Američke snage presrele su i zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama uz obalu Venecuele.
Potvrdilo je ovo više izvora za Rojters.
Ovo je potezu koji označava ozbiljnu eskalaciju napetosti između dviju zemalja.
Bijela kuća zasad nije odgovorila na upit za komentar, a državna naftna kompanija "Petroleos de Venezuela SA" i venecuelanska ministarstva za naftu i informiranje takođe nisu odmah odgovorila na zahtjeve za komentar.
Zapljena bi mogla znatno otežati Venecueli izvoz nafte, jer će drugi prevoznici sada vjerovatno biti oprezniji pri utovaru njenih pošiljki.
Većina venecuelanske nafte ide u Kinu, najčešće preko posrednika, uz velike popuste zbog rizika od sankcija.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američke snage zaplijenile tanker s naftom pod sankcijama kod obale Venecuele

Predloženi budžet Pentagona predviđa drastično smanjenje sredstava za vojnu pomoć Ukrajini. Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Zahtijeva da Pentagon, JUKOM i druge relevantne agencije dobiju odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih trupa u Evropi bude smanjen na manje od 76.000 vojnika.
Novi Zakon o nacionalnoj odbrambenoj autorizaciji (NDAA), koji je Kongres objavio u nedjelju uveče, poziva na održavanje finansiranja kupovine oružja za Ukrajinu, iako po stopi znatno manjoj nego ranije. Uključuje i dalju, mada ograničenu, podršku evropskim saveznicima. Zakon, koji još moraju zasebno da odobre i Predstavnički dom i Senat, pojavljuje se nekoliko dana nakon što je Bijela kuća objavila svoju Strategiju nacionalne bezbjednosti, kojom se Sjedinjene Države distanciraju od intenzivne podrške Ukrajini i Evropi. Objavljen je i u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp nastoji da okonča rat.
S obzirom na to da su pod administracijom Džozefa Bajdena SAD pružile gotovo 70 milijardi dolara direktne vojne pomoći Ukrajini, planirana izdvajanja iz NDAA-e od svega 800 miliona dolara u dvije godine mogu se smatrati svojevrsnom simboličnom gestom namijenjenom uvjeravanju Kijeva da ga Sjedinjene Države nijesu u potpunosti napustile. Takav pristup nastavlja napore Trampove administracije da veći teret podrške Ukrajini prebaci na evropske članice NATO-a.
U ponedjeljak popodne, zvaničnik Bijele kuće rekao je za „Vor Zoun“ (The War Zone) da administracija „marljivo radi na formulisanju plana koji će donijeti trajan i održiv mir u ratu u Ukrajini“. Nacrt zakona predviđa da Pentagon izdvoji 400 miliona dolara i u fiskalnoj 2026. i u fiskalnoj 2027. godini za Inicijativu za bezbjednosnu pomoć Ukrajini (USAI). Riječ je o fondu koji Ukrajina koristi za nabavku oružja od američkih odbrambenih dobavljača. U prošlosti je tim sredstvima omogućena kupovina municije, presretača protivvazdušne odbrane i druge vojne opreme. Ipak, poziv NDAA-e na nastavak finansiranja preko USAI-a daleko je od skoro 33 milijarde dolara dodijeljenih tom programu pod Bajdenovom administracijom i biće dovoljan samo za veoma ograničenu količinu oružja.
Ranije ove godine, Bijela kuća najavila je formiranje Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL), osmišljene da omogućava prodaju oružja iz američkih zaliha državama NATO-a, koje bi ga potom u tranšama od po 500 miliona dolara predavale Ukrajini. Pored toga, Trampova administracija do sada nije odobrila nikakvu isporuku Ukrajini kroz Predsjedničko ovlašćenje za povlačenje oružja (PDA), koje finansira nadoknadu za naoružanje isporučeno saveznicima direktno iz američkih zaliha. Bajdenova administracija donijela je Ukrajini više od 33 milijarde dolara i kroz PDA, ali nije vjerovatno da će Tramp koristiti ovo ovlašćenje.
NDAA takođe zahtijeva da Pentagon obavijesti Kongres u roku od 48 sati ukoliko planira da prekine pružanje obavještajne podrške Ukrajini — što se desilo ranije ove godine. Obavještenje bi moralo da uključi obrazloženje prekida, njegovo očekivano trajanje i procjenu uticaja na „sposobnost Ukrajine da sprovodi efikasne vojne operacije“.
Prekid američke obavještajne podrške „značajno utiče na zaštitu ukrajinskih snaga u pogledu vremena reagovanja, kretanja i izbjegavanja sredstava visoke vrijednosti, kao i na indikacije i upozorenja o visokorizičnim vazduhoplovnim prijetnjama“, rekao je jedan penzionisani visoki ukrajinski oficir u vrijeme proljećnog prekida. „To znatno otežava sposobnost gađanja ruskih snaga i izvođenja udara na velikim daljinama protiv kritičnih, mobilnih ciljeva velike vrijednosti“, dodao je. Ipak, od oktobra su SAD pristale da Ukrajini dostavljaju obavještajne podatke za ciljanje udara dugog dometa na rusku energetsku infrastrukturu.
Nacrt zakona takođe poziva na „obračun“ ukupne vojne pomoći Ukrajini koju su SAD i saveznici ranije pružili, uključujući programe PURL i USAI. Pored Ukrajine, NDAA nastoji da nastavi podršku NATO saveznicima. Zakon predviđa da ministar odbrane, u koordinaciji sa komandantom Američke evropske komande, uspostavi „Baltičku bezbjednosnu inicijativu“ vrijednu 175 miliona dolara, usmjerenu na „produbljivanje bezbjednosne saradnje sa vojnim snagama baltičkih država“ (Estonije, Letonije i Litvanije). Cilj — prema dokumentu — jeste „ostvarivanje nacionalnih bezbjednosnih interesa SAD odvraćanjem agresije Ruske Federacije i sprovođenjem strateškog koncepta NATO-a, koji ima za cilj jačanje odvraćanja i odbrambene postavke Alijanse onemogućavanjem potencijalnim protivnicima bilo kakve mogućnosti agresije“.
Inicijativa takođe predviđa unapređenje regionalnog planiranja i saradnje među baltičkim državama, posebno u oblastima precizne paljbe dugog dometa, integrisane protivvazdušne i raketne odbrane, pomorske situacione svijesti, skladištenja municije velikog kalibra, komandovanja i kontrole, prikupljanja obavještajnih podataka i jačanja „otpornosti na hibridne prijetnje“. Iako inicijativa podržava baltičke zemlje, u dokumentu se navodi i da je „stav Kongresa“ da ove tri države treba da usklade sopstvenu potrošnju sa američkim izdvajanjima u okviru ove inicijative.
Nacrt zakona takođe traži zaštitu od značajnog smanjenja broja američkih snaga u Evropi. Od Pentagona, JUKOM-a i drugih relevantnih agencija zahtijeva se odobrenje Kongresa prije nego što broj američkih vojnika u Evropi padne ispod 76.000. Ovo dolazi nakon što su Sjedinjene Države počele povlačenje snaga sa kontinenta, gdje je trenutno stacionirano oko 85.000 vojnika. Ranije ove godine, američka vojska povukla je oko 800 vojnika iz Rumunije nazad u SAD.
Iako zakon signalizira trajnu, iako donekle simboličnu, posvećenost Ukrajini, on takođe navodi da NATO saveznici treba da snose finansijske troškove prisustva američkih trupa u Evropi i da ministar odbrane „uzme u obzir napredak NATO saveznika u ispunjavanju obaveze izdvajanja 5% BDP-a za odbranu“ pri donošenju odluka o stacioniranju i obuci američkih snaga. Iako NDAA predviđa samo skromna sredstva za Ukrajinu unutar ukupnog budžeta Pentagona, izmjene nacrta i dalje su moguće u Predstavničkom domu i Senatu.

SAD okreće leđa Kijevu? Pentagon predviđa drastično smanjenje novca za vojnu pomoć Ukrajini

Američki nosač aviona Džerald R. Ford, najveći ratni brod na svijetu, stigao je na Karibe, saopštila je u nedjelju američka mornarica, izazvavši nagađanja o mogućim narednim potezima Vašingtona prema brodovima u regionu koji navodno krijumčare drogu. Raspoređivanje nosača naredio je Pentagon s ciljem „uništenja transnacionalnih kriminalnih organizacija i suzbijanja narkoterorizma u odbrani domovine“, saopštila je mornarica.
Nosač aviona već je prije nekoliko dana stigao do operativne zone Američkog južnog zapovjedništva, koja se proteže preko Karipskog mora i voda koje graniče sa Srednjom i Južnom Amerikom. U četvrtak je američki ministar odbrane Pit Hegset, koji se nedavno počeo nazivati „ministrom rata“, najavio operaciju „Južno koplje“ čiji je cilj borba protiv krijumčarenja narkotika u regionu. Nije otkrio detalje o konkretnim napadima ili lokacijama.
Proteklih sedmica američka vojska iznova je ciljala brodove koji navodno prevoze krijumčare droge na Karibima i Pacifiku. Pentagon je potvrdio agenciji dpa da je do početka sedmice izvedeno 20 napada u kojima je poginulo 79 ljudi. Vašington krivi bande, od kojih neke dolaze iz Venecuele, za priliv droge u SAD. Karakas je osudio snažnu američku vojnu prisutnost kao prijeteću gestu. Napadi su takođe izazvali međunarodne kritike i potaknuli Ujedinjene nacije da pozovu SAD na uzdržanost.
Raspoređivanje nosača aviona potaknulo je nagađanja da Vašington možda cilja na rušenje režima u Venecueli, koja ima najveće rezerve nafte na svijetu. Administracija Donalda Trampa optužuje predsjednika Nikolasa Madura za umiješanost u trgovinu drogom sa SAD. Tramp je takođe nedavno potvrdio da je odobrio tajne operacije CIA-e u Venecueli.

1250x600

1084x550

Najveći američki nosač aviona stigao na Karibe: UN apeluje na suzdržanost

Istraživanja javnog mnijenja u SAD-u zapanjuju. Netanyahu nije u pravu kada narod uvjerava da su odnosi s Amerikom stabilni. Četrnaestog septembra, nakon što je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju pokazao 2000 godina stare blokove Zid plača, najsvetijeg mjesta u Jerusalemu, Benjamin Netanyahu je izjavio: „Savez između naših zemalja snažan je i trajan poput kamenja koje smo upravo dotakli.“ No realnost danas izgleda drugačije.
Što je Izrael izolovaniji zbog rata u Gazi, to se više oslanja na Ameriku. Na aktuelnoj Opštoj skupštini UN-a čak i stari saveznici – Australija, Britanija, Kanada i Francuska – priznaju palestinsku državu. No zbog izraelskog širenja naselja na Zapadnoj obali, ideja države čini se teško ostvarivom. Amerika je sada jedina preostala prepreka koja sprječava da Izrael sklizne u status parije, sa posljedicama koje bi bile razorne po njegovu diplomatiju, sigurnost i međunarodni položaj.
Netanyahu nije u pravu kada narod uvjerava da su odnosi s Amerikom stabilni. Svojim postupcima razljutio je Trumpovu administraciju, a pukotine u savezu postaju sve dublje.
Podrška Izraelu u samoj Americi ubrzano kopni. Demokrati se već godinama udaljavaju od najprivilegovanijeg američkog saveznika, a sve više i republikanci. Iznenadni gubitak američke podrške bio bi za Izrael katastrofa – za malu državu od 10 miliona ljudi u nesigurnom i neprijateljskom okruženju.
Istraživanja javnog mnijenja u Americi su zapanjujuća. Udio Amerikanaca koji podržavaju Izrael u odnosu na Palestince pao je na najniži nivo u posljednjih 25 godina. Godine 2022. 42 % američkih odraslih imalo je negativno mišljenje o Izraelu, dok ih je sada 53 %.
Nedavna anketa YouGov/Economist pokazuje da 43 % Amerikanaca vjeruje da Izrael u Gazi čini genocid. U posljednje tri godine nepovoljni stavovi o Izraelu među demokratama starijima od 50 godina porasli su za 23 procentna poena. Među republikancima mlađim od 50 godina stavovi su danas podijeljeni, dok je 2022. godine 63 % njih jasno podržavalo Izrael. Između 2018. i 2021. udio mladih evangelika u Americi, mlađih od 30 godina, koji su izražavali veću podršku Izraelu nego Palestincima, pao je sa 69 % na samo 34 %. Anketari smatraju da se taj dramatični pad nastavio i nakon 2021. godine.
Da bi se razumjelo zašto je ovo važno, treba se vratiti u period kada je američka veza s Izraelom bila snažna kombinacija vrijednosti i interesa. Obje zemlje su demokracije koje su utemeljili pioniri u potrazi za utočištem nakon progona. Obje su vjerovale da je njihova država izuzetna: jedna kao „svjetionik slobode“, druga kao „svjetlost narodima“. Istovremeno su im se interesi poklapali. Tokom Hladnog rata, Izrael je bio prepreka sovjetskoj ekspanziji u arapskom svijetu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza i dalje su bili saveznici protiv Irana. Nakon napada 11. septembra 2001. ujedinila ih je mržnja prema islamističkom terorizmu.
Šta je krenulo po zlu?
Za demokrate, raskol s Izraelom prvenstveno je pitanje vrijednosti – posebno među mlađim generacijama. Iako je usporedba nategnuta, mladi često projiciraju ogorčenje zbog američke istorije ropstva i neokolonijalizma na Palestince kao žrtve i izraelske doseljenike kao tlačitelje. Taj trend dodatno pojačava izraelski politički zaokret udesno. Netanyahu je pritom jasno svrstao Izrael u republikanski tabor, računajući da će republikanci napadati svaku demokratsku administraciju koja ga bude pritiskala zbog naselja ili mirovnih pregovora.
Kod republikanaca, pak, pad podrške manje ima veze s ideologijom, a više s interesima. Nezadovoljstvo zbog milijardi dolara poreznih sredstava poslanih Ukrajini prelijeva se i na pomoć Izraelu – više od 300 milijardi dolara koje je Washington izdvojio od 1948. Nadalje, izraelski napadi na Katar i Siriju potkopali su Trumpove pokušaje da uspostavi regionalni mir. Dio donatorske elite, predvođene predsjednikom koji dobro zna gdje je novac, sve se više okreće bogatim zaljevskim monarhijama.
Rat u Gazi dodatno je pogoršao situaciju. Kada Amerikanci gledaju fotografije izgladnjele djece, s pravom osjećaju jezu. Neki republikanski komentatori, poput Tuckera Carlsona, negoduju zbog ideje da bi Izrael napadom na Iran mogao uvući Ameriku u još jedan rat na Bliskom istoku. Kad god se Izrael kritikuje, njegovi branitelji često uzvraćaju optužbama za antisemitizam – što nije uvijek opravdano. Pretjeranom uporabom, tako teška optužba gubi snagu. To je loše za Jevreje svuda, pa i u Izraelu. Optimisti će reći da netko samo želi proširiti paniku. Izraelske i američke vlade ranije su se sukobljavale, a njihovi vojnici su u junu prvi put u istoriji ratovali jedni uz druge, protiv Irana. Kada rat u Gazi završi i na vlast dođe novi izraelski premijer, interes Izraela za blisko savezništvo s Amerikom ponovno će se pojaviti. Izraelska dominacija na Bliskom istoku, tvrde optimisti, znači da ga Amerika ne može ignorisati.
To je opasno samozavaravanje.
Dugoročne promjene u javnom mnijenju znatno su opasnije od povremenih trzavica između vlada. One se razvijaju polako, ali kada jednom krenu, gotovo ih je nemoguće zaustaviti. A kada birači promijene stav, politički tabui ruše se preko noći. Neki izraelski analitičari upozoravaju da bi Joe Biden mogao biti posljednji američki predsjednik čija je podrška Izraelu duboko instinktivna, a ne rezultat političkog kalkulisanja.
Vojni ugovor s Izraelom počiva na višegodišnjem sporazumu. Sadašnji, koji zemlji svake godine donosi 3,8 milijardi dolara, ističe 2028. i uskoro bi trebao ući u novu fazu pregovora. U Jerusalemu, međutim, strahuju da bi Donald Trump mogao odbiti isplate. Zato se sporazum nastoji preoblikovati u „partnerstvo“. Ipak, novac je manje važan. Ključna je razmjena tehnologije i garancija pristupa najnaprednijem oružju, posebno u ratnim vremenima.
Nova vizija 
 Pogrešno je misliti da će Netanyahuov nasljednik ispraviti stvari. Izrael je duboko podijeljena demokratija u kojoj velik dio birača podržava nacionalističko-religijsku desnicu. Gaza će ostati otvorena rana, čak i kada borbe prestanu. Moćne frakcije odlučne su proširiti naselja i anektirati Gazu i dijelove Zapadne obale.
Ovog sedmice Benjamin Netanyahu opisao je Izrael kao „super-Spartu“, zemlju spremnu da stoji sama protiv svih. U toj viziji, sigurnost se gradi na potpunoj vojnoj dominaciji nad Bliskim istokom – što Izrael demonstrira ratom u Gazi i napadima na arapske prijestolnice kad god to poželi.
No uvjerenje da trajna sigurnost može biti osigurana isključivo silom i samodostatnošću opasna je iluzija i tragična zabluda. Takav put mogao bi udaljiti Izrael od jedinog saveznika kojeg ne može nadomjestiti – Sjedinjenih Država. Za Izrael, to bi bila kobna greška.

The Economist: Amerika okreće leđa Izraelu?

Politikolog Danilo Kalezić ocijenio je da izraelski napad na Iran predstavlja prelomni trenutak u višemjesečnoj eskalaciji tenzija na Bliskom istoku, ali i duboku geopolitičku prekretnicu u kojoj se ogleda vakuum međunarodnog liderstva, naročito u SAD.
Kalezić za Portal Analitika ističe da je ovaj napad najteži udar na Iran u posljednjih nekoliko decenija, koji razotkriva njegove unutrašnje slabosti, dok istovremeno postavlja nova pitanja o ulozi Zapada i evropske bezbjednosti.
- Odbrambeni napad Izraela na Iran predstavlja kulminaciju višemjesečnih napora izraelskih vlasti u trenutku kada postoji vakuum u međunarodnim odnosima, s ciljem da se dugoročno riješi prijetnja koju Iran predstavlja za region i za svijet - smatra Kalezić.
Kako je dodao, napad ima i simboličku dimenziju.
- Ovo vidim i kao priliku da se iranskim građanima pošalje jasna poruka – da moraju i treba da pokušaju, vlastitim snagama, da se oslobode klerikalnog fašističkog režima koji ih uništava i destabilizuje cijeli region - naglasio je Kalezić.
<h2>Kako će se ponašati američki predstavnici&nbsp;</h2>
Kalezić upozorava da se u ovoj situaciji ne može zanemariti ni uloga Sjedinjenih Američkih Država, koje su suočene s ozbiljnom krizom strateškog vođstva.
- Veliko je pitanje i ogromna odgovornost na tome kako će se ponašati američki predstavnici. Ne smije se dovesti u pitanje strateško partnerstvo između Izraela i SAD, ali istovremeno ovaj događaj ogoljava krizu liderstva u Americi - ocijenio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, ova kriza ne samo da ugrožava dugoročni mir na Bliskom istoku, već i osujećuje napore Izraela da se, kako kaže, odbrani od iranske prijetnje.
<h2>Izrael uništava iransku mrežu uticaja</h2>
Govoreći o taktici koju je Izrael primijenio, tj. direktni napad, Kalezić navodi da se ona može tumačiti iz dva ključna aspekta.
- Prvi je višemjesečno djelovanje u Pojasu Gaze, južnom Libanu i sjevernoj Siriji, gdje su uspješno uništene snage Hezbolaha, čime je ozbiljno narušena mreža iranskog uticaja. Drugi aspekt je činjenica da rat u Ukrajini iscrpljuje Iran, čineći ga manje sposobnim za snažan i organizovan odgovor - kazao je Kalezić.
<h2>Iran bez kapaciteta za snažnu vojnu reakciju</h2>
On smatra da se u narednih 48 sati može očekivati simboličan odgovor Irana, jer ova zemlja očigledno nema kapacitet za snažnu vojnu reakciju.&nbsp;
- Ovaj napad predstavlja najznačajniji udar koji je Iran iskusio u posljednjih nekoliko decenija i razotkriva sve njegove slabosti – od ekonomske iscrpljenosti pod sankcijama, preko preopterećenosti podrškom saveznicima, do sve slabije kontrole nad terorističkim mrežama širom regiona i svijeta - naglasio je Kalezić.
Posebnu pažnju, kako ističe, sada mora obratiti i Evropa.
- Odgovornost sada prelazi i na Evropu, čije bezbjednosne službe moraju biti u stanju visoke pripravnosti - upozorio je on.
<h2>Mreža tzv. „vukova samotnjaka” za osveta</h2>
Prema njegovim riječima, odgovor Irana najvjerovatnije neće doći direktnom vojnom konfrontacijom sa Izraelom.
- To se već sinoć vidjelo nakon serije neuspješnih napada na Tel Aviv. Umjesto toga, Iran će vjerovatno pokušati da upotrijebi mrežu tzv. „vukova samotnjaka“ kako bi se osvetio za ovaj napad - ocijenio je Kalezić.
Dodao je da se trenutno ne može ni sagledati obim operacije koju Izrael izvodi nad Iranom, niti šteta koju je Iran pretrpio.
- Sad je na Americi strateška, geopolitička, istorijska odgovornost da podrži napore Izraela na eliminisanju i neutralisanju nuklearne, ali i drugih prijetnji koje Iran izaziva po svijetu - zaključio je Kalezić.

Kalezić: Ne može se sagledati obim operacije Izraela ni šteta koju je Iran pretrpio, ogoljena kriza liderstva u Americi

Američki bruto domaći proizvod (BDP) smanjio se 0,2 posto u prvom tromjesečju ove godine na godišnjem nivou, utvrdilo je američko Ministarstvo trgovine u drugoj procjeni.
To je 0,1 postotni bod manje od izvorne procjene. Manji pad posljedica je revizije ulaganja prema gore, saopštilo je ministarstvo.
Revizija ulaganja prema gore djelimično je nadoknadila reviziju potrošnje prema dolje, objasnilo je Ministarstvo trgovine, prenosi SEEbiz.
Ministarstvo je time potvrdilo prvi pad BDP-a od 2022. godine.
Iako je pad bio manji od izvorne procjene, i dalje je predstavljao veliko odstupanje od rasta od 2,4 odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Kako je ministarstvo objasnilo, pad BDP-a u prvom tromjesečju posljedica je povećanja uvoza i usporavanja privatne i javne potrošnje.
Uvoz je naglo porastao u prvom tromjesečju ove godine, povećavajući trgovinski deficit zbog straha od carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
To je prijetio tokom cijele svoje predsjedničke kampanje. Nakon što je preuzeo dužnost, prvo ih je nametnuo susjednim zemljama i Kini, a zatim i ostatku svijeta. Međunarodni trgovinski sud u srijedu je poništio većinu carina zbog nezakonitog opravdanja, ali Trump i dalje ima druge pravne mogućnosti za uvođenje privremenih carina.
Uvoz je činio najveći udio rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a neizvjesnost oko carinske politike takođe je učinila američke potrošače opreznima. Njihova potrošnja porasla je samo 1,8 odsto u prvom tromjesečju, prema revidiranim podacima, umjesto 2,7 odsto, što je najgori rast u posljednje tri godine.
Potrošnja potrošača porasla je četiri odsto u posljednjem tromjesečju prošle godine, a 3,7 odsto u trećem tromjesečju prošle godine.

Pad američkog BDP-a u prvom tromjesečju niži od prve procjene

Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova koristeći ukrajinski sukob kao primjer, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
U govoru na dodjeli diploma na Vojnoj akademiji SAD u Vest Pointu Tramp je istakao da se stvari brzo mijenjaju, kao i vrste ratovanja, što se, nažalost, vidi sa Rusijom i Ukrajinom.
- Proučavamo to, i to je veoma strašna stvar za proučavanje. Vidimo različite oblike ratovanja. Vidimo dronove koji se obrušavaju pod uglovima, brzo i precizno. Nikada nismo vidjeli takve stvari i učimo iz toga - rekao je Tramp.
Tramp je izjavio 15. maja da će stvoriti "veće, bolje i jače" oružane snage SAD zahvaljujući neviđenom paketu finansiranja od trilion dolara za Ministarstvo odbrane, usvojenom u aprilu, koji je namijenjen za restrukturiranje i modernizaciju vojske, prenose Nezavisne.

Tramp: Američka vojska proučava nove načine vođenja ratova

Evropljani plaćaju različite cijene ljekova u zavisnosti od toga gdje žive, ali troše znatno manje nego građani Sjedinjenih Američkih Država, prenosi Euronews.
Predsjednik SAD Donald Tramp u ponedjeljak je kritikovao Evropsku uniju najavivši planove za smanjenje troškova ljekova za američke građane.
- Plaćaćemo koliko i Evropa - rekao je Tramp novinarima, dodavši da su zemlje EU "teške", "brutalne" i "nepristojne" u pregovorima sa farmaceutskim kompanijama, prenosi Euronews.
Cijene ljekova u SAD među najvišima su u svijetu. Ta zemlja je 2022. godine potrošila 617,2 milijarde dolara (542,7 milijardi eura) na ljekove, dok je 24 evropske zemlje zajedno potrošilo 233,5 milijardi dolara (205,3 milijarde eura), prema analizi RAND korporacije.
Trampov plan predviđa vezivanje američkih cijena ljekova za najniže cijene koje važe u drugim razvijenim zemljama – ukoliko proizvođači sami prethodno ne snize cijene. Međutim, još nije jasno kako bi ovaj plan mogao biti sproveden, niti kolike bi uštede donio pacijentima u SAD.
Zašto su ljekovi skuplji u SAD? A šta je to u evropskom pristupu cijenama ljekova što je, po Trampu, "teško", "brutalno" i "nepristojno"?
Cijene su više u SAD jer farmaceutske kompanije tvrde da moraju da nadoknade visoke troškove razvoja novih ljekova – dok evropske zemlje pregovaraju kako bi cijene snizile, za razliku od američke vlade, koja u pravilu to ne čini.
Prema izvještaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), većina evropskih država u obzir uzima i cijene istih ljekova u drugim zemljama kada odlučuje koliko je spremna da plati.

Ipak, Evropljani ne plaćaju ljekove isto – cijene variraju u zavisnosti od države.
Na primjer, Švajcarska prosječno troši 525 eura godišnje po osobi na ljekove, dok Hrvatska izdvaja 262 eura.
Jedan od razloga su povjerljivi pregovori sa farmaceutskim kompanijama, što, prema mišljenju kritičara, može dodatno povećati cijenu već skupih ljekova.
- Praktično ne postoji transparentnost - rekao je za Euronews Helt Husejin Naci, vanredni profesor zdravstvene politike na Londonskoj školi ekonomije.
Zemlje se pri pregovorima rukovode različitim kriterijumima. U Engleskoj i Švedskoj ključan je odnos cijene i koristi, dok Njemačka procjenjuje koliko novi lijek može da poboljša stanje pacijenata u poređenju sa već postojećim terapijama.
Vrijedno je napomenuti da su cijene ljekova u evropskim državama u posljednjim godinama porasle. U Njemačkoj su, na primjer, troškovi ljekova u bolnicama porasli za 11,5 odsto, a u apotekama za 2,6 odsto između 2012. i 2022. godine.

Zdravstveni osiguravači su prošle godine upozorili da rast cijena ljekova već opterećuje državne budžete.
- Cijene su već previsoke u mnogim evropskim zemljama, s obzirom na to koliko javni zdravstveni sistemi mogu da izdrže - kaže Naci i upozorava da bi dodatni pritisak iz SAD ili farmaceutskih kompanija da se cijene povećaju „ozbiljno ugrozio sistem“.
<h2>Ko snosi trošak ljekova?</h2>
Unutar Evrope postoje razlike i u tome ko tačno snosi trošak ljekova – najveći dio pokrivaju javni zdravstveni sistemi, ali dio se plaća i iz sopstvenog džepa ili putem dodatnog zdravstvenog osiguranja.
U baltičkim zemljama, kako navodi SZO, pacijenti mogu plaćati različite cijene za isti lijek, u zavisnosti od toga koju bolest imaju. U Estoniji, Poljskoj i Francuskoj postoje i recepti sa fiksnim participacijama.
U Kipru je 2022. godine država (zajedno sa obaveznim zdravstvenim fondovima) pokrila 90 odsto ukupnih troškova za ljekove, dok je u Bugarskoj taj udio bio samo 23 odsto. Ovi podaci obuhvataju sve ljekove, ne samo one na recept.
- Očekivati od zdravstvenih sistema da plaćaju još više za ljekove, jednostavno nije realno - zaključuje Naci.

Evropljani potroše znatno manje novca na ljekove od Amerikanaca: Šta najviše utiče na cijenu, i ko snosi trošak?

U vili ambasadora Švajcarske u Ujedinjenim nacijama danas su nastavljeni pregovori Kine i Amerike, s ciljem okončanja trgovinskog rata između ove dvije zemlje.
Prema pisanju Rojtersa, juče su razgovori između američkog ministra trgovine Skota Besenta i kineskog dopremijera He Lifenga trajali čak osam sati.
Ipak, nije bilo konkretnih rezultata, a učesnici, koji uključuju i predstavnika za trgovinu SAD-a Džejmisona Grira, nisu davali izjave o ishodu prvog dana razgovora.
Očekuje se da će ova runda pregovora u Švajcarskoj trajati još danas, kada će biti poznato više detalja o tome da li su razgovori urodili plodom.
Podsjetimo, trgovinski rat između Kine i SAD-a počeo je kada je američki predsjednik Donald Tramp unilateralno uveo carine na robu iz Kine.
Peking je ubrzo odgovorio uvođenjem svojih carina, što je dovelo do trgovinskog rata koji je kulminirao sa carinama od više od 100 odsto na robu iz obje zemlje.
Ipak, Tramp je juče, nakon prve runde razgovora, rekao da će potencijalno smanjiti američke carine na "ispod 80 odsto", mada nije dijelio više detalja o pregovorima.

Nastavljaju se pregovori Amerike i Kine u Švajcarskoj: Bez konkretnih rezultata

Iranski šef diplomatije Abas Arakči izjavio je da u ovom trenutku ne postoje uslovi za direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o pitanju nuklearnog sporazuma.
Kako je objasnio, razlog za to su ekonomske sankcije i politika pritisaka koju sprovodi Vašington.
- U ovom trenutku vodićemo samo indirektne pregovore. Očigledno, zbog prijetnji koje je uputila vlada SAD i ekonomskih sankcija, kao i politike maksimalnog pritiska na nas, ne možemo da vodimo direktne pregovore sa njima. Ali diplomatski put je otvoren, indirektni pregovori nisu nešto komplikovano ili iznenađujuće, moguće je postići dogovore - poručio je Arakči nakon sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim, prenijela je agencija "RIA Novosti".
On je naglasio da iranska strana i dalje smatra da postoji šansa za dogovor, ali da su prepreka za to prevelika očekivanja iz SAD.
- Zahtjevi SAD koji su nerealni samo će smanjiti mogućnost postizanja sporazuma - istakao je Arakči, dodajući da će Teheran sjutra učestvovati u pregovorima "veoma ozbiljno i punom voljom" kako bi se pronašlo rješenje u vezi sa iranskim nuklearnim programom.
Arakči je takođe potvrdio da će sjutradan otputovati u Rim, gdje će se priključiti novoj rundi posrednih razgovora između Teherana i Vašingtona, koji se održavaju pod pokroviteljstvom Omana.
Podsjetimo, prethodna runda ovih posrednih pregovora održana je 12. aprila u Muskatu, glavnom gradu Omana, kada su se predstavnici SAD, predvođeni specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom, susreli sa Arakčijem.
Američki pregovarač opisao je tadašnje razgovore kao "pozitivne i konstruktivne", dok je i Arakči potvrdio da je atmosfera bila "konstruktivna i mirna". On se zahvalio ministru spoljnih poslova Omana, Badru Al Busaidiju, na uloženom trudu u olakšavanju komunikacije između delegacija i najavio da će naredni sastanak sa američkom stranom biti održan 19. aprila, prenosi "24Sedam".

Iran: Nismo spremni za direktne pregovore sa Amerikom

U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena i klimatskih izazova, o ulozi društvene odgovornosti, međunarodnih standarda i ESG principa u održivom razvoju razgovaralo se na konferenciji „Od inicijative do uticaja: Društvena odgovornost kao mjera održive budućnosti“, koju su u Podgorici organizovali Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) i Naučno-tehnološki park Crne Gore (NTP), uz podršku Fondacije Čini dobro i IM consulting, te medijsko pokroviteljstvo RTCG, saopšteno je iz Instituta za standardizaciju Crne Gore.
Otvarajući konferenciju, direktor ISME-a Zoran Glomazić poručio je da održivost predstavlja kontinuiran proces koji zahtijeva odgovornost i saradnju svih aktera, upozorivši da savremeni razvoj, uključujući digitalnu transformaciju, vještačku inteligenciju i biotehnologiju, mora biti praćen jednakim ulaganjem u razvoj svijesti o očuvanju biodiverziteta. On je naglasio da standardi imaju ključnu ulogu u tom procesu, jer omogućavaju regulaciju i unapređenje kvaliteta bez blokiranja razvoja.
- Insistiranje na donošenju i primjeni standarda koji mogu poslužiti za regulaciju ali ne i za blokadu razvoja, insistiranje na kvalitetu u svim domenima (proizvodi, usluge, procesi) može nam pomoći da održimo kontrolu nad pravcima razvoja koji se dramatično brzo mijenjaju- kazao je Glomazić.
U ime Naučno-tehnološkog parka Crne Gore, Radivoje Drobnjak, menadžer za programske aktivnosti, istakao je da NTP, kao mjesto koje povezuje nauku, inovacije i preduzetništvo, prepoznaje društvenu odgovornost, standarde i ESG principe kao važne alate za jačanje konkurentnosti i otpornosti organizacija.
- Ovi koncepti nijesu samo formalni okviri, već konkretni mehanizmi koji unapređuju poslovanje i doprinose zajednici- naglasio je Drobnjak.
Iz ugla javnih politika, Jasna Vujović, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Ministarstva ekonomskog razvoja, poručila je da se savremena konkurencija više ne zasniva isključivo na cijeni i obimu, već prije svega na kvalitetu, povjerenju, transparentnosti i odgovornosti. Uloga države je, kako je navela, da obezbijedi predvidiv i pravedan regulatorni okvir, koji podstiče konkurenciju zasnovanu na kvalitetu, a ne da je sputava.
- Društveno odgovorno poslovanje, primjena standarda i ESG principa ne smiju biti posmatrani kao trošak, već kao prilika za jačanje konkurentnosti, povjerenja potrošača i dugoročne stabilnosti tržišta- kazala je Vujović.&nbsp;
Govoreći o povezivanju javnih politika i poslovne prakse, Vujović je naglasila značaj Instituta za standardizaciju Crne Gore u stvaranju mosta između regulatornog okvira i primjene standarda u realnom sektoru, posebno u kontekstu evropskih integracija.
Međunarodnu dimenziju konferenciji dale su poruke predstavnika vodećih organizacija za standardizaciju. Cinzia Misiroli, v.d. generalna direktorica CEN/CENELEC-a, poručila je da društvena odgovornost i ESG principi nijesu apstraktni koncepti, već teme koje utiču na svakodnevne odluke građana i potrošača.
- Društvena odgovornost je osnova povjerenja, otpornosti i dugoročnog uspjeha- navela je Misiroli i ukazala na važnost ovog pitanja za evropski put Crne Gore.&nbsp;
U pismu podrške, generalni sekretar Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) Sergio Mujica istakao je da međunarodni standardi imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju koherentnosti i pouzdanosti u oblasti održivosti i ESG izvještavanja.
- Dobre ESG prakse ne mogu se postići bez globalne saradnje i uključivanja svih relevantnih aktera- poručio je Mujica, pozivajući stručnjake iz Crne Gore da se aktivno uključe u razvoj međunarodnih standarda.
Tokom konferencije održana su dva tematska panela posvećena pitanjima ulaganja u društvenu odgovornost i integraciji standarda u razvojne politike i poslovne strategije, kao i prezentacije primjera dobre poslovne prakse, koje su pokazale kako se odgovorne inicijative mogu pretočiti u konkretne i mjerljive rezultate.
Zaključeno je da društvena odgovornost, standardi i ESG principi predstavljaju važan oslonac u procesu evropskih integracija Crne Gore, ali i u sprovođenju UN Agende 2030, jer povezuju ekonomski razvoj sa brigom o ljudima, zajednici i životnoj sredini.

ISME: Standardi kao alat promjene, društvena odgovornost u fokusu održivog razvoja

Još jedno priznanje za crnogorski rukomet. Rukometni savez Crne Gore biće 2027. domaćin Evropskog prvenstva za igračice do 17 godina, sapšteno je iz RSCG.
Kako ističu, četiri federacije prijavile su se za organizaciju navedenog takmičenja, a Izvršni odbor EHF-a je ukazao povjerenje RSCG-u, te Hrvatskoj koja će 2027. biti domaćin prvenstva Evrope za igračice do 19 godina.
- Novo povjerenje koje je EHF ukazao Savezu dolazi kao potvrda kontinuiranih organizacionih uspjeha Saveza, koji je u 2025. bio domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala je dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama- kažu iz RSCG.
Crna Gora je 2025. petu godinu zaredom bila domaćin prvenstava Evrope u mlađim kategorijama, što predstavlja kontinuitet koji je rijetkost na evropskoj rukometnoj sceni i dodatno potvrđuje organizacione kapacitete RSCG-a.
Kako naglašavaju iz RSCG, to je potvrda povjerenja koje EHF ima u Rukometni savez Crne Gore. Prvenstva za mlađe kategorije nemaju samo sportski, već i širi društveni i državni značaj, a Savez će, kao i prethodnih godina, učiniti sve da opravda ukazano povjerenje.:&nbsp;
&nbsp;-Nakon uspješne organizacije i kontinuiteta domaćinstava, novo priznanje EHF-a znači da će Crna Gora 2027. godine ugostiti najbolje reprezentacije Evrope u uzrastu do 17 godina, čime se dodatno učvršćuje pozicija naše zemlje kao pouzdanog i prepoznatog domaćina velikih međunarodnih rukometnih takmičenja- poručili su iz RSCG-a.

RSCG: Crna Gora domaćin Evropskog prvenstva za rukometašice do 17 godina

Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica saopštio je da su u, subotu 13. decembra 2025. godine, u dva odvojena incidenta, kamenovani elektromotorni vozovi tipa CAF na ulaznom signalu u stanicu Podgorica, u 11:30 i 15:30 časova.Kako je saopšteno iz te kompanije, tom prilikom su oštećena prozorska stakla na dvije garniture vozova, koje su morale biti povučene iz saobraćaja radi zamjene istih.
- Ovakvi incidenti direktno ugrožavaju bezbjednost putnika, te izazivaju materijalnu štetu i poremećaje u redovnom odvijanju željezničkog saobraćaja- navode u saopštenju.
Dodaju da je Željeznički prevoz Crne Gore &nbsp;odmah prijavio slučaj Ministarstvu unutrašnjih poslova, a protiv NN lica su preduzete sve zakonom propisane radnje u cilju identifikacije i procesuiranja počinilaca.
- Oštro apelujemo na javnost da osudi svaki vid vandalizma, jer ovakvi postupci ne samo što ugrožavaju ljudske živote, već i dodatno opterećuju već ograničene kapacitete željezničkog sistema. Svaki oštećeni voz znači manje dostupnih kapaciteta za putnike, dodatne troškove popravki, kao i kašnjenja i otkazivanja polazaka- navode iz ŽPCG.
Podsjećaju da su naši vozovi javna imovina svih građana i da se moraju čuvati.
- Ovakvi napadi nijesu samo šteta za preduzeće, već narušavaju i komfor i povjerenje svih putnika koji svakodnevno koriste željeznički prevoz. Pozivamo sve građane da, ukoliko primijete sumnjiva lica ili ponašanje u blizini pruge i vozova, to odmah prijave nadležnim organima, kako bi se spriječile slične situacije u budućnosti- poručuju iz ŽPCG.

ŽPCG: Ovakvim incidentima ugrožava se bezbjednost putnika, i izaziva materijalna šteta i poremećaji u redovnom odvijanju željezničkog saobraćaja

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, koja predvodi nacionalnu delegaciju u čijem sastavu je predstavnik Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i korupciju, predstavnici Agencije za sprječavanje korupcije, Savjeta Agencije, i sekretarka Vrhovnog suda, obratila se učesnicima Konferencije država ugovornica Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije (UNCAC), koja se održava u Dohi u periodu od 15. do 19. decembra 2025. godine, u okviru generalne diskusije, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
- U svom govoru, predsjednica Pavličić istakla je punu posvećenost crnogorskog pravosuđa principima Konvencije UN protiv korupcije, naglašavajući da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala predstavlja strateški cilj Crne Gore. Ukazala je na izazove savremenog društva, posebno u kontekstu stalnih promjena oblika kriminala, te potrebu za kontinuiranim jačanjem institucionalnih kapaciteta i integriteta pravosuđa- navodi se u saopštenju.
Predsjednica Vrhovnog suda podsjetila je da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pravosudnih reformi u okviru procesa evropskih integracija, te da pravosuđe ima najveću odgovornost za postizanje mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava. Naglasila je da je Crna Gora lider u procesu pristupanja Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu, kao i da predstavlja narednu državu koja očekuje članstvo u EU.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje integriteta i transparentnosti kroz reformu Sudskog savjeta, sa ciljem da najmanje polovina njegovih članova budu sudije izabrane od strane svojih kolega, uz poštovanje pluralizma unutar pravosudnog sistema. Takođe, predsjednica Pavličić je govorila o unapređenju Etičkog kodeksa sudija, koji je zasnovan na Bangalorskim principima i praćen jasnim smjernicama za njegovu primjenu- ističu iz Vrhovnog suda.
Zaključujući izlaganje, predsjednica Vrhovnog suda poručila je da u pravosuđu ne smije biti mjesta za korupciju, trgovinu uticajem ili skrivena obećanja, te da svaki nosilac pravosudne funkcije mora snositi ličnu, institucionalnu i javnu odgovornost.
- Naš cilj je jasan – pravosuđe na koje svaki građanin Crne Gore, kao i međunarodni partneri, mogu da se oslone, pravosuđe koje dosljedno štiti vladavinu prava, nepristrasnost, transparentnost i odgovornost- istakla je predsjednica Pavličić.
Crnogorsko pravosuđe, kako je naglasila, ostaje u potpunosti posvećeno kontinuiranoj borbi protiv korupcije i punoj primjeni međunarodnih antikorupcijskih standarda.

Pavličić na zasijedanju UNCAC-a: Integritet i odgovornost temelj borbe protiv korupcije

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: amerika