Američki milijarder Ilon Mask podržao je njemačku desnu stranku Alternativu za Njemačku (AfD) u tekstu za njemačke novine Velt am Sontag objavljenom u subotu, a u znak protesta urednica rubrike podnijela je ostavku.
U komentaru koji je na njemačkom objavio vodeći list medijske grupe Aksel Springer Mask je proširio svoju objavu na mreži Iks (X) od prošle sedmice u kojoj je naveo da "samo AfD može spasiti Njemačku", piše Rojters.
- Prikazivanje AfD-a ekstremno desnim očito je lažno, s obzirom na to da čelnica stranke Alis Vajdel ima istopolnu partnerku iz Šri Lanke! Zvuči li vam to kao Hitler? Molim vas - napisao je Mask.
Njemačka domaća obavještajna agencija je 2021. klasifikovala AfD kao ekstreman na nacionalnom nivou.
Ubrzo nakon što je članak objavljen na internetu, urednica rubrike Eva Mari Kogel napisala je na Iksu da je podnijela ostavku.
- Demokratija i novinarstvo napreduju kroz slobodu izražavanja. To uključuje suočavanje s različitim stajalištima i njihovu novinarsku klasifikaciju - rekli su za Rojters glavni urednik novina Jan Filip Burgard i Ulf Pošart, koji preuzima dužnost izdavača 1. januara.
Mask je branio pravo da utiče na njemačku politiku zbog svojih "značajnih ulaganja" i podržao AfD uoči parlamentarnih izbora 23. februara iduće godine, do kojih dolazi nakon pada koalicione vlade kancelara Olafa Šolca.
AfD je drugi u anketama i mogao bi spriječiti desni ili lijevi centar da osvoje većinu, ali glavne njemačke stranke obećale su da neće sarađivati s njim na nacionalnom nivou.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Mask podržao desni AfD u njemačkim novinama

Crna Gora je jutros oko 9:30 sati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) izručila južnokorejskog državljanina Do Kvona (Hyeong Do Kwon), saznaje Portal ETV.&nbsp;
Do Kvon, koji je prije oko godinu i devet mjeseci uhapšen u Podgorici, izručen je SAD-u na osnovu odluke ministra pravde Bojana Božovića od 27. decembra.
Prethodno je Ustavni sud na sjednici 24. decembra odbio žalbu advokata Do Kvona protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore.
Nakon što su dobili odluku ministra pravde, Do Kvonovi advokati Goran Rodić i Marija Radulović podnijeli su novu žalbu Ustavnom sudu i zahtjev za izricanje privremene mjere Evropskom sudu za ljudska prava.
Oni su tražili obustavu izručenja uz tvrdnje da su Do Kvonu krše elementarna prava na pravni lijek i preispitivanje „očigledno nezakonite odluke“. 
 
 Ta odluka, kako su tada naveli, donijeta je uz kršenje domaćeg Zakona, Evropske konvencije o ekstradiciji i samog bilateralnog Ugovora o izručenju između Crne Gore i SAD-a.&nbsp;
Takozvanog 'kralja kriptovaluta' potraživale su SAD i Južna Koreja zbog krivičnih djela prevara sa kripto valutama "teškim" najmanje 40 milijardi dolara, na koliko se procjenjuje šteta pričinjena investitorima krahom njegovih kripto valuta Luna i Terra.

Kralj kriptovaluta Do Kvon jutros izručen SAD-u

Crna Gora napreduje svaki put kada političari odluče da, u zajedničkom interesu, ostave razlike po strani i podrže evropske reforme, rekao je ambasador Evropske unije (EU) Johan Satler. 
 
On je, u prazničnoj poruci građanima, naveo da je nakon sedam i po godina Crna Gora opet počela da zatvara pregovaračka poglavlja. 
 
- Crna Gora je takođe postala članica SEPA-Jedinstvene oblasti plaćanja u eurima, što će građanima i preduzećima uštedjeti milione, kroz brže i jeftinije finansijske transakcije - dodao je Satler. 
 
On je, kako je saopšteno iz Evropske kuće, kazao da je usvajanje Reformske agende koja uvodi reforme koje će značajno poboljšati kvalitet života građana, uz više od 380 miliona EUR finansijske podrške od EU, još jedan značajan uspjeh. 
 
- Vidjeli smo da Crna Gora napreduje svaki put kada njeni političari odluče da, u zajedničkom interesu, ostave razlike po strani i podrže evropske reforme - rekao je Satler. 
 
Upravo je to, kako je dodao, bila ključna pokretačka snaga iza ovogodišnjeg uspjeha Crne Gore. 
 
- Puno posla je pred nama. Vjerujem da će političari iskoristititi vrlo pozitivnu dinamiku procesa pristupanja i dobru energiju koja okružuje Crnu Goru u EU kako bi naredna godina bila još produktivnija i uspješnija za Crnu Goru na njenom putu ka EU - naveo je Satler. 
 
On je građanima i građankama Crne Gore poželio srećne nastupajuće praznike i mnogo uspjeha u narednoj godini.

Satler: Crna Gora napreduje kada političari ostave razlike po strani

U intervjuu za novogodišnji broj Pobjede premijer Milojko Spajić potvrdio je ulogu trojanskoga konja pseudoevropske politike koju u Crnoj Gori vodi četnički vojvoda Mandić, njegov neformalni politički šef. Ne osvrćući se na ostale manipulacije i demagogiju iz njegova intervjua kojima će se, nadam se, u dokolici novogodišnjih praznika pozabaviti crnogorski stručnjaci iz raznih oblasti kojih se Spajić u odgovorima dotakao, zadržaću se na onome što je Andriji Mandiću bitno. 
Mandićev Spajić povodom ustavnoga uređenja srpskoga jezika u CG veli: "Takozvana polarizujuća pitanja biće otvorena u posebnim radnim grupama i skupštinskim odborima, uz glas eksperata iz akademske zajednice, gdje bi se tražili kompromisi između svih identitetskih grupacija u Crnoj Gori. Svakako, važno je da imamo na umu i rezultate Popisa koji nesumnjivo pružaju osnov da se otvore ovakva pitanja, čija rješenja, kako sam već kazao, moramo tražiti u širokim konsultacijama."
Na citirane dvije Spajićeve rečenice mogle bi se napisati dvije studije odgovora da se razobliči demagoški pokušaj premijera da pitanje službenoga jezika u CG predstavi kao sporno. Ali umjesto dvije studije, evo odgovora u najkraćem. 
Najprije, novinarsko pitanje - svjesno ili nesvjesno - naopako je postavljeno, u duhu asimilatorskih stremljenja Andrije Mandića. Tim se pitanjem otvara prostor za preispitivanje statusa crnogorskoga jezika u CG kao nesporne činjenice. Implicitno zauzimajući stav da pitanje jezika u CG nije adekvatno riješeno, Spajić najavljuje mehanizme u kojima će se bajagi doći do kompromisnoga rješenja u vezi s "polarizujućim pitanjem", i to sve u okviru skupštinskih odbora, uz pomoć stručnjaka (možemo pretpostaviti o kakvim se stručnjacima radi) i predstavnika različitih "identitetskih grupacija".
Da vidimo najprije ko to polarizuje društvo oko pitanja jezika. Nakon raspada YU sve su obnovljene države pristupile sopstvenoj standardizaciji jezika. Potonja je to učinila CG, a Ustavom je crnogorski kao državni jezik dobio status službenoga jezika. Nije to dakle jezik koji odražava upotrebnu praksu onih koji se nacionalno iskazuju kao Crnogorci no jezik koji odražava upotrebnu praksu govornika iz Crne Gore bez obzira na to kako se nacionalno danas iskazuju. A to nacionalno raslojavanje u Crnoj Gori nema odraza u jeziku. Jer jednako npr. govore članovi familija koji se u CG počesto različito nacionalno iskazuju. I to je fakat koji potvrđuju nebrojene studije o jeziku u CG, fakat koji ne mogu pobiti Mandićevi skupštinski odbori koji će izgleda osim što su postali zamjena za Ustavni sud postati i zamjena za lingvističke simpozijume na kojima će učestvovati Spajićevi stručnjaci iz Božovićeve akademske zajednice i predstavnici "različitih identitetskih grupacija". Crna Gora spada među dijalektološki najbolje proučene zemlje slovenskih jezikâ. Zato će najavljeni skupštinski odbori imati za cilj da naglavačke izvrnu činjenice što ih je nauka potonjih vijek i po utvrdila.
Iako je dakle crnogorski - uz albanski - jedini govorni jezik u CG, ustavopisci su uvažili činjenicu da dio stanovništva u CG danas crnogorski jezik imenuje kao srpski, kao bosanski ili kao hrvatski. Stoga su oni uvaženi kao jezici u službenoj upotrebi. Dakle, kompromis je postignut. Kad je u pitanju srpski jezik, njegovo ustavno određenje u Crnoj Gori identično je kao u Srbiji - srpski je jezik u službenoj upotrebi. Dakle, pitanje jezika ne koristi se za društvenu polarizaciju nego za asimilaciju Crnogoraca i crnogorske kulture u cilju njihova potpunoga nestanka i utapanja u srpski korpus, što je proces koji traje gotovo dva vijeka.
Crnogorskoj vlasti, kojom se upravlja iz Beograda, ne odgovara da nezavisna Crna Gora ima crnogorski kao službeni jezik već pitanje službenoga jezika nastoji tretirati u okviru pitanja iz korpusa ljudskih prava kako bi lakše došli do saveznika u tome antidržavnom činu među političkim zastupnicima tzv. manjinskih naroda, koje su našli u Bošnjačkoj stranci.
Zato se Spajić i poziva na predstavnike različitih "identitetskih grupacija" koje treba čitati kao Mandićeve predstavnike različitih narodâ u CG, što je prelazni čin u redefinisanju građanske Crne Gore u državu srpskoga naroda i drugih manjinskih naroda - dakle, u državu čije postojanje treba obesmisliti. Da je dobar dio muslimanske političke i kulturne elite u CG prihvatio velikosrpski koncept bošnjaštva, vidi se po tome što se istorijsko ishodište Bošnjaka u Crnoj Gori sagledava do vremena dolaska Osmanlija na ovaj prostor. U toj koncepciji Bošnjaci su dakle na ovome prostoru ili ne stariji od XV vijeka, odnosno odnekud doseljeni - što nema nikakvih istorijskih potvrda, ili je današnje ime Bošnjak u takvoj koncepciji postalo surogat za nekadašnji naziv Turčin. Ta vučićevska velikorspska podvala koju je - što svjesno što nesvjesno - uvelike prihvatila bošnjačka politička i kulturna elita u CG treba da posluži kao platforma za razračunavanje s Bošnjacima nakon što bi velikosrpska vlast riješila crnogorsko pitanje uz kolaboraciju BS.
Dakle, koliko god to izgledalo jasno, nema sumnje da treba ponoviti svaki put kad beogradska marionetska vlast u Crnoj Gori pokušava zamagliti pitanje jezika i jezikâ kod nas. Istorijski kontinuitet i potvrdu na teritoriji Crne Gore imaju dva današnja jezika: crnogorski i albanski. S obzirom na savremena nacionalna raslojavanja koja su dovela do toga da dio stanovništva svoj jezik imenuje i kao bosanski, hrvatski ili srpski, ta tri jezika ustavno su definisana kao jezici u službenoj upotrebi. Tradicionalni naziv bio je isključivo "naški" i on je stajao nasuprot nazivu "arbanaški". Kao "naški" imenovali su ga preci današnjih Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba u Crnoj Gori. Ostali su nazivi nastali kao produkt nacionalnih ideologija. Nezavisna država Crna Gora uvažila je crnogorski kao službeni, državni jezik u Crnoj Gori, a nezavisna međunarodna ekspertska komisija standardizovala ga je upravo tako - kao državni jezik Crne Gore a ne samo kao jezik nacionalnih Crnogoraca. Od četiri štokavska standardna jezika samo je crnogorski jezik jezik koji se standardizuje i govori u Crnoj Gori, jezik čiji je areal samo Crna Gora. Ostala tri imaju centre u svojim državama. I to su fakti. Nasuprot njima stoji demagogija Milojka Spajića koji pristaje na ulogu sluginoga sluge i grobara građanske, nezavisne, sekularne Crne Gore kako bi što duže koristio moć koju mu pruža oročena premijerska funkcija. "Na grbaču od naroda / śedi Mickey demagoga!", reklo bi se u doba petrovićevske Crne Gore koju tobože obnavlja aktuelna Vučićeva crnogorska posluga.

Dalje ruke od Ustava, Spajiću!

Apelacioni sud Crne Gore je 7. novembra ukinuo presudu kojom je Žarko Pavićević osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine zbog krivičnog djela zloupotreba ovlašćenja u privred, optužena Danijela Krković osuđena na godinu i šest mjeseci zatvora zbog istog krivičnog djela, a optuženi Rafailo Vretenčić oslobođen od optužbi.
Kako je precizirano u saopštenju, rješenje o ukidanju presude Višeg suda u Podgorici od 26. aprila donijeto je nakon sjednice vijeća na kojoj su odlučivali o žalbama Specijalnog državnog tužilaštva, branioca Pavićevića, Krvković i predstavnika oštećene Pošte Crne Gore.
- Tom presudom Pavićević je oglašen krivim zbog krivičnog djela zloupotreba ovlašćenja u privredi i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine, Krković je oglašena krivom za isto krivično djelo putem pomaganja i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od godinu i šest mjeseci, dok je Vreteničić oslobođen od optužbe da je izvršio isto krivično djelo putem pomaganja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Predmet je vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.
&nbsp;- Protiv ove presude žalbu su izjavili Specijalno državno tužilaštvo, branilac Pavićevića, optužene Krković, njen branilac i predstavnik oštećene Pošte Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
&nbsp;U postupku odlučivanja o žalbama Apelacioni sud je utvrdio da je &nbsp;prvostepeni sud učinio bitne povrede odredaba krivičnog postupka, jer je izreka presude protivrječna razlozima presude.
- Prvostepeni sud odlučne činjenice nije utvrdio i valjano obrazložio, a dati razlozi su nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ocjena je Apelacionog suda da prvostepeni sud nije u potpunosti ni razjasnio sve odlučne činjenice za ocjenu postojanja krivičnog djela za koje su optuženi oglašeni krivima i njihove krivice, kao i za postojanje namjere optuženih da na način kako je opisano u osuđujućem dijelu izreke pobijane presude, pribave protivpravnu imovinsku korist Zavodu za izgradnju Bara i nanesu štetu Pošti Crne Gore, kako se osnovano ukazuje izjavljenim žalbama.
- Prvostepenom sudu su data detaljna uputstva za postupanje u ponovnom postupku, kako bi bio u mogućnosti da donese zakonitu odluku - ističu iz Apelacionog suda.
Pavićevićev advokat Dušan Lukšić je za Portal ETV kazao da je zadovoljan odlukom.
- Odluka je očekivana i u ponovljenom postupku očekujem oslobađajuću presudu - naveo je on.

Apelacioni sud ukinuo presudu kojom je Pavićević osuđen na dvije godine zatvora, Krković na godinu i šest mjeseci, a Vretenčić oslobođen optužbi

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: alternativa-za-njemacku

Mask podržao desni AfD u njemačkim novinama

Kralj kriptovaluta Do Kvon jutros izručen SAD-u

Satler: Crna Gora napreduje kada političari ostave razlike po strani

Dalje ruke od Ustava, Spajiću!

Apelacioni sud ukinuo presudu kojom je Pavićević osuđen na dvije godine zatvora, Krković na godinu i šest mjeseci, a Vretenčić oslobođen optužbi

PRATITE TVe UŽIVO