tvrdi da je jedna od najveći predizbornih afera izbila zbog Spajićevog nepristajanja da ide u koaliciju sa GP URA i Demokratama, komentarisao je i izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, u svijetlu činjenice da su upravo Vijesti ovih dana najglasnije kad je riječ o kampanji u kojoj se pokušava targetirati dio medija. 
 
- Mi smo mogli da ispratimo puno tih mediijskih kampanja proteklih godina u Crnoj Gori. Evo, sinoć (u četvrtak, 16. oktobar) smo čuli da je jedna kampanja organizovana zbog afere Do Kvon, navodno zbog toga što URA nije mogla da uđe u koaliciju sa PES-om. Pa sad, kada priznaju tako nešto, onda možete misliti kako se ova kampanja diskreditacije medija organuzuje i ko je taj organizator ili ko je taj autor ovako jedne prljave kampanje. Žalosno je što mediji prednjače i učlestvuju u toj kampanji – kazao je Vujović gostujući u 24 sata Televizije E. 
 
Slučajno ili ne, medij koji je najviše izvještavao o aferi Do Kvon, koja se, kako je javnost čula od Ivanovića – ne bi desila da je Spajić prije izbora otišao sa Demokratama i GP URA, jesu upravo Vijesti.
To pokazuje Izvještaj o medijskom predstavljanju tokom kampanje za izbore za poslanike u Skupštine Crne Gore koji je objavila Agencija za elektronske medije. A ko je od političara bio najglasniji? Prema toj analizi, osim izjava i reakcija PES-a, gotovo trećina izvještaja o aferi "Do Kvon" odnosila na medijske nastupe i izjave političkih predstavnika liste "Hrabro se broji", odnosno koalicije URE i Demokrata.
Dok se intenzivno produkuju nove kampanje, Specijalno državno tužilaštvo se starima ne bavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DG2MLUblQBic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: aleksandar-sapic